OSVIT EUROPSKE POVIJESTIKontakti između žarišta razvoja i hrvatskog povijesnog prostora

Brončano doba• početak brončanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji – oko 3300. g. pr. Kr.• u isto vrijeme – počeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer• Cu 85 – 90 % (bakar) + Sn 10 – 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava – čvršća i trajniji od čistog bakra – mnogo pogodnija za izradu oruđa i oružja• lijevanje – najvažnija tehnika brončanodobne metalurgije• brončano doba počinje u Europi oko 3000. – 2700. g. pr. Kr.• povezano s novim prodorima indoeuropskih populacija• nove civilizacijske stečevine prodiru u Europu s istoka – pod utjecajem visokih civilizacija Bliskog istoka – preko Levanta i Male Azije• velika nalazišta bakra – Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar – važna središta brončane metalurgije• velike promjene u društvenom i gospodarskom životu u Europi• razvoj poljoprivrede – naprednije ratarstvo i stočarstvo – na Mediteranu se širi uzgoj masline i vinove loze• jačaju kontakti, veze i trgovina između različitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih kulturnih pojava• razvoj brodarstva na Mediteranu – jačanje kontakata između Bliskog istoka i egejskog prostora• stratifikacija društva – pojava vladajućih elita – bogato opremljeni grobovi – tzv. “kneževski ukopi”• razvoj naoružanja i vojske – bronca omogućuje izradu kvalitetnijeg oružja (sjekire, bodeži, mačevi, koplja) i zaštitne oprema vojnika• izgradnja utvrnenih lokaliteta na povišenim položajima – naselja gradinskog tipa – nesigurnost i turbulentnost razdoblja

Brončano doba na egejskom prostoru• Kreta – početak razvoja zasebne visoke civilizacije• minojsko razdoblje: 3600/3500. – 1100. g. pr. Kr.• početak brončanog doba: 3000. – 2800. g. pr. Kr.• ispod palače u Knosu otkriveni ostaci ovog razdoblja – obilježja visoke kulture – kvalitetna oslikana keramika, kamena plastika, pečati (od bjelokosti, steatita i poludragog kamenja)• pečati kao potvrda vlasništva – utjecaj Bliskog istoka• od 2800. g. pr. Kr. – razvijeno brodarstvo – brodovi ravnih paluba s pogonom na vesla i s pomoćnim jedrom (prikazi s keramičkih posuda i pečata)• zajednički ukopi u velike kružne grobne humke• oko 2000. god. pr. Kr. – početak korištenja pisma – linear A – nastao pod utjecajem Bliskog istoka (Sirija, Ugarit) – nije dešifrirano• izgradnja neutvrnenih palača – od 2000. g. pr. Kr. – razdoblje palača – traje do oko 1450. g. pr. Kr. – Knosu, Fest, Malija i Hagija Triada• stradanje palača oko 1700. g. pr. Kr. – potres ili možda ratno razaranje (u to vrijeme Hiksi u Egiptu) – obnova palača – počinje kasnominojsko razdoblje• minojska talasokracija – jamac sigurnosti otoka – nepostojanje utvrđenja oko palača• palače – upravni, kulturni, religijski i gospodarski centri – oko njih se odvija ukupan život gospodarstvo –obrti (keramika, nakit, metalurgija) i trgovina• religija – kult bika – najpoznatiji• 16. i 15. st. – vrhunac Kretske civilizacije – utjecaji na grčko kopno i mikensku civilizaciju, Kikladske otoke i maloazijsku obalu

1

• veze s Egiptom – na grobnim freskama 18. din. – poslanici iz zemlje Keftiu (Krete)• oko 1450. g. pr. Kr. – erupcija vulkana na Teri (Santorini) – propast palača i upravnog sustava• negdje u vrijeme nakon kataklizme počinje mikenska dominacija nad Kretom• linear B pismo se pojavljuje na Kreti – natpisi na grčkom jeziku• opstaje samo Knos – druge palače su napuštene – postpalatijalno kasnominojsko razdoblje• značaj kretske civilizacije opada – mikenska civilizacija preuzima primat• do kraja 11. st. pr. Kr. minojska civilizacija nestaje u potpunosti• Arthur Evans – najpoznatiji istraživač Knosa – 1900. g. – osmislio pojam “minojska” civilizacija• prema mitskom kralju Krete Minosu – ocu Minotaura iz mita o Tezeju• prije njega – neuspješni pokušaj istraživanja H. Schliemanna• Kikladska kultura (civilizacija) – otoci Naks, Par, Sir i Sam – od 3000. g. pr. Kr. – 2000. g. pr. Kr.• Kikladski otoci – na putu između Male Azije i Grčke – kontakti i s Kretom – Kikladi kao mjesto susretarazličitih kultura• prisutna etnička raznolikost: vidljivo iz različitih pogrebnih običaja• originalna civilizacija brončanog doba – obilježja: gravirana keramika i mramorni idoli poluapstraktnogprikaza• krajem 3. tis. pr. Kr. Kikladi žive samostalno uz jak utjecaj s Krete – mikensko širenje: konačna integracija Kiklada u grčki svijet• na obali Male Azije – snažan centar brončanog doba: Troja – lokalitet Hisarlik – od 3000. g. pr. Kr. do oko950. pr. Kr. – faze: Troja I. – VIIb3.• faza VIIa (1300. – 1190. g. pr. Kr.) najčešće se povezuje s trojanskim ratom – tragovi razaranja• istraživanja Heinricha Schliemanna: 1868. – 1871. i 1879. god. – najstarije slojeve držao za one iz Homerovih epova• početak brončanog doba na grčkom kopnu – ranoheladsko razdoblje (RH): 2800. – 2100. g. pr. Kr. – velike sličnosti s ranim brončanim dobom u Maloj Aziji• materijalna kultura: brončani predmeti i proizvodnja oslikane keramike ili keramike s politurom koja imitira metalni sjaj• gusto zbijena naselja na vrhovima uzvisina• Pelazgi – mogući negrčki nositelji kulture RH razdoblja – moguća povezanost njihovih pokreta s “narodima s mora” i Filistejcima• srednjoheladsko razdoblje: 2100. – 1600/1550. g. pr. Kr.• tragovi razaranja na gotovo svim lokalitetima na početku razdoblja – prodor novog stanovništva sa sjevera (možda istoka) – novi indoeuropski val• miješanje s starosjedilačkim stanovništvom (vj. Pelazgi) – vj. počeci formiranja Jonjana i Eoljana – tj. formiranja budućeg grčkog supstrata• pojava novog ratničkog sloja – bojna kola s dva kotača• nova naselja – pretežno seoskog karaktera – duge kuće s apsidalnim završetkom i kuće-megaroni• sahranjivanje u kamenim sanducima• lončarsko kolo – siva minijska i mutno oslikana keramika• prvi jači kontakti s Kretom• jačanje utvrnenih palača (Mikena, Tirint, Pil i dr.) – oko 1600/1550. g. pr. Kr. – početak novog civilizacijskog razdoblja• kasnoheladsko razdoblje: 1550. – 1060. g. pr. Kr.

2

• snažan uspon gospodarstva – jačanje vladajućeg sloja – novi način ukopavanja: grobovi u obliku rova i grobovi s lažnom kamenom kupolom (tholosi)• vojna oprema u grobovima: dugi mač, bodež, štit, bojna kola – dobro opremljeni ratnici – novost: bogatizlatni prilozi (pehari, zlatne maske)• porijeklo zlata – možda plaća mikenskih plaćenika za protjerivanje Hiksa iz Egipta – oko 1570. god.• razvoj keramičke proizvodnje i zlatarstva – utjecaji s Krete• Mikena, Tirint, Pil i Arg – utvrđene palače – centri moći – iskopavanja u Mikeni 1876. – 1877. – HeinrichSchliemann• upotreba pisma – linear B (od cca. 1500. g. pr. Kr.) – slogovno pismo – grčki jezik – dešifrirali ga JohnChadwick (lingvist) i Michael Ventris (arhitekt) 50-ih godina 20. st.• otkriveni arhivi glinenih pločica s linearom B – Mikena, Pil, Knos• podaci o društvenoj strukturi, vojsci i gospodarstvu – vladar – vanaks: upravna i vjerska funkcija – lavos – ratnički stalež: plemići-ratnici– lavagetas: njihov zapovjednik – prvi do vanaksa)– damos – činovnici, zemljoradnici, obrtnici– kamaeves – najniži sloj – fizički radnici– temenos – vladareva ili plemićka zemlja – slično feudu– basileus – službenik na čelu lokalnih zajednica – manje važna funkcija• Homerova slika mikenskog društva – djelomično točna – dio potječe elemenata iz njegovog vremena – 8. st.pr. Kr. – kod Homera: basileus je kralj – jednak po statusu s plemstvom (basileidai)• otkriveni trgovački popisi robe i popisi vlasništva• iz tablica vidljiva razvijena poljoprivreda: žito i razne mediteranske kulture, uzgoj stoke, uzgoj konja ilovačkih pasa• religija – popisi bogova na linear B pločicama – imena slična klasičnim grčkim – prisutan i stariji mediteranskikult plodnosti – utjecaji s Krete: kult bika, žrtvenici s dva roga• vjerovanje u zagrobni život – bogata grobna oprema

• vrhunac mikenske civilizacije – oko 1400. g. pr. Kr.• prodor na Kretu – relativno miran način – nakon prirodne kataklizme – pitanje karaktera vlasti - grčki jezik i pismo (linear B) na Kreti• utjecaji Mikene na Cipru – moguće veze s Filistejcima na Palestinskoj obali – slična materijalna kultura• veze s Malom Azijom – na hetitskim natpisima spominje se narod Ahijawa – Ahejci?• Mikenjani na zapadu – Italija: Tarentski zaljev, Sicilija, Lipari, tirenska obala, možda i do Španjolske, manji tragovi mikenske civilizacije i na Jadranu• prodor na zapad – vezan uz pilsko kraljevstvo na vrhuncu moći: 1400. g. – 12. st. pr. Kr.• glinene pločice u Pilu – toponimi Pisa i Metapa (Metapont)• kraj mikenske civilizacije – u sklopu kaotičnih zbivanja na Mediteranu – vrijeme prodora “naroda s mora”• unutrašnji sukobi i iscrpljivanje mikenskih centara – oko 1200. g. pr. Kr.• prodor Dorana sa sjevera (zadnji grčki val) – ne toliko presudan ali ipak bitan• Teba – izgorjela i propala početkom 14. st. pr. Kr.• rat s Trojom – oko 1200. g. pr. Kr. – poznat iz homerovih epova – veže se za propast Troje VIIa

3

• kraj 13. i poč. 12. st. pr. Kr. – razoreni i napušteni Mikena, Pil i Tirint – zapečene glinene pločice s natpisima u Pilu – Atena jedina preživjela• jonska seoba u Malu Aziju – uzrokovana ovim događajima• pad broja stanovnika u Grčkoj i ukupne civilizacijske razine• mikenska kultura se sačuvala u zabačenijim krajevima: Arkadija, dijelovi Tesalije, Cipar, otoci Del i Kej (jug Atike)• 11. st. – početak “mračnog doba” – grčki srednji vijek – željezno doba

Brončano doba u Italiji• nastavak kulture terramare iz eneolitika na poluotoku – pod utjecajem srednjoeuropskog prostora (kremacija, sojenička naselja) – migracija sa sjevera Italije prema jugu• apeninska civilizacija – nakon 2000. g. pr. Kr. – polunomadsko stočarsko stanovništvo• porast broja stanovnika i napredovanje poljoprivrede – bolji zemljoradnički alat – uzgoj žitarica i mahunarki• raslojavanje društva – novi ratnički sloj – mačevi, kacige, oklopi – s istoka preko mora uvezen konj i bojna kola• grobnice poput mikenskog tholosa s lažnom kupolom• premještanje skupina iz unutrašnjosti dolinama rijeka prema obali – subapeninska civilizacija – aktivnija faza• na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grčke i Fenikije – kulture Pantalica i Thapsos na Siciliji – miješanje raznih grobnih rituala – spaljivanje i ukopavanje• u završnoj fazi brončanog doba oko 1000. g. pr. Kr. – pojava naselja na uzvisinama s obrambenim zidinama – na sjeveru u Trentinu – sličnost s Istrom• utjecaji mikenske civilizacije – 14. – 12. st. pr. Kr. – legende o putovanjima homerovih junaka na zapad –Diomed, Odisej i Antenor – Hesperija: bajoslovna zemlja na zapadu• mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev, Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica)• nalazi ratne opreme – mikenski mačevi• pločice iz Pila – Metapa (Metapont) i Pisa• trgovinski odnosi s Mikenjanima – moguća i mikenska naselja u Italiji• “narodi s mora” – egipatski tekstovi: Akaiouša (Ahejci), Turša (mogući preci Etruščana), Šardani (Sardinija) – veze italskog prostora s Egiptom• ekspanzija Feničana – Sardinija (bogata bakrom), Korzika, Španjolska• na Sardiniji u ranom brončanom dobu – nastavak eneolitičke kulture – stanovništvo vj. afričkog i hispanskog porijekla• dolmeni – nadgrobni spomenici od uspravnih kamenih ploča• nuraghi – okrugli kameni suhozidni tornjevi s više katova (18. – 11. st. pr. Kr.)– obično okruženi manjim nastambama – vj. društvo feudalnog tipa• brončani bodeži i mačevi, opsidijan – utjecaj egejskokretskog i mikenskog svijeta

Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru• početak brončanog doba na ovim prostorima – oko 2300. g. pr. Kr.• nakon turbulentnog razdoblja indoeuropskih seoba u eneolitiku – smirivanje – miješanje starih i novih etničkih komponenti• počinje razvoj koji će teći relativno mirno kroz daljnja stoljeća – do kraja 2. tis. pr. Kr.• glavno obilježje: disperzivan razvoj kulturnih grupa• glavni interes na razvoju i proizvodnji metalnih proizvoda• stvaranje komunikacijske i trgovačke mreže – povezana karpatska ležišta ruda s panonskim Podunavljem, jugoistočnim alpskim prostorom, Italijom i Balkanom

4

• proizvodnja keramike i dalje vrlo značajna – nosi karakteristična obilježja pojedinih kult. grupa• rano brončano doba – 2300. – 1600. g. pr. Kr.• kositar – relativno rijedak: atlantske obale, Češko Rudogorje, Slovačka• bodeži – novi tip oružja• razvoja metalurgije – novi obrtnički stalež• više zlatnih nalaza na našem području – potvrda jače trgovine• stočarstvo i ratarstvo i dalje nose gospodarstvo• vinkovačka grupa u Slavoniji – nasljednica vučedolskog kulturnog kompleksa• na obali: kulturno neodređeno rano brončano doba Istre i Hrv. primorja, cetinska i posuška grupa• poveznica sjevera i juga – bosansko područje sa svojim ranim brončanim dobom• cetinska grupa – bogati metalni nalazi – posebno oružje: bodeži• metalni predmeti kao prilozi u tumulima (grobnim humcima) – utjecaj istočnih stepskih krajeva i indoeuropskog vala doseljavanja• cetinska grupa – zamršen etnički razvoj – nastaje supstrat za razvoj kasnijih etničkih skupina• u Istri – u ranom brončanom dobu – razvoj prvih kasteljera (gradinskih naselja) – kasniji utjecaj na susjedna talijanska područja• grobovi od kamenih ploča – ukop zgrčenih pokojnika• jadranski prostor – pouzdani kontakti sa drugom jadranskom obalom• srednje brončano doba – 1600. – 1300. g. pr. Kr. – jačanje kontakata s okolnim prostorom i kulturnim pojavama• vatinska kulturna grupa – Slavonija, Srijem – poveznica s karpatskim prostorom• naselja s nalazima tzv, panonske (transdanubijske) inkrustrirane keramike i lokalna grupa Bijelo Brdo-Dalj –Slavonija i Baranja – kontakti s srednjoeuropskim prostorom• licenska keramika – ukrašavanje otisnutim vrpčastim ukrasom – pojava iz zapadne Panonije – SZ Hrvatska• u Lici – kontaktna zona panonsko-karpatskog i sjevernoitalskog i alpskog područja – tumulski grobovi sa skeletnim ukopima• Istra – daljnja izgradnja kasteljera – Gradina na Velom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja – najbolje istražene• složen sustav ulaza na gradine – na Monkodonji – pravokutne kuće u gustim redovima• grobovi i dalje od kamenih ploča – na gradini Vrčin kod Vodnjana – više grobova omeđenom suhozidnim ogradama – obiteljska grobna polja• kontakti Istre s italskim prostorom• slaba istraženost ostatka naše jadranske obale – slabo poznat razvoj u ovom razdoblju• kasno brončano doba (KBD) – 1300. – 750. g. pr. Kr.• dolazak nositelja kulture polja sa žarama (KPŽ) sa sjeveroistoka – zadnja velika indoeuropska seoba• KBD – još uvijek doba etničke anonimnosti – zajednice iz ovog razdoblja čine osnovu formiranja etničkih zajednica u željeznom dobu – neprekinut povijesni razvoj do antike• KPŽ – SJ Hrvatska (stariji stupanj KBD, 1300. – 1050. g. pr. Kr.): virovitička grupa, grupa Grenani-Barice, grupa Belegiš I. i II.• pojava pojma ostava – skupina predmeta ukopanih u zemlju – arheološki fenomen čest u brončano doba• urezivanje i iskucavanje brončanog lima – nove tehnike• mlađi stupanj KBD: 1050. – 750. g. pr. Kr.• u SJ Hrvatskoj – nastavak KPŽ-a: grupa Dalj, grupa Novigrad – Donja Dolina, grupa Zagreb, grupa Velika Gorica• Japodska grupa, grupa Istra, Liburnijska skupina, Srednjodalmatinska grupa – pokazuju naznake budućih

5

etničkih zajednica u željeznom dobu – daljnji razvoj teče neprekinuto na prostoru antičkih Histra, Liburna iJapoda• u Japodskoj grupi – miješanje inhumacije (utjecaj KPŽ-a) i incineracije• kultura Japoda – direktni nastavak ove grupe• u 12. i 11. st. – značajne trgovačke veze Jadrana s mikenskom i postmikenskom Grčkom – razvoj pomorstva i plovidbe• jantarski put završava na sjeveru Jadrana – nalazi mikenske keramike, nakita i ingota bakra s naše obale – moguće i veze s feničkim krajevima• trgovina jaka i u zalenu obale – liburnsko i japodsko zaleđe• 11. i 10. st. pr. Kr. – prijelomno razdoblje za istarski i liburnski prostor• prijelazna faza iz brončanog u željezno doba• utjecaj KPŽ-a takoner i na liburnski prostor – još slabije nego kod Japode• prva faze liburnske kulture u 9.st. je već željeznodobna – gradinska naselja• arheološki podaci ukazuju na jake veza Liburna s prostorom oko antičkog Picenuma u Italiji – teze o mogućoj seobi s naše obale u Italiju• potvrda razvoja liburnskog pomorstva

• u Istri – 11. i 10. st. je također prijelomno razdoblje• povezanost s panonskom i jugoistočnoalpskom KPŽ jača nego kod Japoda i Liburna• prva faza kulture Histra – 11. st. – pokopavanje spaljenog pokojnika u žari• neprekinut razvoj kulture do dolaska Rimljana – razvoj gradinskih naselja i napredovanje materijalne kulture• središta kulture Histra – Nezakcij, Picugi i Beram• vjedro tipa Hajduböszermeny iz Picuga – veza s karpatskopanonskim prostorom• kontakti i sa Alpskim prostorom – sojeničarska naselja u Švicarskoj – perle od staklene paste

6