Doc.dr.sc. Nevenka Breslauer

Sport - fizička aktivnost koju čovjek izvodi iz natjecateljskih ili rekreacijskih razloga.

nekad je označavao svaku igru i zabavu Sport podrazumijeva različite motoričke

aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera Kroz sport na specifičan način dolaze do

punog izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i natjecanju.

Povijest putovanja zbog sporta duga je tisućama godina nemejske, istmijske, pitijske igre prije Grčka – Olimpijske igre datiraju od 776 g. prije Krista

(na desetke tisuća natjecatelja, gledatelja, uvaženih gostiju)

Rim – gladijatorske borbe, termalna kupališta doba renesanse – ples, hrvanje, tenis, streličarstvo, golf,

nogomet (1686.), utrke konja (1732.), trčanje, plivanje… početak razvoja suvremenog sportskog turizma vezan

je uz obnavljanje OI 1896. godine putovanja zbog sporta i sportskih događanja su oduvijek

bila društveni, ekonomski i kulturni fenomen

Održavala se na Peloponezu osim natjecatelja i gledatelja privlačile su trgovce, državnike. Natjecanje je održavano u slavu boga Zeusa (sudjelovali su samo muškarci)

Herine igre (samo za neudate mlade djevojke), Osim natjecanja održavale su se i druge priredbe.

Podignuti su sportski objekti: gimnasiom sa nadstrešnicom za trčanja i pentlaton,

palestra s dvorištem i sobama: boks, hrvanje..pankration ; premazivanje tijela maslinovim uljem i posipavanje pijeskom; stadion dužine 192,28 metara sa 35-40 000 mjesta za gledatelje (bez sjedenja)

Leonideon (hotel) za uzvanike sa 80 soba

OI su počele kao lokalni festival, a zahvaljujući ‘’svetome miru’’ postale su svegrčki (panhelenski) događaj na koje su se okupljali sportaši, suci, treneri, navijači, trgovci, obrtnici, državnici i drugi uzvanici.

Održavanjem OI pored sportskog turizma javlja se i religijski turizam ‘’Hodočašćem u Zeusov hram’’.

OI ukida Teodozije kao dio poganske vjere

Prema definiciji razine, sport može bitia) vrhunski odnosno selektivni b) masovni tj. neselektivni.

S obzirom na sustav natjecanja:a) profesionalni sport, b) amaterski sport,c) rekreacijski sport,d) školski sport i e) sport osoba sa invaliditetom.

Zakonima Republike Hrvatske uređena su pitanja iz područja sporta:

Zakon o športu Zakon o udrugama

Sportom se čovjek bavi: rekreacijski, amaterski i profesionalno

Sportove dijelimo na dvije grupe: grupne – ekipne i samostalne - individualne.

U grupne (ekipne) sportove spadaju sportovi koji se izvode grupno, tu spadaju:sportske igre, npr: nogomet, košarka, hokej na ledu i hokej na traviodbojka, rukomet itd, ali također i sportovi kao što su veslanje, potezanje konopa itd.

Individualni (pojedinačni) sportovi su sportovi gdje se pojedinac sam angažira za uspjeh.

U individualne sportove spadaju tenis, golf, šah, karate, judo te ostali borilački sportovi, atletika, triatlon, sportska gimnastika, ritmička gimnastika, plivanje, fitnes, pikado, biljar i mnogi dr...

Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili grupno, te u parovima. Tu spadaju tenis, badminton, umjetničko klizanje, veslanje, kajak, kanu, skokovi u vodu i mnogi drugi.

Sport može biti natjecateljskog ili slobodnog rekreativnog karaktera.

Natjecateljski karakter je kada sportaši nastupaju na natjecanjima u želji za postizanjem vrhunski rezultata.

Slobodni (amaterski) karakter je kada se sportaši bave sportom iz različitih razloga, a najčešće je to zdravstveni razlog

Npr. planinarenje je odlično za dišni sustav, a ujedno dobro djeluje na mišićni i krvožilni sustav čovjeka

Postoje brojne podjele sporta: olimpijski sportovi, tj. oni koji su u programu zimskih ili ljetnih Olimpijskih igara te o ostali, neolimpijski sportovi.

Sportovi kao što je moderni petoboj (mačevanje, streljaštvo jahanje, plivanje i trčanje) ili triatlon (plivanje, biciklizam i trčanje) su spoj nekoliko različitih sportova, te spadaju u zasebnu kategoriju sporta.

Atletikaa) bacačke discipline (disk, koplje, kugla,

kladivo)b) trkačke discipline (sprint, srednje pruge,

duge pruge, visoke i niske prepone, štafete)c) skokovi (vis, dalj, troskok, motka)d) višeboj Ekipni sportovi s loptoma) sportovi u kojima se loptica udara reketomb) sportovi u kojima se loptica udara palicom

Biciklizam Gimnastika Sportovi snage Sportovi preciznost Vodeni sportovi Sportovi na snijegu i ledu Sportovi s više Sportskih disciplinaa) biatlonb) moderni petobojc) triatlon

Borilački sportovi i vještine Loptački sportovia) piciginb) zoga falu Moto sportovi Konjički sportovi Ekstremni sportovi Misaone igrea) bridžb) šah

Tradicionalni športovia) potezanje konopab) Sinjska alkac) trka na prstenacd) kamena s ramenae) potezanje klipa

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

• glavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine i želja za novim doživljajima

• najčešći motivi: zdravlje, kulturu, sport, zabavu i ekološke motive

• kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe i motivi se neprestano mijenjaju

ST ili putovanje radi učešća u sportu i putovanje radi gledanja sporta. Sportski turizam je privremeno putovanje ljudi iz njihovih domova i radnih mjesta, koje uključuje doživljaje koje nisu u njihovim svakodnevnom životu.

Sportski turizam je doživljaj fizičke aktivnosti povezan sa doživljajem na samom mjestu (Volić, I. 2009).

Sportski turizam je privremeno putovanje i boravak pojedinca izvan uobičajenog mjesta boravka zbog: učešća u fizičkoj aktivnosti, gledanja fizičke aktivnosti ili posjete atrakcijama koje su vezane za sport, (Kesar, O. 2011).

Sportski turizam predstavljaju svi oblici aktivnog ili pasivnog uključivanja u sportsku aktivnost, na individualnoj ili organiziranoj osnovi u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, koji omogućuju putovanje izvan uobičajenog mjesta boravka, oblik turističkih kretanja u kojima je sport glavni motiv, (Kesar, O. 2011).

Sportski turizam svrstavamo u tzv. specifične oblike turizma koji se zasnivaju na motivaciji za putovanjem, odnosno ono što je važno za njihovo razlikovanje jeste "motivacija za putovanjem i sadržaj boravka u određenoj turističkoj destinaciji." (Bartoluci, M. 1985).

Sportski turizam definiramo kao "turizam u kojem je sport glavni motiv putovanja i boravka turista u turističkom odredištu." (Bartoluci, M. 2003).

Sportski se turizam pojavljuje u različitim oblicima i to:

A) Natjecateljski sportski turizam,B) Zimski sportsko-rekreativni turizam iC) Ljetni sportsko-rekreativni turizam.

natjecateljski sportski turizam podrazumijeva "sva putovanja radi učestvovanja u određenim sportskim natjecanjima (nadmetanjima), od domaćih do međunarodnih" (Bartoluci, 2003).

Osnovni motiv putovanja je neki sportski događaj ili manifestacija

Sportska rekreacija po pravilu nema natjecateljski niti gledateljski karakter. To je sportska aktivnost turista izabrana po vlastitom izboru sa svrhom zadovoljavanja potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom." (Relac i Bartoluci, 1987).

Turisti se pojavljuju kao aktivni učesnici u raznim sportsko-rekreativnim aktivnostima budući da je uloga sportskih stručnjaka ovdje izuzetno važna.

Menadžeri su ti koji kreiraju, organiziraju, ali i provode brojne sportsko-rekreativne programe koji se pružaju u okviru sportsko-rekreativnog turizma.

Sportsko-rekreativni programi koji se obavljaju kao sastavni dio turističke ponude su:

a) Iznajmljivanje različitih sportskih objekata,b) Korištenje sportskih objekata i opreme,c) Škole učenja raznih sportskih vještina, d) Sportske igre, turniri i razna takmičenja,e) Sportsko-zabavne atrakcije (Bartoluci, 2003).

Turistička putovanja često znače pokušaj da se anuliraju otuđeni oblici postojanja, koji su nametnuti svakodnevnim životom.

U teoriji i literaturi turizam se najčešće gleda kao ljudska potreba nastala iz suvremenog načina života. U tom smislu, sport predstavlja osvježavajuću oazu za tzv. suvremeno putujuće čovječanstvo.

U turizmu i sportu, karakteristična je specifična potreba da se bude aktivan, da se kreće, da se bude drugačiji.

Sport a naročito veliki sportski događaji još od antičkih vremena u velikoj meri utiču pozitivno, motivirajući ljude na putovanje, pružajući im aktivno ili pasivno učestvovanje u sportskim događajima.

Sportske manifestacije koje pružaju zanimljiv sadržaj ali i mogućnost aktivnog odmora svojim posjetiocima, predstavljaju jednu od glavnih komponenti sportskog turizma, a možda i najznačajniju u pogledu broja turista i privrednog utjecaja.

Što je sportski turizam?

Danas je sve jasnije izražen zajednički interes-utjecaj sporta i turizma kao industrije uslijed čega je kao posljedica nastao sportski turizam koji je koncipiran razmatranjem sporta kao turističke atrakcije, odnosno isticanjem i definiranjem kvaliteta sporta koji zajedno predstavljaju jedinstven doprinos turizmu

Sportski turizam predstavlja veoma zanimljivi rastuću segment koji ima jedinstvenu sposobnost da privuče veliki broj posjetilaca, pružajući učesnicima (putnicima) koji tragaju (traže) sportski doživljaj da dožive sport i koji po svom obimu, složenosti i potencijalu prijeti da izraste u potpuno novu industrijsku oblast.

U korist ovim tvrdnjama ide i izvještaj Svjetske turističke organizacije (WTO) iz 2000. godine, prema kojem je segment sportskog turizma u 1998. godini generirao 453 milijarde dolara.

većina suvremenih turističkih kretanja uključuje neku sportsku aktivnost (sportska rekreacija)

međuzavisnost suvremenog turizma i sporta temelji se na:

1. faktorima koji dovode do razvitka turizma i sporta

2. funkcijama koje turizam i sport generiraju 3. ekonomskim učincima koji proizlaze od

razvoja turizma i sporta

turizam i sport, srodne i međusobno usko povezane društvene pojave

Protagonisti pojava su isti subjekti – turisti i sportaši

Turizam – iskustveno orijentiranaaktivnost

Sport – izvedbeno orijentirana aktivnost

Sport pokreće na putovanje (turizam),

Sport postaje sadržaj putovanja = SPORTSKI TURIZAM

Turisti postaju aktivni sudionici sportskih aktivnosti

ljudi putuju ili se uključuju u sportske aktivnosti zbog zadovoljavanja zdravstvenih, rekreacijskih i kulturnih potreba (neekonomski motivi)

Motiv turističkih putovanja: Sport i rekreacija

Turisti: sportaši, suci, menedžeri, publika, rekreativci

Razlozi: (2 osnovna razloga)* = sportski turizam

1.razlog: sudjelovanje ili promatranje raznih

sportskih događaja, Kraća putovanja, s izuzetkom velikih

sportskih priredbi (olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva i dr.)

2. razlog: zadovoljavanje rekreacijskih potreba

- trčanje, plivanje, sportovi na vodi, tenis, golf, jahanje, skijanje, biciklizam i dr.

1. natjecateljski sportski turizam2. zimski sportsko-rekreacijski

turizam3. ljetni sportsko-rekreacijski

turizam

sva putovanja radi sudjelovanja ili nazočnosti u određenim sportskim natjecanjima bez obzira medijsku nazočnost i prijenos događaja

poseban osjećaj “biti prisutan” putovanje obuhvaća uključivanje u sve

vidove turističke potrošnje

Odvija se uglavnom u planinskim zimskim centrima

Skijanje, skijaško trčanje, klizanje, sportske igre na ledu i drugo

Receptivne turističke zemlje Austrija i Švicarska ostvaruju velik dio zimskog turističkog prometa

Odvija se na moru, planinama, jezerima, rijekama i drugim prirodnim ambijentima

Sportsko rekreacijske aktivnosti. Šetnja, trčanje, plivanje, planinarenje, sportovi na vodi, sportske igre, tenis, golf, jahanje i drugo

Oblici turizma koji osim sportskih motiva imaju i druga obilježja:

nautički turizam, lovni, ribolovni, zdravstveno preventivni turizam

Svaka aktivnost u sportu treba sebi svojstven menadžment:

1. Menedžment sportskog događaja2. Menedžment sportskih objekata3. Menedžment upravljanja ljudskim

aktivnostima4. Financijski menedžment u sportu…

SPORTSKI MENADŽMENT … proces organiziranja i upravljanja sportom ili sportskom organizacijom radi ostvarivanja sportskih ili drugih ciljeva uz racionalno korištenje ograničenih resursa…

MENADŽER U SPORTU …organizator, upravljač nekom sportsko poslovnom organizacijom kojoj je cilj ostvarenje određenih sportskih i poslovnih rezultata.

a) u turističkim poduzećima i sportsko-turističkim centrima koja uz hotelski menedžment pružaju sportsko-rekreacijske usluge i organiziraju različite turnire i natjecanja vodeću ulogu imajusportski menadžeri i učitelji određenih vrsta sportova i sportskih aktivnosti

b) u toplicama, lječilištima prevladavaju menedžeri medicinskog profila za organizaciju različitih usluga rehabilitacije, terapije, masaže, programiranog aktivnog odmora, fitnesa i dr

KVALITETAN SPORT MOGU VODITI SAMO ŠKOLOVANI I STRUČNI MENEDŽERI….

Globalizacija općenito Globalizacija = mnogoznačan, slojevit fenomen

bez jasne definicije Globalizacija = opća povezanost između

različitih segmenata ili različitih odredišta= ekonomska međuovisnost i sve

veća mobilnost proizvodnih faktora, povezana s razmjenom roba, usluga i inovacija među narodima i zemljama

Globalizacija je sinonim za koncentraciju kapitala u multinacionalnim poduzećima čija moć prelazi okvire nacionalnih država (moć države slabija od moći međunarodne kompanije)

‘’multiji”-(međunarodna poduzeća) -postaju pravi nositelji globalizacije,

cilj: ostvarivanje sve većeg profita, nadilaze moć pojedinih zemalja

posljedica: narušavanje temeljnih postavki socijalne tržišne privrede, porast nezaposlenosti, a male države gube svoj kulturni identitet

- fenomen globalizacije reflektira se narazvoj društva

GLOBALIZACIJA = sve ubrzanija konkurencija gospodarskih

subjekata u svjetskom gospodarstvu

Moderna sredstva komunikacije i informatička tehnologija svode globus na “globalno selo”

SPORT = globalni fenomen koji ima učinke u gospodarstvu i političkom životu zemlje

u razvijenim zemljama s rastućim životnim standardom, izbor adekvatnog sporta, određen je mnogobrojnim ekonomskim, sociološkim i psihološkim faktorima koji utječu na preferencije potrošača kod korištenja slobodnog vremena

u uvjetima globalizacije posebno mjesto ima profesionalni sport, orijentiran na vrhunske rezultate

počiva na zakonitostima ekonomije razmjera tj. maximalni financijski uvjeti ostvaruju se uz optimalnu sportsku infrastrukturu npr. košarka u SAD-u, nogomet u Njemačkoj, tenis u V. Britaniji itd.

- profesionalni SPORT KAO GLOBALNI FENOMEN – primjer:

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. godine(Japan i Južna Koreja), 250 milijardi $ izravnihi neizravnih transakcija za prodaju ulaznica, reklamu, transportnih i turističkih organizacija,prihodi hotela i restorana, prodaja suvenira..

sportska rekreacija KAO GLOBALNI FENOMEN – primjer:- sportska rekreacija u funkciji unapređenja

turističke ponude (670 mil. putovanja u 2000.g.)

- “sport za sve” dostupan svim građanima može se tretirati kao javno dobro čija se “proizvodnja” potiče utvrđenim izvorima prihoda

JAVNA DOBRA = dobra ili usluge čije prednosti nisu iscrpive za korisnike i ne isključuju bilo koga iz njihovog korištenja

a) javna dobra u interesu zajednice (pravni poredak,nacionalna obrana, policija…)

b) javna dobra za sve ako ih koriste (obrazovanje, zdravstvena zaštita, znanstvena istraživanja, kultura, sport, rekreacija…)

Treba li graditi više sportskih objekata ili zdravstvenih ustanova, škola ili nečeg trećeg?

Kad država sazna što njeni građani žele, mora formulirati sustav poreza kojim se financira proizvodnja javnih dobara.

OSNOVNO obilježje društvene djelatnosti je zadovoljavanje određenih potreba

Promjenjiva kategorija u sprezi s materijalnim i financijskim mogućnostima društva

SPORT – tjelesni i zdravstveni odgoj djece i omladine u obrazovnim ustanovama i izvannastavnim aktivnostima, sportsko-rekreacijske aktivnosti, psiho-fizička rehabilitacija, razvoj vrhunskog sporta

SPORT – jedinstvena djelatnost koja zadovoljava potrebe dviju interesnih razina:

individualne (izvannastavna aktivnost i rekreacija) društvene (nastavna aktivnost i potrebe radnog

procesa)

Obilježje sporta istovremeno i masovnost i elitizam, utječe na način financiranja ….

javna sredstva (državni proračun i proračun lokalnih zajednica, dotacije i sponzorstva, prihodi od naknada za TV prijenose, reklame…)

vlastita sredstva (najam sportskih objekata, izdavanje publikacija, članarine, ulaznice…)

…ekonomskim odnosima u sportu bavi se Ekonomika sporta

Ekonomski studij sporta bavi se razmatranjem odnosa između ulaganja u sport i efekata te djelatnosti;

zdravlje, smanjenje kriminaliteta, povećanje proizvodnosti neposredni utjecaj sporta na razvoj turizma humanistička vrijednost =sociokulturni i

političkih efekti

SPORT je specifično javno dobro koje ostvaruje znatne izravne i neizravne učinke na formiranje ljudskog i socijalnog kapitala

Ciljevi i funkcije sporta imaju širok društveni značaj; ekonomski, zdravstveni, socijalni….

SPORT postaje značajna gospodarska grana koja otvara radna mjesta i povećava zaposlenost

sportsko-rekreacijski programi koji se pojavljuju kao sastavni dio turističke ponude su:

iznajmljivanje različitih sportskih objekata, korištenje sportskih objekata i opreme, škole učenja raznih sportskih vještina, sportske igre, turniri i razna natjecanja, sportsko-zabavne atrakcije).

Sportsko-rekreativni sadržaji u turizmu predstavljaju snažan faktor turističke ponude i potražnje

Turizam je idealno mjesto za provođenje u prirodnom atraktivnom okruženju kineziološke aktivnosti (sve cikličke aktivnosti: hodanje, trčanje, tracking, planinarenje, vožnja bicikla, veslanje, plivanje i sl.) čime se podižu brojni povoljni utjecaji na organizam, posebno kardiovaskularni sistem

Dio sportsko-rekreativnih programa odnosi se na sistem vježbi za relaksaciju i opuštanje čija je osnovna svrha otklanjanje i umanjivanje stresa.

Drugi dio sportsko-rekreativnih aktivnosti vezan je uz socijalizaciju kroz grupne sportove i sportske igre (tenis, košarka, odbojka i dr.),

Treći dio se odnosi na avanturističke oblike aktivnosti, na primjer: rafting, ronjenje, slobodno penjanje, speleologija i sl.

Društveno zabavne igre i aktivnosti upotpunjuju sportsko-rekreativne programe zbližavajući ljude kroz prizmu zabave i ugode).

FAKTORI POTRAŽNJE SPORTSKO REKREACIJSKIH USLUGA Urbanizacija i industrijalizacijaDohodak stanovništva Slobodno vrijemeSubjektivni čimbenici (moda, oponašanje, navika , prestiž

POSREDNIČKI FAKTORITurističko sportske organizacijeSportske organizacije

FAKTORI SPORTSKO REKREACIJSKE PONUDEPrirodni resursi Sportsko rekreacijski objekti i sadržaji Sportsko rekreacijski programi

FUNKCIJE SPORTA I REKREACIJE1. DRUŠTVENE-ZDRAVSTVENA -ODGOJNO OBRAZOVNA -POLITIČKA 2. EKONOMSKE FUNKCIJE -MEĐUNARODNA RAZMJENA-ZAPOŠLJAVANJE -MULTIPLIKATIVNA

Istraživanjem potreba turista, došlo se do spoznaja vezanih za oblikovanje sportsko-rekreativne ponude u turizmu.

Istraživanja upućuju na naglašenu potrebu turista za aktivnim učestvovanjem u različitim sportsko-rekreativnim aktivnostima.

Prosječna dob turista u našoj zemlji je iznad 40 godina starosti, a oni iskazuju znatno veći interes prema organiziranim oblicima sportsko-rekreativnih aktivnosti od mlađih turista.

Planiranje sportsko-rekreativnih sadržaja u turizmu mogu isključivo stručne i kompetentne osobe.

Kada govorimo o natjecateljskom sportskom turizmu, njegov razvoj prije svega ovisi o ukupnom razvoju natjecateljskog sporta, naročito najkvalitetnijih sportova u kojima naši sportaši učestvuju u međunarodnim natjecanjima (skijaško natjecanje na sljemenu).

Oblici sportskog turizma najčešće se ostvaruju u većim gradovima ali i u manjim gradovima na moru i u unutrašnjosti.

Neki oblici turizma uspješno se mogu razvijati u planinama, toplicama i moru.

U planinskim dijelovima postoje prirodni i drugi uvjeti (potrebna infrastruktura i objekti) za planinarstvo, skijanje i neke druge zimske sportove (sanjkanje, skijaško trčanje i sl.)

smještajne kapacitete trebalo bi poboljšati, kvalitetnije saobraćajnice te sportsko-rekreativne objekte i sadržaje (urediti skijaške staze i skijaške liftove te uvesti i druge sportske sadržaje

Pored domaćih turista, moguće je različitim sportskim manifestacijama privući i inozemne goste u zimske sportske centre. (Sljeme, Papuk; Platak- blizu mora, Bjelolasica

Najveće mogućnosti za razvoj sportskog turizma pruža tzv. ljetni sportsko rekreativni turizam i to na moru, rijekama, jezerima i u planinama.

Potrebno je istražiti koje i kakve sportove turisti žele, osobito kada se radi o “skupim sportovima” tipa golfa, jahanja, sportova na vodi i sl.

stručni kadrovi u okviru provedbe sportsko-rekreativnih programa u turizmu su: sportski animatori iz različitim sportova, instruktori ili voditelji sportskih aktivnosti (tenis, golf, jahanje, skijanje, jedrenje, veslanje, ronjenje i sl.), treneri u raznim sportovima (npr. u nogometu, košarci i sl.), organizatori i voditelji sportskih aktivnosti, profesori kineziološke kulture i dr.”

’Veliki’’ nautički turizam plovidba na velikim plovilima kruzerima na otvorenim i zatvorenim morima; oceanima, duži izleti

‘’Mali’’ nautički turizam ili zabavna navigacija (jahte, jedrilice, sportski čamci, gliseri i druga plovila za zabavu i razonodu)

Kupališni, (korištenjem raznih plovila) Podvodni, (ronilački) Izletnički Boravišni, (turističke like, kampovi) Plovidba radi sporta i razonode Krstarenje i jedrenje Nautički turizam na otvorenim morima-

otocima, (robinzonski) Turistički prijevoz Kombinirani