45

O P I D I O

I - GLAVA PRVA - ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

Literatura: Stanojevi, N., (1975), O znaenju zakonskih izraza u krivinim zakonima, JRKK, 4/1975, str. 579-583; Komentar Krivinog zakona SRJ, Beograd, 1995., str. 415-424 (autor tog dijela je dr. F. Bai); Tahovi, J., (1953), Pojam slubenog lica, Arhiv, 1/1953, str. 215-224; Zlatari, B., (1956), Krivini zakonik u praktinoj primjeni, I. svezak, Zagreb, 1956, str. 317-331; Lazarevi, Lj., (2003), Krivini zakon RS, sa kraim komentarom, Beograd, 2003., str. 31-33; Horvati, ., (1997), Novo hrvatsko kazneno pravo, Zagreb, 1997, str. 301-304; ejovi, B., (1983), Krivino pravo u sudskoj praksi, (o.d.), Beograd, 1983, str. 637-654; Komentar KZSKiV (redakcija: Nikola Srzenti), Beograd, 1981, str. 89-99; J. Tahovi, (1997), Komentar KZ, Beograd, 1957, str. 288-299; Pavii - Vei, (1998), Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 1998, str. 220-248; Rjenik kaznenog prava (redakcija: eljko Horvati), Zagreb, 2002, str.77, 97, 532, 643, 644, 658; Babi, M., (2000), Krivini zakonik RS, kratki komentar, B. Luka, 2000, str. 170-173.; Babi, M., Osvrt na neka rjeenja Krivinog zakona BiH, Pravni savjetnik, 6/2003, str. 20-28; Aleksi, ., Milovanovi, M., (1993), Leksikon kriminalistike, Beograd, 1993. str. 46-47; Beirevi, E.,(2003), Meunarodni krivini sud International Criminal Court, Meunarodni centar za mir, Sarajevo, 2003; Haki Tribunal, Fond za humanitarno pravo, Beograd, 1999, str. 020-039; kuli, M., (2003), Maloletnici kao uinioci i kao rtve krivinog dela, Beograd, 2003, str. 79-103.

lan 1.

(1) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sainjavaju krivino-pravne odredbe sadrane u ovom zakonu i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Teritorija Bosne i Hercegovine je suhozemna teritorija, obalno more i vodene povrine unutar njenih granica, kao i zrani prostor nad njima.

(3) Slubena osoba je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvrne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim dravnim i upravnim ustanovama ili slubama koje vre odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno vri slubenu dunost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlatena osoba u privrednom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vrenje javnih ovlatenja, a koja u okviru tih ovlatenja vri odreenu slubenu dunost, te druga osoba koja vri odreenu slubenu dunost na osnovu ovlatenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

(4) Kad je kao uinilac odreenog krivinog djela oznaena slubena osoba, osobe iz stava 3. ovog lana mogu biti uinilaci tih djela, ako iz obiljeja pojedinog krivinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da uinilac moe biti samo neka od tih osoba.

46

(5) Odgovorna osoba je osoba u privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom na njenu funkciju ili na osnovu posebnog ovlatenja povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona ili opeg akta privrednog drutva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoenje proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili na nadzor nad njima. Odgovornom osobom smatra se i slubena osoba u smislu stava 3. ovog lana kad su u pitanju radnje kod kojih je kao uinilac oznaena odgovorna osoba, a nisu propisane kao krivino djelo u odredbama glave o krivinim djelima protiv slubene i druge odgovorne dunosti, ili odredbama o krivinim djelima uinjenim od strane slubene osobe propisanim u nekoj drugoj glavi ovog zakona ili drugim zakonom Bosne i Hercegovine.

(6) Kad je kao uinilac krivinih djela oznaena slubena ili odgovorna osoba, sve osobe iz st. 3. i 5. ovog lana mogu biti uinilaci tih djela, ukoliko iz zakonskih obiljeja pojedinog krivinog djela ne proizlazi da uinilac moe biti samo neka od tih osoba.

(7) Strana slubena osoba je lan zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog organa strane drave, javni funkcioner meunarodne organizacije i njezinih organa, sudija ili drugo slubeno lice meunarodnog suda, na slubi u Bosni i Hercegovini.

(8) Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota.

(9) Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.

(10) Pravna osoba je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opina, mjesna zajednica, svaki organiza-cioni oblik privrednog drutva i svi oblici povezivanja privrednih drutava, ustanova, institucije za vrenje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i osoba, kao i druge finansijske institucije, fond, politike organizacije i udruenja graana i drugi oblici udruivanja koji mogu da stiu sredstva i da ih koriste na isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravne osobe.

(11) Privredno drutvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, preduzee, firma, partnerstvo i svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne djelatnosti.

(12) Udruenje je bilo koji oblik udruivanja tri ili vie osoba. (13) Vie osoba je najmanje dvije osobe ili vie njih. (14) Skupina ljudi je najmanje pet osoba ili vie njih. (15) Grupa ljudi je udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi

trajnog, ponovljenog ili povremenog injenja krivinih djela, pri emu svaka od tih osoba daje svoj udio u uinjenju krivinog djela.

47

(16) Organizirana grupa ljudi je grupa ljudi koja je formirana, a nije spontano nastala, radi neposredno slijedeeg uinjenja krivinog djela i iji lanovi ne moraju imati formalno definirane uloge, koja ne mora imati kontinuitet lanstva ni razvijenu organizaciju.

(17) Zloinaka organizacija je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji neko vrijeme, djelujui u cilju uinjenja jednog ili vie krivinih djela za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna.

(18) Osoba pod meunarodnom zatitom je ef drave, ukljuujui bilo kojeg lana kolektivnog organa koji obavlja funkciju efa drave prema ustavu te drave, predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova, kadgod se bilo koja od tih osoba nalazi izvan svoje drave, kao i lanovi njihovih obitelji koji su u njihovom drutvu, te svaki funkcioner ili predstavnik drave ili funkcioner ili drugi predstavnik meunarodne organizacije koja ima meudravni karakter, koji je u vrijeme i na mjestu kada je nad njim, njegovim slubenim prostorijama, privatnim stanom ili prijevoznim sredstvom uinjeno krivino djelo, prema meunarodnom pravu ima pravo na posebnu zatitu od napada na njegovu osobu, slobodu ili dostojanstvo, kao i lanovi njegove obitelji koji ine njegovo domainstvo.

(19) Izbjeglice i raseljena lice su, u smislu ovog zakona, vie osoba koje su napustile svoju imovinu na teritoriji Bosne i Hercegovine, u vremenskom periodu izmeu 30. aprila 1991. i 4. aprila 1998. godine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, a izmeu 30. aprila 1991. godine i 19. decembra 1998. godine na teritoriji Republike Srpske, za koje se pretpostavlja da su izbjeglice ili raseljena lica po Aneksu 7. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

(20) Dravna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlenog tijela donesenim na osnovu zakona, odreena dravnom tajnom, a otkrivanjem koje bi nastupile tetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Bosne i Hercegovine.

(21) Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske, drugim propisom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske, ili aktom nadlenog organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske donesenim na osnovu zakona proglaena vojnom tajnom.

(22) Slubena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom Bosne i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili opim aktom nadlene institucije Bosne i Hercegovine donesenim na osnovu zakona proglaena slubenom tajnom.

(23) Isprava ili dokument je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od znaenja za pravne odnose.

48

(24) Novac je metalno i papirnato sredstvo plaanja koje je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj dravi.

(25) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost. (26) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje

svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi. (27) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u

suhozemnom, vodenom i zranom saobraaju. (28) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se neko

protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. (29) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i

psihotropnim svojstvima, ili supstanca koja se lahko moe pretvoriti u takvu supstancu, ako podlijee kontroli prema meunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratificirala, ili supstanca koja je proglaena opojnom od strane nadlene institucije Bosne i Hercegovine ili nadlene institucije entiteta.

(30) Hemijsko oruje je svaka hemikalija koja svojim djelovanjem na ivotne procese moe prouzrokovati smrt, privremenu nesposobnost ili trajna oteenja na ljudima, ivotinjama ili biljkama, bez obzira na njeno porijeklo ili proizvodnju (otrovna hemikalija); svaki hemijski reagens koji sudjeluje u bilo kojoj fazi u proizvodnji neke hemikalije bilo kojim nainom (prekursor); municija i naprava namijenjena izazivanju smrti ili drugog zla ili tete te svaka oprema posebno nainjena za neposrednu upotrebu u vezi s primjenom te municije ili naprave, ako takva hemikalija, reagens, municija, naprava ili oprema podlijeu kontroli po meunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratificirala ili po propisima Bosne i Hercegovine.

(31) Meunarodni krivini sud podrazumijeva Meunarodni krivini sud za podruje bive Jugoslavije.

(32) Izraavanje u jednom gramatikom rodu, mukom ili enskom, ukljuuje oba roda fizikih osoba.

Odredbe ovog poglavlja (tzv. zakonske definicije) u svim zakonima imaju

zadatak da se definisanjem izraza i pojmova koje koriste u svojim odredbama olaka tumaenje i primjena zakona. Meutim, valja imati u vidu da je krajnja i osnovna svrha ovih odredaba obezbjeivanje pravilne primjene zakona u sluajevima kada bi upotrijebljeni pojmovi mogli izazvati dileme u pogledu njihovog znaenja, odnosno dovoditi do razliitog tumaenja i arbitrernosti u primjeni zakona. Kao takve, ove odredbe su interpretativnog karaktera kojima sam zakon tumai pojedine pojmove koje upotrebljava u odredbama opteg ili posebnog dijela. To je jedan vid zakonskog odnosno autentinog (vjerodostojnog) tumaenja koje je obavezujueg karaktera, ali kako se ne radi o opteinterpretativnim

49

pravilima ove definicije vae samo za Krivini zakon Bosne i Hercegovine1. Iako to ne proizilazi iz naslova ovog poglavlja, ipak ne bi trebalo biti sporno da ove odredbe vae i u odnosu na sporedno krivino zakonodavstvo na nivou BiH. U pogledu entitetskog krivinog zakonodavstva, vae odredbe ovih zakona u kojima su ovi pojmovi definisani (lan 147. KZ RS i lan 2. KZ FBiH i KZ BD BiH).

U najveem broju zakonodavstava ovakve odredbe ili poglavlja su svrstana na kraju odredaba opteg dijela. Kada je u pitanju KZ BiH ne postoji zvanino obrazloenje zato je ovo poglavlje u legislativnoj hijerarhiji dobilo poziciju najznaajnije odredbe, koja u kontinentalnom zakonodavstvu tradicionalno pripada uglavnom naelu zakonitosti. Ni jedan drugi krivini zakon sa prostora bive Jugoslavije nema ovakvo rjeenje. Inae, po svom sadraju odredbe ovog poglavlja su najslinije ovim odredbama u KZ RH.

Pored ove, u odnosu na ranije zakonodavstvo, u ovom poglavlju su uinjene i neke druge izmjene koje se odnose na uvoenje nekih sasvim novih pojmova, ali i redefinisanje nekih ve postojeih. Nekoliko pojmova, uglavnom onih koji se odnose na razliite vrste tajni, preneseno je iz odredaba posebnog dijela, kako se ne bi kod svake inkriminacije kod koje se pojavljuju objanjavali, to je svakako legislativno tehniki ispravnije.

Od novih pojmova treba navesti pojam "stranog slubenog lica", koji je neophodan radi toga to su neka lica na slubi u BiH kao lanovi zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog organa strane drave, javni funkcioneri meunarodnih organizacija i njezinih organa, itd. Neki izrazi su opet rezultat potreba suprotstavljanja organizovanom kriminalitetu, kao to je "zloinaka organizacija", "organizovana grupa ljudi", "grupa ljudi", itd. Navedeni broj pojmova se mogao redukovati na manji broj, ali je moglo biti i vie. Moglo se, npr. poput KZ Slovenije ili BJR Makedonije, na ovom mjestu definisati i pojmove koji se kao opisni izrazi javljaju kao zakonska obiljeja nekih krivinih djela (npr., vea, velika, znaajna imovinska korist, teta ili vrijednost, itd.), ime bi se izbjegli odreeni problemi oko njihovog tumaenja od strane sudske prakse. Meutim, valja imati u vidu da ovakvo definisanje odreenih zakonskih izraza i pojmova ima dobre ali i loe strane: nekada adekvatno objanjava odreeni pojam, ali ponekad premnogo ograniava mogunosti interpretacije odreenog krivinog djela. Ipak se dobija utisak da je, makar neke pojmove, posebno one koji se odnose na organizacione forme uea vie lica u izvrenju nekih krivinih djela, trebalo svesti na manji broj i neto jasnije definisati, kako bi se izbjegli problemi u praktinoj primjeni onih inkriminacija u kojima se oni pojavljuju.

1Krivini zakon Bosne i Hercegovine proglasio je Visoki predstavnik za BiH 24.01.2003. godine Odlukom br. 101/03 i objavljen je u Sl. glasniku BiH br. 3/03. od 10. 02. 2003. godine. Ispravke KZ BiH su objavljene u Sl. glasniku BiH, br. 32/03. od 28. 10. 2003. godine. Navedeni tekst KZ BiH usvojila je i Parlamentarna Skuptina BiH, nakon ega je objavljen kao preieni tekst KZ BiH u Sl. glasniku BiH, br. 37/03. od 22. 11. 2003. godine. KZ BiH stupio je na snagu 01. 03. 2003. godine (v. l. 252.). Izmijenjen je Odlukom Visokog predstavnika o izmjenama i dopunama KZ BiH, objavljenom u Sl. glasniku BiH, br. 54/04 od 8.12.2004. i Zakonom o izmjenama i dopunama KZ BiH koji je usvojila Parlamentarna skuptina BiH, objavljenom u Sl. glasniku BiH, br. 61/04. od 29. 12. 2004. godine.

50

(1) U st. 1. ovog lana definisan je pojam krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine koje sainjavaju sve krivinopravne odredbe u ovom zakonu kao i u drugim zakonima BiH. Ova odredba je od posebnog znaaja s obzirom da je u materiji krivinog zakonodavstva u BiH dolo do podjele nadlenosti izmeu BiH i entiteta, odnosno BD BiH. Izraz "krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine" upotrijebljen je u odredbama l. 8. do 12. ovog zakona.

(2) Pojam teritorija Bosne i Hercegovine kako je definisan u st. 2. obuhvata suvozemno ili kopneno podruje, vodene povrine unutar granica BiH, obalno more, kao i vazduni prostor nad tim povrinama. Cjelokupnost suvozemne ili kopnene teritorije odreena je dravnom granicom koja je utvrena meunarodnim sporazumima (v. l. I/1. Ustava BiH). Dravna granica je odreena linija koja razdvaja povrine susjednih drava i odreuje dokle se protee suverenitet svake od drava. Ta granica moe da se razlikuje od tzv., carinske granice, to ponekad moe da ima odreeni znaaj za neka krivina djela, uglavnom fiskalnog karaktera. Ukoliko se radi o granici kopnene teritorije, ona je obiljeena odreenim znacima, a ako su u pitanju granine rijeke ili jezera, onda dravna granica prolazi sredinom rijeke ili jezera, odnosno granicom utvrenom meunarodnim sporazumima drava. Isto vrijedi i ako se dvije drave granie mostovima. Teritorijalni suverenitet svake drave protee se na svaki dio koji pripada njenom teritoriju i na tom cjelokupnom teritoriju drava ima pravo i obavezu da vri svoju represivnu vlast, tj. da odreena ponaanja proglaava krivinim djelima i da njeni sudovi sude svim uiniocima takvih djela.

(3)(4) Definisanje pojma slubenog lica (st. 3.) je u funkciji odreivanja kruga lica koja mogu da se pojave kao uinioci onih krivinih djela u ijem zakonskom opisu se zahtijeva da njihov izvrilac ima navedeno svojstvo (delicta propria). Pojmom slubenog lica obuhvaen je vei broj subjekata koji vre funkcije u razliitim dravnim organima, upravnim ustanovama ili slubama na nivou BiH. Kod takvih djela slubenim licima se smatraju sva lica koja su navedena u ovoj odredbi, osim ako iz obiljeja pojedinog krivinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da uinilac tog djela moe biti samo neko od tih lica (st. 4.).

Krivina djela kod kojih je svojstvo slubenog lica konstitutivno obiljeje njegovog osnovnog oblika su brojna i ona su prava delicta propria, dok jedan broj delikata, kod kojih je svojstvo slubenog lica kvalifikatorno obiljeje, spada u grupu nepravih delicta propria. Kako se radi o slubenim licima u institucijama BiH, ovo je istovremeno i diferencirajue obiljeje koje sve navedene delikte razdvaja od istovrsnih djela predvienih u entitetskim krivinim zakonodavstvima.

(5) Definicija pojma odgovornog lica (st. 5.) data je slino pojmu slubenog lica, pa stoga u odnosu na ovaj pojam uglavnom vrijedi sve to je reeno za pojam slubenog lica.

(7) Pojam stranog slubenog lica (st. 7.) je nov zakonski pojam ije znaenje je bilo neophodno odrediti radi toga to su neka lica na slubi u BiH kao lanovi zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog organa strane drave, javni funkcioneri meunarodnih organizacija i njezinih organa, itd. Ovakvo rjeenje je na liniji zahtjeva koji proizilaze iz nekoliko veoma znaajnih dokumenata Komiteta

51

ministara Savjeta Evrope, prije svih Rezolucije Savjeta Evrope, broj 24/97 o dvadeset osnovnih naela za borbu protiv korupcije od 6. novembra 1997. godine, Rezolucije od 5. maja 1998. (br. 7/98) pod nazivom "Grupa zemalja protiv korupcije" (Group of States Against Corruption) pod operacionalnim nazivom GRECO, te najznaajniji dokument Krivinopravna konvencija protiv korupcije (Criminal law convention on corruption) od 27. januara 1999., br. 173. Ovo je od posebnog znaaja u odnosu na krivina djela protiv slubene dunosti, a posebno u odnosu na ona krivina djela koja ine korpus korupcionih delikata. Ovaj pojam je slino odreen i u KZ Slovenije (l. 126. st.1. t. 5, 6., i 7.) i KZ RH (l. 89. st. 3.).

(8)(9) Odreivanje pojmova dijete i maloljetno lice (st. 8. i 9.) znaajno je radi njihovog krivinopravnog poloaja, bilo da su izvrioci ili rtve krivinog djela. Sam KZ BiH (lan 8.) iskljuuje svoju represivnu vlast prema djeci, tj. prema licima uzrasta do etrnaest godina ivota. To znai da se prema licima ovog uzrasta ne mogu primijeniti nikakve krivine sankcije, odnosno da je dravna vlast kanjavanja (ius puniendi) prema njima iskljuenja. Prema odredbi l. 341. ZKP BiH kada se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio etrnaest godina ivota, krivini postupak e se obustaviti i o tome e se obavijestiti organi starateljstva. Meutim, to ne znai da se ova lica ne mogu pojaviti kao izvrioci krivinih djela, to moe biti znaajno posebno kod institucije sauesnitva (vie o ovome v. komentar uz l. 8.). Maloljetna lica su lica uzrasta od etrnaest do osamnaest godina ivota koja imaju poseban krivinopravni poloaj i prema kojima se primjenjuje krivino zakonodavstvo u skladu sa pravilima Glave X ovog zakona koja obuhvata pravila o vaspitnim preporukama, vaspitnim mjerama i kanjavanju maloljetnika, pa u tom smislu v. i komentar uz te odredbe (lan 9.). Ove pojmove na istovjetan nain regulie i KZ RH.

(10) Pojam pravno lice (st. 10.) takoe spada u nove pojmove ovog poglavlja i njegova osnovna karakteristika je da pravno lice u okvirima svog redovnog poslovanja ostvaruje i stie sredstva koja koristi i sa njima raspolae. O pravnom licu kao subjektu krivinog djela v. komentar uz Glavu XIV.

(11) Kako se ne bi u svim sluajevima posebnog dijela u kojima se pojam privrednog drutva koristi, posebno odreivalo njegovo znaenje, zakon je u ovom poglavlju na jednom mjestu definisao ovaj pojam (st. 11.).

(12 - 17) Fenomen organizovanog kriminaliteta koji podrazumijeva kriminalne kolektivitete odnosno razliite oblike uestvovanja vie lica u izvrenju krivinih djela, determinisao je potrebu da se u krivinom zakonodavstvu definiu neki od tih vidova zajednikog vrenja krivinih djela (st. 12. 17.). Ovakvo rjeenje je bilo potrebno i radi izostavljanja organizovanja zloinakog udruenja kao posebnog oblika sauesnitva koje je poznavalo prethodno zakonodavstvo kao optu ustanovu. Prema vladajuem stanovitu u krivinopravnoj teoriji taj oblik sauesnitva je odstupao od optih pravila krivine odgovornosti (djelimino se kroz ovu ustanovu u krivino pravo provlaila objektivna odgovornost (slino instituciji conspiracy anglosaksonskog prava), jer je organizator odgovarao i za djela koja su proizala iz zloinakog plana i koga kao optu instituciju uglavnom ne poznaju savremena krivina zakonodavstva.

52

Izvrenje ili uestvovanje vie lica u krivinom djelu ureeno je odredbama koje se odnose na sauesnitvo (v. l. 29. 32.) koje mogu izuzetno da se primjenjuju i na ove oblike uea u izvrenju krivinih djela, ali treba imati u vidu da se ovdje ipak radi o krivinim djelima koja po svojoj zakonskoj strukturi odnosno opisu njihovih zakonskih bia obuhvataju vie lica meusobno povezanih, a to znai da je ovdje primjena propisa o sauesnitvu iz opteg dijela uslovljena okvirima koji su odreeni propisom posebnog dijela krivinog zakona (v. Pavii- Vei, str. 229).

Zakon je naveo vie formi i oblika u kojima vie lica kao kolektivitet moe uestvovati u krivinom djelu, sa razliitim stepenom razvijenosti organizacije udruenja. To su udruenje, vie lica, skupina ljudi, grupa ljudi, organizovana grupa ljudi i zloinaka organizacija (zadnji pojam uveden tek Ispravkama). Prva tri oblika se bitno razlikuju od ostalih, jer ovi podrazumijevaju razvijenije oblika kriminalnog povezivanja vie lica, kolektivitete koji su po svojoj strukturi i organizovanosti organizacione forme vieg stepena. Grupa ljudi ipak predstavlja najnii, poetni ili osnovni stepen kriminalnog povezivanja ili udruenja, dok kriminalna udruenja vieg stepena karakterie vii stepen organizovanosti, jasno postavljeni ciljevi i planovi, disciplina i hijerarhija. Ipak ostaje utisak da neki od navedenih pojmova nisu jasno odreeni, to moe stvoriti izvjesne probleme oko primjene inkriminacija u kojima se oni pojavljuju kao njihova obiljeja. Ovo posebno vrijedi za grupu ljudi i organizovanu grupu ljudi, ali donekle i zloinaku organizaciju, koja prema zakonu moe da bude organizovana za izvrenje samo jednog krivinog djela, iako je jedan od neophodnih (minimalnih) uslova za ovaj organizacioni oblik postojanje najmanje tri lica koja su se udruila za vrenje (vie) krivinih djela. Stoga bi bilo bolje da su ovi pojmovi svedeni na manji broj, sa jasnijim i preciznim sadrajima i uslovima za njihovo postojanje, pa i adekvatnijim nazivima (v. ire, Babi, rad u as. PS, str. 23.).

Najzad, treba imati u vidu da se u ovom smislu vie lica u krivinim djelima moe javiti kao sauesnici, odnosno saizvrioci datog krivinog djela, ali i kao pasivni subjekti odnosno kao rtve krivinog djela. To znai da odreivanje navedenih pojmova nije samo u funkciji pojmovnog odreivanja zloinakih oblika kriminalnog djelovanja, ve ima i ire znaenje u tumaenju pojedinih kanjivih djela.

Kao zakonsko obiljeje niza krivinih djela, posebno njihovih kvalifikovanih oblika, vie lica u razliitim oblicima navodi se kod vie krivinih djela, kao to su djela iz l. 176.; l. 193. st.2; l. 195. st.2.; l. 215.; l. 249., l. 46., st. 1. i 2., l. 186. st. 3., l. 249. i dr. Ponekad je organizovanje grupe ljudi za vrenje nekih krivinih djela inkriminisano kao posebno krivino djelo, kao to je na primjer u l. 215. Vie lica je u izvjesnim sluajevima predstavlja objekat radnje krivinog djela, kao to je kod djela iz l. 173. 175.; 177. stav 2.; l. 175., itd.

(18) Pojam lica pod meunarodnom zatitom (st. 18.) je takoe nov pojam koji je u ovim odredbama definisan, jer za razliku od ranijeg krivinog zakonodavstva, ovaj zakon poznaje i posebnu inkriminaciju kojom se prua krivinopravna zatita ovim licima (l. 192.). Detaljnije o pojmu ovih lica v. komentar uz navedeni lan kao i Konvenciju o spreavanju i kanjavanju krivinih

53

djela protiv lica pod meunarodnom zatitom, ukljuujui i diplomatske agente (v. komentar uz l. 192.; takoe i Komentar KZJ, str. 531.).

(19) Nov je i pojam izbjeglice i raseljena lica (st. 19.) i u tom smislu v. komentar uz lan 146. ovog zakona u kojem je inkriminisano spreavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica, kao i Aneks 7. Opteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

(20) Pojam dravne tajne (st. 20.) nije nov, ali do sada nije bio u ovom poglavlju ve je njegovo znaenje bilo odreeno u posebnom dijelu, uz krivino djelo odavanja dravne tajne. Kao i u prethodnom zakonodavstvu, dravna tajna predstavlja podatke ili dokumente navedene u taki 20. ijim bi otkrivanjem nastupile tetne posljedice za nacionalnu bezbjednost ili nacionalni interes BiH. Na istovjetan nain ovaj pojam je definisan u lanu 89. KZ RH. Zapravo, u ovoj odredbi nije definisan pojam dravne tajne, ve ona samo upuuje na posebne propise kojima je ona odreena, tzv. upuujua definicija (to su zakoni, drugi propisi ili akti nadlenih organa). Stoga su krivina djela u ijim se opisima navodi dravna tajna blanketnog karaktera (pijunaa i odavanje dravne tajne iz l. 163. i 164.; v. komentare uz te odredbe).

(21) Pod vojnom tajnom (st. 21.) smatraju se podaci ili dokumenti koji su navedenim propisima BiH ili odgovarajuim entitetskim propisima, ili aktima nadlenih organa proglaeni vojnom tajnom. Kao ni kod dravne tajne, KZ BiH ni ovdje ne daje definiciju ovog pojma, ve samo ukazuje na propise kojima se ona odreuje, pa su stoga krivina djela u ijim se opisima navodi vojna tajna takoe blanketnog karaktera. U KZ BiH vojna tajna je navedena samo kod krivinog djela pijunae (l. 163.), s obzirom da su tzv., vojna krivina djela u entitetskom krivinom zakonodavstvu. Za razliku od prethodnog krivinog zakonodavstva, u definiciji pojma vojne tajne KZ BiH, pored prvog konstitutivnog elementa ovog pojma koji se sastoji u tome da je odreeni podatak ili dokument proglaen vojnom tajnom, ne zahtijeva i drugi koji se sastoji u tome da bi njeno odavanje imalo ili moglo imati (tee) tetne posljedice za odbranu ili bezbjednost zemlje. Takvo limitiranje je uinjeno kod definisanja dravne tajne u stavu 20., jer se zahtijeva da bi otkrivanjem dravne tajne nastupile tetne posljedice za nacionalnu bezbjednost ili nacionalni interes BiH. Na identian nain ovaj pojam je definisan u l. 89. ta. 13. KZ RH.

(22) U odnosu na pojam slubene tajne (st. 22.), mutatis mutandis vrijedi sve to je istaknuto kod vojne i dravne tajne. Kao i kod vojne tajne, ni ovdje KZ BiH ne navodi drugi limitirajui uslov koji se sastoji u tome da bi odavanje takve tajne imalo ili moglo da ima tetne posljedice za slubu, to je sadravalo ranije zakonodavstvo. Identinu definiciju ovog pojma ima i KZ RH. I entitetsko zakonodavstvo i KZ BD BiH na isti nain reguliu ovaj pojam. Slubena tajna je navedena u opisu krivinih djela odavanja slubene tajne iz l. 225. i pijunae iz l. 163., kao objekat radnje tih djela.

(23) Dokument ili isprava (st. 23.) dati su u njihovom najirem znaenju: kao svaki predmet koji je podoban da moe posluiti kao dokaz kakve injenice koja je od znaenja za pravne odnose. Dakle, u smislu ove odredbe, pod dokumentom ili ispravom podrazumijevaju se, ne samo pismena izdata od

54

nadlenog organa koja sadre izjavu volje od znaaja za pravne odnose, tj. isprave u uem smislu, ve i svaki drugi predmet koji je po svom sadraju takav da je podoban i/ili namijenjen za dokaz istinitosti neke injenice znaajne za pravne odnose. Prema stanovitu nae judikature to moe biti i fabriki broj utisnut na motornom vozilu jer je podoban za dokazivanje pravno relevantne injenice identiteta, odnosno vlasnike pripadnosti vozila, zatim registarske automobilske tablice, ulaznice na odreene sportsko-zabavne manifestacije, granini kamen (kao dokaz dravne granice ili granine linije izmeu parcela i sl., v. Komentar KZJ, str. 421.). Kao ispravu, sudska praksa smatra i poruku koja je poslata putem teleksa koja obuhvata ponudu za zakljuivanje odreenog pravnog poslova (Presuda Okrunog suda u Beogradu, K. 1046/93, v. S. Vukovi, 1999., str. 22.).

Ovi pojmovi se koriste u opisima krivinih djela iz lana 154. i 155. kao izborne isprave, ali se u inkriminaciji iz lana 155. koristi i pojam isprave u irem smislu, jer se navodi i "predmet koji slui za izbor ili za glasanje o opozivu", te u lanu 226. i to kao "slubena ili poslovna isprava".

(24) Novac (st. 24.) je definisan kao metalno ili papirno sredstvo plaanja koje je na osnovu zakona u opticaju u BiH ili u stranoj dravi, to je istovjetno odreenju ovog pojma u odredbi iz l. 89. ta. 25. KZ RH. Termin novac spominje se u odredbama l. 12. st. 1. ta. b), l. 111. st. 1., u opisu krivinih djela falsifikovanje novca, l. 205.; pranje novca, l. 209.; pronevjera u slubi, l. 221.; posluga u slubi, l. 223. Znaajan je i kod svih imovinskih krivinih djela ili krivinih djela sa koristoljubivom motivacijom bez obzira u kojoj su grupi krivinih djela, a naravno i kod imovinskih sankcija. Na isti nain ovaj pojam je definisan i u entitetskom krivinom zakonodavstvu.

(25) Pojam znaci za vrijednost (st. 25.) zapravo nije u ovoj odredbi ni definisan, ve je samo navedeno da se pod tim pojmom podrazumijevaju i strani znaci za vrijednost. S obzirom da se ovaj pojam koristi kod krivinog djela falsifikovanje znakova za vrijednost iz l. 207. kao objekat radnje, za njegovo znaenje v. komentar uz ovaj lan.

(26) Pojam pokretne stvari (st. 26.) odreen je tako da obuhvata pored ostalog i svaku proizvedenu ili sakupljenu (pravilnije nego "skupljenu" kako stoji u zakonu) energiju za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonske ili druge impulse. Pojam pokretne stvari je od naroito znaaja kod krivinih djela protiv imovine iz entitetskog krivinog zakonodavstva gdje predstavlja predmet veeg broja krivinih djela, pa o ovom pojmu treba v. komentar uz ta djela. Moda stoga ovaj pojam nije ni trebalo definisati u ovoj odredbi, jer djelo iz l. 178. nije dovoljan razlog za to.

(27) Za pojam motornog vozila (st.27.), kako je odreeno u ovoj odredbi, odluujue je da se radi o vozilu na motorni pogon i da se koristi kao saobraajno sredstvo u suvozemnom ili vodenom saobraaju. Dakle, u smislu ovog zakona, motornim vozilom se ne smatraju ona saobraajna sredstva koja se koriste u vazdunom saobraaju, za razliku od entitetskih KZ i KZ BD BiH. I KZ RH pod motornim vozilom podrazumijeva i saobraajna sredstva koja se koriste u vazdunom saobraaju (l. 89. st. 28.).

55

(28) Pojam sile (st.28.) u ovoj odredbi je odreen samo djelimino, jer se pri njegovom definisanju samo kae da je sila i primjena hipnoze odnosno omamljujuih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. Sila u krivinom pravu ima viestruki znaaj i uglavnom se pod njom podrazumijeva upotreba fizike ili druge snage prema nekom licu kako bi se od njega iznudilo neko ponaanje. Redovno se dijeli na neodoljivu ili apsolutnu (lat. vis absoluta) i odoljivu ili kompulzivnu (lat. vis compulsiva). Apsolutna sila postoji kada je njen intenzitet takav da iskljuuje mogunost izbora ponaanja od strane onoga na koga se primjenjuje, kada dakle iskljuuje njegovu mogunost odluivanja. Kao takva ona je osnov negiranja radnje a time i samog krivinog djela. Takvom silom se smatra i sila iz ove odredbe. Sila je elemenat odreenog broja krivinih djela ili njihovih kvalifiko-vanih oblika, odnosno obiljeje njihove radnje izvrenja, npr. kod djela iz l. 156., 157., 168., 197., 198., 201., itd. Odoljiva ili kompulzivna sila predstavlja prijetnju odreenim zlom koje se primjenjuje i u tom smislu ona se javlja kao psiholoka sila. Ovoj sili slina je prijetnja koja se od kompulzivne sile razlikuje u tome to se ovdje zlo samo stavlja u izgled, a kod sile se primjenjuje. Uz ispunjenje odreenih uslova kompulzivna sila i prijetnja mogu imati karakter opasnosti koja zasniva situaciju krajnje nude, pa u tom smislu v. komentar uz l. 25. KZ BiH.

(29) Pod pojmom opojna droga ili narkotik (st.29.) podrazumijevaju se supstance ili materije koje imaju psihoaktivni efekat i utiu na promjene stanja svijesti, miljenja, zapaanje, raspoloenje, itd., i koje u kontinuiranom uzimanju mogu dovesti do stanja zavisnosti i izazvati ozbiljne zdravstvene i socijalne probleme. KZ BiH daje opirnu definiciju pojma droge i naglaava da su to odreene supstance koje su domaim propisima proglaene opojnom drogom, ili supstance koje se lako mogu pretvoriti u takve supstance, ako podlijeu kontroli prema meunarodnoj konvenciji koju je BiH ratifikovala. Prema svom porijeklu droge se mogu klasifikovati na prirodne i sintetike, a Svjetska zdravstvena organizacija ih klasifikuje u etiri osnovne grupe, s obzirom na njihovo djelovanje na centralni nervni sistem: depresante, stimulanse, halucinogene i kanabis. Zloupotreba droga i kriminalitet vezan za narkotike predstavlja jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se suoava savremeni svijet, a BiH naroito u novije vrijeme. Procjenjuje se da se godinje u svijetu proizvede i proda droge u vrijednosti preko 350 milijardi dolara. irenje ovog vida kriminala i pogubne posljedice uivanja narkotika, prvenstveno od strane mlade populacije, nagnale su meunarodnu zajednicu da ve poetkom prolog vijeka preduzme odreene mjere kojima e uspostaviti efikasniju i organizovaniju borbu protiv ilegalne proizvodnje, prometa i uivanja pojedinih narkotikih sredstava. U tom smislu je ve 1909. godine odran prvi meunarodni kongres o drogama u angaju, nakon ega slijedi niz meunarodnih konvencija: iz Haga 1912.; eneve 1925., 1931., 1936. i 1939., zatim Njujorka 1964., Bea 1971., eneve 1975., itd., pa sve do Konvencije UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci od 20. decembra 1988. koja predstavlja jedan od najznaajnijih meunarodnopravnih izvora koji se odnosi na suzbijanje zloupotreba droga.

56

(30) Pojam hemijsko oruje (st. 30.) je uveden Zakonom o izmjenama i dopunama KZ BiH (Sl. glasnik BiH, br. 61/04. od 29. 12. 2004.). Pod tim se podrazumijeva svaka hemikalija koja moe tetno djelovati na ljude, ivotinje ili bilje, odnosno koja svojim djelovanjem moe prouzrokovati smrt, privremenu nesposobnost ili trajna oteenja na ljudima, ivotinjama ili biljkama. Pored toga, taj pojam obuhvata i svaki hemijski reagens koji se u bilo kojoj fazi u ili na bilo koji nain koristi u proizvodnji neke hemikalije (prekursor), zatim municija ili naprava namijenjena izazivanju smrti ili druge tetne posljedice, te svaka oprema posebno izraena za neposrednu upotrebu u vezi s primjenom municije ili naprave, ako takva hemikalija, reagens, municija, naprava ili oprema podlijeu kontroli po meunarodnoj konvenciji koju je BiH ratifikovala ili po propisima BiH. BiH je 14. decembra 1995. godine ratifikovala Konvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korienja hemijskog oruja i o njegovom unitenju.

(31) Pod Meunarodnim krivinim sudom (st.31.) podrazumijeva se Meunarodni krivini sud za podruje bive Jugoslavije. Kolokvijalni naziv za ovaj sud je "Haki ili Meunarodni tribunal" ili samo "Tribunal", a puni naziv ovog suda je Meunarodni krivini sud za gonjenje lica odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije od 1991. (MKSJ), naravno uz svoj originalni naziv na engleskom jeziku sa skraenicom - ICTY. Osnovan je Rezolucijom br. 827 Savjeta bezbjednosti 25. maja 1993. godine, kojom je usvojen i njegov Statut. Specifinost Hakog tribunala sastoji se u tome to se radi o ad hoc sudu, nastalom izvan klasinog koncepta suverenosti drava, primjenom normi Povelje UN koje se mogu smatrati kogentnim normama meunarodnog prava. Za razliku od ovog suda, stalni Meunarodni sud je konsenzualnog karaktera i nastao je usvajanjem odgovarajue meunarodne konvencije (Rimski statut Stalnog meunarodnog suda BiH je ratifikovala). Nadlenost Tribunala proizilazi iz ovlaenja ustanovljenog u paragrafu 1. Rezolucije 808 (1993). Prema Statutu Tribunala (l. 1.) stvarna nadlenost (ratione materiae) odnosi se na gonjenje lica za teke povrede meunarodnog humanitarnog prava uinjene na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. godine za teke povrede enevskih konvencija iz 1949. (l.2.), krenje ratnog prava i ratnih obiaja (l. 3.), genocid (l. 4.), te zloine protiv ovjenosti (l. 5.). Nadlenost ratione personae (lina nadlenost) obuhvata suenje svim fizikim licima koja su inila teke povrede meunarodnog humanitarnog prava, odnosno koja su planirala, inicirala, naredila, izvrila ili na drugi nain pomogla ili uestvovala u tim radnjama (l. 6. i 7.), ime je uspostavljeno naelo line krivine odgovornosti za navedene zloine. Teritorijalna nadlenost (ratione loci) obuhvata navedena krenja na prostoru bive Jugoslavije, dok vremenska nadlenost (ratione temporis) obuhvata vrijeme od 1991. i koje nije ogranieno (l.8.), to govori da se u tom trenutku oekivao nastavak sukoba i njegovo irenje (Kosovo, Makedonija). Haki tribunal je nadlean da istovremeno s nacionalnim sudovima progoni lica za navedene povrede (tzv., paralelna nadlenost), ali on ima prioritet u odnosu na ove sudove i moe u bilo kojoj fazi postupka od njih preuzeti suenje, dok obrnuto to nije mogue (l. 9. - sukob nadlenosti). Pri Sudu BiH uspostavljeno je Vijee za ratne zloine koje je otpoelo sa radom poetkom 2005. godine.

57

Sudska praksa: Pojam odgovornog lica u smislu l.35. st. 3. KZ SRBiH ne odreuje rukovodei

poloaj radnika u drutveno pravnom licu, ve injenica da je tom radniku povjereno ovlaenje i dunost kontrole raspolaganja sredstvima drutveno pravnog lica. Zbog toga svojstvo odgovornog lica ima i radnik banke na poslovima dinarske i devizne likvidature jer u taj krug poslova spada i kontrola pravilnosti obrauna kamate na tedne uloge graana.

Odluka VS BiH, K. 18/88 od 16.6.1988.

Poslovoa ugovorne organizacije udruenog rada ima svojstvo odgovornost lica u

smislu l. 35. st. 3. KZ SRBiH i stoga moe biti izvrilac krivino djela zloupotrebe ovlaenja u privredi iz l. 121. KZ SRBiH.

Odluka VS BiH, K. 29/90 od 25.04. 1990.