Post on 06-Feb-2018
SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
MARTINA VENDA
SVAKODNEVICA PLEMIKE OBITELJI ZRINSKI U XVI. I XVII. STOLJEU
IZVORI I NASTAVNE METODE
DIPLOMSKI RAD
MENTORICA:
DR. SC. NATAA TEFANEC
ZAGREB, 2013.
SADRAJ
Uvod ili o prouavanju svakodnevice ........................................................................................ 1
Pisati o svakodnevici............................................................................................................... 3
Pisati o svakodnevici plemike obitelji Zrinski ...................................................................... 5
Svakodnevica obitelji Zrinski kao zaviajna povijest............................................................. 7
akoveka palaa plemike obitelji Zrinski ............................................................................ 10
Otvorimo vrata akoveke palae......................................................................................... 13
Proeimo sobama, otvorimo krinje i ormare ..................................................................... 21
to se sve moe saznati iz jednog popisa.............................................................................. 25
Portreti priaju priu, samo ju treba znati proitati .................................................................. 33
Pria o odjei......................................................................................................................... 44
Pria o portretima.................................................................................................................. 52
Kuharska knjiga akovekog dvora ......................................................................................... 55
Zrinska trpeza........................................................................................................................ 58
Juha od melase, govedina s ogrozdom, talijanska salata, torta od badema........................... 61
Pria jednog recepta .............................................................................................................. 68
Zakljuak.................................................................................................................................. 71
Bibliografija ............................................................................................................................. 73
Neobljavljeni izvori .............................................................................................................. 73
Objavljeni izvori ................................................................................................................... 73
Literatura............................................................................................................................... 75
Popis priloga ......................................................................................................................... 80
Summary .................................................................................................................................. 82
1 |
UVOD ILI O PROUAVANJU SVAKODNEVICE
Ono to je svakodnevno ili svakidanje odnosi se na neto obino, konvencionalno, na
neto to se upotrebljava svaki dan. Ipak, svakodnevni ivot to nikako nije iako moda na
prvu ruku tako djeluje, obino. Kada se zagledamo u svakidanjicu, svagdanjicu ili
svakodnevicu1 nailazimo na mnotvo jo uvijek neistraenih dubina, koje su na mjestima
toliko tamne da je poprilino teko pronai ono to nas zanima. Naravno, ako uope znamo
to traimo. Jer krenuti u potragu za svakodnevnim ivotom, kojeg je ponekad teko pronai u
moru politike dogaajnice, ili u njegovo istraivanje zapravo je jedan jako hrabar pothvat,
barem mi je tako bilo reeno. Ve u iduoj reenici pokualo me se obeshrabriti nedostatkom
izvora i podataka. Meutim, vratimo se onim neistraenim dubinama, ili drugim rijeima,
dubinama koje su djelomino istraene, jer izvori postoje i potrebno ih je posloiti u smislenu
cjelinu. Uvijek se moe pronai jo jedan izvor, jo jedna knjiga, uvijek se moe neto novo
napisati. Traenje dobro napisane knjige, lanka, ili korisnog povijesnog izvora, je poput
okidanja dobre fotografije ponekad, dodue rijetko, uspije od prve, a ee je potrebno i njih
stotinu kako bi se mogla izdvojiti ona prava. To na neki nain nalikuje prouavanju
svakodnevice.
Kroz cijelo vrijeme prouavanja svakodnevice neizbjeno je postavljati pitanje
objektivnosti istraivaa, jer je potrebno fragmentarne dokaze posloiti u jedan vjeran prikaz
svakodnevnog ivota nekog podruja ili odreene skupine ljudi. Onaj koji istrauje, nalazi,
prouava, i na kraju, donosi te dokaze, zapravo je odgovoran kako e oni biti prikazani i u
kojoj e se mjeri moi koristiti za daljnja istraivanja. U povijesnoj znanosti tradicionalna
historiografija je ona kojoj su u prvom planu rekonstruiranje kronologije, politika povijest i
formiranje nacija. Ukoliko je politika povijest posvuda, postavlja se pitanje postoji li potreba
za politikom povijeu, jer je i ona sama podijeljena. Pojavljuje se nova historija, sa dilemom
hoe li, ili bi li trebala, zamijeniti tradicionalnu historiju, ili pak i nova i tradicionalna historija
mogu mirno koegzistirati.2 Nova povijest je ona koja se fokusira na istraivanje razliitih
socijalnih manifestacija na nekom prostoru i traga za gospodarskim i drutvenim strukturama
dugog trajanja. Ona naputa naraciju o dogaajima i protagonistima, ona je povijest-
problema. Zajedno s novim idejama prouavanja povijesti i pristupu povijesnoj stvarnosti
1 Prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. svakodnevica. 2 Peter Burke, Overture: the New History, its Past and its Future. U: New Perspectives on Historical Writing, ur. Peter Burke, 1-23. (Cambridge: Polity Press, 1991.), 1-2.
2 |
krajem XIX. stoljea napada se tradicionalna historiografija, odnosno povijest-prie, koja
kasnije dobiva i pogrdni naziv dogaajnica. Ipak, naracija je dio povijesti bez koje
povjesniari nisu povjesniari. Do takvog shvaanja dolazi krajem tridesetih godina i
sredinom XX. stoljea, dominacijom francuske historiografije. Strukture dugog trajanja,
odnosno nova, strukturalna i serijalna povijest, zajedno sa svojim analizama drutvenih pojava
moraju biti deskriptivne. Time je zapoeo tako zvani povratak dogaaju, ali ne i dogaajnici,
gdje je u prvom planu ono to je stoljeima ostalo nepomino, a razdoblja prouavanja postaju
sve ira i prerastaju u duga trajanja, kronoloki elementi postaju suvini, kao i pripovijedanje
o povijesnim dogaajima, pogotovo onim politikim.3 To je sluaj kod Analista, koji istrauju
dublje slojeve drutva i individualne odrednice povijesti dugog trajanja, i od kojih potjee
spoznaja da se iz nizova brojanih podataka mogu objasniti injenice iz svakodnevnog ivota.
Naglasak koji su Analisti stavljali na ekonomsku i socijalnu historiju uskoro se proirio ak i
na tradicionalne historijske asopise, dok usponom socijalne historije dolazi i do sve veeg
zanimanja za kulturnu historiju.4
Meutim, dogaaj kao takav nije nestao iz historiografije i on postoji u stvarnosti i
utjee na milijune ljudi, a znai manifestaciju promjene, ali je u sutini ne izaziva, jer
promjena nastaje kao rezultat dugog trajanja, s time da ju pojedinani dogaaji mogu ubrzati.5
Dogaaj i struktura moraju se meusobno nadopunjavati i popunjavati praznine ovog drugog
u istraivanjima, jer to ine i u stvarnosti. Historiografija polako prelazi iz strukturalne
historije, koja se bavi drutvenim procesima i strukturama, u historiju u mrvicama preko
serijalne historije6 i utoliko je susret historije i kulturne antropologije, koja prevladava u
kulturnim pristupima,7 vaan za proirenje pojma ovjek. Nekad se u historiografiji pisalo o
velikim muevima, o elitama politike moi, bogatstva ili kulture, a sada antropoloki pristup
pridonosi irenju pojma ovjek od elite na ire slojeve, posebice na brojne marginalne
skupine, s time da se ljudske namjere i djelatnosti kreu dalje od politikih dogaaja i sustava,
koji su u sreditu tradicionalne historije, na podruja materijalne i duhovne kulture.8
3 Miroslav Bertoa, Izazovi povijesnog zanata. Lokalna povijest i sveopi modeli. (Zagreb: Antibarbarus, 2002.), 283, 284. (Preuzeti pojmovi: nova povijest, dugo trajanje, povijest-problema, povijest-prie, dogaajnica.) 4 Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignua, traganja, 2. izd. (Zagreb: Novi liber, 2001.), 217.; Lynn Hunt, Uvod. U: Nova kulturna historija, ur. Lynn Hunt, 25-51. Prevele: Anamarija Hucika, Sandra Stepinac, Marina krabalo, Sanja Zubak. (Zagreb: Naklada Ljevak, 2001.), 28-29. 5 Bertoa, Izazovi povijesnog zanata, 286, 290. 6 Mirjana Gross. Susret historije i antropologije. Narodna umjetnost 33/2 (1996): 71-86, 79. (Preuzeti pojmovi: historija u mrvicama, serijalna historija). 7 Hunt, Uvod., 37. 8 Gross. Susret historije i antropologije., 72.
3 |
Novu historiju ne moe se jednostavno definirati kao totalnu ili strukturalnu historiju,
jer je ona zapravo ujedinjena u onome emu se suprotstavlja. Ona je pisana kao reakcija na
tradicionalnu paradigmu, prema kojoj povijest zanimaju samo politika i politiki dogaaji.
Nova se historija, s druge strane, zanima za svaku ljudsku aktivnost, a u njezino podruje
zanimanja dolaze teme za koje se ranije nije smatralo da imaju svoju povijest, kao to su
djetinjstvo, smrt, ludilo, klima, mirisi ili istoa. Tradicionalni historiari, pripovijedajui o
dogaajima, kao izvore koriste dokumente, dok novoj historiji, koja se zanima za analizu
razliitih struktura, oni nisu dovoljni, pa mora traiti vizualne, oralne ili dokaze u obliku
razliitih statistika.9
Historija svakodnevice je samo jedan od primjera novog pristupa, jer jednom kada se
na svakodnevicu prestalo gledati kao trivijalnu, neki su ju povjesniari poeli smatrati kao
jedinu pravu povijest s kojom sve ostalo mora biti povezano.10 Historija svakodnevice je dio
mikrohistorije, a mikrohistorija oznaava istraivanje malog podruja koji je dopuna ili
suprotnost makrohistoriji. Teme mikrohistorije su prehrana, odijevanje, stanovanje,
djetinjstvo, mladost, starost, ljubav, rad, slobodno vrijeme, tijelo i odnos prema njemu i tako
dalje. Prema Natalie Zemon Davis cilj mikrohistorije nije reprezentativnost, ve
pripovijedanje o dogaajima iz kojih se moe spoznati i vie nego to je u njima samima.
Mikrohistorija je uvijek historija odozdo, ili drugim rijeima od dna prema gore i ona
istrauje zaboravljenu povijest koja je do tog vremena bila potisnuta. 11 Historija
svakodnevice slui se i spoznajama etnologa, koji tuu kulturu i nain ivota njezinih
pripadnika nastoje odgonetnuti kroz njihove simboline aktivnosti i rituale.12 Povijest i
etnologija se meusobno nadopunjavaju, otvarajui jedna drugoj nova vrata za mnotvo novih
podruja prouavanja.
PISATI O SVAKODNEVICI
Fernand Braudel otvorio je vrata prouavanju svakodnevice knjigom u tri toma o
materijalnoj civilizaciji, ekonomiji i kapitalizmu od XV. do XVIII. stoljea, a kako je i sam
rekao, istraujui sitne dogaaje, zapise s putovanja, otkriva se jedno drutvo. Nain na koji
9 Burke, Overture: the New History., 2-4, 6. (Preuzeti pojam: tradicionalna paradigma.) 10 Ibid, 11. 11 Mirjana Gross, Mikrohistorija dopuna ili suprotnost makrohistorije? Otium. asopis za povijest svakodnevice 2, 1-2 (1994): 18-35, 20-21. (Preuzeti pojmovi: historija odozdo, historija od dna prema gore.) 12 Gross, Suvremena historiografija, 291.
4 |
se ono, na vie razina, odijeva, jede, stanuje, nikad nije beznaajan. A ti trenuci ukazuju
takoer, od jednog do drugog drutva, na suprotnosti, na raznolikosti koje nisu uvijek
povrne.13 Braudel prikazuje nepokretnu povijest svakodnevnog materijalnog ivota,
ustanove koje se polako mijenjaju i odnose brzog kretanja. On temelje trai u svakodnevnom
ivotu, odnosno u prehrani, odijevanju, stanovanju, novcu, ivotu u gradovima. U prvom
tomu Strukture svakidanjice govori o konceptu svakodnevnog ivota i materijalne
civilizacije. Upravo je pokuaj povezivanja ovih dviju sfera nov, jer on nalazi poveznicu
izmeu mikrohistorije svakodnevice i historije dugotrajnih ekonomskih i drutvenih kretanja.
Prema Braudelu je prouavanje materijalnog ivota historija dugog trajanja i najveeg broja
ljudi ili, drugim rijeima, zbilja povijesti.14 Braudel se ne zadovoljava samim opisom
svakodnevice, ve eli objasniti kako bioloki i drutveni ivot doivljavaju preobrazbu
zajedno s velikim ekonomskim kretanjima. Radi se o dugom trajanju kulturnih obiaja i
bioekonomskih struktura.15 Dugotrajnost prehrambenih obiaja i drutvene razliitosti
istrauju se paralelno s promjenama ekonomske sredine. Razmatra se i na koji nain kulturni
poloaj utjee na izbor namirnica, te se objanjava kako su prehrambeni obiaji, kao proizvodi
drutvenih suprotnosti, nuni za kulturne identitete. Razvoj prehrambenih obiaja je predmet
istraivanja i ekonomske i drutvene i kulturne historije, drugim rijeima, i historije
mentaliteta. Jelovnici, kulinarsko umijee, recepti i sve to se odnosi na kuhinju do nedavno
se smatralo nevanim, ali sada postaje vaan pokazatelj kulturnog razvoja.16 Prema tome,
Strukture svakidanjice imale su veliki utjecaj na daljnje prouavanje svakodnevice i interes
za malog ovjeka, otvarajui na taj nain mnoga nova vrata.
Knjiga Raffaelle Sarti ivjeti u kui. Stanovanje, prehrana i odijevanje u
novovjekovnoj Europi (1500-1800) prua nam spoznaje o irem europskom kontekstu
svakodnevnog ivota i odlino je polazite za daljnje prouavanje takve problematike, jer se
opisi naizgled banalnih i obinih doivljala isprepliu sa podacima o znaenju i
karakteristikama odreenog predmeta, odreene vrste jela ili pak odreenog obiaja, kao i
njihove rasprostranjenosti u vremenu, prostoru i meu razliitim drutvenim skupinama.17
13 Fernand Braudel, Strukture svakidanjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljea. Prevela Dubravka Celebrini. Sv. 1. (Zagreb: August Cesarec Zagreb, 1992.), 16-17. 14 Gross, Suvremena historiografija, 245-246. 15 Ibid, 264. 16 Ibid, 264-265. 17 Raffaella Sarti, ivjeti u kui. Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500-1800). Prevela Ana Badurina. (Zagreb: Ibis grafika, 2006.), 2.
5 |
Kod nas se o svakodnevici pisalo u asopisu Otium. asopis za povijest
svakodnevice, u elji da se teme kao to su moral, stanovanje ili prehrana sustavno istrauju i
prezentiraju. Tako se u pojedinim brojevima pie o metodolokim problemima prilikom
prouavanja svakodnevnog ivota, odnosu obitelji i svakodnevice, enskoj religioznosti,
enama u radu i obitelji, odnosu ovjeka i ivotinje kroz povijest. Kada se govori o
prouavanju svakodnevice hrvatskih zemalja kroz povijest u svakom sluaju su dalmatinski i
istarski prostor puno bolje obraeni od kontinentalnog dijela Hrvatske. O svakodnevici s
naglaskom na kulturu odijevanja i stanovanja na dalmatinskom prostoru pisale su Nevenka
Bezi-Boani, Danica Boi-Buani i Fani Celio Cega, dok je o istarskom prostoru,
izmeu ostalih, Elena Uljani Veki napisala doktorat na temu Kultura odijevanja porekih
plemia u kontekstu svakodnevne povijesti (1650-1720), a svako od tih djela korisno je za
komparativnu analizu svakodnevnog ivota toliko razliitih prostora Hrvatske. Kada se govori
o prehrani na hrvatskim prostorima, znaajan je zbornik radova Cerealia, oleum, vinum...:
kultura prehrane i blagovanja na jadranskom prostoru, ije su urednice Marija Mogorovi
Crljenko i Elena Uljani Veki. Meutim, u ovom istraivanju bilo je potrebno okrenuti se i
etnologiji i njezinim aspektima prouavanja svakodnevice. Djela kao to su Svijet hrane u
Hrvatskoj Mire Randi i Nives Rittig-Beljak, Mo boja. Kako su boje osvojile svijet, te
Moda: povijest, sociologija i teorija mode samo su neka od konzultiranih.
PISATI O SVAKODNEVICI PLEMIKE OBITELJI ZRINSKI
Ve letiminim pogledom na ove naslove postaje jasno koliko je zapravo irok aspekt
svakodnevnog ivota. U prouavanju svakodnevice plemike obitelji Zrinski u XVI. i XVII.
stoljeu obuhvaeno je unutarnje ureenje njihove akoveke palae, njihov nain odijevanja
i prehrana. Iako moda ovako nabrojani, ti aspekti svakodnevnog ivota izgledaju
nepovezano, oni zapravo ine jednu cjelinu, jer i mi danas ivimo u lijepo ureenim kuama
ili stanovima, imamo tendenciju ka lijepoj odjei, obui, modnim dodacima i nakitu, a na
kraju, ili na poetku, veina nas ima i gurmanske sklonosti ili pak jednostavno mora jesti.
Naravno, kvantiteta i kvaliteta ovise o materijalnim mogunostima pojedinca, ali dijelom i o
njegovim duhovnim i estetskim preferencijama, kao i o potrebi socijalnog i kulturnog
pozicioniranja kroz domenu prehrane.
6 |
O plemikoj obitelji Zrinski mnogo se pisalo, bilo u hrvatskoj, maarskoj ili drugim
historiografijama. Ipak, o njihovoj svakodnevici postoji vrlo malo radova. Nekoliko je djela
koja su uvelike korisna u istraivanju svakodnevice, kao to su Zrinsko-frankopanski posjedi
u XVII. stoljeu Josipa Adameka, Zrinski i Frankopani u likovnoj umjetnosti Marijane
Schneider, te zbornici radova Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i maarskoj
povijesti, Zrinski i Europa i Povijest obitelji Zrinski. Kao to su Zrinski, bilo obzirom
na njihovu kulturnu orijentaciju, bilo obzirom na povijesnu ulogu stajali na kriitu tradicija:
posredovali su izmeu jadranskog, u irem smislu mediteranskog, te srednjoeuropskog
prostora,18 tako se i ovo istraivanje u nekom trenutku moralo nai na sjecitu razliitih
aspekata od stanovanja i unutarnjeg ureenja, preko portreta i odjee, do prehrane. Upravo
iz tog razloga bilo je potrebno sagledati iru sliku i konzultirati djela kao to su zbornik
radova Od svagdana do blagdana. Barok u Hrvatskoj. Kultura ivljenja u XVII. i XVIII.
stoljeu u Hrvatskoj, katalog slikovnih prikaza Zrinskih kroz povijest Gizelle Cennern
Wilhelmb A Zrnyi Csald ikonogrfija, Povijest odijevanja iji je autor Franois-Marie
Grau, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj Anele Horvat, Barokno slikarstvo u hrvatskoj
franjevakoj provinciji sv. irila i Metoda Mirjane Repani-Braun, te Svijet tekstila. Kratka
povijest Mary Schoeser. Objavljeni pisani izvori Graa za gospodarsku povijest Hrvatske
u XVI. i XVII. stoljeu. Izbor isprava velikih feuda Zrinskih i Frankopana i Razgrabljene
stvari grofa Petra Zrinskoga i Franje Krsta Frankopana i njihovih pristaa Emilija
Laszowskog, zatim Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana. Popisi i procjena
dobara (1672-1673) Rajke Modri, te Oporuka Nikole Zrinskog i Pismo Jakova Tolla u
prijevodu Brune Kunti Makvi u zborniku Zrinski i Europa samo su neki od koritenih.
Vratimo se sada poetku prie o obinom svakodnevnom ivotu, ili moda ipak u
ovom sluaju neobinom, pogotovo kada uzmemo u obzir da je obitelj Zrinski od sredine
XVI. stoljea istovremeno bila odluujui pripadnik politike elite Kraljevine Ugarske
(ugarskih, odnosno hrvatsko-slavonskih stalea) te nadnacionalne aristokracije Habsburke
Monarhije.19 Kada stvari postavimo na taj nain i sagledamo injenice koje e nam rei u
kojoj mjeri je obitelj Zrinski pratila trendove ranonovovjekovne Europe moi emo
procijeniti u kojoj je mjeri njezina svakodnevica bila obina ili pak neobina, naravno u
18 Sndor Bene, Gbor Hausner, Zoran Ladi, Predgovor. U: Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i maarskoj povijesti, ur. Romana Horvat, 7-14. (Zagreb: Matica hrvatska, 2012.), 8. 19 Gza Plffy, Prekogranina povezanost Nikole IV. i Nikole VII. Zrinskog. Hrvatsko-maarska plemika obitelj u aristokraciji Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva i u Habsburkoj Monarhiji. Prevela Helena Molnar. U: Susreti dviju kultura. Obitelj Zrinski u hrvatskoj i maarskoj povijesti, ur. Romana Horvat, 117-163. (Zagreb: Matica hrvatska, 2012.), 145.
7 |
plemikom kontekstu. Cilj je ovog rada rekonstrukcija barem jednog dijela svakodnevice
plemike obitelji Zrinski kroz popise njihovih dobara, inventare, portrete na kojima su
prikazani, odjeu koju su nosili i hranu koju su jeli. Zapravo je ovaj rad pokuaj
rekonstrukcije tih nekoliko aspekata njihovog svakodnevnog ivota kroz izvore.
SVAKODNEVICA OBITELJI ZRINSKI KAO ZAVI AJNA POVIJEST
Osim pokuaja rekonstrukcije svakodnevnog ivota obitelji Zrinski, cilj ovog rada je i
pokuati prikazati nain na koji bi se ti isti izvori mogli koristiti u nastavi, drugim rijeima, u
jednom estom razredu jedne osnovne kole, a kao dio zaviajne povijesti. U tom je pogledu
bilo potrebno konzultirati i didaktiko-metodiku literaturu, kao to je zbornik radova
Zaviajna povijest u interkulturalnom kontekstu, te djela kao to su Oevid. Upotreba slike
kao povijesnog dokaza Petera Burkea, i Uenik istraitelj prolosti. Novi smjerovi u
nastavi povijesti Ive Rendia Mioevia.
Zaviaj je mjesto roenja, rodni kraj, dakle, on se ili dobiva roenjem, to je neovisno
o volji pojedinca, ili se stjee obiajem, odnosno navikom.20 Obitelj Zrinski bi u kontekstu
zaviajne povijesti trebalo promatrati kao pripadnike jedne specifine kulture elite, koja je
nadnacionalna. Jedna takva misao trebala bi biti misao vodilja u poduavanju uenika ne
samo svakodnevici, nego i cjelokupnoj povijesti obitelji Zrinski. Prema nastavnom planu i
programu uenici ue o Zrinskima u estom razredu osnovne kole, odnosno u drugom
razredu srednje kole.21 Kako za usaivanje osjeaja pripadnosti zaviaju vjerojatno nikad
nije prekasno, moda je to puno lake postii u mlaoj dobi, i to je jedan od mnogih razloga
zato sam odabrala esti razred osnovne kole. Naravno, ovdje se moramo zapitati zato je
uope potrebno razvijati takve osjeaje pripadnosti zaviaju, a odgovor se sigurno nee
pronai u kolskim klupama ili u udbenicima, ve bi uenicima trebalo jasno predoiti
njihovu zaviajnost, umjesto da se o njoj samo pria. Drugim rijeima, upoznavanje uenika
sa zaviajnom povijeu stvara osjeaj odgovornosti prema istome, dok kreativan pristup
20 Drago Roksandi, Zaviajna povijest: pojmovni izazovi. U: Zaviajna povijest u interkulturalnom kontekstu, ur. Marijana Marinovi, Drago Roksandi, 25-32. (Zagreb: FF press, 2006.), 27. 21 U estom razredu osnovne kole o Zrinskima se ui u sklopu nastavne teme Hrvatska u ranome novom vijeku, a najvie se obrauju politike teme vezane uz obitelj Zrinski, odnosno Zrinsko-frankopanski otpor. (prema: Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, ur., Nastavni plan i program za osnovnu kolu. (Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2006.), 287)
8 |
moe rezultirati kreativnijim i veim doprinosom zaviaju i zajednici u daljnjem tijeku ivota.
To se moe postii terenskom nastavom ili posjetom muzejima, drugim rijeima vizualnim
predoavanjem onoga to bi uenici trebali smatrati zaviajnim. Iako u ranijim fazama
kolovanja sagledavanje kompleksnije slike svakodnevice obitelji Zrinski ipak nije izvedivo u
potpunosti, na nain na koji bi se ista problematika mogla obraditi i raspraviti u srednjoj koli,
pouavanje uenika u estom razredu osnovne kole takoer ima svoje izazove i rezultate.
Takvo pouavanje ostavlja puno vie mjesta kreativnosti koja je neophodna za dobru nastavu,
a na koju su djeca i vie nego spremna, samo ih je potrebno potaknuti na nju, a istovremeno
im i pokazati na koji nain se politika povijest moe nadopuniti povijeu svakodnevice.
Pojam koji se ovdje namee je pojam interkulturalnosti, a kao interkulturalni se poeo
opisivati dijalog izmeu pripadnika razliitih kultura, koji se strukturira kao jednakopravnost
kultura, raznolikost kultura, kulturni pluralizam, demokratizacija i dehijerarhizacija kultura, s
time da posljedice mogu biti tolerancija ili pak ista suprotnost netrpeljivost, ak i otvoreni
konflikt.22 Od poetka osamdesetih godina XX. stoljea Vijee Europe uvelo je interkulturalni
projekt, iji su temeljni zadaci ostvarivanje ravnopravnog dijaloga razliitih naroda, kultura,
jezika, rasa, religija i tradicija, uzajamno razumijevanje, obrazovanje iz tolerancije i
potovanje za druge, zajednitvo te dvosmjernu integraciju. Humanost, prijateljstva, nenasilje,
potiskivanje ekstremizma i predrasuda, prihvaanje naih duhovnih i kulturnih razlika samo
su dio ishodita i naela interkulturalnih odnosa.23 Iskrenost djece je ta koja bi nas mogla i
trebala nauiti i poduiti toleranciji. Ali kako e oni to znati ako im mi, kao roditelji, kao
nastavnici, kao istraivai i na kraju krajeva, kao povjesniari, ne usadimo takve vrijednosti?
Da, kad pogledamo stvari iz ovakve, moda malo drugaije perspektive, a zanemarimo onu
perspektivu prepirki pa ak i vrijeanja, sve dobiva malo drugaiji izgled. Pa i novi smisao.
Naravno, za tako neto potrebna je i hrabrost, jer esto nismo svjesni to nas sve eka u jednoj
novoj perspektivi, koliko razliitosti moemo otkriti i koliko razliitih pria ispriati. Zrinski
su vrlo dobar materijal na kojem je mogue pouavati o interkulturalizmu, razliitosti,
toleranciji, pa i kompleksnim i slojevitim identitetima koji su postojali ve prije tri ili etiri
stotine godina. Kao primjere moemo navesti njihovu tolerantnu vjersku politiku u vjerski
podvojenom drutvu, nadnacionalni plemiki identitet i ravnopravnu komunikaciju s
plemiima diljem Europe, zatim viejezinost te integriranost u najvii politiki ivot u
nekoliko drava.
22 Marijana Marinovi. Interkulturalni pristup nastavi povijesti. U: Zaviajna povijest u interkulturalnom kontekstu, ur. Marijana Marinovi, Drago Roksandi, 15-23. (Zagreb: FF press, 2006.), 16. 23 Ibid, 18.
9 |
Udbenici, knjige ili rad u razredu na relaciji izmeu nastavnika i uenika ne donose
stvarno obrazovanje o odnosima ili o razumijevanju kulturnog svijeta koji nas okruuje.
Moda eventualno donose teoriju, ali praksu nikako. Upravo iz tog razloga slaem se da
nastavnici moraju biti ti koji e proiriti suradnju i u obrazovanje uplesti osobe i institucije
izvan svog ueg okruenja, odnosno izvan okruenja jednog razreda. Uenici na temelju
zajednikog iskustva uenja postaju svjesni vlastitog okruenja, koje im omoguuje
prihvaanje razlika i prepoznavanje slinosti izmeu ljudi. Razvijaju vjetine rada s ljudima,
kao i individualnu i skupnu odgovornost.24 Naravno, takav jedan projekt interkulturalnog
obrazovanja od nastavnika trai nove oblike rada i nova metodika orua koja e mu
omoguiti da taj pristup prenese u svoju nastavu. Isto tako, potrebno je mnogo nastavnikovog
vremena, rada i truda kako bi postigao eljeni cilj, ali i njegove mate i kreativnosti. Potreban
je i timski rad vie nastavnika i pedagoga s razliitih podruja koji bi zajedno djelovali i
nadopunjavali se, a od njih se trai inicijativa, izrada vlastitih nastavnih materijala,
osmiljavanje vlastitih nastavnih metoda i eksperimentiranje.25 U svakom sluaju, sve ovo
ostavlja mnogo prostora za moje vlastito eksperimentiraje jednog dana u nastavi u jednom
estom razredu jedne osnovne kole, naravno, s temama iz zaviajne povijesti.
Cilj nastave povijesti bio bi omoguavanje mladima da razviju kompleksniji i
slojevitiji individualni i kolektivni identitet te da samim time budu otvoreniji i tolerantniji
spram susjeda, onih drugih, a i neposredne okoline. To se moe uiniti upoznavanjem sa
svojim zajednikim nasljeem u njegovoj lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i
globalnoj dimenziji. Nastava povijesti mora igrati odlunu ulogu u promicanju temeljnih
vrijednosti, kao to su ljudska prava i demokracija, meusobno razumijevanje i tolerancija.26
Povijesni sadraji trebali bi obuhvatiti dogaaje koji su ostavili trag na povijest Europe, a
treba ih prouiti na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini kao dio znaajnih
razdoblja i injenica.27 Zrinski su, kao jedna magnatska obitelj, itekako ostavili traga u
povijesti Europe, ali i u nacionalnim i lokalnim povijestima. Novim istraivanjima i novim
radovima postaju poznati i po drugim aspektima, osim onog politikog. Upravo je to jedan od
razloga zato je djeci potrebno omoguiti da zamisle kako je izgledala unutranjost akoveke
palae, da proeu njezinim hodnicima, otvore vrata brojnih prostorija, zavire u ormare i
krinje, te da na trenutak sjednu za njihovu bogatu trpezu.
24 Ibid, 19. 25 Ibid, 19. 26 Ibid, 20. 27 Ibid, 20.
10 |
AKOVEKA PALA A PLEMIKE OBITELJI
ZRINSKI
Barok. Dekorativan, raskoan, nakien detaljima, sa mnotvom nemirnih oblika i
izraza, ali i brojnim kontrastima svjetla i tame. On nije samo stil europske umjetnosti, nego i
sveopa kultura tog vremena, s time da bi ga bilo teko promatrati u uskim nacionalnim
okvirima, jer je jako brzo postao stil cijele Europe. Barok se razlikuje kako u junim i
sjevernim zemljama Europe, tako i u hrvatskim zemljama, jer su u svakoj od njih umjetnici iz
zateene lokalne tradicije prihvaali i razraivali novu struju. Barok je, od svih stilova u
Hrvatskoj, bio najobilniji i najraznolikiji, posebno u kontinentalnom, sjevernom dijelu
hrvatskih zemalja, gdje ga moemo pratiti od poetka XVII. stoljea. Iako je u
kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske barok prisutan od prve etvrtine XVII.
stoljea, jo uvijek nije dominantan stil, jer u isto vrijeme susreemo kasnorenesansne
koncepcije, maniristike primjese i kasnu gotiku, dodue u modificiranim oblicima. Tek
krajem stoljea barok dolazi na prvo mjesto. ak i ako odreeno djelo pokazuje pojedine
karakteristike baroka, to jo uvijek ne znai da pripada potpunom, istom baroknom stilu, ve
jednom prijelaznom stilu koji je esta pojava poetkom XVII. stoljea.28 akoveki stari grad
ima djelomino sauvane elemente kasne gotike, ali u najveoj mjeri pripada baroku,
glavnom graevinskom stilu kako sjeverne Hrvatske, tako i Europe tog vremena.
Kultura baroka se postojano provlaila izmeu politike i ratnog vihora, ona uznosita i
znamenita to gradi crkve, pie knjige i uspostavlja hijerarhiju svjetova, i ona obina, bez
moralnih zasada, kojoj je stalo da u kartu osvojenih podruja upisuje udobnost postelje, rasko
stolova, pretilost njihovih poklonika, pomodnost odjee, a zrcalu ipak da namijeni dvostruku
svrhu da bude ukras doma i ogledalo grijeha i tatine.29
Gdje je tu akoveka rezidencija Zrinskih? akoveka palaa izgraena je u obliku
zatvorenog etverokuta, s tornjevima, opasana snanim zidinama sa bastionima i irokim
jarkom, preko kojeg do ulaza vodi dugi drveni most. Ovako je, prema opisima suvremenika i
bakropisima izgledala akoveka palaa u vrijeme obitelji Zrinski, iji najvei dananji dio
28 Anela Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj. (Zagreb: Sveuilina naklada Liber, 1982.), 4. 29 Olga Maruevski, Sadraji i iskazi ivota hrvatskog drutva u XVII. i XVIII. stoljeu. U: Od svagdana do blagdana. Barok u Hrvatskoj. Kultura ivljenja u XVII. i XVIII. stoljeu u Hrvatskoj, ur. Vladimir Malekovi, 32-92. (Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 1993.), 34.
11 |
nastaje kroz XVI. i XVII. stoljee.30 Takav etverougaoni oblik s unutarnjim dvoritem
obiljeje je palae koje je ouvano do danas, a nastao je u vrijeme Nikole Zrinskog Sigetskog.
Ve je tada utvrda bila opasana masivnim zidinama koje su bile pojaane bastionima i
kulama. Palaa se nalazila oberh Zwernyaka u vrijeme Jurja IV. Zrinskog, odnosno jezera.
Taj naziv vjerojatno dolazi od starog hrvatskog naziva za vrt, zvjerinjak, to upuuje i na
postojanje kultiviranog vrta. U XVII. stoljeu je uz dvorac postojao i ureen perivoj, vrt za
etnju.31 Iz vremena Nikole Zrinskog potjeu i najraniji prikazi akoveke tvrave radi se o
vedutama, od kojih je najranije nastao crte Johanna Ledentua 1637. godine, gdje se prvi put
jasno raspoznaju arhitektonska obiljeja dvorca i tvrave.32
Evlija elebija u svojem Putopisu opisuje svoj dolazak u akovec, dodue vrlo
matovito, i susret sa Nikolom Zrinskim, koji bijae pametan, trezven i inteligentan.33
akovec poprilino matovito opisuje kao tvrd grad petougaonog oblika sazidan na nain
kako se podziuju obale. (...) On je predmet osvajakih tenji svih vladara. U unutranjosti
grada ima deset hiljada lijepih kua koje su graene od tvrdog materijala, a sve su pokrivene
raznovrsnim eremitom. Osobito vrijedi vidjeti hercegov dvor i palate sedmorice kapetana.
Sve su ulice iroke i poploane kao ahovska tabla. Ima dvije hiljade duana, a nabrojio sam
etrdeset samostana. Trgovi su vrlo prostrani i isti.34
Jacobus Tollius, u pismu Nikoli Witsenu, akovec opisuje kao veoma sjajan i
prostran, izvrsno utvren protiv turske sile, gotovo sa svih strana opkoljen movarom koja je
spreavala potkopavanje. Samo jedan bok koji gleda na sva polja opire se o vrsto tlo, te je
stoga vre obzidan. Divljasmo se u okruju tako barbarskih naroda nadasve dotjeranom
domu, biranim ukuanima, prebogatome pokustvu, svugdje vrhunskome sjaju.35 Ovdje
treba spomenuti injenicu koju primjeuje Tollius, odnosno da u iroj okolici nije bilo tako
bogate palae sa bogatim pokustvom i biranim ukuanima, pri emu on ne misli samo na
lanove obitelji, ve na cijelu familiu, to jest i na sve one koji su mogli ivjeti na dvoru tog
vremena, dakle upravitelj, konjuari, dojilje, kuhari, sluge, sobarice, i tako dalje.
30 Tomislav uri, Dragutin Feletar, Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske, 3. izd. (Koprivnica: Matica hrvatska, 1991.), 60. 31 Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 10-11, 13. 32 Ibid, 15. 33 Evlija elebija, Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljama. Preveo Hazim abanovi. (Sarajevo: Svjetlost, 1954.), 274. 34 Ibid, 275. 35 Pismo Jakova Tolla. Prevela Bruna Kunti-Makvi. Biljeke arka Vuji i Bruna Kunti-Makvi. U: Zrinski i Europa, ur. Jadranka Damjanov, 151-158. (Zagreb: Drutvo maarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, 2000.), 154.
12 |
Uz pomo rijei Jacobusa Tolliusa odkrinuli smo vrata akoveke palae. Pokuat
emo otkriti kako je jedna magnatska obitelj, obitelj Zrinski, ivjela, te koliko je njihov
ivotni stil bio luksuzan i otmjen u odnosu na ranonovovjekovni stil ivota openito. Osim
izvora, od kojih e nam korisni biti ve spomenuto putno pismo Jacobusa Tolliusa, popisi i
procjene dobara obitelji Zrinski, te inventari. Ipak, morat emo ponekad upotrijebiti i matu
kako bismo shvatili kako je akoveka palaa izgledala u oima svojih suvremenika.
Meutim, slika koju emo rekonstruirati ponekad e neizbjeno biti samo skica s mnogo
osjenanih dijelova: slika koju dobijemo bit e znatno manje ivopisna od izravnog
promatranja (koje je takoer ogranieno).36
Prilog 1. Veduta tvrave akovec iz oko 1639. godine.
Nakratko emo proetati trijemovima akoveke palae gdje bijae objeen turski
plijen, lukovi, tobolci, mlatovi, titovi i drugo oruje te vrste. Njegov je sjaj ipak nadilazio
bljesak sablji demekinja. Meu njima je bilo takvih kojima su lukovice bile ureene zlatom i
srebrom. Tokovi drugih prikrivali su pogled umetnutim draguljima.37 Ui emo u predvorje
akoveke palae, gdje su se mogle razgledati ovjeene zastave koje su oznaavale uistinu
36 Sarti, ivjeti u kui, 1. 37 Pismo Jakova Tolla., 154.
13 |
krvavu i bojovnu pobjedu, zarobljene od Turaka i nagrene obiljem krvi. Ondje su se nalazile
i slike koje su prikazivale grofove hrabre pothvate.38 Proetat emo hodnicima i razgledati
sobe sa krevetima obogaenim posteljinom i prekrivaima ureenim zlatom, otvorit emo
ormare sa otmjenom odjeom i krinje sa rubeninom, nakratko emo zaviriti u bogatu
knjinicu i smjestiti se u udobnoj stolici presvuenom svilom sa cvjetnim motivima.
Razgledavat emo portrete lanova obitelji koji e nas promatrati sa zidova akoveke palae,
uivat emo u pogledu na skupocjeni namjetaj, orijentalne sagove, venecijanska ogledala,
tapiserije, mramorne stolove i kamine, skulpture i slike, na rifove skupocjenih tkanina, nakit,
stolni ukras, oruje, krinje s novcima, augsburko srebro, i na venecijanski isti papir.39
OTVORIMO VRATA AKOVEKE PALAE
U izvorima i u literaturi o akovekoj se palai govori kao o bogato ureenoj i
namjetenoj skupocjenim pokustvom. O njezinom unutarnjem ureenju mogu nam rei
popisi dobara i inventari koji su nainjeni nakon 1670. godine. Meutim, zbog esto turih
opisa potrebno je dosta mate da zamislimo kako je izgledao, na primjer, svileni mletaki sag
ili pak tapete od crvenog damasta podstavljene bijelim platnom.40 Ipak, i od takvih
fragmentarnih podataka mogue je, sa referencama na ranonovovjekovno unutarnje ureenje
u Europi, dobiti sliku izgleda unutranjosti akoveke palae, iako e ona na nekim mjestima
ostati mutna i nejasna, upravo zbog nedostataka izvora, ili izvora koji jo nisu istraeni ili ak
pronaeni.
Opi izgled interijera je na temelju jednog pisma iz 1638. godine prvi iznio Kroly
Szchy, prema kojem su glavna zgrada i juno krilo imali etiri kata, odnosno bez prostora u
donjem dijelu i prizemlju, izvana su imali dva kata, dok je sjeverno krilo graeno na tri kata,
odnosno izgraeno je kao jedan kat. Svugdje je u njoj bljetavilo bilo spojeno s udobnou;
palae i dvorane izmjenjivale su se s trijemovima i oslikanim svodovima. Na drugom katu
bila je sveana ili ljetna velika palaa s predsvoenim predvorjem za potrebe veih okupljanja
i sveanosti; potom su slijedile dvorane, nakon toga 'stariina kua' s kuom za ugljen i
vanjskom kuom za peenje; na prvom katu je bila 'manja palaa' za ua drutva i zabave,
pored nje nizale su se dvorane s kuom za ugljen i kuhinjom. (...) U prizemlju se pruala
38 Ibid, 154. 39 Maruevski, Sadraji i iskazi ivota hrvatskog drutva., 40. 40 Rudolf Horvat, Zapljena Zrinskih imanja. Hrvatsko kolo 4 (1908): 184-235, 190.
14 |
'duga palaa' s manjim svoenim sobama i dvoranama koju su moda rabili za sastanke, a
gdje su stajala obiteljska pisma, knjige, dragocjenosti i oruje.41 Iz ovog opisa saznajemo da
su postojale tri velike dvorane. Prva je bila u prizemlju gdje su se uvale knjige, pisma,
dragocjenosti i oruje, dakle mogli bismo rei da su tu bile knjinica i riznica. Zrinski su imali
preko est stotina naslova u svojoj biblioteci koji ponajvie zapanjuju suvremenou naslova i
preciznom klasifikacijom, a popis svih knjiga, razvrstanih u skupine, zapoeo je 10. listopada
1662. godine.42 Prema arki Vuji, trezor se u akovekom dvoru nalazio u istonom dijelu
podrumskog prostora, bio je dvostruk, u dobro zatienom prostoru. Naravno, bio je
zatvorenog tipa, to porie Tolliusov navod o otvorenoj riznici. Poto je rije o privatnoj
riznici jedne obitelji kao to su bili Zrinski, riznici koja je smjetena u utvrenom gradu, Vuji
smatra da ne moe biti govora o otvorenoj riznici, njezinoj prezentacijskoj ureenosti te
svjesnoj klasifikaciji grae koja bi se pokazivala posjetiocima.43 Riznica rijetkosti svrstavala
je Zrinske u najistaknutije kulturno-politike linosti XVII. stoljea na ratom opustoenom
hrvatskom prostoru, ali i u itavoj srednjoj Europi.44 Posebno s obzirom na injenicu da
europske plemike obitelji ve od renesansnog vremena koriste zbirke novca, dragog
kamenja, gema i svakojakih antikviteta, te s vremenom egzotinih predmeta iz Istonih
zemalja za svoju socijalnu promociju, odnosno kao pokazatelje bogatstva, kultiviranosti i
znanja o antici ili znanja o svijetu koji ih odvaja od skorojevia i niih drutvenih slojeva.45
Riznica akovekog dvora sadravala je numizmatiku zbirku, zbirku medalja, a mogue je
da su se u njoj uvala i dva srebrna pozlaena ezla. Sadravala je i islamicu ili zbirku
predmeta turskog i perzijskog podrijetla. Onima udaljenijima od nemirne granice s
Osmanlijama takvi predmeti osmanske provenijencije, ili bolje reeno orijentalni predmeti,
inili su se egzotinima. Ali, to nije bio sluaj s onima koji su neprestano dolazili u kontakt s
Osmanlijama i u tom sluaju su se takvi predmeti doivljavali kao dio identiteta ivljenja.
Postavlja se pitanje jesu li se tekstilni istonjaki predmeti uvali u riznici, s obzirom da su
turski ilimi i tapete, kao i perzijski tepisi, bili uobiajeni dio unutranjeg ureenje akoveke
palae. Obiteljska riznica Zrinskih sadravala je i njihove osobne predmete, te skupocjene
odjevne predmete.46 O bogatstvu obitelji Zrinski govore i podaci o tome to je sve iz njihove
41 Szchyjev opis dvorca Zrinski prema starim spisima. Prevela Ana Sekso. U: Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija, 54. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 54. 42 arka Vuji, Batinski svijet Nikole Zrinskoga u akovcu. U: Zrinski i Europa, ur. Jadranka Damjanov, 12-58. (Zagreb: Drutvo maarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, 2000.), 35. 43 Ibid, 19. 44 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 19. 45 Gerrit Walther, Adel und Antike. Zur politischen Bedeutung gelehrter Kultur fr die Fhrungselite der Frhen Neuzeit. Historische Zeitschrift 266, 2 (1998): 359-385, 360. 46 Vuji, Batinski svijet Nikole Zrinskoga u akovcu., 19-20, 23-25.
15 |
riznice dospjelo u carsku riznicu u Beu isto zlato isprano iz rijeke Drave, srebro
djelomino bijelo, djelomino pozlaeno, zatim srebrne i pozlaene kope sa po tri rubina u
svakoj, turske lice od pozlaenog srebra u toku protkanim karmesinskim zlatom i srebrom,
pozlaena srebrna puceta, srebrni emajlirani pernjak, srebrna unutra pozlaena kutija,
skupocjena aa od kristala s gornje i donje strane okiena zelenim dragim sitnim kamenjem
sa zaklopcem u crnom toku.47
Uz veliku dvoranu u prizemlju spominje se i nadsvoen i oslikan prostor za molitvu,
to potvruje injenica da je tamo bio smjeten jedan dui stol za oltar.48 Stan s kuhinjom
bio je na prvom katu uz manju dvoranu za ue drutvo, dok je na drugom katu bila velika
ljetna dvorana za vea okupljanja. Te dvije dvorane sluile su i kao blagavaonice. Prema
opisu Evlije elebije, zidovi dvorana obloeni su mozaikom i sjajnim mramorom, nisu
zastrti ilimima.49 Ipak, teko je rei je li to doista bio mramor ili nekakva druga obloga,
ako uzmemo u obzir da elebijina pripovijedanja nisu posve tona. Godine 1720. Jesenski je
zabiljeio da je na oba kata pod bio nainjen od drvenih greda s jednostavnom
tukaturom,50 dok Puhmajer postavlja pitanje je li rije moda o nekoj vrsti zaglaenih teraco
podova kakvi su bili uobiajeni u Europi XVII. i XVIII. stoljea, posebno u Veneciji, s time
da bi oni sa sitnim ljunkom mogli podsjeati na mozaik koji spominje elebija.51 Iz biljeke
Jesenskog moemo zakljuiti kako je za njega pod zapravo strop, na to nas upuuju drvene
grede i tukature,52 pa ostaje nejasan Puhmajerov zakljuak da se radi o podu.
U XVII. stoljeu u itavoj Europi dolazi do vee diferencijacije prostora unutar kua,
pa se tako poveava broj blagavaonica, dok su sve ostale sobe jednostavno chambres. U
Francuskoj se za vrijeme vladavine Louisa XIV. meu imunijim slojevima poinju nazirati
prvi znakovi sve izraenije specijalizacije prostora, pa je tako, na primjer, spavaa soba
postala prostor posveen snu i privatnim aktivnostima, a samo se u sluaju bolesti u njoj
moglo primiti vee drutvo, za razliku od prethodnih stoljea kada su se u njoj primali gosti ili
kada se u njoj blagovalo, kao u sredinjoj prostoriji kue.53 Javlja se i svijest o privatnosti,
47 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 191. 48 Rajka Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana. Popisi i procjena dobara (1672-1673). Sv. 1. (Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1974.), 4. 49 elebija, Putopis, 272. 50 Conscriptio dominii Csaktornya, seu totius Insulae Muraks, in comitatu Szaladiensi situati (...). Presentatae 2, Decembris 1720. Preveo ime Demo. U: Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija, 78-80. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 78. 51 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 20. 52 tukature su ukrasi, reljefne dekoracije na fasadama, stropovima i zidovima izraene u tuki. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. tukatura.) 53 Sarti, ivjeti u kui, 154-155.
16 |
koja se razvija prije svega kao potreba za postojanjem malo privatnosti u odnosu na sluge,
drugim rijeima, postavljalo se pitanje kako pronai ravnoteu izmeu udobnosti kada vas
netko posluuje i elje da se pobjegne od posluge u intimu. Iako su postojale specifine
prostorije za odreene djelatnosti posluge, poput kuhinja, ipak je ona bila sveprisutna, zbog
viestrukosti funkcija koje su sluge morale obavljati, ali i zbog naina rasporeda soba.
Odvojenost i hijerarhija izmeu slugu i gospodara oitovala se putem prostorne odvojenosti,
ali i putem hrane i odjee.54 S obzirom na prostorije na akovekom dvoru, a koje se navode u
popisu zaplijenjenih dobara velika palaa, druga susjedna soba, trea soba, etvrta soba,
mala soba spojena s prethodnom sobom, gornja palaa, velika soba gdje su bile pokretne
stvari, donja manja soba na najniem katu nad kuhinjom, kuhinja, soba koja se nalazi
neposredno uz kuhinju, soba s kljuevima, gornja soba koja pripada gospoi grofici55
moemo zakljuiti da je diferencijacija prostora uveliko postojala, odnosno da su postojale
prostorije u kojima se ili blagovalo ili primalo goste, kao i one namijenjene intimnijim
aktivnostima, ali i slugama. Moda bi mala soba, prema stepenicama, spojena s prethodnom
sobom, s obzirom na svoj inventar mali jednostavan drveni krevet, jednostavan ormar,
jednostavna pe mogla biti soba za poslugu, s time da se izmeu te dvije sobe nalazi i mala
kuhinjica.56
Ipak je ivot na dvoru Zrinskih bio razvijen prema suvremenim standardima i
udovoljavao je tadanjim europskim kriterijima. O tome nam govori, izmeu ostalog, i
injenica da su imali staklene prozore, odnosno prozore s kristalnim staklima.57 Neki od
njih imali su i eljezne reetke, s veim ili manjim oteenjima prilikom popisivanja dobara.58
Treba uzeti u obzir i injenicu da se staklo na prozorima smatralo svojevrsnim luksuzom koji
si nisu mogli priutiti iroki slojevi drutva. Primjera radi, u Toskani se u prvoj polovici XVI.
stoljea po prvi puta pojavljuju stakleni prozori, a tek u iduem stoljeu vidljivi su na gotovo
svim kuama.59 Vrata na akovekom dvoru uglavnom su bila eljezna, neka su imala bravu
koja se nazivala peleh,60 neka su s unutarnje strane imala jednu bravu i klju, a s vanjske
strane dvije brave i etiri kljua.61 Uz neka vrata visjele su zavjese od jednostavne
54 Ibid, 163-164. 55 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 1-15. 56 Ibid, 5-6. 57 Ibid, 4. 58 Ibid, 8, 11. 59 Sarti, ivjeti u kui, 109. 60 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4. 61 Ibid, 2.
17 |
tkanine,62 vjerojatno kao dekorativni materijal, koje su sluile za uljepavanje prostora, a
moda i kao zastor za odravanje topline. Iz svega je jasno da je Zrinskima izgled
unutranjosti njihove palae bio izuzetno vaan, odnosno da su drali do detalja i lijepog
ureenja interijera.
Staklo na prozorima doprinjelo je boljoj izolaciji i boljem grijanju. U nekim
podrujima Europe dugo su opstajala sredinja ognjita bez dimnjaka, to zbog ouvanja
tradicije, to zbog skupih novina koje su zahtijevale i vrlo opsene promjene strukture kue
ukoliko su se eljeli izgraditi kamin ili pe. Bili su potrebni, prije svega, nezapaljivi
materijali, kamen ili opeka, a u sluaju izgradnje pei eljezo.63 Zidni kamin bio je talijanski
izum i vjerojatno se pojavio u Veneciji u XII. i XIII. stoljeu i od tada se iz Italije iri
ostatkom Europe, pa zahvaljujui tome prostorije vie nisu bile tako zadimljene, ali se rasipao
velik dio topline. Pojava pei omoguila je puno racionalnije iskoritavanje topline najprije
su to bile jednostavne kamene ili glinene pei, a kasnije su bile od opeke, ponekad prekrivene
ploicama od majolike. Znale su se postavljati i izmeu dvije prostorije tako da se obje
istovremeno griju, a oko njih su esto bile postavljene klupe na kojima se moglo sjediti ili
spavati. Takve pei od majolike nalazimo u Austriji, Ugarskoj, Njemakoj i Poljskoj.64 Vatra
se mogla puno lake zapaliti od oko 1530. godine, kada su izumljene prve primitivne ibice
zapravo su to bili komadii zapaljivog drva, trstike, konoplje, smotanog papira ili pamuka
nakratko umoeni u vosak, a kako bi se zapalili, koristila su se kresiva napravljena od
komadia elika i kremena. Taj posao paljenja vatre se uglavnom povjeravao slugama ili pak
enama, s time da su dobrostojei esto bili skloni drati vatru uvijek upaljenom.65 Obitelj
Zrinski grijala se peima, koje su bile osnovni inventar svake sobe, a obino su bile zelene ili
bijele boje.66 Na nekoliko mjesta u popisima dobara navodi se da su pei bile napukle ili
ruevne, pa iz toga zakljuujemo da nisu mogle biti eljezne, nego su vjerojatno bile od
keramike. Loite je bilo u hodniku, a vjerojatno ih je nekoliko bilo vezano na istu dimovodnu
cijev.67 Kako je Meimurje u to vrijeme velikim dijelom bilo pokriveno umama, koje su se,
62 13 Augusti 1670. Confiscationis bonorum mobilium et stabilium Petri a Zrinio, Francisci Tersachky, necnon Franciscy Buckovcky, aliorumque nonnullorum introdenotatorum, in seditiosa rebellione, et crimine laesae Sae sacratissimae Mtis adhaerentium et complicium, in anno Domini 1670 peractae. Preveo ime Demo. U: Petar Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor. Povijesno-umjetnika studija., 60-65. (Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2006.), 64. 63 Sarti, ivjeti u kui, 107. 64 Ibid, 108. 65 Ibid, 110. 66 Ivan Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije prema popisu i procjeni 1672-1673, na primjeru utvrde akovec i popisa njenog inventara od 9. svibnja 1673. U: Povijest obitelji Zrinski, ur. Jelena Hekman, 77-90. (Zagreb: Matica hrvatska, 2007.), 82.; Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-6. 67 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 26.
18 |
osim za lov, u najveoj mjeri iskoritavale za drvo, kojega je bilo u izobilju, moemo
pretpostaviti da si Zrinski mogu priutiti uvijek zapaljenu vatru. Poto su se uz dvorane
nalazile kue za ugljen,68 ugljen je, osim drva, takoer sluio za ogrjev. S obzirom da ih
postoji vie, moemo pretpostaviti da Zrinski nisu oskudijevali u njegovoj kvantiteti. Dakle,
tijekom duge hladne zime, kada u ranonovovjekovnoj Europi traje malo ledeno doba, mogli
su se grijati uz neprestano zapaljenu vatru u svojim zelenim ili bijelim peima. Osim pei,
postojali su i hipokausti, meutim, tradicionalno pojmljeno rimsko podno grijanje nije bilo
sustavno primijenjeno u akovekoj palai.69 Jedna od soba Sofije Lbl imala je vei
hipokaust povezan s manjom sobom, a postoje i navodi o slikama koje su krasile hipokauste.70
Ne moemo sa sigurnou rei o emu je tono rije,,ali postoji mogunost parne komore, jer
bi tada to bila prostorija koja sama po sebi zahtijeva grijanje.71 Za rasvjetu su Zrinski koristili
svijee, a postojala je i soba u kojoj su se uvale svijee, loj i svijenjaci.72 Svijee su se
stavljale u bakrene, mjedene,73 ili staklene svijenjake.74 U rasvjetljavanju mranih hodnika i
prostorija sluile su i svjetiljke, koje su bile bakrene i visjele su ispred sobe.75 Zidovi su se u
ranom novom vijeku ukraavali razliitim tapetama, sagovima, odnosno tepisima i slikama.
Zidove akoveke palae krasile su dugake tapete od crvenog damasta,76 koje su bile
podstavljene bijelim platnom, zatim tapete od modrog i utog roseta, svilene mesinske tapete i
tapete od grubog platna sa utkanim cvijeem.77 Dok e o slikama, odnosno o portretima
lanova obitelji Zrinski biti neto vie rijei u iduem poglavlju, ovdje je potrebno spomenuti
orijentalni utjecaj u obliku tepiha i sagova, koji je na dvoru Zrinskih bio svakodnevan, s
obzirom na stalne dodire s Osmanlijama. U XVIII. su stoljeu turski tepisi bili u optjecaju
meu aristokratskm i trgovakim slojevima na Balkanu i u istonoj Eurpi, dok su perzijski
tepisi bili mnogo rjei i mnogo skuplji. 78 Meutim, vidjet emo kako su ve od XVI., a
pogotovo XVII. stoljea tepisi orijentalne provenijencije dio unutarnjeg dekora akoveke
palae. Kulturni obrazac islamsko-perzijsko-osmanskog znaaja do nas dolazi zajedno s
68 Szchyjev opis dvorca Zrinski prema starim spisima., 54. 69 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 26. 70 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 2, 6. 71 Puhmajer, akovec. Stari grad Novi dvor, 26. 72 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 10. 73 Ibid, 2,3. 74 13 Augusti 1670., 64. 75 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 5. 76 Damast je skupocjeno platno tkano od svile, lana, pamuka, s ornamentalnim i figuralnim uzorcima i nejednakim presijavanjem povrine. Damast se izvorno proizvodio u sirijskom gradu Damasku. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. damast.) 77 Ivan Kukuljevi Sakcinski, Dragocene i umetne stvari grofovah Zrinjskih u gradu akovcu. Sv. 1. (Zagreb: Arkiv za povjestnicu Jugoslavije, 1851.), 57, 59. 78 Mary Schoeser, Svijet tekstila. Kratka povijest. Prevela Sanda Kataleni. (Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga, 2009.), 116.
19 |
Osmanlijama koje su osvojile dio jugoistone Europe, a to je i razlog zato te zemlje nisu
mogle imati isti razvoj kao Francuska ili njemake zemlje. Ako polazimo od teze da se
ostatak Europe i svijeta ugledao na uzore zapadne Europe, moramo imati na umu injenicu da
je postojao niz drugih civilizacija i civilizacijskih procesa, te da je jugoistona Europa
specifian mikrokozmos tih razliitih civilizacija i civilizacijskih procesa.79 Orijentalni
utjecaji, kako u razliitim dijelovima svijeta, tako i ovdje, oituju se u kineskim, osmanskim,
safavidskim i mogulskim tkaninama iz razdoblja od XVI. do kraja XIX. stoljea. Najtraenije
i najutjecajnije osmanske, perzijske i mogulske tekstilije do pred kraj XVII. stoljea bili su
tepisi s florom. Oni se klasificiraju prema uzlovima osmanski su simetrini, a perzijski
asimetrini, s time da se najfiniji perzijski tepisi mogu prepoznati po svilenom floru
obloenom brokatnim metalnim nitima.80 Tepisi su se stavljali na zidove, stolove i krevete, a
samo rijetki na podove. Objeeni na zid turski sagovi s prikazima razliitih bitaka zasigurno
se nisu nalazili samo u odajama grofice Katarine Zrinske,81 ve i u drugim prostorijama, osim
u sobama na gornjem katu, gdje su tri stana jedan za drugim, a nijedan nije obloen
sagovima.82 Ostatak zidova krasili su jednostavni sagovi neznatne vrijednosti,83 etvrtasti
turski sag84, sag od krzna85, svileni mletaki sagovi, njemaki vuneni sag napravljen na turski
nain, perzijski sagovi,86 brojni ilimi izuzetne vrijednosti.87 Osmanski ilimi imitirali su se
diljem europskih osmanskih drava i u nekim se podrujima izrauju do danas, pa je tako
osmanski stil dominirao razliitim dizajnima ilima koji su naeni u Transilvaniji, junoj
Maarskoj, Moldaviji i na cijelom Balkanu, a torbe, pregae i suknje u tim krajevima isto tako
pokazuju utjecaje turskih i kavkakih ilima.88 Kako je ve spomenuto, osim na zidove, tepisi
su se stavljali na stolove, pa tako nailazimo na vee jednostavne sagove za dva stola, svilene
sagove za tri stola,89 arene turske sagove za dva stola, sagove od zelene tkanine koji su
prilagoeni stolovima i imaju istroene svilene zelene rese, te konate sagove.90 Koliina
sagova koji su zabiljeeni u inventarima ukazuje nam i na kvantitetu stolova koji su se nalazili
u palai Zrinskih. Isto tako, s obzirom na injenicu da su ti sagovi bili izraeni od svile ili od
79 Karl Kaser, Privatni ivot u Jugoistonoj Europi. Prevela Iskra Ivelji. Otium. asopis za povijest svakodnevice 2, 1-2 (1994): 48-55, 52. 80 Schoeser, Svijet tekstila, 114-116. 81 13 Augusti 1670., 62. 82 Ibid, 63. 83 Ibid, 61. 84 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 3. 85 13 Augusti 1670., 62. 86 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 87 Ibid, 186-187. 88 Schoeser, Svijet tekstila, 117. 89 13 Augusti 1670., 62-63. 90 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-5.
20 |
koe, ili su pak imali svilene rese, moemo zakljuiti da nisu bili tako neznatne vrijednosti, s
obzirom na to da je svila nekad bila jedna od najskupocjenijih tekstilija, ba kao to je to i
danas. Moemo pretpostaviti da su se oni jednostavniji koristili za one stolove koje nije
mogao svatko vidjeti, moda u kuhinji ili u nekoj od prostorija u kojima su boravili i ivjeli
oni koji su se brinuli za administrativne poslove ili neto slino, dok su se oni najljepi i
najbogatiji stavljali na stolove koji su se nalazili u velikim prostorijama palae da bi ih svatko
mogao vidjeti i diviti im se. Zanimljivo je postojanje vie sagova za koje se navodi da su za
dva ili ak tri stola, to moe upuivati na injenicu da se za vrijeme velikih sveanosti ili
kada je u palai boravilo vie gostiju spajalo dva ili tri stola, ne bi li svi prisutni mogli zajedno
jesti. To moe znaiti i da je na dvoru postojala jedna ili vie osoba koja se brinula da ti
sagovi budu prilagoeni stolovima, odnosno da budu odgovarajue veliine i oblika, kao i da
su odreeni sagovi mogli biti namijenjeni odreenim stolovima. Kada pogledamo sve
nabrojene tekstilije od kojih su bile izraene tapete i sagovi svila, koa, vuna, krzno, koa,
damast kao i njihovu provenijenciju mletaku, osmansku, perzijsku, njemaku vidimo
koliko je kulturnih razliitosti unutar svojih zidova sadravala akoveka palaa. Ono to je
mnogima iz ranonovovjekovnog razdoblja bilo egzotino, kao to su ilimi ili fini perzijski
sagovi, Zrinskima je bilo dio svakodnevice. Pitanje je jesu li te predmete doivljavali
egzotinima ili neobinima.
Prilog 2. Postotak razliitih sagova koji su popisani u invetarima.
21 |
Prema izvorima, inventarima i popisima dobara u kojima se navode broj tepiha od
pojedinog materijala i njihova provenijencija, moemo vidjeti da prevladavaju svileni
mletaki sagovi, koje slijede ilimi i perzijski sagovi. Vjerojatno mnogi od sagova koje je
posjedovala obitelj Zrinski nisu ni mogli biti popisani, jer je dio bogatstva netragom nestao
prije nego to su napravljeni bilo kakvi popisi. Iz tog razloga nam grafikon u Prilogu 2.
vjerojatno nee biti od prevelike koristi, ali ipak nam moe dati jedan mali uvid u to kakav je
zapravo bio interijer akoveke palae, odnosno u kojoj koliini su Zrinski posjedovali
svilene sagove ili ilime.
Osim tapeta i sagova, zidovi se ukraavaju svetim slikama, krievima, te zidnim
satovima,91 to se uobiajilo tek u XVIII. stoljeu. Prema popisima dobara, vidjet emo da su
Zrinski ve u XVI. i XVII. stoljeu svoje zidove ukraavali slinim predmetima. Dobar
primjer je veliki okrugli visei sat od pozlaenog bakra.92 Katarina Zrinska je svoje odaje
ukraavala manjim i veim zrcalima, jedno je bilo dugako vie od jednog lakta93, dok je
drugo bilo dugako oko jedan eperak, odnosno oko sedamnaest i pol centimetara, sa
nekoliko srebrnih ukrasa u okviru od ebanovine.94 U njezinim odajama pronaeno je i
nojevo jaje, objeeno na zid,95 dok je u jednoj od brojnih krinja pronaen jedan lijepi
izvana pozlaeni zidni sat.96 Ovi primjeri viseeg sata, zrcala razliitih veliina ili nojevog
jaja objeenog na zid zasigurno nisu bili jedinstveni u unutranjosti akoveke palae.
Vjerojatno su i zidove drugih prostorija krasili takvi dekorativni predmeti.
PROE IMO SOBAMA , OTVORIMO KRINJE I ORMARE
Izmeu XVI. i XVIII. stoljea javlja se sklonost za poboljanjem prostorija za
stanovanje, namjetaja i udobnosti, pa je namjetaj obogaen, a broj predmeta se poveao.97 O
tome nam svjedoe brojnost i raznolikost predmeta koji su popisani nakon konfisciranja
dobara akoveke palae. Meutim, to zasigurno nije njezin cjelokupan inventar, ve samo
jedan njegov dio. Naalost, kako je ve spomenuto, vjerojatno nikad neemo moi sastaviti
91 Ivana Juki, Maja Katui, Svakodnevlje. U: U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u XVIII. stoljeu, ur. Lovorka orali, 233-254. (Zagreb: Matica hrvatska, 2013.), 243. 92 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 93 13 Augusti 1670., 61. 94 Ibid, 64. 95 Ibid, 64. 96 Ibid, 63. 97 Sarti, ivjeti u kui, 118.
22 |
jednu potpunu sliku bogatstva i raskoi akoveke palae u vrijeme obitelji Zrinski. Iako
postoji diferencijacija prostora, sudei prema inventaru pojedinih prostorija u kojima se
nalaze i jedan ili vie kreveta, te stol za blagovanje, moemo zakljuiti da se u nekim
prostorijama i spavalo, ali i blagovalo. Ipak, postoje i one vee dvorane koje su za vea
okupljanja, jer se u njima nalazi velik broj razliitih stolica i stolova. Postojala je
diferencijacija stolova, pa tako nalazimo dugake stolove, velike stolove za jelo, malene
stolove, jednostavne stolove neznatne vrijednosti, manje duguljaste stolove, etvrtaste stolove
za jelo, te male stolie.98 Osim sagova, na stolove su se stavljali turski pokrivai za stol ili
razliiti stolnjaci od domaeg platna, od zelene tkanine, tkani stolnjaci.99 Stolnjaci su se
ivali na dvoru, o emu nam svjedoi platno, kao to je belgijanski damast za stolnjake, kojeg
je pronaeno trideset osam rifa.100 Na stolnjake su se mogle ivati i rue izvezene zlatom.101
Sjedilo se na stolicama, koje su u principu bile drvene, vee ili manje, sa naslonom ili
bez njega, obloene razliitim materijalima, od koe, obine tkanine, pa do svile. Evlija
elebija u svom putopisu spominje da je za vrijeme gozbe koju su priredili na akovekom
dvoru svatko sjedio na svojoj stolici.102 Postojanje veeg broja stolica, ali i stolova, moe
znaiti intenzivna druenja.103 Stolice su bile velike, sa naslonima i obloene koom, mletake
provenijencije sa naslonima i obloene svilom ukraenom vezenim cvijeem s bakrenim
vorovima i zakovicama, bilo ih je i obloenih sa finim crvenim platnom,104 ili zelenom
koom, ili pak tkaninom sa cvjetnim uzorkom.105 U sobi za primanje gostiju i razgovor
nalazile su se vee kone stolice s naslonima i velike venecijanske stolice s naslonjaem
prekrivene svilom sa cvjetnim motivima sa mjedenim okovima.106 Zanimljivo je postojanje
stolica s naslonom, a koje su recimo danas uobiajene, ali i onih bez naslona u isto tako
velikoj mjeri. Stolice s naslonom i naslonom za ruke, koje je u renesansnim patricijskim
kuama esto posjedovao gazda kue i koje su simbolizirale njegovu mo u okviru doma,
pojavljuju se poetkom XVII. stoljea.107 Manje stolice bez naslona bile su takoer obloene
koom, zelenom ili crvenim tkaninom, bile su presvuene raznobojnom svilom proivenom
98 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-6. 99 Ibid, 3; 13 Augusti 1670., 63; Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 85. 100 Rif je stara ugarska mjera za duinu, a iznosi izmeu sedamdeset i sedamdeset i pet centimetara. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. rif.) 101 Kukuljevi Sakcinski, Dragocene i umetne stvari, 57. 102 elebija, Putopis, 272. 103 Sarti, ivjeti u kui, 144. 104 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4-6. 105 13 Augusti 1670., 62-63. 106 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 81. 107 Sarti, ivjeti u kui, 143.
23 |
uzorcima ili su imale uivene perzijske ornamente,108 a na neke su se stavljale navlake od
finog materijala.109 Osim na stolicama, sjedilo se i na klupama, koje su bile drvene i
jednostavne, krae ili due, a neke su bile prekrivene i tkaninom, na primjer crvenim
suknom.110 Odmaralo se na drvenim sofama ili poivaljkama,111 koje nastaju prema inspiraciji
s Istoka. Diljem Europe pojavljuju se krajem XVII. stoljea,112 a akoveki dvor posjeduje ih
ve poetkom XVII. stoljea. Meutim, mogue je da je rije o drugaijoj vrsti sofa od onih
koje su se ustalile diljem Europe krajem istog stoljea. Katarina Zrinski odmarala se i na
lealjci nainjenoj u obliku prijestolja prekrivenoj svilenim zategnutim prekrivaem od
damasta.113
Predmeti se pospremaju u krinje i ormare, meutim, iako u bogatijim kuama krinje
poinju nestajati ve u XVI. stoljeu, 114 u akovekoj palai nailazimo na poprilian broj
krinja, razliitih dimenzija i napravljenih od razliitih materijala, veinom od drva ili eljeza.
U njima su se uvali spisi, kao u velikoj eljeznoj krinji u kojoj su se uvali spisi Petra
Zrinskog, zatim knjige, pisma, lijekovi, tkanine, staklo, novac ili meso.115 krinje su s vanjske
strane bile obloene koom ili lanom, a jedna je ak bila obloena i zlatom.116 Preko krinje se
mogao staviti prekriva ili sag, pa se na njoj moglo i sjediti. Dok se u krinjama esto moe
nai mnotvo razliitih predmeta, veinom neuredno posloenih, ormari, koji postaju est
namjetaj tek od XVIII. stoljea, omoguavaju ipak neto urednije rasporeivanje predmeta.
Istiu se dva ormara od ebanovine koji su prilino veliki i lijepi i opasani mjedenim
obrubima,117 zatim dva ormara od indijskog drva sa lijepim bakrenim slikama118 i veliki
eljezni ormar u kojem su se nalazili pribor za pisanje i razliite knjige.119 Osim urednosti,
ormari pridonose i rasporeivanju predmeta prema njihovoj funkcionalnosti i upotrebi, pa se
tako, na primjer, u jednom dvostrukom ormaru dre enske sitnice, prstenje i ogrlice,120 jedan
108 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 4; 13 Augusti 1670., 62-64. 109 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 110 Sukno je tea tkanina, obino od grebene vune. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. sukno.); Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 82. 111 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 82. 112 Sarti, ivjeti u kui, 143. 113 13 Augusti 1670., 61. 114 Sarti, ivjeti u kui, 148-149. 115 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 2; 13 Augusti 1670., 61-64; Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 85. 116 13 Augusti 1670., 61-64. 117 Ibid, 64. 118 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 119 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 81. 120 13 Augusti 1670., 63.
24 |
slui za odlaganje kruha, a u jednom, koji umjesto polica ima reetke, se uvaju zdjele i ostale
kune potreptine.121
Osim zelene pei, krinje, ormara, stola, konih stolica s naslonom i manjih stolica sa
svilenim sjeditima izvezenim ruama, te raznih dekorativnih predmeta, osnovni inventar
sobe bio je jo i krevet. Od otprilike XV. stoljea dolazi do poveanja vrsta kreveta i njihove
diferencijacije. Ranije se spavalo na slamnatim leajevima ili slamaricama koje su bile
postavljene na jednostavne drvene podloge, na prostirke ili krinje. Kroz XV. stoljee krevet
postaje velianstven dio namjetaja u kuama bogatih, a esto njegov smjetaj u sredinu
prostorije odraava ulogu sredita kuanskog prostora. S jedne strane imao je naslon za glavu,
a s ostalih strana su ga okruivale krinje koje su sluile za odlaganje predmeta, kao podnoje,
sjedalo ili kao noni ormari. Krajem XV. stoljea prestaje moda kreveta sa krinjama, a
javljaju se zastori koji su esto izolirali krevet, a koji se pak neto kasnije razvijaju u baldahin
ili svod od platna sa zastorima koji padaju oko stranica kreveta. Na taj nain krevet se sa svih
strana mogao u potpunosti izolirati. Opremljenost kreveta, kao i njegova struktura, varirala je
od jednostavne slame i bijednih slamarica do obilja madraca i skupocjenih ukrasnih
prekrivaa.122 U sobama obitelji Zrinski bilo je i veih i manjih kreveta, drvenih ili eljeznih,
a posebno se istiu venecijanski eljezni krevet123 i pozlaen veliki eljezni krevet sa etiri
velika i est malih orlova od pozlaenog drva.124 Postojao je i drveni krevet na klupicama, od
kojih su dvije bile pozlaene s prednje strane,125 ali i maleni eljezni krevet pospremljen u
krinju,126 to bi moglo znaiti da su postojali posebni kreveti za djecu, a moda i da se krevet
mogao rastaviti na dijelove i pospremiti u krinju, koja je bila dovoljno velika za njih. O
izolaciji kreveta od ostatka prostorije svjedoi nam crveni baldahin od crvenog damasta na
kojem vise zavjese,127 a koji je krasio krevet Katarine Zrinski. Umjesto slame na kojoj su
spavali siromaniji, Zrinski su si mogli priutiti madrace, a zapravo je to bio uloak za krevet
sastavljen od nekoliko prilino kvalitetnih jastuka nazvanih madraci.128 U inventarima se za
jednog navodi da je bio izraen od vrlo jednostavne tkanine modre boje.129 Plahte su bile
izvezene zlatom i svilom ili protkane zlatnom icom i obrubljene zlatnim resama, a kako se u
invetarima spominju u parovima, to bi moglo znaiti da, iako je krevet bio brani, na njemu
121 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 82. 122 Sarti, ivjeti u kui, 138-140. 123 Jurii, Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, 81. 124 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 6. 125 Ibid, 5. 126 13 Augusti 1670., 61. 127 Ibid, 62. 128 Ibid, 61. 129 Ibid, 64.
25 |
postoje dva madraca za koja su potrebne dvije plahte.130 Plahte su se ivale na dvoru, o emu
svjedoe ostaci domaeg platna namijenjenog za njih.131 Jastuci ili vanjkui bili su punjeni
perjem, a jastunice za njih vezene su zlatom i srebrom sa pripadajuim obrubima. Pokrivalo
se svilenim pokrivaima koji su bili proiveni razliitim bojama i dekama.132 Posebno se
istiu mletaki pokriva podstavljen utim atlasom,133 sjajno izvezen, koji je nakon
konfiskacije zbog rijetkosti procijenjen na est tisua forinti, i svileni pokriva na krajevima
od crvenog, u sredini od utog atlasa, a na uglovima izvezen i okien sa nekolikog zrna sitnog
biserja.134 Osim plahti, na dvoru su se ivali i madraci, te uzglavlja i jastuci, o emu svjedoe
tkanine koje su pronaene u krinjama i koje imaju specificiranu namjenu, pa je tako
materijal koji se na narodnom jeziku zove cvilih135 pogodan za madrace i uzglavlja,136 dok
je modra tkanina prikladna za jastuke.137
TO SE SVE MOE SAZNATI IZ JEDNOG POPISA
Primarni pisani izvori su oni nastali u vrijeme povijesnih dogaaja, a sekundarni su oni
koji su nastali kasnije, esto na temelju primarnih. U praksi razlika esto ovisi samo o
pitanjima koja postavljamo prilikom prouavanja tih povijesnih izvora. Vjetine koje uenici
stjeu radom na pisanim izvorima su one koje usvajaju prilikom uenja povijesti, a pozorno
odabrani izvori pomau uenicima da povijest koju ue oivi.138 Inventari, napravljeni
prilikom konfiskacije imanja obitelji Zrinski, su primarni povijesni pisani izvori, dok je, na
primjer, popis pokretnih stvari Petra Zrinskog koji je sastavio Ivan Kukuljevi Sakcinski
sekundarni povijesni pisani izvor. I jedni i drugi izvori mogu se koristiti u nastavi povijesti, s
ciljem da uenicima pokuaju pokazati na koji je nain bila ureena akoveka palaa, kakvi
su sve utjecaji postojali kada se govori o njezinom interijeru, te koliko je obitelj zapravo bila
imuna. Iz jednog suhoparnog i prilino turog inventarnog popisa moe se mnogo toga
saznati i zakljuiti, ali i potaknuti kreativnost i motivaciju uenika na daljnje zanimanje za
130 Horvat, Zapljena Zrinskih imanja., 190. 131 Modri, Povijesni spomenici obitelji Zrinskih i Frankopana, 3. 132 13 Augusti 1670., 61. 133 Atlas je sjajna svilenkasta tkanina; atlase, saten. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. atlas.) 134 Kukuljevi Sakcinski, Dragocene i umetne stvari, 57. 135 Cvilih je dvonitno tanko jako grubo platno. (prema: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb: Novi liber, 2003., s. v. cvilih.) 136 13 Augusti 1670., 61. 137 Ibid, 64. 138 Snjeana Koren, Rad sa pisanim izvorima. U: Prirunik za nastavu istorije, 27-29. (Sarajevo: 2010.), 27.
26 |
jedan takav aspekt povijesti. U razliitim se udbenicima spominje konfiskacija imanja
obitelji Zrinski nakon smrti Petra Zrinskog, ali i bogatstvo obitelji. Iz tih bi razloga koritenje
popisa dobara kao povijesnog izvora omoguilo povezivanje tih injenica. Drugim rijeima,
radom na jednom takvom pisanom izvoru uenici bi mogli samostalno zakljuiti kolika je
zapravo bila veliina njihovog posjeda i kakvim su ivotom ivjeli, a istovremeno bi dali i
novu kvalitetu naratizaciji iz udbenika.
Da bi se odabrao dobar povijesni izvor potrebno je znati to se eli postii njegovim
odabirom, govori li taj izvor o stvarnoj slici nekog dogaaja, te koliko odabrani izvor moe
biti razumljiv ueniku. Potrebno je obratiti pozornost na uzrast uenika. Izvor bi trebao
zainteresirati i animirati uenike na rad i razmiljanje, a mi kao nastavnici moramo znati koja
je funkcionalna i odgojna zadaa tog izvora, odnosno kakvi se ishodi mogu postii njegovim
prouavanjem.139 Kao primjer analize pisanih izvora odabrana su tri izvora prvi i drugi
povijesni izvor navode to se sve i u kojoj koliini nalazilo u velikoj palai, odnosno u
etvrtoj sobi, dok nam trei povijesni izvor donosi dio popisa konfisciranih stvari Petra
Zrinskog koje je za sebe uzeo car Leopold. Prva dva izvora mogu se meusobno usporeivati
i na taj nain uenici mogu uoiti diferencijaciju izmeu pojedinih prostorija akoveke
palae, dok e pomou treeg izvora uenici moi kroz pojedine materijalne predmete Petra
Zrinskog vidjeti koliko je obitelj bila imuna, ali i u kojoj mjeri se javljaju orijentalni ili neki
drugi utjecaji, koji su uz to, oito bili zanimljivi jednima od najbogatijih europskih plemia
kao to su Habsburgovci. Ovo posljednje znaajno je zbog razumijevanja injenice da Zrinski
neprestani dodir s Osmanlijama ne smatraju stranim, ve je on dio njihove svakodnevice. Isto
tako, perzijski svileni sag ili mletaki pokriva nisu bili neto egzotino, ve jednostavno dio
vrlo bogatog unutranjeg ureenja akoveke palae.
Rad sa povijesnim izvorima u nastavi potrebno je prilagoditi dobi uenika, jer bi,
pogotovo za mlai uzrast, problem moglo predstavljati itanje i razumijevanje rjenika datog
izvora. Uz izvor se upravo iz tog razloga mogu dodati objanjenja manje poznatih rijei. Isto
tako, izvori pomau uenicima shvatiti da tekstovi u udbeniku nisu jedini mogui prikaz
prolog dogaanja, ve samo jedan od mnogih, drugim rijeima, pokazuju im na koji sve
nain se moe protumaiti isti dogaaj.140
139 Leonard Valenta, Koritenje razliitih izvora u novim udbenicima. U: Prirunik za nastavu istorije, 15-18. (Sarajevo: 2010.), 15. 140 Koren, Rad sa pisanim izvorima., 27.
27 |
Uenike je potrebno upoznati s kritikom izvora, jer se prouavanjem povijesnih izvora
oni upoznaju sa radom povjesniara, to ih potie na kritiko razmiljanje i razlikovanje
bitnog od nebitnoga. Uenici pokuavaju odrediti tonost neke injenice, te odreuju
kredibilitet, vrijednost i pristranost odreenog izvora. Takve vjetine najbolje se stjeu radom
na povijesnim izvorima koji se bave temama ve poznatim uenicima i upravo iz tog razloga
vana je kontekstualizacija izvora i prijanje stjecanje znanja vezanih uz temu koja se
obrauje u izvoru.141 Dakle, nakon to uenici usvoje neka temeljna znanja o vanosti,
djelovanju i znaaju obitelji Zrinski, ali i o irem ranonovovjekovnom povijesnom kontekstu
u kojem se nalaze hrvatske zemlje, moe se s njima raditi na ovim primjerima povijesnih
izvora.
Pitanja o povijesnim izvorima moraju se postavljati u kontekstu, drugim rijeima,
mora se osigurati uvid u ira dogaanja kojima se izvori bave, jasan kronoloki kontekst,
geografski kontekst i eventualna razliita gledita. Sutina kritike izvora je pak, analiza
namjera autora, odnosno pisca samog izvora. Prema tome, pitanja o izvorima uvijek bi trebalo
postavljati u kontekstu uzimajui u obzir kakva je ira slika u koju se izvor uklapa. U
izravnom pristupu svakom pojedinanom izvoru potrebno je znati o kakvoj se vrsti izvora
radi, od koga potjee, kakvu motivaciju ili stav sadri te kakvoj je publici namijenjen.142
Meutim, takoer je potrebno pustiti uenike da prvi postave neka pitanja koja bi ih zanimala
u vezi ponuenog izvora i uti najprije njihovo promiljanje, poglede, stavove i tumaenja. U
tom radu trebala bi se osloboditi djeja kreativnost, pa na taj nain moemo doi do saznanja s
kojima do tada nismo kao nastavnici raspolagali. Kako bi se izvor pravilno obradio, uenike
treba dovesti do toga da sami postave pitanja koja bi im inae postavio nastavnik, a
istovremeno je potrebno razvijati kulturu dijaloga i parlamentarizma, te uvaiti svako
promiljanje i navoditi na glavnu poruku izvora.143
141 Ibid, 27-28. 142 Chris Rowe, Kako obraivati izvore iz povijesti. U: Prirunik za nastavu istorije, 19-20. (Sarajevo: 2010.), 19. 143 Valenta, Koritenje razliitih izvora u novim udbenicima., 15-16.
28 |
Prilog 3. Izvor I. Popis konfisciranih dobara kao primjer pisanog izvora za rad s uenicima.
Prilog 5. Pitanja uz Izvor I. i Izvor II.
IZVOR I. 9. svibnja 1673. g.
(...)
Drugi popis
u istom dvorcu akovec, predan iz ruku asnoga gospodina prijanjega nadstojnika Petra Osvalda u
ruke provizora, asnoga gospodina Mihovila Svetania
U velikoj palai
Velike koom obloene stolice s naslonom, 5. Male istroene koom obloene stolice, 7. Sline istroene stolice obloene zelenom tkaninom, 2. areni noviji turski sag za dva stola, 1. Zatim sagovi od zelene tkanine prilagoeni stolovima s istroenim svilenim zelenim resama, 3. Veliki jedai stol, koji se dijeli na tri dijela, 1. Dui stol za oltar, 1. Jednako dugaak stol, 1. Maleni stol, 4. Prozori bez ikakva oteenja, 4. Bijela pe na jednom dijelu ruevna, 1. Neoteena vrata u istu palau, sa svojom bravom zvanom peleh i s jednim kljuem, koji otvara i drugu gornju palau, 1.
Pitanja uz IZVOR I. i IZVOR II.
1. Kada i gdje je ovaj tekst nastao? Tko ga je napisao? Navedi nadnevak i glavne karakteristike razdoblja u kojem je izvor nastao. Ima li u tekstu kakvih naznaka koje ukazuju na to kako je autor prikupio podatke? Je li izvor nastao u vrijeme dogaaja ili kasnije?
2. O kakvom se dokumentu radi? Kakve se informacije mogu oekivati od teksta? 3. O emu je izvor? Zato je tekst nastao? 4. Kakva je struktura teksta? Kakav je izbor rijei? 5. to moe zakljuiti o ivotu obitelji Zrinski uz pomo teksta? 6. to ti se ini neobinim u tekstu? 7. Pokuaj uz pomo teksta svojim rijeima opisati izgled prostorije. 8. Pokuaj nacrtati prostoriju.
29 |
Prilog 4. Izvor II. Popis konfisciranih dobara kao primjer pisanog izvora za rad s uenicima.
Ovisno o organizaciji nastavnog sata, kao i njegovim ciljevima i ishodima, primjeri
ovih pisanih izvora zapravo se mogu obraivati u bilo kojem njegovom dijelu. Ukoliko se
obrauju na poetku sata, tada bi mogli doprinijeti motivaciji uenika za daljnje uenje. Uz
pomo razliitih motivacijskih tehnika koje se odnose na nastavni sadraj, kao to je na
primjer crtanje prostorije koja je opisana u izvoru, uenici se motiviraju za uenje novog
nastavnog sadraja i uz njihovu pomo se moe smanjiti ili pak poveati zahtjevnost
nastavnog sadraja. Meutim, nisu samo motivacijske tehnike te kojima se potiu pozornost i
interes uenika, nego se to moe postii i sposobnou nastavnika za kreiranje nastavne
situacije koja budi interes i stvaralatvo, ak i kod onih uenika koje gradivo ne zanima, i to
IZVOR II. 9. svibnja 1673. g.
(...)
Drugi popis
u istom dvorcu akovec, predan iz ruku asnoga gospodina prijanjega nadstojnika Petra Osvalda u ruke provizora, asnoga gospodina Mihovila Svetania
(...)
U etvrtoj sobi, koja se nalazi neposredno uz prethodnu
Stolice s naslonima obloene finim crvenim platnom, vrlo istroene, 2. Madraci, 1. Konati sag za stol, istroen i poderan, 1. Drveni kreveti na klupicama, od kojih su dvije klupice pozlaene s prednje strane, 2. Jednostavni duguljasti stolovi, 2. Jedai stol, 1. Kip sakonskoga kneza u punom stasu, 1. Turski pokriva za stol, istroen, 1. Prozori sa svime to im je potrebno, dijelom troni, 1. Zelena pe, 1. Manji drveni panj na kojem je eljezo, namijenjen peaenju pisama, 1. Jedna vrata, na strani prema hodniku, u dobrom stanju, sa svime to im je potrebno, odnosno bravom (peleh) i kljuem, 1. Ispred iste sobe nalazi se s vanjske strane bakrena svjetiljka koja visi ispred sobe, 1. Isto ondje, s vanjske strane, nalazi se jedan istroeni prozor sa svime to mu je potrebno, 1.
30 |
uz pomo razliitih aktivnosti i djelatnosti, odnosno aktivnim oblicima rada.144 Iz tog bi
razloga obraivanje jednog od ovih primjera izvora bilo korisno za uivljavanje u svijet
obitelji Zrinski.S obzirom na injenicu da poticaji za uenje dolaze i od neposrednih
postupaka uenja, uenici vie vole one naine rada koji stvaraju zadovoljstvo, koje je vee
to su nastavne metode i oblici razliitiji. Isto tako, uenici e bre i efikasnije uiti novi
nastavni sadraj ukoliko suodluuju i sudjeluju u postavljanju nastavnih ciljeva i ishoda u
tijeku nastave.145 Drugim rijeima, ako uenicima ponudimo vie razliitih oblika rada
prilikom prouavanja povijesnih izvora i otvorimo im mogunost da sami biraju na koji e
nain odraditi svoje zadatke, njihovo uenje bit e bre i efikasnije. Naravno, nastavnik je taj
koji e ih nadgledati i odvesti u pravom smjeru u svakoj minuti nastavnog sata. Tako, na
primjer, postoji mogunost rada u grupi. Ukoliko se obrauju prva dva primjera povijesnog
izvora uenici se mogu podijeliti u dvije grupe, pri emu svaka od njih prouava svoj izvor
odgovarajui na ponuena pitanja. Nakon zadanog vremena mogu se usporeivati rezultati
rada u ovom konkretnom sluaju moe se metodom razgovora usporeivati ureenje velike
palae i etvrte sobe. Iz oba izvora moe se poneto zakljuiti i o ivotu obitelji Zrinski stol
za oltar pokazuje nam sklonost molitvi, bijela pe nam pokazuje na koji nain su se grijali,
mnotvo stolova i stolica ukazuje na druenja, i tako dalje. Moglo bi se raspravljati o
razliitim vrstama primanja i sveanosti na dvoru za razliku od redovnog obiteljskog druenja
i blagovanja, ili druenja i blagovanja s familiarima na svakodnevnoj razini. Sve to moe se
usporeivati s dananjim obiajima. Isto tako, potrebno je uenicima ukazati i na injenice
koje bi mogli smatrati neobinima, kao to je stavljanje sagova na stol. Prije samog rada na
ovakvom tipu povijesnih izvora, uenike je potrebno upoznati sa pojmovima kao to su
inventar i konfiskacija kako bi mogli u potpunosti razumijeti povijesni izvor.
Dok su primjeri prvog i drugog izvora pogodni za usporebu, trei primjer izvora nam
sam po sebi pokazuje dio materijalne imovine obitelji Zrinski. Isto tako, iz njega se mogu
iitati i brojni strani utjecaji u obliku sagova ili stolnjaka, moe se vidjeti koje su se vrste
tkanina upotrebljavale, ali i injenica da se mnogo toga ivalo na dvoru. U izvoru ima
nekoliko pojmova koji bi uenicima mogli biti nepoznati, pa su iz tog razloga ti pojmovi
objanjeni. S obzirom da se u tekstu koriste i neke zastarjele hrvatske rijei, uenicima e
moda trebati dodatna pomo pri razumijevanju. U svakom sluaju, uz primjere ovih izvora i
pitanja za uenike, moe se na zanimljiv nain obraditi jedan aspekt svakodnevice obitelji
144 Danijela Trkan, Motivacijske tehnike u nastavi. Prevela Ana Labar. Povijest u nastavi 4, br. 3 (2006): 19-28, 20, 22. 145 Ibid, 23.
31 |
Zrinski. Koritenje ovakvih izvora potaknulo bi kreativnost uenika i motiviralo ih na daljnje
zanimanje za njihovu zaviajnu povijest. Polazak od sadraja kulturne batine podrazumijeva
da su uenici i njihove potrebe u aritu procesa uenja. Na taj se nain ostvaraju mogunosti
za uenje i razvijanje novih interesa i intelektualnih sposobnosti uenika. Ukoliko na taj nain
uvedemo uenike u kulturni ambijent tada izazivamo i potiemo radoznalost i matovitost,
koje su podloga za postavljanje razliitih pitanja i pronalaenja odgovora na njih. Tako
odgojno-obrazovni proces izvire iz same aktivnosti uenika i njihove zamisli kako bi trebalo
nastaviti dalje.146 Moramo imati na umu da je poznavanje prolosti koje proistjee iz
zaviajnosti vrlo vano u pripremi mladih za pluralistiko drutvo u kojem elimo ivjeti.
Povijesni i kulturni sadraji, ako se pravilno artikuliraju, pruaju od najranije dobi mogunosti
uvida u vlastitu batinu i opeljudske vrijednosti.147
Okretanje prema vlastitom okruenju i njegovoj batini i tradiciji jedan je od osnovnih
drutvenih i pedagokih ciljeva