Функција и улога на наставникот
-
Upload
stojanco-cilo-zmija-petrov -
Category
Documents
-
view
348 -
download
5
Transcript of Функција и улога на наставникот
Универзитет Св. „Кирил и Методиј“ СкопјеПедагошки факултет Св. „Климент Охридски“
Семинарска работа по предметот:
На тема:
Функција и улога на наставникот
Ментор: Изработил:Проф. Др.
Скопје, 2005 година
1
VOVED
Profesijata nastavnik spa|a vo najtesniot krug na profesii so izrazena
humanisti~ka orientacija. Site svoi li~ni i profesionalni sposobnosti,
celokupnoto znaewe i umeewe, svojata opredelenost da i pomaga na
decata i na lu|eto voop{to, nastavnicite ja stavaat vo slu`bata na
profesijata. Taa e edna od retkite profesii kade ne postoi ostra granica
pome|u profesionalniot i li~niot `ivot, pome|u slu`benite i li~nite nameri,
osobini i postapki. Vo profesijata, nastavnikot ja vnesuva celata svoja
li~nost, i ja izvr{uva so mnogu emocii, qubov, humanost i nesebi~nost.
Profesijata nastavnik, e edno od najstarite zanimawa koe se
konstruiralo so prvite oblici na podelba na trudot. Vo tekot na svoeto dolgo
postoewe funkcijata ucitel, vospituva~, nastavnik se transformirala,
preobrazuvala i dopolnuvala sprema barawata na vremeto i op{testvoto.
No za toa zanimawe sekoga{ bile birani lu|e koi bile najpo~ituvani i vo koi
se imalo najmnogu doverba. Ednostavno, nastavnicite se tie na koi im se
prepu{teni decata, so pravo da se me{aa vo pravecot na nivniot razvoj.Od
nastavnikot, od negovata stru~na osposobenost i li~nite kvaliteti, zavisi
dali }e se prenese vo praksa, dostignatiot razvoj na pedago{kata nauka i
nastanata disciplina koja ja predava.
Od nastavnikot se o~ekuva so svoite znaewa, osobini,odnesuvawe,
sekojdnevniot `ivot i rabota da bide primer za svoite u~enici i za lu|eto od
svojata sredina. Li~niot primer e mo}no vospitno sredstvo, pa ne e seedno
koj i kako }e bide primer za mladite. Decata se identifikuvaat so svoite
nastavnici, nastavnikot za niv spored U{inski e “ blagotvoren zrak od
sonceto koj so ni{to ne mo`e da se zameni”. 1
Samoto zanimawe kako nastavnik ima ubava strana. Da se sledi
razvojot, i da se vospituva idniot ~ovek, da se vlo`at svoite kvaliteti vo
razvojot na edna nova i podobra li~nost, e ~esno odgovorno i zna~ajno, pa
odtamu najgolemiot broj nastavnici za svojot `ivot i rabota zboruvaat so
dostoinstvo i li~no zadovolstvo. Profesijata nastavnik ima i svoi te{kotii. Od 1 Trnavac, N. Ðorđevič, J. (1998), Pedagogija, Naučna Kniga, Beograd, str.142
2
nastavnikot se bara nitu edna minuta da ne se opu{ti, tuku postojano
stru~no i li~no da se usovr{uva. ^estopati treba da raboti so golem broj na
u~enici, vo nepovolni uslovi, a za toa da bide neadekvatno nagraden.
Materijalniot i op{testveniot status na nastavnikot e dosta nepostojan,
promenliv i nesiguren. Me|utoa bez razlika na site te{kotii, pove}eto od niv
na krajot od `ivotot izjavuvaat ”stopati da se rodam, sekoga{ odnovo }e
bidam u~itel” 2
Od prethodno iznesenoto proizleguva deka profesijata nastavnik e
edna od najzna~ajnite za edno op{testvo, pa zatoa e va`no koi lu|e }e se
zanimavaat so ovaa profesija i kakvi profesionalni i li~ni svojstva i
osobini }e poseduvaat. Tokmu poradi toa, ovoj trud gi obrabotuva
profesionalnite i li~ni svojstva na nastavnikot koi se presudni za ovaa
profesija i se po`elni da gi poseduva bilo koj nastavnik.
2 Trnavac, N. Ðorđevič, J. (1998), Pedagogija, Naučna Kniga, Beograd, str.143
3
1. FUNKCIJA I ULOGA NA NASTAVNIKOT
Vo tradicionalnoto u~ili{te osnovna zada~a na nastavnikot bila da go
organizira znaeweto na u~enicite vo logi~ki celini i da gi primora da gi
memoriraat faktite, da gi usvojat tehnikite na nivnoto usvojuvawe i
organizirawe i da mo`at da gi primenat steknatite znaewa. Te`i{teto bilo na
to~na reprodukcija na utvrdenite sodr`ini i nivna interpretacija. Spored ova
Mek Mulen gi izdvoil slednive bitni ulogi na nekoga{nite nastavnici:
izoliranost i nezavisnost od ostanatite kolegi vo vospitno-obrazovnata
rabota; odgovornost samo za napreduvawe po predmetot {to go predava;
celosna naso~enost na davawe na informacii, instrukcii i objasnuvawa;
ocenuvawe i nadzor; insistirawe na obi~aite, tradicijata i moralnite normi
bez nivno povrzuvawe so nastavata i op{testveniot `ivot.3 Aktivnosta na
nastavnikot glavno se sveduvala na verbalni kontakti, so koi se nastojuvalo
da se vlijae vrz u~enicite.
Vo sovremenoto u~ili{te nastavnicite dobile novi, pobrojni i razli~ni
ulogi kako dopolnenie na onie koi se odnesuvaat na nastavata i
u~eweto. ]e spomeneme samo nekoi: da bide prijatel; ~ovek od doverba;
sovetnik; prenositel na proverenite kulturni vrednosti; onoj koj }e go olesni
razvojot na li~nosta vo celina i }e bide ponekoga{ zamena za roditelite.4
Od ova zaklu~uvame deka nastavnikot vo sovremenoto u~ili{te e se
pomalku izvor na informacii, a se pove}e posrednik pome|u u~enikot i
znaeweto koe se dobiva od razli~ni izvori.
Sekoja profesija e nastanata vo tekot na op{testveniot razvoj pa taka
ima svoja istorija, geneza, tradicija, struktura i redica karakteristiki. Zatoa
profesiite mo`at da se nabquduvaat od razli~ni aspekti i toa sprema nivniot
re`im, normite, pravilata, etikata, psiholo{kata strana, a i od objektivnata
struktura. Toa posebno se odnesuva na profesijata nastavnik, edna od
3 Ðorđevič, B. Ðorđevič, J. (1998), Učenici o svojstvima nastavnika, Prosveta, Beograd, str.294 Stevanovič, M. Ajanovič, Ð . (1997), Školska pedagogija, Varaždinke Toplice, str.150
4
najstarite profesii. Se sneta deka li~nosta na nastavnikot e zna~ajna,
mo`ebi i odlu~uva~ka, no istovremeno i najslo`ena varijabla vo nastavnata
i vospitna rabota na u~ili{teto. Na ova sekako vlijaat i postojnite promeni
vo u~ili{teto i op{testvoto, zgolemenite op{testveni barawa, bez razlika
dali se od stru~na ili pedago{ka priroda kako i se pogolemata slo`enost na
op{testvenite promeni i odnosi.
Od seto ova proizleguva deka profesijata i rabotata na nastavnikot
zavisat od slednive zna~ajni predpostavki:
- Li~ni svojstva na nastavnikot
- Didakti~ki znaewa i sposobnosti na nastavnikot
- Organizacisko-komunikativnite svojstva na nastavnikot
Vo narednive delovi od seminarskata posebno }e bidat obrazlo`eni ovie
pretpostavki so cel polesno da bide svatena nivnata sodr`ina i zna~ewe.
2. LI^NI SVOJSTVA NA NASTAVNIKOT
Niz dolgiot vremenski period, na li~nosta i se pridavalo razli~no
zna~ewe, {to pak vlijaelo vrz nejzinoto poimno odreduvawe. Trgnuvaj}i od
razli~nite koncepcii za li~nosta se pojavuvaat razli~ni, a ~estopati i
protivre~ni definicii. Edna od najop{irnite definicii za li~nosta ja ima
dadeno Olport, uka`uvajki deka: “Li~nosta e dinami~ka organizacija na
onie psiholo{ki sistemi vo individuata koi go determiniraat nejzinoto
odnesuvawe i menuvawe”.5 Ponatamu Olport }e navede deka li~nosta e
ona {to e ~ovekot, nezavisno od toa kako drugite lu|e gi gledaat negovite
osobini ili kako gi istra`uvaat.
Razgleduvaweto na poimot li~nost poka`uva deka nema edna
seopfatna teorija na li~nosta koja mo`e da gi objasni site slo`enosti na
li~nosta na nastavnikot i negovata profesija. Nastavnikot e pred se
individua, li~nost a duri potoa pripadnik na odredena profesija. Vo vrska so
ova [ile uka`uva deka nastavnikot ne e tvorec, pou~uvaweto i u~eweto ne
se proizvodni procesi, a u~enikot ne e materijal podgotven za obrabotka.
5 Ðorđevič, B. Ðorđevič, J. (1998), Učenici o svojstvima nastavnika, Prosveta, Beograd, str.31
5
Toj e `ivo su{testvo so odredeni barawa usmereni kon sebe i svoite
individualni sposobnosti.6Zatoa nastavnikot treba da bide fleksibilen vo
pogled na razbiraweto na svojata uloga na sorabotka so u~enicite i
usmeruvaweto i oblikuvaweto na vospitno-obrazovniot proces, bidej}i za
spomenatite kritertumi ne postojat re{enija koi mo`at da se povtoruvaat.
Treba da se ima vo predvid deka svojstvata na nastavnikot se
manifestiraat niz razli~ni odnesuvawa pa netreba da se precenuvaat kako
cvrsti kategorii, tuku kako okvirni orientacii koi proizlegle od negovoto
sekojdnevno rabotewe i odnesuvawe. Osnovno e sekoj nastavnik da bide
svaten kako individua i da ne se izlo`uva na pritisocite od nadvore{nite
varijabli vo odredeni kategorii. Prou~uvaweto na li~nosta na nastavnikot,
raspraviite za toj problem se opravdani samo ako imaat za cel menuvawe
na negovoto odnesuvawe vo sakana nasoka, menuvawe na negovata uloga
negovite odluki, pedago{kata i prakti~na rabota vo u~ili{teto.
Vo svojata poznata studija Artur Xersajld utvrdil deka u~enicite
pove}e gi sakaat nastavnicite koi gi poseduvaat slednive svojstva
- ~ove~ki kvaliteti: qubeznost, veselost, prirodnost, dobro
raspolo`enie i dr.
- kvaliteti {to se odnesuvaat na stavot kon disciplinata: fer
odnesuvawe, nepristrasen, postojan i dr.
- fizi~ki kvaliteti: dobar nadvore{en izgled, prijaten glas, op{ta
privle~nost i sl.
- Nastavni kvaliteti: da i pomaga na u~enicite, da e zanimliv i
entuzijast, da postapuva vo interes na u~enicite.7
Vrz osnova na prou~uvaweto na Pol Viti svojstvata na dobriot
nastavnik se rasporedeni na sledniov na~in: da gi razbira u~enicite, da e
dobar sorabotnik, da se odnesuva demokratski da e dobar mil, strpliv i da
poka`uva {irok interes, da ima prijaten nadvore{en izgled, da ima smisla
za humor, da e dosleden, da se interesira za problemite na u~enicite, da e
praveden duri na krajot se bara da e spreten vo nastavata.
Bidej}i u~enicite naj~esto postapuvaat onaka kako {to postapuvaat
postarite (roditelite i nastavnicite) a ne onaka kako {to im se uka`uva deka
6 Ðorđevič, B. Ðorđevič, J. (1998), Učenici o svojstvima nastavnika, Prosveta, Beograd, str.317 Ðorđevič, B. Ðorđevič, J. (1998), Učenici o svojstvima nastavnika, Prosveta, Beograd, str.31
6
treba da postapuvaat, od posebno se zna~ewe postapkite i aktivnostite koi
se primenuvaat vo formiraweto na moralnoto odnesuvawe i karakterot na
u~enikot, a pred se samata li~nost na nastavnikot. Nekoi istra`uvawa
poka`uvaat deka nastavnicite koi po priroda se otvoreni i prijatelski se
odnesuvaat kon u~enicite,komunikativni, koi imaat razbirawe za te{kotiite i
problemite na u~enicite, sozdavaat topla i prijatelska atmosfera koja vlijae
vrz u~enicite, taka {to tie se spremni za intenzivna rabota, a istovremeno
do`ivuvaat i radost pri prestojot vo u~ili{teto. Takvite nastavnici
ovozmo`uvaat razvivawe na li~nosta na u~enikot, taka {to tie se
~uvstvuvaat slobodni i neprikosnoveni. Vsu{nost li~nosta na nastavnikot i
na~inot na negovoto odnesuvawe se odrazuvaat na atmosferata vo
oddelenieto i odnesuvaweto na u~enicite.
Nekoi avtori posebno zna~ewe pridavaat na dve grupi na svojstva kaj
nastavnicite:toplina i razbirawe od edna strana i imaginativnost i
potiknuvawe od druga strana. Se poka`alo deka ovie svojstva
sekoga{ imaat pozitivno vlijanie vrz u~enicite. Posebno se zna~ajni za
najmladite u~enici, koi vo nastavnicitegledaat zamena za roditelite, kako
izvor na prifa}awe i odobruvawe. U~enicite lesno gi otkrivaat takvite
nastavnici bidej}i tie im davaat emocionalna podr{ka, kon niv se
odnesuvaat qubezno, sorabotuvaat prijatelski i gi prifa}aat kako li~nost.
Karakteristi~no e za ovie nastavnici {to se slu`at mnogu pove}e so pofalbi,
nagradi i ohrabruvawa od drugite nastavnici. Poradi vakvite svojstva ovie
nastavnici se relativno neautorativni i se osetlivi na ~uvstvata na svoite
u~enici.
Nastavnikot za da bide usoe{en vo svojata profesija potrebno e da ja
poznava psihilogijata na u~enikot koe {to poznavawe }e mu pomogne vo
izborot na adekvatni sredstva i metodi kako i vo procenuvaweto na
potencijalnite mo`nosti kaj u~enicite. Zna~ajna za nastavnikot e i
socijalnata percepcija, koja se sostoi vo toa {to nastavnikot e vo situacija
da ja sfati li~nosta na u~enikot i da ja zapoznae psihologijata na na
u~enikot vo procesot ns postojaniot razvoj i menuvaweto.
Za kraj treba samo da se ka`e deka nastavnikot {to go krasat
svojstvata na uspe{na i pozitivna li~nost }e bide ne samo primer za
7
u~enicite tuku i objekt za nesebi~no po~ituvawe i qubov od u~enicite. Vo
nego u~enicite pred se go identifikuvaat ~ovekot, a duri potoa gi
izdvojuvaat site drugi odliki zna~ajni za nastavnata profesija: soznajni,
kognitivni, idejni, afektivni i drugi.
2.1 TIPOVI LI^NOSTI KAJ NASTAVNIKOT
Tipologijata na nastavnicite e utvrdena i po teoriski i po empiriski pat,
so primena na raznovidni metodi, tehniki i merni instrumenti. Te{kotiite na
koi se naiduvalo pri toa se sostoele vo toa {to vidovite tipovi ne mo`ele do
poedinost nau~no da se definiraat i preciziraat.
Deringja ima napraveno slednava tipologija na nastavnici:
- Religiski tip: enaklonet kon religijata i nastojuva da im vsadi
religiski pogled na svetot na svoite u~enici, koj se zasnova na
priznavawe na apsolutnite vrednosti vo duhot na odredena religija.
- Estetski tip: e pred se zainteresiran za ona {to e setilno,
konkretno i slikovito. Go karakterizira izrazenata fantazija i
vnatre{nata potreba da izgraduva i formira samostojni poedinci
koi silno go do`ivuvaat i iznesuvaat individualnoto sva}awe na
svetot.
- Socijalen tip: ^uvstvuva qubov kon site. Toleranten e kon lu|eto i
nastojuva da ja sogleda nivnata pozitivna strana. U~enicite go
sakaat, a i se smeta deka toj e idealen tip na nastavnik.
- Teoriski tip: Ovoj tip na nastavnik e karakteristi~en po toa {to
pove}e se interesira za teoriskite soznanija i nastavnite predmeti
otkolku za u~enicite. Smislata na svojata rabota ja gleda vo
prenesuvaweto na naklonetosta kon soznanijata kaj u~enicite i
nastojuva kaj u~enicite da razvie kriti~ko mislewe i da ja pottikne
nivnata intelektualna kultura.
- Politi~ki tip: Se odlikuva po toa {to ja nametnuva svojata
li~nost~nost nastojuva na u~enicite da im gi prenese svoite
stavovi barawa a tie treba da gi prifatat. Te`nee da ja formira
8
li~nosta na u~eninikot prema li~nite stavovi, normi i ubeduvawa,
taka {to u~enicite se pla{at od nego i go izbegnuvaat.
- Estetski tip: Te`nee da so pomalo anga`irawe postigne pogolemi
rezultati. Ovie nastavnici obrazovanieto go sva}aat kako
razvivawe na korisni znaewa i ve{tini, a posebno go cenat
prakti~noto obrazovanie.8
Postojat i mnogu drugi tipologii:
Tipologijata na G.Begin trgnuva od gledi{teto na u~enicite za nivnite
nastavnici. Pa taka dobil tipologija na nastavnici {to ja dale u~enicite. Ovaa
tipologija e edna od najiscrpnite i e dosta pragmati~ka tipologija.
Beginovata tipologija se zasniva na raspredeluvaweto na nastavnicite
sprema obele`jata na nivnata rabota i odnosot {to go vospostavuvaat vo
u~ilnicata, na koj nastavnicite vlijaat oblikuvaj}i gi sprema tipot na koj
pripa|aat:
- Popularen nastavnik: Se odlikuva so pravi~nost prijatelska
naklonetost kon u~enicite, odmeren pristap kon akademskite
problemi na pou~uvawe, entuzijast, intelegenten, ima smisla za
humor i podgotven za interakcija, so pozitivni i po`elni maniri i
stavovi, gi aktivira u~enicite soglasno nivnite potrebi.
- Brilijanten nastavnik: ^ovek so golemo znaewe i iskustvo,
celosno posveten na svojot predmet. Brilijantniot nastavnik e
dosta popularen u~enicite se voodu{eveni od negovata
intelegencija i znaewe. Podgotven e da odgovara na pra{awata od
u~enicite, no ponekoga{ negovite predavawa mo`e da bidat
monotoni i neinspirativni, da zboruva mnogu podetalno i
poobemno otkolku {to se u~enicite podgotveni da go slu{aat.
- Kreativen nastavnik: E popularen, jasen, talentiran i spremen.
Mo`e da sozdade raspolo`enie da gi motivira u~enicite za rabota.
Negoviot stil na rabota vklu~uva koristewe na audiovizuelni
sredstva, prezentira slajdovi, fotografii. Toj e sovr{eno
8 Ðorđevič, B. Ðorđevič, J. (1998), Učenici o svojstvima nastavnika, Prosveta, Beograd, str.42
9
komunikativen nastavnik koj ohrabruva i gi pottiknuva na debata
u~enicite.
- Nastavnik - sorabotnik: Se odlikuva so pravi~nost i
dinami~nost i energija. Ne e osvetoqubiv, tuku prostuva, pa zatoa
u~enicite sekoga{ imaat pofalbi za vakviot nastavnik.
- Nastavnik-za{titnik: Ne e prijatelski razpolo`en, ne poka`uva
entuzijazam i originalnost. Se odnesuva pla{livo i nesigurno i
nastojuva postojano da go odr`uva vnimanieto i interesot na
u~enicite.
- ^uvstvitelen nastavnik: Negovata funkcija ja sva}a so davawe
upatstva, prenesuvawe na podatoci i sreduvawe na dnevnikot. Vo
negoviot stil na rabota so godini ne se vnesuva ni{to novo.
- Rasean nastavnik: Ne gi zabele`uva poveketo od rabotite {to se
slu~uvaat, nema smisla za humor i ne e osetliv za problemite na
u~enicite.
- Avtoritaren nastavnik: Bara pokornost i apsolutno pridr`uvawe
kon pravilata.
- Impulsiven nastavnik: E sroden na avtoritetniot so toa {to mo`e
da bide i dosta uporen i tvrdoglav, a ~estopati go menuva i
raspolo`enieto9
Klima pak vo svojata tipologija trgnuva od stavot deka pome|u
nastavnicite i u~enicite postojat odnosi na sprotivnost. Spored ova vo
negovata tipologija se sre}avaat slednive tipovi na nastavnici:
- Indiferenten nastavnik: Ne poka`uva qubov i interes kon
profesijata, vo profesijata gleda samo izvor na egzistencija.
- Avtoritaren nastavnik: Bara pokornost i poslu{nost, se slu`i so
naredbi i priznava samo nivno bezuslovno ispolnuvawe.
- Izrazita li~nost
- Li~nost {to se istaknuva
Poslednive dva tipa na nastavnik ne se objasneti.10
9 Nedovi~, V. (1998), Direktor {kole-nastava i nastavnici, Prosveta, Beograd10 Ðorđevič, B. Ðorđevič, J. (1998), Učenici o svojstvima nastavnika, Prosveta, Beograd, str.45
10
Spomenatite tipovi ne gi iscrpuvaat site tipovi na nastavnici, osven
toa spomenatite tipovi retko se srekavaat vo svojot ~ist vid, tuku vo
razli~ni kombinacii. Vo na{ata pedago{ka praksa najzabele`itelna i spored
koja lesno mo`at da se razdelat nastavnicite e tipologijata na Klima. No i
ponatamu ostanuva problemot za izgradba na eden ramkoven model za
analiza na li~nosta na nastavnikot, vrz osnova na koj bi se izrabotila
tipologija koja }e odgovara na potrebite i barawata na sovremenoto
op{testvo. Potrebno e pri toa da se zemaat vo predvid vlijanieto na
nastavnikot, aspektite na negovata li~nost i potrebnoto menuvawe na
postapkite so koplementarnite aspekti koi pripa|aat na funkciite za
prifa}awe od strana na u~enikot.
3. DIDAKTI^KI ZNAEWA I SPOSOBNOSTI NA
NASTAVNIKOT
Didakti~kite znaewa i sposobnosti se odnesuvaat pred se na
adekvatniot izbor na nastavni sodr`ini vo ramkite na programskite barawa,
potoa sposobnist za nivno soop{tuvawe,prenesuvawe i objasnuvawe na
jasen, razbirliv i privle~en na~in, vnimavaj}i pri toa na vozrasta i
individualnite mo`nosti na u~enicite i principite na sovremenata didaktika.
Vo ovie svojstva spa|a i potiknuvaweto i razvivaweto interes za nastavniot
predmet i razvivawe na soznajnite aktivnosti na u~enikot, {to pak zna~i
nastavnikot treba da znae da go osposobi u~enikot za samostojna rabota i
samokontrola. Didakti~kite sposobnosti go opfa}aat i razvivaweto i
formiraweto na li~nosta na u~enikot, negoviot karakter i pogled na svetot.
Golemo vlijanie vo ovaa grupa na svojstva imaat i govornite kvaliteti
kaj nastavnikot, koi se odnesuvaat na jasno i razbirlivo iznesuvawe na
mislite i ~uvstvata so pomo{ na govorot koi treba da bidat proprateni so
mimika i gestikulacija.
Akademskite kvaliteti isto taka imaat golemo zna~ewe, a se
izrazuvaat vo sposobnosta na nastavnikot, svojot predmet da gopoznava ne
samo po obem na nastavniot kurs, tuku i po{iroko i podalboko, da e vo tek
11
so novite otkritija od svojata oblast i vo potolnost da vladee so nastavnata
materija.
Eden del od ulogata na nastavnikot e da posreduva, i za da bide
uspe{en vo prenesuvaweto na didakti~kite vlijanija treba da raspolaga so
sposobnost za soop{tuvawe koi se kompleksni i imaat pove}ekratno
zna~ewe. Nastavnikot, isto taka ne smee da bide ramnodu{en i ne
zainteresiran, tuku treba da bara i nastojuva negovite u~enicite uspe{no
da go usvojat materijata pri {to imaat vlijanie i vnatre{nata i nadvore{na
motivacija kaj u~enicite. Ako nastavnikot saka da uspee mora da gi prifati
u~enicite onakvi kakvi {to se. Decata se posebno osetlivi na toa dali se
prifateni, a koga }e se vospostavi ~uvstvoto na prifatenost toa gi stimulira
u~enicite na pozitivno odnesuvawe. Ako nastavnikot e blizok so u~enicite,
ako u~enicite imaat doverba vo nego, ako go sakaat, tie }e u~at i
toga{ koga samiot nastaven predmet ne im e interesen. Vo ovoj slu~aj
nastavnikot ima zgolemena sila na vlijanie, i obratno dokolku nastavnikot
ne e omilen, u~enicite go gubat motivot za u~ewe.
Isto taka atmosferata na ~asot treba da bide takva {to }e ovozmo`i
kaj u~enicite da se razvivaat drugarski odnosi, me|usebno da
sorabotuvaat, da se zainteresirani za uspehot na celiot klas. Vo
sozdavaweto na vakvata atmosfera ulogata na nastavnikot e golema, a
ponekoga{ i presudna, bidej}i toj dava ton na atmosferata i go odreduva
nejziniot pravec.
4. ORGANIZACISKO-DIDAKTI^KI SVOJSTVA KAJ
NASTAVNIKOT
Nastavniot i vospiten proces ne predstavuva niza na spontano
nastanati situacii, tuku treba da se sfatat kako odredeni situacii koi se
planski oblikuvani, a go podrazbiraat organiziraweto na `ivotot i
aktivnostite na u~enikot i uslovite vo koi se doa|a do odredena interakcija.
Organizacionite svojstva se javuvaat vo dva osnovni oblici: Najnapred kako
sposobnost za organizirawe, oblikuvawe i jaknewe na u~eni~kite kolektivi,
12
nivno usmeruvawe i stimulirawe za re{avawe na zna~ajni zada~i, a potoa i
za {to podobro, popotpolno, celishodno i efikasno organizirawe na
sopstvenata rabota.
Aktivnostite vo ova podra~je mo`at da bidat uspe{ni dokolku
nastavnikot so posredstvo na integracija i koordinacija vo celina gi opfa}a
predmetite i odnosite koi se zna~ajni za odredeni vospitno-obrazovni
aktivnosti i uslovi, ako poka`uva inventivnost i kreativnost, inicijativa i
elasti~nost vo primenata na razli~nite re{enija i donesuvaweto odluki, ako
pravilno i temelno pronao|a zada~i gi deli na u~enicite i go proveruva
nivnoto izvr{uvawe pritoa ne dozveluvaj}i premin na novi zada~i dodeka
ne se zav{at prethodnite. Komunikativnite svojstva se poka`uvaat vo
sposobnosta za op{tewe, komunicirawe so u~enicite, sposobnosta pravilno
da im se prijde i da se vospostavat povolni pedago{ki odnosi.
Odnosite nastavnik-u~enik zavisat od na~inot na usmeruvawe na
razvojot na oddelenskata zaednica, t.e. od stilot na pedago{ko vodewe od
strana na nastavnikot. Utvrdeni se tri osnovni oblici na odnosi pome|u
nastavnikot i u~enicite: Avtoritaren, Demokratski i ramnodu{en (laissefaire).
Vo slu~ate na avtoritarni odnosi, u~enicite imaat malku mo`nost za
samostojni akcii. Nastavnikot e sredi{te na site aktivnosti, a u~enicite
treba da mu se obra}aat za site sitnici. Nastavnikot ja odreduva sodr`inata
za rabota, etapite i tehnikite. Vakviot nastavnik ja gu{i aktivnosta na
u~enicite onevozmo`uva samostojnost i inicijativa, negativno vlijae vrz
odnesuvaweto i u~eweto. Pokraj vakviot nastavnik u~enicite steknuvaat
mislewe deka nivnite rezultati i uspehot imaat pogolema vrednost ako se
podobri od rezultatite na drugite. Zatoa nastojuvaat znaewata da gi zadr`at
za sebe, ne si pomagaat pome|u sebe a seto toa vlijae vrz klimata vo
oddelenieto.
Demokratskiot odnos na nastavnikot se ostvaruva niz negovata
spremnost u~enicite da gi dovede na nivo na aktivna rabota i sorabotka.
Pri {to toj sebe se ~uvstvuva kako eden od ~lenovite na rabotniot kolektiv.
U~enicite samostojno ili so posredstvo na nastavnikot gi odreduvaat celta ,
zada~ite i etapite na u~eweto.
13
Vo slu~ajot na ramnodu{en odnos, nastavnikot e nezainteresiran za
u~enicite. U~enicite imaat potpolna sloboda na odlu~uvawe, a nastavnikot
e pove}e pasiven nabquduva~. Vo ovie slu~ai poradi otsustvo na podr{ka i
pomo{ doa|a do opa|awe na produktivnata rabota i poremetuvawe na
interpersonalnite odnosi. Me|u u~enicite vladee nesigurnost i atmosferata
za rabota e nepovolna.
Postojat i drugi obidi za kategorizirawe na organizatorskata rabota i
rakovodeweto od nastavnikot. Od pove}eto studii potvrdeno e deka
postojat odnosi na zavisnost pome}u tipot na odnesuvawe na nastavnikot,
socijalnata klima koja vladee i uspehot.
Nastavnikot za da bide uspe{en osven {to treba da raspolaga so
didakti~kite i organizacisko-komunikativnite svojstva treda da poseduva i
odredeni specifi~ni sposobnosti i toa :
- Sposobnost za nabquduvawe: Perceptivna sposobnost za da se
pronikne vo vnatre{nosta na u~eni~kiot svet, sfa}awe na
negovata li~nost~nost i momentalnata psihi~ka sostojba.
- Pedago{ka sposobnost: se oglada vo predviduvaweto na
posledicite od dejstvoto na nastavnikot vo vospitno-obrazovnoto
formirawe na svojstva kaj li~nosta na u~enikot i povrzuvawe so
predstavite za ona {to mo`e od nego da se o~ekuva vo idnina.
Isto taka nastavnikot treba da ima i disperzivno vnimanie koe }e mu
ovozmo`i istovremeno da bide vo tek so svoite izlagawe, da ja sledi
reakcijata na u~enicite, go zabele`uva zamorot, popu{taweto na rabotnata
disciplina. Neiskusnite nastavnici naj~esto se orientiraat samo na svoite
izlagawa, a ne i davat zna~ewe na sostojbite vo oddelenieto, reagiraweto i
odnesuvaweto na u~enicite.
Vo na{ata pedago{ka praksa se sretnuvaat site tri tipa na
odnesuvawe od strana na nastavnicite. Sekako najprifatliv e demokratskiot
stil na vodewe koj treba najmnogu da se neguva i negovata primena da ima
pogolemo zna~ewe za ostvaruvaweto na dolgoro~nite celi vo nastavata.
14
ZAKLU^OK
Mnogubrojnite istra`uvawa za svojstvata na nastavnikot, negovata
funkcija i brojnite ulogi davaat dragoceni soznanija. Tie soznanija
ovozmo`uvaat so sigurnost da se znae koj svojstva na nastavnikot i oblici
na negovata rabota doveduvaat do dobri rezultati vo vospitanieto i
obrazovanieto na decata i mladite. Podatocite od ovie istra`uvawa mo`at
da se grupiraat vo trite sledni grupi:
- podatoci koi se odnesuvaat na svojstvata na nastavnikot kako
~ovek i li~nost
- podatoci koi se odnesuvaat na na~inot na komunikacija so
u~enicite, kolegite i roditelite
- podatoci koi se odnesuvat na negovite svojstva kako stru~wak.
Soznanijata do koi se ima dojdeno preku ovie istra`uvawa treba da se
koristat kako osnova, po~etna to~ka vrz koja }e se nadograduva
pedago{kata praksa a so cel postignuvawe na podobri rezultati. Treba da
se istakne deka odnesuvaweto na nastavnikot ne treba da se sfati kako
ne{to {to e nepromenlivo, a svojstvata kako apstraktni kategorii, tuku kako
op{ta ramka, a so cel za ponatamo{no podobruvawe i usovr{uvawe.
15
So razvojot na op{testvoto se menuva ulogata na u~ili{teto i
nastavnikot. So zgolemuvawe na barawata od op{testvoto se transformira
profesijata nastavnik, se gubat nekoga{nite barawa {to treba da gi ispolni
nastavnikot, no toj dobiva novi zadol`enija. No i ponatamu profesijata
nastavnik e edna od najodgovornite profesii i za taa profesija seu{te se
biraat lu|e {to se po~ituvani, lu|e {to imaat iskustvo i sposobnost toa
iskustvo da im go prenesat na mladite, no istovremeno i da go primaat
vlijanieto od u~enicite. Dobriot nastavnik e blizok so mladite, gi razbira i
sva}a nivnite potrebi, problemi i radosti- na odreden na~in go `ivee nivniot
`ivot. A `ivotot na mladite e sekoga{ poradosen, optimisti~ki,
poperspektiven odkolku `ivotot na starite. Taka `iveej}i so mladite,
nastavnicite ja prodol`uvaat svojata mladost. Istovremeno samata profesija
i donesuva zadovolstvo i pove}eto od niz zboruvaat so gordost za svojata
profesija i za zadovolstvoto {to proizleguva od rabotata so mladite.
KORISTENA LITERATURA
1. Ðorđevič, B. Ðorđevič, J. (1998), Učenici o svojstvima nastavnika, Prosveta, Beograd
2. Nedovi~, V. (1998) Direktor {kole-nastava i nastavnici, Prosveta, Beograd
3. Popovski, K. (1998), Uspe{en nastavnik samoocenuvawe i ocenuvawe, NIRO Prosveten rabotnik, Skopje
4. Stevanovič, M. Ajanovič, Ð . (1997), Školska pedagogija, Varaždinke Toplice
5. Trnavac, N. Ðorđevič, J. (1998), Pedagogija, Naučna Kniga, Beograd
16