1 OPSTA MIKOLOGIJA
-
Upload
sladjana-panic-cica -
Category
Documents
-
view
129 -
download
11
Transcript of 1 OPSTA MIKOLOGIJA
Nacionalna referentna laboratorija za uzročnike mikoza
Laboratorija za parazitologiju i mikologiju
Institut za mikrobiologiju i imunologiju
Medicinski fakultet u Beogradu, 2010
MEDICINSKA MIKOLOGIJA
1. Morfologija i biologija gljiva Klasifikacija medicinski značajnih gljiva
• Građa gljiva i struktura• Mehanizmi dejstva AM• Biologija i fiziologija gljiva • Podela gljivičnih infekcija (GI)
1. Morfologija i biologija gljiva Klasifikacija medicinski značajnih gljiva
• Građa gljiva i struktura• Mehanizmi dejstva AM• Biologija i fiziologija gljiva • Podela gljivičnih infekcija (GI)
Cilj nastave:
2. Česti izazivači GI samo kože, dlake i nokta• Rod Malassezia - morfologija, biologija.
Patogeneza pitiriasis versicolor, seb. dermatitis
• Rod Trichophyton - morfologija, biologija. • Rod Microsporum - morfologija, biologija. • Rod Epidermophyton - morfologija, biologija.
Patogeneza dermatofitoza
2. Česti izazivači GI samo kože, dlake i nokta• Rod Malassezia - morfologija, biologija.
Patogeneza pitiriasis versicolor, seb. dermatitis
• Rod Trichophyton - morfologija, biologija. • Rod Microsporum - morfologija, biologija. • Rod Epidermophyton - morfologija, biologija.
Patogeneza dermatofitoza
3. Česti izazivači površnih/invazivnih/ oprtunisticke GI
• Rod Candida - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Cryptococcus - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Aspergillus - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Fusarium - morfologija, biologija. Patogeneza
3. Česti izazivači površnih/invazivnih/ oprtunisticke GI
• Rod Candida - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Cryptococcus - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Aspergillus - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Fusarium - morfologija, biologija. Patogeneza
4. Ostali izazivači površnih/invazivnih oprtunisticke GI )
• Rod Penicillium - morfologija, biologija, patogeneza
• Zygomicetes (rod Mucor, rod Rhisopus, rod Absidia) - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Pneumocystis - morfologija, biologija. Patogeneza
4. Ostali izazivači površnih/invazivnih oprtunisticke GI )
• Rod Penicillium - morfologija, biologija, patogeneza
• Zygomicetes (rod Mucor, rod Rhisopus, rod Absidia) - morfologija, biologija. Patogeneza
• Rod Pneumocystis - morfologija, biologija. Patogeneza
www.mycology.adelaide.edu.au
www.medicalmycology.org
www.edae.gr/myco2.htm
www.pfdb.net
www.doktorfungus.org/mycoses/index.htm
www.lumen.luc.edu/lumen/DeptWebs/microbio/med/review/mycology.htm
www.mikologija.org.rs
MYCOLOGY WWW
CARSTVO KARAKTERISTIKE PRIMER
Monera Prokariote Bakterije, Modro-zelene alge
Protista Eukariote Protozoa
Fungi Eukariote * Fungi
Planta Eukariote Biljke
Animalia Eukariote * Artropode/Sisari
Čovek
Mykos/gljiva Logos/nauka Mikologija/nauka o gljivama Fungus = gljiva Gljive - eukariote
Postoji oko 250 000 vrsta gljiva – oko 100 vrsta je značajno za ljude
OSNOVNA GRAĐA ĆELIJE GLJIVAGrađa gljivične ćelije
SVE GLJIVE POSEDUJU:
Ćelijski zid (hitin, glukan, manan, celuloza)
Citopazmatsku membranu (ergosterol)
Jedro
Mitohondrije
SVE GLJIVE POSEDUJU:
Ćelijski zid (hitin, glukan, manan, celuloza)
Citopazmatsku membranu (ergosterol)
Jedro
Mitohondrije
Građa gljivične ćelije
GLJIVE SE DELE MORFOLOŠKI :
KVASNICE (jednoćelijske gljive) PLESNI (višećelijske gljive)
BIFAZNE/DIMORFNE
(PLESNI/25ºC; KVASNICE/37ºC)
GLJIVE SE DELE MORFOLOŠKI :
KVASNICE (jednoćelijske gljive) PLESNI (višećelijske gljive)
BIFAZNE/DIMORFNE
(PLESNI/25ºC; KVASNICE/37ºC)
Citoplazmatska membrana/CM/ Polieni•Vezivanjem za ergosterol CM (sprečava funkciju CM)
Ergosterol/Azoli•Inhibicija enzima za sintezu ergosterola
Ćelijski zid/Ehinokandini• Inhibira sintezu glukana
Nukleinske kiseline/5-Fc• Inhibicija sinteze NK
CILJNE STRUKTURE GLJIVA ZA DELOVANJE ANTIMIKOTIKA/AM - mehanizmi
Morfologija i biologija
KVASNICE KVASNICE PLESNI PLESNI
Candida Candida Aspergillus Aspergillus
Morfologija i biologija
KVASNICE KVASNICE
PLESNI
PLESNI
BIFAZNE/DIMORFNE GLJIVE BIFAZNE/DIMORFNE GLJIVE
Blastomyces (Paracoccidioides) brasiliensisBlastomyces (Paracoccidioides) brasiliensis
JEDNA ĆELIJA(okrugla/ovalna/izdužena 2-7μm)
Aseksualnim razmnožavanjem nastaju
blastokonidije/blastospore
Seksualnim razmnožavanjem nastaju
askospore ili bazidiospore
JEDNA ĆELIJA(okrugla/ovalna/izdužena 2-7μm)
Aseksualnim razmnožavanjem nastaju
blastokonidije/blastospore
Seksualnim razmnožavanjem nastaju
askospore ili bazidiospore
Morfologija i biologija - KVASNICE
pseudohife i hlamidospore!!!
VIŠEĆELIJSKE/izdužene h i f e (5-50 μm) i konidije/spore:
konidije (aseksualna deoba):
artrokonidije (nastaju fragmentisanjem hifa)
makrokonidije
mikrokonidije...
spore (seksualna deoba):
askospore ili zigospore
VIŠEĆELIJSKE/izdužene h i f e (5-50 μm) i konidije/spore:
konidije (aseksualna deoba):
artrokonidije (nastaju fragmentisanjem hifa)
makrokonidije
mikrokonidije...
spore (seksualna deoba):
askospore ili zigospore
Morfologija i biologija - PLESNI
Hife sadrže pregrade (septe): potpune (septirane hife) nepotpune (aseptirane hife)
Grananje i rast hifa formira micelijum bazalni/vegetativni (u podlozi) vazdušni/reproduktivni (iznad podloge)
Hife sadrže pregrade (septe): potpune (septirane hife) nepotpune (aseptirane hife)
Grananje i rast hifa formira micelijum bazalni/vegetativni (u podlozi) vazdušni/reproduktivni (iznad podloge)
Dikariote(2 haploidna
nucleusa)
Mitoza
Većina gljiva haploidne/
heterokariote
RAZMNOŽAVANJE GLJIVA
Kvasnice:
pupljenjem nastaju blastokonidije/blastospore
Jednoćelijske strukture (2-7 µm)
Plesni:
Npr. fragmentacijom hifa – artrokonidije
konidiogeneza – konidije: višećelijske - makrokonidije (15-150 µm)
jednoćelijske - mikrokonidije (2-6 µm)
Kvasnice:
pupljenjem nastaju blastokonidije/blastospore
Jednoćelijske strukture (2-7 µm)
Plesni:
Npr. fragmentacijom hifa – artrokonidije
konidiogeneza – konidije: višećelijske - makrokonidije (15-150 µm)
jednoćelijske - mikrokonidije (2-6 µm)
ASEKSUALNO RAZMNOŽAVANJE
Mikroskopski izgled hifa i konidija bitan za identifikaciju nedermatofitnih plesni
Mikroskopski izgled makrokonidija i hifa bitan za identifikacija dermatofita
Stadijumi: spajanje + (n) i – (n) ćelija → plazmogamija nastaje zigot (2n) hromozoma mejoza → nastaju 4 jedra sa (n) brojem hromozoma
spore
Stadijumi: spajanje + (n) i – (n) ćelija → plazmogamija nastaje zigot (2n) hromozoma mejoza → nastaju 4 jedra sa (n) brojem hromozoma
spore
SEKSUALNO RAZMNOŽAVANJEZygomycetes, Basidiomycetes, Ascomycetes
Seksualne karakteristike: osnov za taksonomiju i sistematizaciju gljiva
zigospore askospore bazidiospore
makroelementi mikroelementi kiseonik aerobne mikroaerofilne fakultativno anaerobne
Voda UH pH 2 – 8 optimalno 5.4 – 5.6
makroelementi mikroelementi kiseonik aerobne mikroaerofilne fakultativno anaerobne
Voda UH pH 2 – 8 optimalno 5.4 – 5.6
RAST GLJIVA
Krivulja rasta kvasnicanemaju izraženu
logaritamsku i eksponencijalnu fazu
linearan rast (7-14 dana)
broji se colony forming units / CFU
Krivulja rasta kvasnicanemaju izraženu
logaritamsku i eksponencijalnu fazu
linearan rast (7-14 dana)
broji se colony forming units / CFU
Krivulja rasta plesni ne može se izraziti
brojanjem živih ćelija (7-14 dana)
meri se težina talusa
Krivulja rasta plesni ne može se izraziti
brojanjem živih ćelija (7-14 dana)
meri se težina talusa
Psihrofilne/0-20˚C mezofilne/20-45˚C termofilne/45-90˚CPsihrofilne/0-20˚C mezofilne/20-45˚C termofilne/45-90˚C
KVASNICE
37oC
KVASNICE
37oC
PLESNI
25oC
PLESNI
25oC
DIMORFNE/BIFAZNE
25oC rastu u vidu plesni
37oC u vidu kvasnica
DIMORFNE/BIFAZNE
25oC rastu u vidu plesni
37oC u vidu kvasnica
Za izolaciju gljiva iz bolesničkog materijala o b a v e z n o se koriste i 25oC i 37oC
Porast kolonija:
3-7 dana (kvasnice, nedermatofitne plesni) 14-21 dan (plesni - dermatofiti) 4-6 nedelja (bifazne gljive)
TEMPERATURA RASTA GLJIVA
ADHERENCIJA pripajanje za receptore
na ćelijama
ADHERENCIJA pripajanje za receptore
na ćelijama
FAKTORI VIRULENCIJE GLJIVA
ENZIMI proteinaze, fosfolipaze,
elastaze, keratinaze,
katalaze, ureazu,
koagulazu, esterazu,
hemolizine, lipaze...
ENZIMI proteinaze, fosfolipaze,
elastaze, keratinaze,
katalaze, ureazu,
koagulazu, esterazu,
hemolizine, lipaze...
MORFOGENEZA
prelaz iz micelijumske u kvaščevu fazu rasta, odnosno blastospore u germinativne tube
MORFOGENEZA
prelaz iz micelijumske u kvaščevu fazu rasta, odnosno blastospore u germinativne tube
Mikoze (GI)
Mikoalergoze
Mikotoksikoze
Mikoze (GI)
Mikoalergoze
Mikotoksikoze
BOLESTI IZAZVANE GLJIVAMA
Micetizam
trovanje nejestivim pečurkama
Micetizam
trovanje nejestivim pečurkama
MEDICINSKA MIKOLOGIJA
MEDICINSKA
TOKSIKOLOGIJA
“fruiting bodies”
PODELA GLJIVA PREMA PATOGENOSTI
1. Apatogene (saprofiti)
2. Patogene: uslovno patogene
patogene
PODELA GLJIVA PREMA PATOGENOSTI
1. Apatogene (saprofiti)
2. Patogene: uslovno patogene
patogene
PODELA GLJIVA I GLJIVIČNIH INFEKCIJA (GI)
PODELA PATOGENIH GLJIVA PREMA LOKALIZACIJI I IMUNSKOM STATUSU PACIJENATA
Oportunističke/IGI ~ 300 vrsta
(imunodeficijentne osobe/rizične grupe)
Izazivači kožnih GI ~ 33 vrste
Izazivači potkožnih GI ~ 10 vrsta
Izazivači IGI (bifazne) ~ 25 vrsta
(imunokompetentne osobe)
PODELA PATOGENIH GLJIVA PREMA LOKALIZACIJI I IMUNSKOM STATUSU PACIJENATA
Oportunističke/IGI ~ 300 vrsta
(imunodeficijentne osobe/rizične grupe)
Izazivači kožnih GI ~ 33 vrste
Izazivači potkožnih GI ~ 10 vrsta
Izazivači IGI (bifazne) ~ 25 vrsta
(imunokompetentne osobe)
PATOGENE GLJIVE:Dermatofiti
Trichophyton
Microsporum
Epidermophyton
Dimorfne/bifazne gljive
PATOGENE GLJIVE:Dermatofiti
Trichophyton
Microsporum
Epidermophyton
Dimorfne/bifazne gljive
USLOVNO PATOGENE GLJIVE:Candida
Aspergillus
Fusarium
Zigomicetes
Cryptococcus
Malassezia...
USLOVNO PATOGENE GLJIVE:Candida
Aspergillus
Fusarium
Zigomicetes
Cryptococcus
Malassezia...
PREMA LOKALIZACIJI
1. p o v r š n e gljivične infekcije (PGI) superficijalne kutane mukokutane
2. d u b o k e/sistemske/invazivne (IGI) lokalizovane diseminovane
subkutane* (potkožno tkivo…)???
PREMA LOKALIZACIJI
1. p o v r š n e gljivične infekcije (PGI) superficijalne kutane mukokutane
2. d u b o k e/sistemske/invazivne (IGI) lokalizovane diseminovane
subkutane* (potkožno tkivo…)???
M I K O Z E – GLJIVIČNE INFEKCIJE (GI)prisustvo i razmnožavanje gljiva na/u telu čoveka
KLINIČKA SLIKA - KARAKTERISTIČNAKLINIČKA SLIKA - KARAKTERISTIČNA
KLINIČKA SLIKA – NIJE KARAKTERISTIČNA
(rizične grupe pacijenata!!!)
KLINIČKA SLIKA – NIJE KARAKTERISTIČNA
(rizične grupe pacijenata!!!)
onihomikozaonihomikoza
aspergiloza pluća
aspergiloza pluća
STANDARDNE MIKOLOŠKE METODE (KONVENCIONALNE METODE)
1. MIKROSKOPSKI PREGLED BOLESNICKOG MATERIJALA
direkni mikroskopski preparat(DMP) patohistologija (PH)
2. IZOLACIJA GLJIVA IZ BOLESNICKOG MATERIJALA
m i k o l o š k a k u l t u r a (MK)
STANDARDNE MIKOLOŠKE METODE (KONVENCIONALNE METODE)
1. MIKROSKOPSKI PREGLED BOLESNICKOG MATERIJALA
direkni mikroskopski preparat(DMP) patohistologija (PH)
2. IZOLACIJA GLJIVA IZ BOLESNICKOG MATERIJALA
m i k o l o š k a k u l t u r a (MK)
OSNOVNI PRINCIPI LABORATORIJSKE DIJAGNOZE GI
IMUNOLOŠKE METODE1. DOKAZIVANJE ANTITELA
(At)
2. DOKAZIVANJE ANTIGENA (Ag)
3. DOKAZIVANJE DRUGIH BIOMARKERA
IMUNOLOŠKE METODE1. DOKAZIVANJE ANTITELA
(At)
2. DOKAZIVANJE ANTIGENA (Ag)
3. DOKAZIVANJE DRUGIH BIOMARKERA
MOLEKULARNE METODE
1. DOKAZIVANJE DNK (PCR)
MOLEKULARNE METODE
1. DOKAZIVANJE DNK (PCR)
DOKAZANA GIDOKAZANA GI VEROVATNA / MOGUĆA GIVEROVATNA / MOGUĆA GI
“z l a t n i s t a n d a r d”“z l a t n i s t a n d a r d”