Post on 01-Dec-2015
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITETA U SARAJEVU SKRIPTA ZADATAKA IZ TEHNOLOGIJE CESTOVNOG TRANSPORTA Prof.dr Osman Lindov, dipl.inž.saobr. Asis. Samir Džaferović, dipl.inž.saobr.
2011
O.L.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 2 od 164
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO Odsjek: CESTOVNI SAOBRAĆAJ Predmet: TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TRANSPORTA Prof. dr Osman Lindov, dipl.inž.saobr. Asis. Samir Džaferović, dipl.inž.saobr.
SKRIPTA ZADATAKA IZ PREDMETA
TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TRANSPORTA
SARAJEVO, 2011. godina
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 3 od 164
PLAN RADA 1. Upoznavanje sa planom vježbi i oblastima izučavanja 2. Razvoj i organizacija drumskog saobraćaja i transporta 3. Oblici organizovanja drumskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini 4. Kratki uvodni zadaci 6. Zadatak iz ponavljajućeg itinerera 7. Zadatak iz ponavljajućeg itinerera 8. Zadatak iz radijalnog itinerera 9. Zadatak iz prstenastog itinerera 10. Zadatak iz distributivno - sabirnog itinerera 11. Zadatak iz analize tehničko - eksploatacionih izmjeritelja rada autotransportnog preduzeća 12. Zadatak iz prevoza putnika 13. Zadatak iz prevoza putnika - analiza opravdanosti uvođenja linije 14. Zadatak iz analize proizvodnosti 15. Zadatak iz transportnih troškova 16. Zadatak iz analize cijene prevoza 17. Transportni zadatak linearnog programiranja 18. Transportne mreže 19. Rješavanje transportnog zadatka na mreži 20. Upotreba računara u analizi pokazatelja poslovanja - I dio 21. Upotreba računara u analizi pokazatelja poslovanja - II dio 22. Cestovni koridori u BiH i Evropi 23. Posjeta preduzeća - prevoz putnika 24. Posjeta preduzeću - prevoz tereta 25. Seminarski radovi - podjela 26. Konsultacije i pripreme za izradu seminarskog rada 27. Predaja i ocjena seminarskih radova 28. Predaja i ocjena seminarskih radova 29. Konsultacije i pripreme za ispit 30. Konsultacije i pripreme za ispit
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 4 od 164
Zadatak 1 U toku jednog mjeseca (30 dana) koji ima 25 radnih dana za autotransportno preduzeće koje rasplolaže sa 50 inventarskih vozila od čega je 45 sposobno za eksploataciju a 40 vozila se u navedenom periodu nalaze na radu. Potrebno je izračunati sve vrste autodana za vozni park. Rješenje:
)vozila(54550AsAiAnAnAsAi =−=−=⇒+= )(vozila5An = - broj vozila neispravnih za rad
)(vozila54045ArAsAg =−=−= )(vozila5Ag = - broj vozila u garaži
)autodana(15003050DiAiADi i=⋅=⋅= - inventarski broj autodana, )autodana(13503045DiAsADs s=⋅=⋅= - broj sposobnih (tehnički ispravnih) autodana
za rad, )autodana(150305DiAnADn n=⋅=⋅= ili
)autodana(15013501500ADsADiADn n=−=−= - broj autodana nesposobnih (tehnički neispravnih) za rad
)autodana(10002540DrArADr r=⋅=⋅= - broj autodana na radu, )autodana(350540305DgArDiAgADg g=⋅+⋅=⋅+⋅= ili
)autodana(35010001350ADrADsADg n=−=−= - broj autodana u garaži. )dana(52530DrDiDvr vr=−=−= - broj dana van rada
Zadatak 2 U okviru jednog autotransportnog preduzeća koje ima 100 inventarskih vozila, pri čemu je sposobno za transport 90 vozila a 3 vozila se nalaze u garaži. Posmatrani vremenski period je jedna godina (365 dana) od toga vozila provedu na radu 305 dana. Potrebno je izračunati sve vrste autodana u toku posmatranog perioda. Rješenje:
)vozila(1090100AsAiAn =−=−= - nesposobna (tehnički neispravna) vozila za rad, )vozila(87390AgAsAr =−=−= - vozila koja se nalaze na radu,
)autodana(36500365100DiAiADi i=⋅=⋅= - broj inventarskih autodana, )autodana(3285036590DiAsADs s=⋅=⋅= - broj sposobnih autodana, )autodana(365036510DiAnADn n=⋅=⋅= ili
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 5 od 164
)autodana(36503285036500ADsADiADn n=−=−= - broj autodana nesposobnih za rad,
)autodana(2653530587DrArADr r=⋅=⋅= - broj autodana na radu, )autodana(631560873653DgArDiAgADg g=⋅+⋅=⋅+⋅= ili
)autodana(63152653532850ADrADsADg n=−=−= - broj autodana u garaži. Zadatak 3 U okviru autotransportnog preduzeća postoji 200 inventarskih vozila za prevoz tereta od toga u posmatranom periodu (u toku jednog dana) tehnički ispravno odnosno sposobno za rad je 180 vozila, a u garaži se nalazi 20 vozila. Potrebno je iznaći broj vozila koja su tehnički neispravna za rad odnosno nesposobna za rad, broj vozila na radu, koeficijent iskorištenja ispravnog voznog parka, koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka i koeficijent iskorištenja voznog parka. Rješenje:
)vozila(20180200AsAiAnAsAnAi =−=−=⇒+= - nesposobna (tehnički neispravna) vozila za rad,
)vozila(16020180AgAsArAgArAs =−=−=⇒+= - broj vozila koja se nalaze na radu, Koeficijent iskorištenja ispravnog voznog parka može izračunati na sljedeće načine:
)(DsDr
' −=α za jedno vozilo u posmatranom vremenskom periodu
)(AsAr
' −=α za cio homogeni vozni park u toku jednog dana
)(As
Ar
n
1ii
n
1ii
,−=
∑∑
=
=α
srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana
)(ADsADr
' −=α za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
)(ADs
ADr
n
1ii
n
1ii
,−=
∑∑
=
=α
srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vremenskom periodu
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 6 od 164
Na osnovu gornjih izraza i vrijednosti u zadatku imamo da je: )(889.0
180160
AsAr
' −===α Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka može se izračunavati na osnovu sljedećih izraza:
)(DiDs
t −=α za jedno vozilo u posmatranom vremenskom periodu
)(AiAs
t −=α za cio homogeni vozni park u toku jednog dana
∑∑
=
==
n
ii
n
ii
t
Ai
As
1
1α
srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana
ADiADs
t =α
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
t
ADi
ADsα
srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vrem.
periodu Na osnovu ovih izraza i vrijednosti u zadatku imamo da je:
)(9.0200180
AiAs
t −===α
Koeficijent iskorištenja voznog parka možemo dobiti na osnovu sljedećih izraza:
DiDr=α
za jedno vozilo u posmatranom vremenskom periodu
AiAr=α
za cio homogeni vozni park u toku jednog dana
∑∑
=
==
n
ii
n
ii
Ai
Ar
1
1α srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana
ADiADr=α
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 7 od 164
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
ADi
ADrα
srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vrem. periodu.
Na osnovu ovih izraza i vrijednostima u zadatku imamo da je:
)(8.0200160
AiAr
−===α
Kao kontrola navedene vrijednosti može nam poslužiti sljedeći izraz: )(8.09.0889.0't −=⋅=⋅= ααα
Ako se sva sposobna vozila nalaze na radu onda je tαα = a inače je tαα < . Zadatak 4 Teretno vozilo u toku radnog vremena napravi 5 obrta koji se sastoje od 5 prostih vožnji. Vrijeme vožnje u toku obrta iznosi 82 minute a ukupno vrijeme dangube u toku obrta je 38 minuta. Potrebno je izračunati: a) koeficijent iskorištenja radnog vremena i b) koeficijent iskorištenja vremena u toku 24 sata. Rješenje: a) Koeficijent iskorištenja radnog vremena može se izraziti na sljedeće načine:
o
Wo
t
t=δ
za jedan obrt
HrHw=δ
za jedno vozilo u toku dana
∑∑
=
==
Dr
1ii
Dr
1ii
Hr
Hwδ
srednja vrijednost za jedno vozilo u posmatranom vremenskom period
AHrAHw=δ
za cio homogeni vozni park u posmatranom periodu
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 8 od 164
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
AHr
AHwδ
srednja vrijed. za heterogeni vozni park u posmatranom vrem. periodu
Na kraćim relacijama odnosno u loko prevozu ovaj koeficijent zbog velikog učešća utovarno istovarnih operacija ima malu vrijednost. U našem primjeru je, potrebno je prvo odrediti vrijeme obrta koje iznosi:
osuiWodoWoo tttttt ++=+= (min)1203882ttt doWoo =+=+=
Na osnovu izračunate vrijednosti i vrijednosti date u zadatku imamo da je:
)(86.012082
t
t
o
Wo −===δ
b) Koeficijent iskorištenja vremena u toku 24 h se može odrediti iz sljedećih izraza:
24Hr=ρ
za jedinicu voznog parka u toku dana
ADr24AHr
=ρ za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom period
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
ADr
AHrρ
srednja vrijednost za heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
U navedenom primjeru je potrebno je odrediti radno vrijeme u toku dana na osnovu izraza:
)h(10(min)6001205tZoHr o ==⋅=⋅= gdje je: Zo - broj obrta u toku dana Na osnovu ove vrijednosti i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:
)(42.02410
24Hr
−===ρ
Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata zavisi od vremena koje je vozilo provelo na radu u toku dana a najveće iskorištenje odnosno najveću vrijednost ovaj koeficijent ima ako se radi u više smjena, što sa druge strane nepovoljno po tehničku ispravnost vozila.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 9 od 164
Zadatak 5 U okviru autotransportnog preduzeća u toku jednog dana na radu se nalazi 8 voznih jedinica namjenjenih za transport tereta i svaka napravi u toku radnog vremena 3 obrta.Vrijeme vožnje u toku jednog obrta iznosi 2 (h) a vrijeme provedeno na utovaru i istovaru u toku jednog obrta je 1 (h). Potrebno je odrediti: sate provedene u vožnji, sate provedene na radu, autosate u vožnji, autosate na radu i izmjeritelje iskorištenja radnog vremena i radnog vremena u toku 24 (h). Rješenje:
Vrijeme obrta je: )h(312ttto uiWo =+=+= Vrijeme rada je: )h(933tZoHr o =⋅=⋅= Vrijeme provedeno u vožnji je: )h(623tZoHw Wo =⋅=⋅= Autosati na radu su: )autosata(7298HrArAHr r=⋅=⋅= Autosati u vožnji su: )autosata(4868HwArAHw w=⋅=⋅= Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(667.096
HrHw
−===δ ili )(667.0
32
t
t
o
Wo −===δ
Koeficijent iskorištenja radnog vremena u toku 24 (h) je: )(375.0
249
24Hr
−===ρ Zadatak 6 Transport robe obavlja se na rastojanju od 12 (km). Vrijeme za koje teretno vozilo pređe navedeno rastojanje je 24 (min). Vrijeme dangube u toku obrta je 42 (min). Potrebno je izračunati vrijednost saobraćajne i eksploatacione brzine. Rješenje: Rastojanje koje pređe vozilo za jedan obrt je:
)km(24122Kt2Ko 1 =⋅=⋅= Vrijeme vožnje po obrtu je: (min)48242t2t WWo =⋅=⋅= Vrijeme dangube u toku obrta je: (min)42tdo = Ukupno vrijeme obrta je: )h(5.1(min)904248ttt doWoo ==+=+= Srednja saobraćajna brzina može se odrediti na osnovu sljedećih izraza:
WotKo
Vs =
za jedan obrt
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 10 od 164
WHK
Vs=
za jedinicu voznog parka za posmatrani period
WAHAK
Vs=
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom period
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
AHw
AKVs
za heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
Na osnovu navedenih izraza i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:
)h/km(308.0122
t
Kt2
tKo
VsWo
1
Wo
=⋅
=⋅
==
Eksploataciona brzina se određuje na osnovu sljedećih izraza:
otKo
Ve =
za jedan obrt
HrK
Ve = za jedinicu voznog parka u posmatranom vremenskom period
AHrAK
Ve = za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
AHr
AKVe
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
Na osnovu navedenih izraza i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:
)h/km(165.1
24tKo
Veo
===
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 11 od 164
Zadatak 7 Jedno vozilo obavlja prevoz robe od robno-transportnog centra do prodavnica. Razvoženje vrši na trema relacijama: Relacija 1: A 4 km A1 3 km A2 Relacija 2: A 4 km B1 2 km B2 5 km B3 Relacija 3: A 1 km C1 3 km C2 2 km C3 Količine utovara - istovara date su tabeli 1.
Relac. QuA QiA1 QiA2 QiB1 QiB2 QiB3 QiC1 QiC2 QiC3 prva 3 2 1 0 0 0 0 0 0
druga 4 0 0 1 1 2 0 0 0 treća 5 0 0 0 0 0 2 1 2
Tabela 1 Potrebno je odrediti:
a) Ukupnu količinu prevezene robe b) Transportni rad c) Srednju dužinu vožnje pod teretom d) Srednje rastojanje prevoženja jedne tone tereta e) Koeficijent iskorištenja pređenog puta f) Koeficijent nultog pređenog puta ako se garaža vozila nalazi na rastojanju od 2 (km)
od robno - transportnog centra i završetkom prevoza na pojedinoj relaciji vozila se vraćaju u garažu
Rješenje: a) Ukupna količina transportovanog tereta je:
)t(12543QQQQ 321 =++=++= b) Ukupni ostvareni transportni rade je:
321 UUUU ++= )tkm(153143U 1 =⋅+⋅=
)tkm(32522344U 2 =⋅+⋅+⋅= )tkm(18223315U 3 =⋅+⋅+⋅=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 12 od 164
Na osnovu izračunatih vrijednosti imamo da je ukupan transportni rad: )km(65183215UUUU 321 =++=++=
c) Srednja dužna vožnje sa teretom se određuje na osnovu sljedećih izraza
λλ Z
KtKst =
za jedinicu voznog parka
λλ AZ
AKtKst =
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
AZ
AKtKst
λ
λ
za cio heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
U našem primjeru je )voznje(3Z =λ , pa imamo da je:
)km(236107)231()523()34(KtKtKtKt 321 =++=+++++++=++= Na osnovu ovih veličina imamo da je:
)km(67.7323
ZKt
Kst ===
λλ
d) Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta može se odrediti na osnovu sljedećeg izraza:
λ
λλ
q
KtqKst1
⋅=
srednje rastojanje transporta jedne tone tereta u toku jedne proste vožnje
i
i1 q
)Ktq(Kst
λ
λλ∑ ⋅=
srednje rastojanje transporta jedne tone tereta u toku složene vožnje
QU
Kst1 = za homogeni vozni park
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
1
Q
UKst
za heterogeni vozni park
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 13 od 164
U našem primjeru imamo da je: )km(417.5
1265
QU
Kst1 ===
e) Koeficijent iskorištenja pređenog puta može se odrediti na osnovu sljedećih izraza:
Ko
Kto=β
za jedinicu voznog parka u toku jednog obrta
KKt=β
za jedinicu voznog parka za posmatrani vremenski period
AKAKt=β
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom period
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
AK
AKtβ
za cio heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
U našem primjeru, pošto vozilo vrši transport samo u jednom smjeru odnosno imamo prazne povratne vožnje na istim relacijama to je 2/KK t = , tj. imamo da je:
)(5.0 −=β
f) Koeficijent nultog pređenog puta određuje se na osnovu sljedećih izraza:
K
K n=ω za jedinicu voznog parka
AK
AK n=ω
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
∑∑
=
==
n
1ii
n
1ii
AK
AKnω
za cio heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
U navedenom primjeru je:
)km(27610722LLLL2K 3CA3BA2AAGAn =+++⋅=+++⋅=−−−
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 14 od 164
)km(46232K2K t =⋅=⋅= Na osnovu ovih vrijednosti imamo da je:
)(5869.04627
K
K n −===ω Zadatak 8 U toku mjesec dana (Di = 30 dana), koji ima na radu 22 dana, potrebno je organizovati transport robe iz mjesta A u mjesto B (QA = 6336 t), u povratnim vožnjama se vrši transport iz mjesta B u mjesto A. Prevoz robe se vrši na rastojanjima datim na skici 1. Nosivost vozila kojim se vrši transport iznosi q = 9 (t). Koeficijenti statičkog iskorištenja nosivosti su:
)(0.1A −=γ , )(5.0B −=γ . Vremena utovara iznose: t,uA= 1 (min/t) i tuB= 5 (min/voz). Vremena istovara su: t,iB= 2 (min/t) i tiA= 5 (min/voz), vrijeme dangube u toku obrta iznosi: tdo = 20 (min). Saobraćajna brzina na itinereru iznosi Vs = 40 (km/h), dok je radno vrijeme Hr =16 (h).
A
B
G 60 km
4 kmA
B
G 60 km
4 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu i garažom van prevoznog puta
Koeficijent tehničke ispravnosti je 80.0t =α (-), u radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Na kraju radnog vremena sva vozila se vraćaju u garažu. Potrebno je izračunati:
a) Potreban radni i inventarski vozni park b) Izmjeritelje rada voznog parka c) Proizvodnosti voznog parka d) Nacrtati dijagram promjene radne proizvodnosti (s obzirom na ukupnu količinu
transportovane robe) u zavisnosti od promjene koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 15 od 164
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A je:
)voznje(70490.1
6336q
QZ
A
AA =
⋅=
⋅=γλ
2. Količina robe koja se transportuje iz mjesta B, dobija se iz uslova da je BA ZZ λλ = , tj. da se vozila iz mjesta B vraćaju sa teretom u svakoj vožnji, to imamo da je:
)t(316895.0704qZQ BBB =⋅⋅=⋅⋅= γλ 3. Ukupna količina transportovane robe je:
)t(950431686336QQQ BA =+=+= 4. Potreban broj vožnji sa teretom u toku dana je:
)/(3222704
danvožnjiDr
ZZ A
d ===λ
λ 5. Vrijeme trajanja obrta je:
dowodiABA
uBiBAB
uA tttt60Vs
Ltt60
Vs
LtTo +=++⋅+++⋅+= gdje je:
)voz(min/990.10.1gtt A'uAuA =⋅⋅=⋅⋅= γ
)voz(min/1890.10.2gtt A'iBiB =⋅⋅=⋅⋅= γ
)voz(min/5tt 'uBuB ==
)voz(min/5tt 'iAiA ==
Ukupno vrijeme dangube po obrtu je: (min)572055189 =++++=++++= diAuBiBuAdo tttttt
Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta je: (min)18060
4060
604060
6060 =⋅+⋅=⋅+⋅=Vs
L
Vs
Lt BaAB
wo Na osnovu izračunatih veličina slijedi da je ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer:
(min)23757180ttTo dowo =+=+= 6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)/(4237
60404
2601660260danobrta
ToVs
LHr
Z
GA
od =
⋅⋅−⋅
=
⋅⋅−⋅
=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 16 od 164
7. Potreban broj vozila na radu je: )vozila(8
432
Z
ZAr
od
d === λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park:
)vozila(108.0
8ArAi
t
===α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(3003010DiAiADi i=⋅=⋅= )autodana(176228DrArADi r=⋅=⋅=
)autodana(2403008.0ADiADs st =⋅=⋅=α 2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(587.0300176
ADiADr
−===α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(733.0240176
ADsADr
' −===α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(2816176816DrArHrAHr r=⋅⋅=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(2.2147228604
222860180
4DrArVs
L2DrAr
60
tZAHw W
GAwood =⋅⋅⋅+⋅⋅⋅=⋅⋅⋅+⋅⋅⋅=
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(667.017624
2816ADr24
AHr−=
⋅=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je: )(762.0
28162.2147
AHrAHw
−===δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(844806070460704LZLZAKt tBABABA =⋅+⋅=⋅+⋅= λλ
)autokm(140822842DrArL2AKn nGA =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 17 od 164
)autokm(0AKp p= Prema tome ukupni autokilometri su:
)autokm(858881408084480AKnAKpAKtAK =++=++= 9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:
)(984.08588884480
AKAKt
−===β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(0164.0858881408
AKAKn
−===ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(5.30281685888
AHrAK
Ve === )h/km(0.40
2.214785888
AHwAK
Vs === 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(488176
85888ADrAK
Ksd === 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(570240603168606336LQLQU BABABA =⋅+⋅=⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(609504
570240QU
Kst1 ===
15. Srednja dužina jedne vožnje sa teretom je:
λλ Az
AKtKst =
gdje je: )voznji(1408704704ZZA BAZ =+=+= λλλ
Prema tome, imamo da je: )km(60
140884480
AAKt
KstZ
===
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(75.0
844809570240
AKqU
t
−=⋅
=⋅
=ε
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 18 od 164
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je: )(75.0
140899504
AqQ
Z
−=⋅
=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je:
)h(475.01408
2.21472816A
AHAHt
Z
Wrd =
−=
−=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(375.328169504
AHrQ
W r'Q ===
)h/tkm(5.2022816
570240AHrU
W r'
U === 2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(32.130024
9504ADi24
QW iQ =
⋅=
⋅=
)h/tkm(20.7930024
570240ADi24
UW iU =
⋅=
⋅=
d) Dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila Radna proizvodnost sobzirom na ukupnu količinu transportovane robe može se definisati kao:
dst
'Q
tVs
Kq
AHrQ
W+
⋅
⋅==
β
γλ
Ovaj izraz moguće je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajući srednju vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti.Isto tako moguća je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 19 od 164
Na osnovu ovih vrijednosti možemo napisati izraz za izračunavanje zavisnosti radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila:
γγ⋅=
+⋅
⋅= 4874.4
475.04098.0
609
W 'Q
Pošto se vrijednost koeficijenta korisne nosivosti vozila može kretati od 0.1 - 1.0, to ćemo u tabeli 1, i na grafiku 1, prikazati promjenu radne proizvodnosti za promjenljive vrijednosti γ .
γ 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 'QW 0.449 0.897 1.346 1.795 2.244 2.692 3.141 3.589 4.039 4.487
Tabela 1
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
5
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 1
Zadatak 9 U okviru autotransportnog preduzeća u toku dva mjeseca (Di = 61 dan), od toga 44 dana vozila provedu na radu, potrebno je organizovati transport robe u količini od 15 400 (t) iz željezare koja se nalazi u mjestu A za fabriku radijatora u mjestu C. Istim vozilima u povratnim vožnjama transportuje se roba iz mjesta D u mjesto B. Šema itinerera sa rastojanjima data je na skici 1. Transport se obavlja tegljačima sa poluprikolicom korisne nosivosti 25 (t). Dnevno radno vrijeme vozila je 16 (h). Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti za prevoz robe iz željezare je 1.0 (-) a za prevoz robe iz mjesta D u mjesto B je 0.9 (-).
)(fW ,Q γ=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 20 od 164
B
AG
D C
47 km
73 km
60 km
B
AG
D C
47 km
73 km
60 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim zadacima i garažom na prevoznom putu
Vrijeme utovara u mjestu A je 1 (h/voz) dok je u mjestu D vrijeme utovara 1.25 (h/voz). Vrijeme istovara u mjestu C je 1.5 (h/voz) a u mjestu B je 2.25 (h/voz). Srednja saobraćajna brzina na itinereru je 40 (km/h). Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0.875 (-). U radne dane sva tehnički ispravna vozila se nalaze na radu. Garaža vozila je smještena u mjestu B. Potrebno je odrediti:
a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka d) Uticaj promjene koeficijenta dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila na punu
proizvodnost vozila s obzirom na ostvareni transportni rad Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A je:
)voznje(616250.1
15400q
QZ
A
AA =
⋅=
⋅=γλ
2. Količina robe koja se transportuje iz mjesta D, dobija se iz uslova da je DA ZZ λλ = , tj. da se vozila iz mjesta D vraćaju sa teretom u svakoj vožnji, to imamo da je:
)t(13860259.0616qZQ DDD =⋅⋅=⋅⋅= γλ 3. Ukupna količina transportovane robe je:
)t(292601386015400QQQ DA =+=+= 4. Potreban broj vožnji u toku dana je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 21 od 164
)/(1444616
danvožnjiDr
ZZ A
d ===λ
λ 5. Vrijeme trajanja obrta je:
dowodBA
iBDB
uDiCAC
uA ttt60Vs
Lt60
Vs
Ltt60
Vs
LtTo +=+⋅++⋅+++⋅+=
(min)900604047
1356040133
75604060
906040120
60To =⋅++⋅++⋅++⋅+= Ukupno vrijeme dangube po obrtu je:
(min)3600135759060 =++++=++++= diBuDiCuAdo tttttt Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta je:
(min)5405.705.19990180
60606060
=++++=
=⋅+⋅+⋅+⋅=Vs
L
Vs
L
Vs
L
Vs
Lt BADBCDAC
wo
Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer:
(min)900540360ttTo dowo =+=+= 6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)/(1066.1900
601660danobrta
ToHr
Zod ≈=⋅
=⋅
= 7. Potreban broj vozila na radu je:
)vozila(14114
Z
ZAr
od
d === λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)vozila(16875.014Ar
Ait
===α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(9766116DiAiADi i=⋅=⋅= )autodana(6164414DrArADr r=⋅=⋅=
)autodana(854976875.0ADADs sit =⋅=⋅=α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 22 od 164
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je: )(631.0
976616
ADiADr
−===α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(721.0854616
ADsADr
' −===α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(9856441416DrArHrAHr r=⋅⋅=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(5544441460540
1DrAr60
tZAHw W
wood =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅=
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je: )(667.0
616249856
ADr24AHr
−=⋅
=⋅
=ρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(5625.098565544
AHrAHw
−===δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(155848)133120(616LZLZAKt tDBDACA =+⋅=⋅+⋅= λλ
)autokm(3696060616LZAKp pCDA =⋅=⋅= λ )autokm(28952441447DrArLAKn nBA =⋅⋅=⋅⋅=
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(2217602895236960155848AKnAKpAKtAK =++=++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(703.0
221760155848
AKAKt
−===β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(1306.022176028952
AKAKn
−===ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(5.229856
221760AHrAK
Ve ===
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 23 od 164
)h/km(0.405544
221760AHwAK
Vs === 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(360616
221760ADrAK
Ksd === 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(36913801331386012015400LQLQU DBDACA =⋅+⋅=⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(16.12629260
3691380QU
Kst1 ===
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)voznji(1232616616ZZA DAZ =+=+= λλλ Prema tome imamo da je:
)km(5.1261232
155848A
AKKst
Z
t===
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(947.0
155848253691380
AKqU
t
−=⋅
=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(95.0123225
29260AqQ
Z
−=⋅
=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(5.3
123255449856
AAHwAHr
tZ
d =−
=−
=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(969.2985629260
AHQ
W rr
'Q ===
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 24 od 164
)h/tkm(5.3749856
3691380AHU
W rr
'U ===
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(249.197624
29260AD24
QW i
iQ =
⋅=
⋅=
)h/tkm(59.157
976243691380
AD24U
W ii
U =⋅
=⋅
=
d) Dijagram zavisnosti pune proizvodnost od koeficijenta dinamičkog iskorištenja voznog parka Puna proizvodnost sobzirom na ostvareni transportni rad, može se definisati i kao:
λβ
ερα
st
diU
K
t
Vs
1q
AD24U
W+
⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
Ovaj izraz moguće je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajući srednju vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti. Isto tako moguća je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu ovih vrijednosti možemo napisati izraz za izračunavanje zavisnosti pune proizvodnosti sobzirom na ostvareni transportni rad od koeficijenta dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila:
εε
β
ερα
λ
⋅=+
⋅
⋅⋅⋅=
+⋅
⋅⋅⋅=
⋅= 4.166
5.1265.3
40703.01
25667.0631.0
K
t
Vs
1q
AD24U
W
st
diU
Pošto se vrijednost koeficijenta dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila može kretati od 0.1-1.0, to je u tabeli 1, i na grafiku 1, prikazana promjena pune proizvodnosti u zavisnosti od promjene vrijednosti ε .
ε 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0
UW 16.64 33.28 49.92 66.56 83.20 99.84 116.4 133.1 149.7 166.4 Tabela 1
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 25 od 164
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 1
Zadatak 10
U toku juna i jula kada se radi 44 dana, potrebno je organizovati transport tereta na relaciji B – C i to 56 100 tona. U povratnim vožnjama prevozi se roba iz mjesta A u mjesto B. Transport se obavlja vozilima nosivosti 20 tona. Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti na relaciji AB je 1.00, a na relaciji BC 0.75. Vremena trajanja utovara i istovara su: tuA=1.0 min/t i tuB=15 min/voz., a istovara: tiB=0.5 min/t i tiC=15 min/voz. Drugih vremenskih gubitaka u toku transporta nema. Srednja saobraćajna brzina je 50 km/h. Rad vozila organizovan je u dvije smjene. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog praka je 0.850. Vozila se svakodnevno vraćaju u gražu u mjestu G.
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim
transportnim zadacima i garažom na prevoznom putu Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
)(fWU ε=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 26 od 164
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A je:
)voznje(3740q
QZ
BC
BCBC =
⋅=γλ
2. Potreban broj vožnji dnevno za transport iz mjesta A je: )dan/vož(85
Dr
ZZ BC
BCd ==λ
λ 3. Ukupna količina transportovane robe je:
)t(130900ZqQQ BCABBC =⋅⋅+= λγ 4. Vrijeme trajanja obrta je:
(min)18060120tt
60V
Lt60
Vst
Ltt60
Vst
LtTo
dowo
SP
CAiC
BCuBiB
ABuA
=+=+
=⋅++⋅+++⋅+=
6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)dan/obrta(506.5To
60V
L260Hr
Z SP
GA
od ≈=
⋅−⋅
= 7. Potreban broj vozila na radu je:
)vozila(17Z
ZAr
od
BCd==
λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)vozila(20Ar
Ait
==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(1220DiAiADi i=⋅= )autodana(748DrArADr r=⋅= )autodana(1037ADADs sit =⋅= α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 27 od 164
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je: )(613.0
ADiADr
−==α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(721.0ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(11220DrArTZAHr r0od =⋅⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(7480DrArtZAHw rwod =⋅⋅⋅= 6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(625.0ADr24
AHr−=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je: )(666.0
AHrAHw
−==δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(299200LZLZAKt tABBCBCBC =⋅+⋅= λλ )autokm(59840DrArL)1Z(AKp pCAod =⋅⋅⋅−=
)autokm(14960DrAr)LL(AKn nCGGA =⋅⋅+= Prema tome ukupni autokilometri su:
)autokm(374240AKnAKpAKtAK =++= 9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:
)(8.0AKAKt
−==β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(04.0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(35.33AHrAK
Ve ==
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 28 od 164
)h/km(03.50AHwAK
Vs == 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(0.500ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(5423000LQLQU ABABBCBC =⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(43.41QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)voznji(7480Z2A BCZ =⋅= λλ Prema tome imamo da je:
)km(0.40A
AKKst
Z
t==
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(906.0
AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(875.0AqQ
Z
−=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(5.0
AAHwAHr
tZ
d =−
=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(667.11AHQ
W rr
'Q ==
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 29 od 164
)h/tkm(333.483AHU
W rr
'U ==
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(47.4AD24
QW i
iQ =
⋅=
)h/tkm(2.185
AD24U
W ii
U =⋅
=
Zadatak 11 U toku juna koji ima Dr=22 radna dana, potrebno je organizovati transport robe iz mjesta A u mjesto B (QAB=3564 t ). U povratnim vožnjama transportuje se teret iz mjesta C u mjesto A. Transport se obavlja vozilima nosivosti q=9 t. Za robu koja se transportuje iz mjesta A nosivost vozila je u potpunosti iskorištena, dok je za robu iz mjesta C koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila γ=0,70. Vremena trajanja utovarno-istovarnih operacija su: τuA= 2 min/t, tuC=30 min/voz, τiB=1 min/t i tiA=15 min/voz. Ostali vremenski gubici u toku obrta iznose 15 min. Srednja saobraćajna brzina praznog vozila je 50 km/h, dok je sa teretom 40 km/h. Vozilo radi u dvije smjene. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0,9. U radne dane sva tehnički ispravna vozila nalaze se na radu i po završetku radnog vremena vraćaju se u garažu. Prevoz robe se vrši na rastojanjima datim na skici 1.
G A
B
C5 km 127 km
115 km20 km
G A
B
C5 km 127 km
115 km20 km
Skica 1: Transport robe na prstenastom prevoznom putu
i garažom van prevoznog puta Potrebno je izračunati:
a) Potreban radni i inventarski vozni park b) Izmjeritelje rada voznog parka c) Proizvodnosti voznog parka
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 30 od 164
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A je:
)voznje(396q
QZ
A
AA =
⋅=γλ
2. Količina robe koja se transportuje iz mjesta C, dobija se iz uslova da je CA ZZ λλ = , tj. da se vozila iz mjesta C vraćaju sa teretom u svakoj vožnji, to imamo da je:
)t(8.2494qZQ CCC =⋅⋅= γλ 3. Ukupna količina transportovane robe je:
)t(8.6058QQQ CA =+= 4. Potreban broj vožnji u toku dana je:
)/(18 danvožnjiDr
ZZ A
d ==λ
λ 5. Vrijeme trajanja obrta je: (min)47487387tttt60
Vs
Lt60
Vs
Lt60
Vs
LtTo dowodiA
CAuC
BCiB
ABuA =+=+=++⋅++⋅++⋅+=
6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)/( danobrta2To
60HrZod =
⋅=
7. Potreban broj vozila na radu je: )vozila(9
Z
ZAr
od
d==
λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park:
)vozila(10Ar
Ait
==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(300DiAiADi i=⋅= )autodana(198DrArADr r=⋅= )(270 st autodanaADiADs =⋅= α
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 31 od 164
)(666.0ADiADr
−==α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(733.0ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(3168DrArHrAHr r=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(8.2593DrArVs
L2DrAr
60
tZAHw W
GAwood =⋅⋅⋅+⋅⋅⋅= 6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(66.0ADr24
AHr−=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je: )(818.0
28162.2147
AHrAHw
−===δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(95832LZLZAKt tCAAABA =⋅+⋅= λλ
)autokm(1980DrArL2AKn nGA =⋅⋅⋅= )autokm(7920LZAKp pCBA =⋅= λ
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(105732AKnAKpAKtAK =++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(906.0
AKAKt
−==β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(018.0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(37.33AHrAK
Ve == )h/km(76.40
AHwAK
Vs ==
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 32 od 164
12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(534ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(8.726699LQLQU CACABA =⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(94.119QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina jedne vožnje sa teretom je:
λλ Az
AKtKst =
gdje je: )voznji(792ZZA BAZ =+= λλλ
Prema tome, imamo da je: )km(121
AAKt
KstZ
==
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(842.0
AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(850.0AqQ
Z
−=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(725.0
A
AHAHt
Z
Wrd =
−=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(913.1AHrQ
W r'Q ==
)h/tkm(39.229AHrU
W r'
U == 2. Puna proizvodnost voznog parka je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 33 od 164
)h/t(841.0ADi24
QW iQ =
⋅=
)h/tkm(93.100ADi24
UW iU =
⋅=
Zadatak 12 U vremenskom periodu od 25 dana potrebno je transportovati 288 000 komada salonit ploča iz fabrike u mjestu A u mjesto potrošnje C. U povratnim vožnjama iz mjesta C transportuju se bakarni limovi u mjesto B. Transportni zadatak potrebno je izvršiti tokom 20 radnih dana, u ravnomjernim dnevnim količinama. Obje vrste tereta transportuju se paletizovano, pri čemu svako vozilo doprema svoje prazne palete iz mjesta B u mjesto A. Transport se obavlja tegljačima sa poluprikolicama korisne nosivosti 12 t.Na tovarni proctor poluprikolice smješta se 15 paleta. Sopstvena masa palete je 16 kg. Jedna paleta sadrži 80 komada salonit ploča. Masa jedne salonit ploče je 6 kg. Masa bakarnog lima na jednoj paleti je 780 kg. Utovar i istovar vozila obavlja se viljuškarom. Jedan radni ciklus viljuškara na utovaru i istovaru iznosi 60 sekundi. Vrijeme utovara 15 praznih paleta u mjestu B i istovara u mjestu A je 6 min/voz. Svako vozilo na radu u toku dana ima dodatne vremenske gubitke u trajanju od 0.9 sati. Poznatesu sljedeće saobr. brzine:
)/(40),/(50),/(24 hkmVshkmVshkmVs BCABGA === . Dnevno radno vrijeme vozila je 14 sati. Koeficijent tehničke isravnosti voznog parka je 0.750. U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. Vozila se svakodnevno vraćaju u garažu. Šema itinerera sa rastojanjima data je na skici 1.
A
B35 km
3,6 km76 km
CG
A
B35 km
3,6 km76 km
CG
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim
zadacima i garažom van prevoznog puta
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 34 od 164
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Broj salonit poča za transport dnevno je:
)/(14400 danplocaDrNac
Nd == 2. Broj salonit ploča u toku jedne vožnje je:
).(1200 pločslnnN ppp =⋅=λ 3. Potreban broj vožnji u toku dana je:
)/(12 danvožNNd
Z d ==
λλ
4. Potreban broj vožnji za cijeli eksploatacioni period je:
)(240vožnjiDrZZ d =⋅= λλ 5. Količina robe koja se transportuje iz pojedinih mjesta je:
)(8.4708
)(6.571000
)(6.28651000
)(
)(6.17851000
)(
tQQQQ
tgnZ
Q
tgngnZ
Q
tgnngnZ
Q
BACBAC
ppBA
bpppCB
spppppAC
=++=
=⋅⋅
=
=⋅+⋅⋅
=
=⋅⋅+⋅⋅
=
λ
λ
λ
6. Vrijeme trajanja obrta je:
(min)43872312
tttt60Vs
Ltt60
Vs
Ltt60
Vs
L60
Vs
LtTo dowodiA
BA
BAuBiB
CB
CBuCiC
BC
BC
AB
ABuA
=+=
=+=++⋅+++⋅+++⋅+⋅+=
7. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)/(2
260
danobrtaTo
tdVs
LHr
Z GA
GA
od =
−⋅−⋅
= 8. Potreban broj vozila na radu je:
)(6 vozilaZ
ZAr
od
d==
λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 35 od 164
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)(8 vozilaAr
Ait
==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)(200 iautodanaDiAiADi =⋅= )(120 rautodanaDrArADr =⋅= )(150 sit autodanaADADs =⋅= α
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(6.0976616
−===ADiADr
α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(8.0854616
' −===ADsADr
α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)(1680 rautosatiDrArHrAHr =⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)(1284260 W
GA
GAwo autosatiDrArVs
LtZAHw =⋅⋅⋅+⋅= λ
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(583.024
−=⋅
=ADr
AHrρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(764.0 −==AHrAHwδ
8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je:
)(53280)( tBACBACA autokmLLLZAKt =++⋅= λ )(0 pautokmAKp =
)(8642 nGA autokmDrArLAKn =⋅⋅⋅= Prema tome ukupni autokilometri su:
)(54144autokmAKnAKpAKtAK =++=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 36 od 164
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(984.0 −==
AKAKtβ
10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(0159.0 −==AKAKn
ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)/(228.32 hkmAHrAK
Ve ==
)/(168.42 hkmAHwAK
Vs == 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)/(2.451 dankmADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)(2.418003 tkmLQLQLQU BABACBCBACAC =⋅+⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)(77.881 kmQU
Kst == 15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
)(74 kmAAKt
KstZ
==
λλ
gdje je: )(7203 voznjiZAZ =⋅= λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:
)(653.0 −=⋅
=
tAKqU
ε 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(545.0 −=⋅
=
λ
γZAq
Q 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je:
)(55.0 hA
AHwAHrt
Zd =
−=
λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 37 od 164
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)/(803.2'r
rQ ht
AHQ
W ==
)/(8.248'r
rU htkm
AHU
W == 2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)/(981.024 i
iQ ht
ADQ
W =⋅
=
)/(08.8724 i
iU htkm
ADU
W =⋅
=
Zadatak 13 U periodu od šest mjeseci (Di = 183), koji ima Dr = 132 radna dana, potrebno je organizovati transport tereta iz mjesta A u mjesto C ( ACQ = 27.720 t). U povratnim vožnjama prevozi se teret na relaciji D-B. Transport se obavlja, redovno i ravnomjerno, kamionima korisne nosivosti q = 8t. Vremena trajanja utovara su: Auτ = 2 min./t i Dtu = 21 min./voz., a istovara
Cti = 15 min./voz. i Biτ = 3 min./t. Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila po relacijama su: ACγ =0,625 i DBγ = 1,00. Srednja saobraćajna brzina je Sv = 40 km/h. Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 8h. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 1α = 0,875. U radne dane sva tehnički ispravna vozila nalaze se na radu i svakodnevno se vraćaju u garažu u mjestu G.
AB14 km
2 km 4 kmC
G
DA
B14 km 2 km 4 km
CG
D
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim
zadacima i garažom na prevoznom putu Potrebno je odrediti:
a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 38 od 164
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A je:
)voznje(5544q
QZ
AC
ACA =
⋅=γλ
2. Potreban broj vožnji dnevno za transport iz mjesta A je: )dan/vož(42
Dr
ZZ A
Ad ==λ
λ 3. Ukupna količina transportovane robe je:
)t(72072qZQQ DBAAC =⋅⋅+= γλ 4. Vrijeme trajanja obrta je:
(min)1667690
tt60Vsp
Lt60
Vst
Lt60
Vsp
Lt60
Vst
LtTo dowo
BAiB
DBuD
CDiC
ACuA
=+=
+=⋅++⋅++⋅++⋅+=
6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)/( danobrta3To
60HrZod =
⋅=
7. Potreban broj vozila na radu je: )vozila(14
Z
ZAr
od
Ad==
λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)vozila(16Ar
Ait
==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(2928DiAiADi i=⋅= )autodana(1848DrArADr r=⋅= )autodana(2562ADADs sit =⋅= α
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je: )(631.0
ADiADr
−==α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 39 od 164
3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je: )(721.0
ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(14784DrArHrAHr r=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(8316tZAHw WwA =⋅= λ 6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(333.0ADr24
AHr−=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je: )(562.0
AHrAHw
−==δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(188496)LL(ZAKt tDBACA =+⋅= λ
)autokm(114576ZLDrArL)1Z(AKp pCDBAod =⋅+⋅⋅⋅−= λ )autokm(29568DrAr)LL(AKn nGBGA =⋅⋅+=
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(332640AKnAKpAKtAK =++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(566.0
AKAKt
−==β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(088.0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(5.22AHrAK
Ve == )h/km(0.40
AHwAK
Vs ==
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 40 od 164
12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu: )dan/km(180
ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(1175328LQLQU DBDBACAC =⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(3.16QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst =
)voznji(11088Z2A ACZ =⋅= λλ Prema tome imamo da je: )km(0.17
A
AKKst
Z
t==
λλ 16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:
)(779.0AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(812.0AqQ
Z
−=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(58.0
AAHwAHr
tZ
d =−
=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(875.4AHQ
W rr
'Q ==
)h/tkm(50.79
AHU
W rr
'U ==
2. Puna proizvodnost voznog parka je: )h/t(026.1
AD24Q
W ii
Q =⋅
=
)h/tkm(73.16
AD24U
W ii
U =⋅
=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 41 od 164
Zadatak 14 U periodu koji ima dana na radu Dr = 30 gdje je Di = 35 (dana), potrebno je organizovati prevoz 2 000 000 (komada) opeke dimenzija: LxBxH= 25 x 12.5 x 6.5 (cm), Čija je težina po komadu 3.25 (kg). Opeke se transportuju iz fabrike opeke u mjestu A na gradilište u mjestu B. Istim vozilima u povratku se transportuju limovi iz željezare iz mjesta C za mjesto A. Transport se obavlja kamionima sa prikolicama - vučnim vozovima korisne nosivosti 10 (t) i 16 (t). Koeficijent iskorištenja nosivosti za obadvije vrste robe je 1.0. Vrijeme trajanja utovara utovara i istovara opeke iznosi 2 (h) po vučnom vozu i operaciji. Utovar limova u željezari traje 1 (h), dok istovar u mjestu A traje 3 (h) po vučnom vozu. Ostalo vrijeme dangube u toku jednog obrta iznosi 4 (h). Dnevno radno vrijeme vozila je 14 (h). Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0.83 (-). U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. Srednja saobraćajna brzina na cijelom itinereru je 40 (km/h). Itinerer sa rastojanjima između pojednih mjesta prikazan je na skici 1.
A
B
550 km 520 km
130 km C
A
B
550 km 520 km
130 km C
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim zadacima i garažom na prevoznom putu
Potrebno je odrediti:
a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Rješenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Količina tereta za prevoz iz A u B je:
)t(650025.3200000gNQAB =⋅=⋅=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 42 od 164
2. Potreban broj vožnji za transport tereta iz A u B je:
)t(6500261250qZQ
)vožnji(250ZZ
)vožnji(250261
6500
q
QZ
CACA
CAAB
ABAB
=⋅⋅=⋅⋅=
==
=⋅
=⋅
=
γ
γ
λ
λλ
λ
3. Broj vožnji za transport dnevno je:
)dan/vožnji(83.830250
Dr
ZZ AB
ABd ≈=== λλ
4.Vrijeme trajanja obrta je: (min)25201800720tttt60
Vs
Lt60
Vs
Lt60
Vs
LtT wddiA
CAuC
BCiB
ABuA0 =+=+=++⋅++⋅++⋅+=
5. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana je:
)dan/obrta(33.02520
6014To
60HrZod =
⋅=
⋅=
7. Potreban broj vozila na radu je: )vozila(25
33.03.8
Z
ZAr
od
ABd===
λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)vozila(30830.025Ar
Ait
===α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(10503530DiAiADi i=⋅=⋅= )autodana(7503025DrArADr r=⋅=⋅=
)autodana(5.8711050830.0ADADs sit =⋅=⋅= α 2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(7143.01050750
ADiADr
−===α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(860.05.871
750ADsADr
' −===α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 43 od 164
4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način: )autosati(10500302514DrArHrAHr r=⋅⋅=⋅⋅=
5. Autosati provedeni u vožnji su: )autosati(7500
601800
25060
tZAHw W
woAB =⋅=⋅= λ
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je: )(583.0
7502410500
ADr24AHr
−=⋅
=⋅
=ρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(714.0105007500
AHrAHw
−===δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(2675001070250)LL(ZAKt tCAABAB =⋅=+⋅= λ
)autokm(32500130250LZAKp pBCAB =⋅=⋅= λ )autokm(0AKn n=
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(30000032500267500AKnAKpAKtAK =+=++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(891.0
300000267500
AKAKt
−===β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(57.2810500300000
AHrAK
Ve === )h/km(0.40
7500300000
AHwAK
Vs === 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)km(0.400750
300000ADrAK
Ksd === 13. Ostvareni transportni rad je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 44 od 164
)tkm(6955000LQLQU CACAABAB =⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(0.53513000
6955000QU
Kst1 ===
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)vožnji(5002502Z2A ADZ =⋅=⋅= λλ Prema tome imamo da je:
)km(0.535500
2675000A
AKKst
Z
t===
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(0.1
267500266955000
AKqU
t
−=⋅
=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(0.150026
13000AqQ
Z
−=⋅
=⋅
=
λ
γ
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(238.11050013000
AHQ
W rr
'Q ===
)h/tkm(4.662
105006955000
AHU
W rr
'U ===
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(516.0105024
13000AD24
QW i
iQ =
⋅=
⋅=
)h/tkm(9.275
1050246955000
AD24U
W ii
U =⋅
=⋅
=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 45 od 164
Zadatak 15 U toku trećeg i četvrtog kvartala (Di = 184) potrebno je transportovati tQAC 444.15= tereta iz mjesta A u mjesto C. U povratnim vožnjama, na relaciji D-B, transportuju se konzerve. Prijevoz se vrši, redovno i ravnomjerno, tokom Dr = 132 radna dana. Transport se vrši vozilima, korisne nosivosti q = 6 t, sa slijedećim dimenzijama tovarnog prostora: L x B x H = 6,10 x 2,42 x 1,4 m. Konzerve su pakovane u kartonske kutije dimenzija
mxxxhxbl kkk 3,04,06,0= , bruto mase paketne jedinice kgg k 20= . Kutije se slažu u više redova na palete dimenzija: m15,0x20,1x00,1xhxbl ppp = , sopstvene mase kgg p 30= . Palete se ne vraćaju nazad u mjesto D. Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti na relaciji A-C je: 75,0=ACγ . Vremena trajanja utovara su: ./.min1 vozuA =τ i
.,/.min3 paltuD = a istovara: ./.min15 voztiC = i ./.min2 paltiB = Drugih vremenskih gubitaka tokom transporta tereta nema. Srednja saobraćajna brzina praznog vozila je Vsp = 40 km/h, a sa teretom Vst = 30 km/h. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je
.866,01 =α U radne dane sva tehnički ispravna vozila nalaze se na radu. Rad vozila se odvija u dvije smjene. Vozila se svakodnevno vraćaju u garažu u mjestu G.
G
A B50 km
10 km 30 kmC
D10 kmG
A B50 km
10 km 30 kmC
D10 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim zadacima i garažom na prevoznom putu
Potrebno je odrediti:
a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Rješenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj kutija na jednoj paleti je:
)kutija(2045nkp =⋅= 2. Težina jedne palete sa kutijama je:
)kg(430ggnQ pkkp1 =+⋅=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 46 od 164
3. Broj paleta koje se mogu smjestiti na vozilo je: )paleta(1262Np =⋅=
4. Broj kutija u jednoj vožnji je: )kutija(240nNpn kpv1k =⋅=
5. Ukupan broj vožnji za transport je: )vožnji(3432
q
QZ
AC
AC=
⋅=
γλ 6. Potreban broj vožnji za transport tereta kutija je:
)vožnji(3432ZZ K == λλ 7. Ukupna količina transportovanog tereta QDB i Q je:
)t(12.17709ZNpQQ p1DB =⋅⋅= λ )t(12.33153QZNpQQ ACp1 =+⋅⋅= λ
8. Potreban broj vožnji sa teretom u toku dana dZλ je: )dan/vožnji(26
Dr
ZZ Id ==
λλ
9. Vrijeme trajanja obrta T je:
(min)465360105
twtd60V
Lt60
V
Lt60
V
Lt60
V
LtT
sp
CDiC
st
ACuA
sp
BAiB
st
DBuD0
=+=
=+=⋅++⋅++⋅++⋅+=
10. Broj obrta jednog vozila u toku dana dZ0 je:
)dan/obrta(2T
60HrZ
ooId =
⋅=
11. Potreban broj vozila na radu Ar je:
)vozila(13Z
ZAr
old
Id==
λ
12. Potreban inventarski vozni park Ai je: )vozila(15
ArAi ==α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 47 od 164
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(2760DiAiADi i=⋅= )autodana(1716DrArADr r=⋅= )autodana(1.2390ADADs sit =⋅= α
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je: )(621.0
ADiADr
−==α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(717.0ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način AHr:
)autosati(27456DrAHAHr rrr =⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(20592tZAH WwW =⋅= λ 6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(66.0ADr24
AHr−=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je: )(75.0
AHrAHw
−==δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(411840LZLZAKt tDBAC =⋅+⋅= λλ
)autokm(223080)LL(DrAZAKp pDCBArod =+⋅⋅⋅= )autokm(85800)LL(DrAAKn nCGGDr =+⋅⋅=
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(720720AKnAKpAKtAK =++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(57.0
AKAKt
−==β
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 48 od 164
10. Koeficijent nultog pređenog puta je: )(19.0
AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(25.26AHrAK
Ve == )h/km(0.35
AHwAK
Vs == 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km0.420ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(1966536LQLQU ACACDBDB =⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(3.59QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)voznji(6864AZ =λ Prema tome imamo da je: )km(0.60
A
AKKst
Z
t==
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(79.0
AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(80.0AqQ
Z
−=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(0.1
AAHwAHr
tZ
d =−
=
λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 49 od 164
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(28.1AHQ
W rr
'Q ==
)h/tkm(63.71
AHU
W rr
'U ==
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(50.0AD24
QW i
iQ =
⋅=
)h/tkm(69.29
AD24U
W ii
U =⋅
=
Zadatak 16 U eksploatacionom periodu od 20 inventarskih dana, u kome se radi 16 dana, potrebno je transportovati teret iz mjesta A u mjesto B ( t512QAB = ) i iz mjesta C u mjesto D ( tQCD 640= ). U povratnim vožnjama transportuje se teret na relaciji C-B. Za prijevoz tereta koriste se vozila čija je korisna nosivost q = 5 t. Koeficijenti statičkog iskorištenja korisne nosivosti po relacijama na kojima se transportuje teret su: 80,0=ABγ , 00,1=CDγ i
60,0=CBγ . T rajanja utovara i istovara, u sva tri mjesta, je: tu /.min5=τ , i ti /.min10=τ . Drugih vremenskih gubitaka u toku transportnog procesa nema. Srednja saobraćajna brzina praznog vozila je Vsp = 40 km/h, a sa teretom Vst = 30 km/h. Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 7 h. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 800,01 =α . U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Na kraju radnog vremena vozila se vraćaju u garažu u mjestu G.
G
A 15 km 30 kmC DB 15 km
10 km G
A 15 km 30 kmC DB 15 km
10 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim zadacima i garažom van prevoznog puta
Potrebno je odrediti:
a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 50 od 164
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A je:
)vožnje(128q
QZ
AB
ABA =
⋅=γλ
2. Potreban broj vožnji dnevno za transport iz mjuesta A je: )dan/vož(8
Dr
ZZ A
Ad ==λ
λ 3. Ukupna količina transportovane robe je:
)t(1536ZqQQQ CBACDAB =⋅⋅++= γλ 4. Vrijeme trajanja obrta je:
(min)390180210
606060606060
=+=+=
=⋅++⋅++⋅++⋅++⋅++⋅+=
dowo
BAiB
CBuC
DCiD
CDuC
BCiB
ABuA
tt
Vsp
Lt
Vst
Lt
Vsp
Lt
Vst
Lt
Vsp
Lt
Vst
LtTo
6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)dan/obrta(0.1To
60Vsp
L260Hr
Z
GA
od =
⋅⋅−⋅
= 7. Potreban broj vozila na radu je:
)vozila(8Z
ZAr
od
Ad==
λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)vozila(10Ar
Ait
==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(200DiAiADi i=⋅= )autodana(128DrArADr r=⋅= )autodana(160ADADs sit =⋅= α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 51 od 164
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je: )(64.0
ADiADr
−==α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(8.0ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(896DrArHrAHr r=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(512DrArVsp
L2
60
tZAHw W
GAwoA =⋅⋅⋅+⋅= λ
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je: )(29.0
ADr24AHr
−=⋅
=ρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(57.0AHrAHw
−==δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(7680)LLL(ZAKt tCBCDABA =++⋅= λ
)autokm(5760)LL(ZAKp PDCBCA =+⋅= λ )autokm(4480ZLDrArL2AKn nABAGA =⋅+⋅⋅⋅= λ
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(17920AKnAKpAKtAK =++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(42.0
AKAKt
−==β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(25.0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(0.20AHrAK
Ve ==
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 52 od 164
)h/km(0.35AHwAK
Vs == 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(140ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(32640LZqLQLQU CBCBACDCDABAB =⋅⋅⋅+⋅+⋅= γλ 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(25.21QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)vožnji(384Z3A AZ =⋅= λλ Prema tome imamo da je:
)km(0.20A
AKKst
Z
t==
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(85.0
AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(80.0AqQ
Z
−=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(0.1
AAHwAHr
tZ
d =−
=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(71.1AHQ
W rr
'Q ==
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 53 od 164
)h/tkm(42.36AHU
W rr
'U ==
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(32.0AD24
QW i
iQ =
⋅=
)h/tkm(80.6
AD24U
W ii
U =⋅
=
Zadatak 17 U toku septembra i oktobra, za Dr = 42 radna dana, potrebno je transportovati tQEB 780.3= tereta iz mjesta E u mjesto B. U povratnim vožnjama transportuje se teret na slijedećim relacijama: A-C i D-F. Za prijevoz se koriste kamioni korisne nosivosti q = 5 t. Koeficijenti statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila po relacijama su: 80,0=ACγ , 70,0=DFγ i
50,0=EBγ . Vremena trajanja utovarno – istovarnih operacija su slijedeća: vozu A /.min15=τ ., ./.min20 vozuD =τ , tuE /.min6=τ , ./.min20 voziC =τ ,
./.min25 voziF =τ i tiB /.min10=τ . Drugih vremenskih gubitaka u toku transportnog procesa nema. Srednja saobraćajna brzina praznog vozila je Vsp = 50 km/h, a sa teretom Vst = 40 km/h. Rad vozila je organizovan u dvije smjene. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 857,01 =α . U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Vozila se svakodnevno vraćaju u garažu u mjestu E.
F
20 km
25 kmE
A 15 km 25 km
C DB
35 km F
20 km
25 kmE
A 15 km 25 km
C DB
35 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim zadacima i garažom na prevoznom putu
Potrebno je odrediti:
a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 54 od 164
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A je:
)vožnje(1512q
QZ
EB
EBE =
⋅=γλ
2. Potreban broj vožnji dnevno za transport iz mjesta A je: )dan/vož(36
Dr
ZZ E
Ed ==λ
λ 3. Ukupna količina transportovane robe je:
)t(15120ZqZqQQ DFEACEEB =⋅⋅+⋅⋅+= γγ λλ 4. Vrijeme trajanja obrta je:
(min)499160339tt
60Vsp
Lt60
Vst
Lt60
Vsp
Lt60
Vst
Lt60
Vsp
Lt60
Vst
LtTo
dowo
FEiF
DFuD
CDiC
ACuA
BAiB
EBuE
=+=+=
=⋅++⋅++⋅++⋅++⋅++⋅+=
6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)dan/obrta(0.2To
60HrZod =
⋅=
7. Potreban broj vozila na radu je: )vozila(18
Z
ZAr
od
Ed==
λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)vozila(21Ar
Ait
==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(1281DiAiADi i=⋅= )autodana(756DrArADr r=⋅=
)autodana(8.1097ADADs sit =⋅= α 2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(59.0ADiADr
−==α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 55 od 164
3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je: )(68.0
ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(4.11516TZAHr r)FE(0E =⋅=−λ
5. Autosati provedeni u vožnji su: )autosati(8.8542
60
tZAHw W
woA =⋅= λ
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je: )(63.0
ADr24AHr
−=⋅
=ρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(74.0AHrAHw
−==δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(257040)LLL(ZAKt tDFACEBE =++⋅= λ
)autokm(79380LDrAr)LL(ZAKp PFECDBAE =⋅⋅++⋅= λ )autokm(26460DrArLAKn nFE =⋅⋅=
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(362880AKnAKpAKtAK =++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(70.0
AKAKt
−==β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(07.0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(5.31AHrAK
Ve == )h/km(4.42
AHwAK
Vs == 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 56 od 164
)dan/km(0.480ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(824040LZqLZqLQU DFDFEACACEEBEB =⋅⋅⋅+⋅⋅⋅+⋅= γγ λλ 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(5.54QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)vožnji(4536Z3A EZ =⋅= λλ Prema tome imamo da je:
)km(67.56A
AKKst
Z
t==
λλ 16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:
)(64.0AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(66.0AqQ
Z
−=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je:
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(31.1AHQ
W rr
'Q ==
)h/tkm(24.71
AHU
W rr
'U ==
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h(65.0A
AHwAHrt
Zd =
−=
λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 57 od 164
)h/t(49.0AD24
QW i
iQ =
⋅=
)h/tkm(80.26
AD24U
W ii
U =⋅
=
Zadatak 18 U periodu od Di = 62 dana potrebno je organizovati transport 400.50=BKN motora iz mjesta B u fabriku koja se nalazi u mjestu K. Prijevoz se obavlja, redovno i ravnomjerno, tokom Dr = 50 radnih dana. Motori su složeni na palete standardnih dimenzija:
mxxxhxbl ppp 15,02,10,1= , sopstvene mase kgg p 20= . Na svaku paletu moguće je smjestiti po 3 motora jedinične mase kgg m 160= . Palete se slažu u jedan red i ne vraćaju se u B. Vrijeme trajanja utovara jedne palete u mjestu B je .,min5,2=uτ isto toliko traje istovar u mjestu K. Put od mjesta K do mjesta Č vozila prelaze bez tereta odakle, iz fabrike “Sloboda”, transportuju električne štednjake u mjesto B. Dimenzije kutije sa štednjacima su:
mxxxhxbl kkk 85,080,060,0= . Masa jedne kutije je kgg k 50= . Količina štednjaka za transport odgovara potrebnom broju vožnji za transport motora. Vrijeme trajanja utovara u mjestu Č je .,/2 vozhtuČ = dok istovar u B traje ./1 vozhtiB = Transport se obavlja tegljačima sa poluprikolicama korisne nosivosti q = 24 t. Dimenzije tovarnog prostora su: p. Srednje saobraćajne brzine po relacijama su: ,/20 hkmV
GBS = ,/40 hkmVBKS =
,/30 hkmVKČS = i ./40 hkmV
ČBS = U toku svakog obrta nastaju dodatni vremenski gubici u trajanju od 45 minuta. Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 16h. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je .875,01 =α U radne dane sva tehnički ispravna vozila nalaze se na radu. Vozila se svakodnevno vraćaju u garažu u mjestu G.
10 km K
60 km
G
150 km
B 140 km 10 km K
60 km
G
150 km
B 140 km
Skica 1: Transport robe na prstenastom prevoznom putu sa različitim transportnim zadacima
i garažom van prevoznog puta
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 58 od 164
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rješenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj paleta koje se mogu smjestiti na tovarni prostor su:
)paleta(24212N ptv =⋅= 2. Ukupna težina motora za transport je:
)t(8400g3
NgNQ p
BKmBKmot =⋅+⋅=
3. Potreban broj paleta za transport motora je: )paleta(16800
3
NN BK
p == 4. Potreban broj vožnji za transport motora je:
)vožnji(700N
3
N
Zptv
BK
==λ
5. Težina šporeta za transport u jednoj vožnji je:
)t(6)kg(6000502320Q 1šp ==⋅⋅⋅= 6. Ukupna težina šporeta u svim vožnjama je:
)t(4200ZQQ 1špšp =⋅= λ 7. Ukupna količina robe za transport je:
)t(12600QQQ motšp =+= 8. Potreban broj vožnji dnevno za transport je:
)dan/vož(14Dr
ZZ d ==
λλ
9. Vrijeme trajanja obrta je:
(min)900345555tttdt60Vs
Lt60
Vs
Lt60
Vs
LtTo dowoiB
ČB
ČBuČ
KČ
KČiK
BK
BKuB =+=+=++⋅++⋅++⋅+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 59 od 164
10. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)dan/obrta(1To
Vs
L260Hr
Z GB
GA
od =
⋅−⋅
= 11. Potreban broj vozila na radu je:
)vozila(14Z
ZAr
od
d==
λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:
)vozila(16Ar
Ait
==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(992DiAiADi i=⋅= )autodana(700DrArADr r=⋅= )autodana(868ADADs sit =⋅= α
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je: )(70.0
ADiADr
−==α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(80.0ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(11200DrArVs
L2
60
TZAHr r
GB
GB0d0 =⋅⋅+⋅=
5. Autosati provedeni u vožnji su:
)autosati(7175DrArVs
L2
60
tZAHw W
GB
GAwood =⋅⋅⋅+⋅=
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(66.0ADr24
AHr−=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 60 od 164
)(64.0AHrAHw
−==δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(203000)LL(ZAKt tČBBK =+⋅= λ
)autokm(42000LZAKp pKČ =⋅= λ )autokm(14000DrArL2AKn nGA =⋅⋅⋅=
Prema tome ukupni autokilometri su: )autokm(259000AKnAKpAKtAK =++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(78.0
AKAKt
−==β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(05.0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(12.23AHrAK
Ve == )h/km(09.36
AHwAK
Vs == 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(0.370ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(1806000LQLQU BKMOTČBŠPO=⋅+⋅=
14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: )km(33.143
QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)vožnji(1400Z2AZ =⋅= λλ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 61 od 164
Prema tome imamo da je: )km(0.145
A
AKKst
Z
t==
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(37.0
AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(37.0AqQ
Z
−=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(8.2
AAHwAHr
tZ
d =−
=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(12.1AHQ
W rr
'Q ==
)h/tkm(25.161
AHU
W rr
'U ==
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(52.0AD24
QW i
iQ =
⋅=
)h/tkm(86.75
AD24U
W ii
U =⋅
=
Zadatak 19 U toku dva mjeseca, koji ima 61 inventarska dana, od toga je 44 dana vozila provedu na radu, potrebno je da transportno preduzeće organizuje prevoz robe iz mjesta A u mjesto D u količini od 21 450 (t). U povratnim vožnjama obavlja se transport robe iz mjesta D u mjesto B. Transport robe vrši se kamionima sa poluprikolicom (tegljačima), korisne nosivosti 25 (t). Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti u smjeru A- D je 0.75 (-) a u smjeru D - B je 0.50 (-). Transport robe obavlja se u ravnomjernim dnevnim količinama. Utovarno - istovarne manipulacije imaju sljedeće vrijednosti: - vrijeme utovara robe u mjestu A je 20 (min/voz), - vrijeme istovara robe u mjestu D je 20 (min/voz), - vrijeme utovara robe u mjestu D je 2 (min/t),
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 62 od 164
- vrijeme istovara u mjestu B je 2 (min/t). Vrijeme ostale dangube u toku jednog obrta je 30 (min) dok je radno vrijeme vozila u toku dana 16 (h). Srednja saobraćajna brzina na itinereru iznosi 45 (km/h). Garažiranje vozila vrši se u mjestu A. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka iznosi 0.8125 (-). U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Šema itinerera sa rastojanjima data je na skici 1.
18 km
A
CD
54 kmB
63 km
18 km
A
CD
54 kmB
63 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim
zadacima i garažom na prevoznom putu
Potrebno je odrediti:
a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka d) Uticaj promjene srednjeg vremena dangube u toku vožnje na punu proizvodnost
vozila a sobzirom na ukupnu količinu prevezene robe i s obzirom na ostvareni transportni rad
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A do mjesta D je:
)voznje(11442575.0
21450q
QZ
A
AA =
⋅=
⋅=γλ
2. Količina robe koja se transportuje iz mjesta D u mjesto B, dobija se iz uslova da je DA ZZ λλ = , tj. da se vozila iz mjesta D vraćaju sa teretom u svakoj vožnji, to imamo da je:
)t(14300255.01144qZQ DDD =⋅⋅=⋅⋅= γλ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 63 od 164
3. Ukupna količina transportovane robe je: )t(357501430021450QQQ DA =+=+=
4. Potreban broj vožnji u toku dana je: )dan/voznji(26
441144
Dr
ZZ A
d ===λ
λ 5. Vrijeme trajanja obrta je:
dowodBA
iBDB
uDiDAD
uA ttt60Vs
Lt60
Vs
Ltt60
Vs
LtTo +=+⋅++⋅+++⋅+= gdje je:
)voz(min/20tt 'uAuA ==
)voz(min/20tt 'iDiD ==
)voz(min/252550.02qtt D'uDuD =⋅⋅=⋅⋅= γ
)voz(min/252550.02qtt D'iBiB =⋅⋅=⋅⋅= γ
Na osnovu ovih vrijednosti imamo da je: (min)4803060
4554
25604581
25206045135
20To =+⋅++⋅+++⋅+= Ukupno vrijeme dangube po obrtu je:
(min)1203025252020 =++++=++++= diBuDiDuAdo tttttt Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta je:
(min)36072108180606060 =++=⋅+⋅+⋅=Vs
L
Vs
L
Vs
Lt BADBAD
wo Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer:
(min)480120360ttTo dowo =+=+= 6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)/(0.2480
601660danobrta
ToHr
Z od =⋅
=⋅
= 7. Potreban broj vozila na radu je:
)vozila(13226
Z
ZAr
od
d === λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park:
)vozila(168125.013Ar
Ait
===α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 64 od 164
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(9766116DiAiADi i=⋅=⋅= )autodana(5724413DrArADr r=⋅=⋅=
)autodana(7939768125.0ADiADs st =⋅=⋅=α 2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(586.0976572
ADiADr
−===α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(721.0793572
ADsADr
' −===α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(9152441316DrArHrAHr r=⋅⋅=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)ausati(6864441360360
2DrAr60
tZAHw W
wood =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅=
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(667.057224
9152ADr24
AHr−=
⋅=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je: )(750.0
91526864
AHrAHw
−===δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(2471048111441351144LZLZAKt tDBDADA =⋅+⋅=⋅+⋅= λλ
)autokm(30888544413LDrArAKp pBA =⋅⋅=⋅⋅= )autokm(30888544413LDrArAKn nBA =⋅⋅=⋅⋅=
Prema tome, ukupni autokilometri, su: )autokm(3088803088830888247104AKnAKpAKtAK =++=++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: 8.0
308880247104
AKAKt
===β
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 65 od 164
10. Koeficijent nultog pređenog puta je: )(1.0
30888030888
AKAKn
−===ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(75.339152
308880AHrAK
Ve === )h/km(0.45
6864308880
AHwAK
Vs === 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(540572
308880ADrAK
Ksd === 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(4054050811430013521450LQLQU DBDADA =⋅+⋅=⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(4.11335750
4054050QU
Kst1 ===
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)voznji(228811441144ZZA DAZ =+=+= λλλ Imamo da je:
)km(1082288
247104AAKt
KstZ
===
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(656.0
247104254054050
AKqU
t
−=⋅
=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(625.0228825
35750AqQ
Z
−=⋅
=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(0.1
228868649152
AAHwAHr
tZ
d =−
=−
=
λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 66 od 164
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(906.3915235750
AHrQ
W r'Q ===
)h/tkm(97.4429152
4054050AHrU
W r'
U === 2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(526.197624
35750ADi24
QW iQ =
⋅=
⋅=
)h/tkm(07.17397624
4054050ADi24
UW iU =
⋅=
⋅=
d) Dijagram zavisnosti pune proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje za cio vozni park 1) S obzirom na ukupnu količinu prevezene robe - tereta punu proizvodnost definišemo na sljedeći način:
d
Q
tVs
Kstq
ADi24Q
W+
⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
β
γραλ
2) S obzirom na ostvareni transportni rad punu proizvodnost definišemo na sljedeći način:
λβ
ερα
Kst
t
Vs1
qADi24
UW
dU
+⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
Ove izraze moguće je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajući srednju vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti. Isto tako moguća je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu dobivenih vrijednosti možemo napisati izraze za izračunavanje zavisnosti pune proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje:
ddd
Q t3107.6
t458.0
10825625.0667.0586.0
tVs
Kstq
ADi24Q
W+
=+
⋅
⋅⋅⋅=
+⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
β
γραλ
dddU t3
29.692
108
t
845.01
25656.0667.0586.0
Kst
t
Vs1
qADi24
UW
+=
+
⋅⋅⋅=
+⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
λβ
ερα
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 67 od 164
Pošto je vrijednost dangube u toku vožnje za cio vozni park u našem zadatku kreće oko 1 (h), to ćemo mijenjati ovu vrijednost u razmaku od 0.5 do 1.5 (h). U tabeli 1, i na grafiku 1, prikazana je zavisnost pune proizvodnosti s obzirom na ukupnu količinu transportovane robe a u tabeli 2 i na grafiku 2, zavisnost pune proizvodnosti s obzirom na ostvareni rad od koeficijnta td.
Tabela 1
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
1.6
1.8
2
0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5
Grafik 1
Tabela 2
dt 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 QW 1.74 1.69 1.65 1.61 1.56 1.53 1.49 1.45 1.42 1.39 1.36
dt 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5
UW 197.8 192.3 187.1 182.2 177.5 173.1 168.8 164.8 161.0 157.3 153.8
)t(fW dQ =
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 68 od 164
0
50
100
150
200
250
0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5
Grafik 2
Zadatak 20
Jedno građevinsko preduzeće raspolaže inventarskim voznim parkom od Ai = 60 vozila, tegljača korisne nosivosti q = 25 (t). Vozila imaju ugrađen uređaj za samoistovaranje. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0.85. U toku dana sva ispravna vozila se nalaze na radu a dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 12 (h). Sa skladišta u mjestu S potrebno je u toku jednog dana otpremiti šljunak na gradilišta A, B i C. Potrebni podaci o radu vozila dati su u tabeli 1. Šema itinerera data je na skici 1.
C
G
AS
B
C
G
AS
B
Skica 1: Transport robe na radijalnom i garažom van prevoznog puta
)t(fW dU =
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 69 od 164
Relacija
L (km)
Vs (km/h)
tu (min/voz)
ti (min/voz)
γ (-)
S-A 39.0 60 40 20 0.8 S-B 12.5 30 45 20 1.0 S-C 90.0 60 30 20 0.6 G-S 5.0 20 - - -
Tabela 1 Potrebno je izračunati:
a) Potreban broj vozila na radu po relacijama, poštujući uslov da svakom gradilištu treba u toku dana isporučiti podjednake količine materijala
b) Količine transportovanog materijala na gradilište A, B i C ukoliko na svakoj relaciji bude radio podjednak broj vozila
c) Za slučaj pod “b” izračunati transportni rad i izmjeritelje transportnog rada Rješenje: a) Potreban radni vozni park po relacijama (uslov QA = QB = QC = Q) 1. Vrijeme trajanja obrta na relaciji S - A - S:
dowoodSA
ASiA
AS
ASuS1 ttt60
Vs
Lt60
Vs
LtTo +=+⋅++⋅+=
−− gdje je: )voz(min/40tuS = )voz(min/20t iA = Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je:
(min)13860780606039
20606039
40To1 =+=+⋅++⋅+= 2. Vrijeme trajanja obrta na relaciji S - B - S:
dowoodSB
BSiB
BS
BSuS2 ttt60
Vs
Lt60
Vs
LtTo +=+⋅++⋅+=
−− gdje je: )voz(min/45tuS = )voz(min/20t iB = Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je:
(min)115655006030
5.122060
305.12
45To2 =+=+⋅++⋅+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 70 od 164
3. Vrijeme trajanja obrta na relaciji S - C - S: dowood
SC
CSiC
CS
CSuS3 ttt60
Vs
Lt60
Vs
LtTo +=+⋅++⋅+=
−− gdje je: )voz(min/30tuS = )voz(min/20t iC = Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je:
(min)230501800606090
20606090
30To1 =+=+⋅++⋅+= 4. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: 4.1. Relacija S - A - S:
)dan/obrta(0.5138
60205
26012
To
60Vs
L260Hr
Z1
SG
SG
d1o =
⋅⋅−⋅
=
⋅⋅−⋅
=
4.2. Relacija S - B - S:
)dan/obrta(0.6115
60205
26012
To
60Vs
L260Hr
Z2
SG
SG
d2o =
⋅⋅−⋅
=
⋅⋅−⋅
=
4.3. Relacija S - C - S:
)dan/obrta(0.3230
60205
26012
To
60Vs
L260Hr
Z3
SG
SG
d3o =
⋅⋅−⋅
=
⋅⋅−⋅
=
5. Potreban broj vozila na radu na svim relacijama je:
)vozilo(5185.060AiAr T =⋅=⋅= α 6. Potreban broj vozila po relacijama uz uslov da je QA = QB = QC = Q i imamo da je: Ar = Ar1 + Ar2 + Ar3 Broj vozila na radu po relacijama je:
1o11 Zq
QAr
⋅⋅=
γ , 2o22 Zq
QAr
⋅⋅=
γ , 3o33 Zq
QAr
⋅⋅=
γ Na osnovu gore navedenih izraza imao da je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 71 od 164
)t(43.1311
451
1501
1001
51
Zq1
Zq1
Zq1
ArQ
d3o3d2o2d1o1
=++
=
⋅⋅+
⋅⋅+
⋅⋅
=
γγγ Na osnovu vrijednosti za ukupnu količinu transportovane robe a poštujući zadati uslov, imamo da je:
)vozila(1311.1350825
43.1311Zq
QAr
1o11 ≈=
⋅⋅=
⋅⋅=
γ )vozila(974.8
60.12543.1311
ZqQ
Ar2o2
2 ≈=⋅⋅
=⋅⋅
=γ
)vozila(2915.2936.025
43.1311Zq
QAr
3o33 ≈=
⋅⋅=
⋅⋅=
γ Ar = Ar1 + Ar2 + Ar3 =13 + 9 + 29 = 51 (vozilo)
b) Količine transportovanog materijala po relacijama ako na svakoj od relacija radi isti broj vozila (Ar1 = Ar2 = Ar3)
)vozila(17
351
3Ar
ArArAr 321 ===== 1. Relacija S - A - S: )t(170058.02517ZqArQ d1o11A =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= γ
2. Relacija S - B - S: )t(255060.12517ZqArQ d2o22B =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= γ
3. Relacija S - C - S: )t(76536.02517ZqArQ d3o33C =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= γ
4. Ukupna količina tereta transportovana na svim relacijama je: )t(501576525501700QQQQ CBA =++=++=
c) Ostvareni transportni rad i izmjeritelje ostvarenog transportnog rada 1. Ostavreni transportni rad je:
)tkm(167025907655.122550391700LQLQLQU SCCSBBSAA =⋅+⋅+⋅=⋅+⋅+⋅= 2. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 72 od 164
)km(30.335015
167025QU
K 1st ===
3. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++= gdje je: )autokm(9180)9035.126395(17LZArLZArLZArAK tSCd3o3SBd2o2SAd1o1t =⋅+⋅+⋅⋅=⋅⋅+⋅⋅+⋅⋅=
)autokm(5.2915)LL2(Ar)LL2(Ar)LL2(ArAK nCSGS3BSGS2ASGS1n =+⋅⋅++⋅⋅++⋅⋅= )autokm(5.6774544413LDrArAKp pBA =⋅⋅=⋅⋅=
Prema tome, ukupni autokilometri, su: )autokm(18870L2)ArArAr(L2ZArL2ZArL2ZArAK GS321SCd3o3SBd2o2SAd1o1 =⋅⋅+++⋅⋅⋅+⋅⋅⋅+⋅⋅⋅=
)autokm(3088803088830888247104AKnAKpAKtAK =++=++=
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: 8.0
308880247104
AKAKt
===β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(1.030888030888
AKAKn
−===ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(75.33
9152308880
AHrAK
Ve === )h/km(0.45
6864308880
AHwAK
Vs === 3. Srednja dužina jedne vožnje sa teretom je:
λλ
Z
tst A
AKK =
gdje je: )voznji(238)365(17ZArZArZArA d3o3d2o2d1o1Z =++⋅=⋅+⋅+⋅=λ
Prema tome je: )km(57.38
2389180
A
AKK
Z
tst ===
λλ
4. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 73 od 164
)dan/km(ADAK
Kr
sd = )autodana(51151DrArAD rr =⋅=⋅=
Prema tome, imamo da je: )dan/km(370
5118870
ADAK
Kr
sd ===
5. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:
)(4865.0188709180
AK
AK t −===β 6. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(1545.018870
5.2915AK
AK n−===ω
Zadatak 21 U vremenskom periodu od 01.08. do 31.09., koji broji 44 radna dana, potrebno je organizovati transport robe, u ravnomjernim dnevnim količinama, iz mjesta A u mjesto B, 3520 (t), iz mjesta C u mjesto D, 2640 (t) robe i iz mjesta D u mjesto E, 7040 (t) robe. Transport se obavlja teretnim vozilima marke MERCEDES 1213 nosivosti 8 (t) kojima su pridodate prikolice nosivosti 8.0 (t). Koeficijenti statičkog iskorištenja nosivosti su: na relaciji A- B je 1.0 na relaciji C-D je 0.75 i na relaciji D-E je 0.50. Vremena utovara i istovara data su u tabeli 1, ostalih danguba u toku obrta nema. Šema itinerera je data na Skici 1. Saobraćajna brzina na cijelom itinereru je 40 (km/h). Dnevno radno vrijeme vozila je 16 (h). Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0.833. U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Utovar robe u mjestu A obezbjeđen je samo u prijepodnevnoj smjeni.
D
C
G
AE
B
LAB = 150 (km)LBC = 56 (km)
LCD = 100 (km)LDE = 80 (km)LEA = 14 (km) LAG = 2 (km)
D
C
G
AE
B
LAB = 150 (km)LBC = 56 (km)
LCD = 100 (km)LDE = 80 (km)LEA = 14 (km) LAG = 2 (km)
Skica 1: Transport robe na distributivnom prevoznom putu I garažom na prevoznom putu
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 74 od 164
A B C D E tu (min/t) 5.0 - 4.0 5.0 - ti (min/t) - 3.0 - 3.0 3.0
Tabela 1
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A do mjesta B je:
)voznje(220160.1
3520q
QZ
A
AAB =
⋅=
⋅=γλ
2. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta C do mjesta D je: )voznji(220
1675.02640
q
QZ
C
CCD =
⋅=
⋅=γλ
3. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta D do mjesta E je: )voznji(880
165.07040
q
QZ
D
DDE =
⋅=
⋅=γλ
4. Potreban broj vožnji za transport robe u toku dana 4.1. Potreban broj složenih vožnji u toku dana je:
)dan/voznji(544220
Dr
ZZ AB
d1 ===λ
λ 4.2. Potreban broj prostih vožnji u toku dana (relacija D - E) je:
)dan/voznji(1544
220880Dr
ZZZ ABDE
d2 =−
=−
=λλ
λ 5. Vrijeme trajanja obrta sa složenom vožnjom je:
dowodiEuDiDuCiBuAEADECDBCAB
1 ttttttttt60Vs
LLLLLTo +=+++++++⋅
++++= Uvrštavanjem vrijednosti imamo da je:
dowo
1
tt
(min)87627660005.01635.016575.0163
75.01640.11630.11656040
148010056150To
+=
=+=+⋅⋅+⋅⋅+⋅⋅+
+⋅⋅+⋅⋅+⋅⋅+⋅++++
=
(min)876276600ttTo doWo1 =+=+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 75 od 164
Ukupno vrijeme dangube po obrtu u složenoj vožnji je: )obrtu(min/276tdo =
Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta u složenoj vožnji je: )obrtu(min/600two =
6. Vrijeme trajanja obrta sa prostom vožnjom je: dowodDiEDuD
DE2 tttqtqt60
VsL
2To +=+⋅⋅+⋅⋅+⋅⋅= γγ Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je:
(min)3046424035.01655.016604080
2To2 =+=⋅⋅+⋅⋅+⋅⋅= Ukupno vrijeme dangube po obrtu (prosta vožnja) je:
)obrtu(min/64tdo = Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta (prosta vožnja) je:
)obrtu(min/240two = 7. Mogući broj vožnji jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: - složena vožnja:
)dan/obrta(0.1089.1876
60402
26016
To
60Vs
L260Hr
Z1
GA
1od ≈=
⋅⋅−⋅
=
⋅⋅−⋅
=
- prosta vožnja:
)dan/obrta(0.3304
6040
14226016
To
60Vs
LL260Hr
Z2
EAGA
1od =⋅
+⋅−⋅
=⋅
+⋅−⋅
=
8. Potreban broj vozila na radu je: - složena vožnja:
)vozila(515
Z
ZAr
1od
d11 ===
λ
- prosta vožnja: )vozila(5
315
Z
ZAr
2od
d22 === λ
Ukupan broj vozila na radu je:
)vozila(1055ArArAr 21 =+=+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 76 od 164
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park:
)vozila(12833.010Ar
Ait
===α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(7326112DiAiAD ii =⋅=⋅= )autodana(4404410DrArAD rr =⋅=⋅=
)autodana(610732833.0ADAD sits =⋅=⋅=α 2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(601.0732440
ADAD
i
r −===α
3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(721.0610440
ADAD
's
r −===α
4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
2r1rr AHAHAH +=
)autosati(3234
445402
260876
220DrArVs
L2
60
ToZAH
1r
1GA1
A1r
=
=⋅⋅⋅+⋅=⋅⋅⋅+⋅= λ
)autosati(3520176334444540
1422
60304
)220880(
DrArVs
LL2
60
T)ZZ(AH
1r
2EAGA02
ABDE2r
=+=⋅⋅+
⋅+⋅−=
=⋅⋅+
⋅+⋅−= λλ
Prema tome ukupni autosati na radu su:
)autosati(675435203234AHAHAH r2r1rr =+=+= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
2W1WW AHAHAH += )ausati(2222445
402
260600
880DrArVs
L2
60
tZAH W1
GA1woAB1W =⋅⋅⋅+⋅=⋅⋅+⋅= λ
)ausati(28161654016
260240
660DrArVs
LL2
60
t)ZZ(AH W2
EAGA2woABDE2W =⋅⋅⋅+⋅=⋅⋅
+⋅+⋅−= λλ
)autosati(503828162222AHAHAH W2W1WW =+=+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 77 od 164
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je: )(6396.0
440246754152
AD24
AH
r
r−=
⋅=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(7459.067545038
AH
AH
r
W −===δ
8. Izračunavanje ukupnih autokilometara: npt AKAKAKAK ++= - Autokilometri pod teretom su:
)autokm(12540080660)80100150(220
L)ZZ()LLL(ZAK
t
DEABDEDECDABABt
=⋅+++=
=−+++⋅= λλλ
- Autokilometri bez tereta (prazni) su:
)autokm(47520
3520030801540044528044514220)1456(
DrAr)1Z(LDrArLZ)LL(AK
n
22odDE1EAABEABCp
=
=+−=⋅⋅⋅+⋅⋅−⋅+=
=⋅⋅−⋅+⋅⋅−⋅+= λ
- Nulti autokilometri su:
)autokm(28600445)8014222(445)1422(
DrAr)LL2L2(DrAr)LL2(AK
n
2EDAEAG1EAGAn
=⋅⋅+⋅+⋅+⋅⋅+⋅=
=⋅⋅+⋅++⋅+=
Prema tome, ukupni autokilometri, su:
)autokm(2015202860047520125400AKAKAKAK npt =++=++= 9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:
)(622.0201520125400
AK
AK t −===β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(142.020152028600
AK
AK n −===ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(84.296754
201520AHAK
Ver
===
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 78 od 164
)h/km(0.405038
201520AHAK
VsW
===
12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(458440
201520ADAK
Kr
sd ===
13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(135520080704010026401503520
LQLQLQU DEDCDCABA
=⋅+⋅+⋅=
=⋅+⋅+⋅=
14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(66.10213200
1355200QU
K 1st ===
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
Z
tst A
AKK =
gdje je: )voznji(1320)660220(220220ZZZA DECDABZ =+++=++= λλλλ
Prema tome je: )km(95
1320125400
A
AKK
Z
tst ===
λλ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(6754.0
125400161355200
AKqU
t
−=⋅
=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(625.0132016
13200AqQ
Z
−=⋅
=⋅
=
λ
γ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(3.1
132050386754
A
AHAHt
Z
Wrd =
−=
−=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 79 od 164
)h/t(95.1675413200
AHQ
W rr
'Q ===
)h/tkm(65.200
67541355200
AHU
W rr
'U ===
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(751.073224
13200AD24
QW i
iQ =
⋅=
⋅=
)h/tkm(14.77
732241355200
AD24U
W ii
U =⋅
=⋅
=
Zadatak 22
U toku jednog mjeseca, koji ima 30 dana, od toga 24 dana vozila rovedu na radu, potrebno je u ravnomjernim dnevnim količinama, organizovati razvoženje flaširane tekućine iz fabrike koja se nalazi u mjestu F. Količina za transport do potrošačkih centara A, B, C i D iznosi 80 640 (l). Prijevoz se obavlja vozilima korisne nosivosti 2 (t), koja imaju po šest boksova za palete. Na palete se smještaju gajbice i to, 2 po širini, 2 po dužini i 4 gajbice po visini (ukupno 24), a u svaki boks dodaje se na paletu još po jedna gajbica. Utovara se samo četiri boksa, dok preostala dva sa praznim paletama služe za istovremeni utovar prazne ambalaže u povratku. Težina jedne palete iznosi 20 (kg). U jednu gajbicu smješta se 28 boca zapremine 0.2 (l). Težina gajbice sa punim bocama iznosi 18 (kg). Težina gajbice sa praznim bocama iznosi 12.5 (kg). U toku svakog obrta snadbjevaju se svakim vozilom svi potrošački centri. Od ukupne količine flaširane tekućine u vozilu, istovara se u mjestu A = 20 %, u mjestu B = 30 %, u mjestu C = 35 % i u mjestu D = 15 %. U istim mjestima sa istim količinama utovara se prazna ambalaža za povratak u fabriku F. Saobraćajne brzine po relacijama i dužine između pojedinih mjesta date su u tabeli 1 a šema itinerera je data na skici 1.
Relacije G - F F - A A - B B - C C - D D - F Saob. brzina
(km/h) 24.0 18.0 20.0 16.0 28.0 27.0 Rastojanje
(km) 2.0 6.0 5.0 12.0 7.0 9.0 Tabela 1
Vrijeme trajanja utovara i istovara u fabrici F je tu = ti = 2.5 (min/paleti). U potrošačkim centrima A, B, C i D gajbice se ručno utovaraju i istovaraju i vrijeme utovara i istovara je tu = ti = 0.5 (min/gajbici). Vrijeme utovara i istovara praznih paleta (peta i šesta), ne treba
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 80 od 164
posebno računati jer je uključeno u data vremena utovara i istovara punih paleta. Dnevno radno vrijeme vozila je 8 (h), dok je koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka α t = 0.75. U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu.
GA
D C
B
F
GA
D C
B
F
D C
B
F
Skica 1: Transport robe na distributivno–sabirnom prevoznom putu
i garažom van prevoznog puta Potrebno je odrediti:
a) Potreban radni i inventarski vozni park b) Izmjeritelje rada voznog parka c) Transportni rad i proizvodnosti voznog parka punu i radnu d) Promjenu pune proizvodnosti u zavisnosti od promjene saobraćajne brzine (nacrtati
dijagram zavisnosti) Rješenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Broj punih boca za transport je:
)boca(4032002.0
80640qQ
Nb
===
2. Broj gajbica sa punim bocama je:
)gajbica(1440028
403200nN
N1
g ===
3. Broj gajbica sa punim bocama koje je potrebno transportovati u toku dana je:
)dan/gajbica(60024
14400Dr
NN g
gd ===
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 81 od 164
4. Broj gajbica sa punim bocama koje se transportuju u toku jedne vožnje je: )gajbica(100254nnN gbg =⋅=⋅=λ
5. Potreban broj vožnji u toku dana je: )dan/voznji(6
100600
N
NZ
g
gdd ===
λλ
- za cijeli eksploatacioni period je:
)voznji(144246DrZZ d =⋅=⋅= λλ 5. Vrijeme trajanja obrta je:
dowoiF5
DFuDiD
4
CD
uCiC3
BCuBiB
2
ABuAiA
1
FAuF
ttt60Vs
Ltt60
Vs
L
tt60Vs
Ltt60
Vs
Ltt60
Vs
LtTo
+=+⋅+++⋅+
+++⋅+++⋅+++⋅+=
(min)235115120
25460279
5.015.01005.015.010060287
5.035.01005.035.0100601612
5.03.01005.03.0100
60205
5.02.01005.02.010060186
5.24To
=+=
=⋅+⋅+⋅⋅+⋅⋅++⋅+
+⋅⋅+⋅⋅+⋅+⋅⋅++⋅⋅+
+⋅+⋅⋅+⋅⋅+⋅+⋅=
Ukupno vrijeme dangube po obrtu je: (min)120=+++++++++= iFuDiDuCiCuBiBuAiAuFdo ttttttttttt
Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta je: (min)1156060606060
54321
=⋅+⋅+⋅+⋅+⋅=Vs
L
Vs
L
Vs
L
Vs
L
Vs
Lt DFCDBCABFA
wo Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer:
(min)235120115ttTo dowo =+=+= 6. Mogući broj vožnji jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)dan/obrta(0.2235
60242
2608
To
60Vs
L260Hr
Z 6
FG
d1o =
⋅⋅−⋅
=
⋅⋅−⋅
= 7. Potreban broj vozila na radu je:
)vozila(326
Z
ZAr
d1o
d === λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 82 od 164
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park:
)vozila(475.03Ar
Ait
===α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(120304DiAiAD ii =⋅=⋅= )autodana(72243DrArAD rr =⋅=⋅=
)autodana(9012075.0ADAD sits =⋅=⋅=α 2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(6.012072
ADAD
i
r −===α
3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(8.09072
ADAD
's
r −===α
4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)autosati(5762438DrArHrAH rr =⋅⋅=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)ausati(288243242
214460115
DrArV
L2Z
60
tAH W
SG
FGwoW =⋅⋅⋅+⋅=⋅⋅⋅+= λ gdje je:
DrZZ d ⋅= λλ 6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(333.07224
576AD24
AH
r
r−=
⋅=
⋅=ρ
7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(50.0576288
AH
AH
r
W −===δ
8. Izračunavanje ukupnih autokilometara: npt AKAKAKAK ++= gdje je:
)autokm(5616
)971256(144)LLLLL(ZAK
t
DFCDBCABFAt
=
=++++⋅=++++= λ
)autokm(0AK pp =
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 83 od 164
)autokm(2887222ADrL2AK nFGn =⋅⋅=⋅⋅= Prema tome ukupni autokilometri su:
)autokm(590428805616AKAKAKAK npt =++=++= 9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:
)(9512.059045616
AK
AK t −===β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(0488.05904288
AK
AK n −===ω 11. Ukupna količina transportovanog tereta je:
FAQQ = , jer se poveze ukupna količina natovarena u fabrici F )t(48.276
1000144
)18100206(1000
Z)qnqn(Q 1gppFA =⋅⋅+⋅=⋅⋅+⋅= λ
λ gdje je: pn = 6 - broj paleta na kamionu pq = 20 (kg) - težina prazne palete λgn = 100 - broj gajbica na kamionu 1q =18 (kg) - težina gajbice sa punim bocama 2q =12.5 (kg) - težina gajbice sa praznim bocama Količina robe koja se transportuje na relaciji A-B je:
][{ }
[ ]{ } )t(64.2601000144
5.122.018)2.01(100206
1000
Zqpq)p1(ngnQ 2111gppAB
=⋅⋅+⋅−⋅+⋅=
=⋅⋅+⋅−⋅+⋅= λλ
][{ }
[ ]{ } )t(18.2361000144
5.12)3.02.0(18)3.02.01(100206
1000
Zq)pp(q)pp1(nqnQ 221121gppBC
=⋅⋅++⋅−−⋅+⋅=
=⋅⋅++⋅−−⋅+⋅= λλ
][{ }
[ ]{ } )t(16.2091000144
5.12)35.03.02.0(18)35.03.02.01(100206
1000
Zq)ppp(q)ppp1(nqnQ 23211321gppCD
=⋅⋅+++⋅−−−⋅+⋅=
=⋅⋅+++⋅−−−⋅+⋅= λλ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 84 od 164
)t(28.1971000144
)5.12100206(1000
Z)qnqn(Q 2gppDF =⋅⋅+⋅=⋅⋅+⋅= λ
λ 12. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(3.90442881.197916.209788.2361264.260548.2766
LQLQLQLQLQU DFDFCDCDBCBCBBABFAFA
=⋅+⋅+⋅+⋅+⋅=
=⋅+⋅+⋅+⋅+⋅=
13. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(71.3248.2763.9044
QU
K 1st ===
14. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
Z
tst A
AKK =
gdje je: )voznji(144246DrZA dZ =⋅=⋅= λλ
Prema tome, srednja dužina vožnje sa teretom je: )km(0.39
1445616
A
AKK
Z
tst ===
λλ
15. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu: )dan/km(82
725904
ADAK
Kr
sd ===
16. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(25.105765904
AHAK
Ver
===
)h/km(5.20
2885904
AHAK
VsW
===
17. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:
)(805.056162
3.9044AKqU
t
−=⋅
=⋅
=ε
18. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(96.01442
48.276AqQ
Z
−=⋅
=⋅
=
λ
γ
19. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 85 od 164
)h(0.2144
288576A
AHAHt
Z
Wrd =
−=
−=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(48.0576
48.276AHQ
W rr
'Q ===
)h/tkm(7.15
5763.9044
AHU
W rr
'U ===
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(096.01202448.276
AD24Q
W ii
Q =⋅
=⋅
=
)h/tkm(14.3
120243.9044
AD24U
W ii
U =⋅
=⋅
=
d) Dijagram zavisnosti pune proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine za cio vozni park 1) Sobzirom na ukupnu količinu prevezene robe - tereta punu proizvodnost definišemo na sljedeći način:
dsti
Q
tVs
Kq
AD24Q
W+
⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
β
γραλ
1) Sobzirom na ostvareni transportni rad punu proizvodnost definišemo na sljedeći način:
λβ
ερα
st
diU
K
t
Vs1
qAD24
UW
+⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
Ove izraze moguće je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajući srednju vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti. Isto tako moguća je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu dobivenih vrijednosti možemo napisati izraze za izračunavanje zavisnosti pune proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje:
Vs9.139Vs365.0
0.2Vs9512.0
39296.0333.06.0
tVs
Kq
AD24Q
W
dsti
Q⋅+
⋅=
+⋅
⋅⋅⋅=
+⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
β
γραλ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 86 od 164
Vs9.10.39Vs93.11
390.2
Vs9512.01
2805.0333.06.0
K
t
Vs
1q
AD24U
W
st
diU
⋅+
⋅=
+⋅
⋅⋅⋅=
+⋅
⋅⋅⋅=
⋅=
λβ
ερα
Pošto je vrijednost saobraćajne brzine na cijelom itinereru za cio vozni park u našem zadatku kreće oko 20.5 (h), to ćemo mijenjati ovu vrijednost u razmaku od 10 do 40.0 (h) sa pomakom od 5 (km/h). U tabeli 1., i na grafiku 1., prikazati će mo zavisnost pune proizvodnosti sobzirom na ukupnu količinu transportovane robe a u tabeli 2 i na grafiku 2, zavisnost pune proizvodnosti sobzirom na ostvareni rad od promjene vrijednosti saobraćajne brzine Vs.
Vs 10 15 20 25 30 35 40
QW 0.063 0.080 0.095 0.105 0.114 0.121 0.127
Tabela 1
0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.1
0.12
0.14
10 15 20 25 30 35 40
Grafik 1
Vs 10 15 20 25 30 35 40
UW 2.057 2.651 3.098 3.448 3.728 3.958 4.149
Tabela 2
)Vs(fWQ =
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 87 od 164
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
10 15 20 25 30 35 40
Grafik 2
Zadatak 23
U toku obračunskog perioda od 6 mjeseci u autotransportnom preduzeću namjenjenom za prevoz tereta dobijeni su sljedeći tehničko - eksploatacioni izmjeritelji: Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(90.0 −=β . Koeficijent nultog pređenog puta je: )(01.0 −=ω . Vrijednost eksploatacione je: )h/km(5.30Ve = . Vrijednost saobraćajne brzine je: )h/km(0.40Vs = . Srednja dužina jedne vožnje sa teretom je: )km(560K st =λ . Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(76.0 −=ε . Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je: )(82.0 −=γ . Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )h(5.7td = . Autotransportno preduzeće raspolaže tovarnom jedinicama - autovozovima korisne nosivosti: )t(24q = . Potrebno je: Izvršiti analizu radne proizvodnosti u zavisnosti od promjene pojedinih parametara, nacrtati pojedinačne dijagrame zavisnosti i prokomentarisati dobijene rezultate B) Nacrtati zbirni dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od pojedinih parametara i prokmentarisati dijagram
)Vs(fWU =
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 88 od 164
Rješenje: Radna proizvodnost sobzirom na ukupnu količinu transportovane robe može se definisati kao:
dstr
'Q
tVs
Kq
AHQ
W+
⋅
⋅==
β
γλ
Ovaj izraz moguće je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajući srednju vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti. Isto tako moguća je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu navedenih vrijednosti možemo napisati izraze za izračunavanje zavisnosti radne proizvodnosti od pojedinih parametara tehničko - eksploatacionih pokazatelja. Pri tome potrebno je da vrijednost parametara za koji definišemo zavisnost mijenjamo shodno njegovom ponašanju u granicama za koje je realna njegova promjena a ostale parametre uzimamo kao konstantne veličine koje su izračunate u analiziranom periodu. 1) Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara definiše se kao:
γγ
β
γλ
⋅=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅= 041.1
5.7409.0
56024
tVs
Kq
W
dst
'Q
γγ ⋅= 041.1)(W '
Q Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona linearno proporrcionalna povećanju vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti, ova zavisnost prikazana je u tabeli 1 i na grafiku 1. Vrijednosti parametra γ mijenjati će mo u granicama od 0.1 do 1.0. 2. Zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara definiše se kao:
q0356.05.7
409.0560
q82.0
tVs
Kq
W
dst
'Q ⋅=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅=
β
γλ
q0356.0)q(W '
Q ⋅= Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona linearno proporrcionalana promjeni korisne nosivosti transportnog sredstva, ova zavisnost prikazana je tabeli 2 i na grafiku 2. Vrijednost parametra q mijenjati ćemo u granicama od 14 do 34 (t). 3. Zavisnost radne proizvodnosti od srednje dužine jedne vožnje sa teretom definiše se kao:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 89 od 164
270K48.708
5.7409.0
K2482.0
tVs
Kq
Wstst
dst
'Q
+=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅=
λλλ
β
γ
270K48.708
)K(Wst
st'Q
+=
λλ
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obnuto proporrcionalana povećanju izmjeritelja srednje dužine jedne vožnje sa teretom, ova zavisnost prikazana je tabeli 3 i na grafiku 3. Vrijednosti parametra λstK mijenjati ćemo u granicama od 460 do 640 (km). 4. Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja pređenog puta na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara definiše se kao:
ββ
ββ
γλ ⋅+
⋅=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅=
3005602.787
5.740
5602482.0
tVs
Kq
W
dst
'Q
βββ⋅+
⋅=
3005602.787
)(W 'Q
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je funkcionalno zavisna promjeni koeficijenta iskorištenja pređenog puta, ova zavisnost prikazana je tabeli 4 i na grafiku 4. Vrijednosti parametra β mijenjati će mo u granicama od 0.1 do 1.0. 5. Zavisnost radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine definiše se kao:
Vs75.6560Vs712.16
5.7Vs9.0
5602482.0
tVs
Kq
W
dst
'Q
⋅+
⋅=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅=
β
γλ
Vs75.6560
Vs712.16)Vs(W '
Q⋅+
⋅= Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona funkcionalno zavisna od
promjene vrijednosti saobraćajne brzine, ova zavisnost prikazana je tabeli 5 i na grafiku 5. Vrijednosti parametra Vs mijenjati ćemo u granicama od 15 do 60 (km/h). 6. Zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje definiše se kao:
ddd
st
'Q t36560
48.708
t409.0
5602482.0
tVs
Kq
W⋅+
=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅=
β
γλ
dd
'Q t36560
48.708)t(W
⋅+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 90 od 164
Zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obrnuto linearno proporrcionalna povećanju promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje, ova zavisnost prikazana je tabeli 1 i na grafiku 1. Vrijednost parametra, mijenjati ćemo u granicama od 2.5 do 11.5 (h).
γ 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 'QW 0.104 0.208 0.312 0.416 0.520 0.625 0.729 0.833 0.937 1.041
Tabela 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta
iskorištenja korisne nosivosti vozila
)h/t(W r'Q
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta
iskorištenja korisne nosivosti vozila
q 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 'QW 0.498 0.569 0.641 0.712 0.783 0.854 0.926 0.997 1.068 1.139
Tabela 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene
vrijednosti korisne nosivosti vozila
γ
)(fW 'Q γ=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 91 od 164
)h/t(W r'Q
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
0 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32
Grafik 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti
korisne nosivosti vozila
λstK 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640
'QW 0.971 0.945 0.920 0.897 0.870 0.854 0.833 0.814 0.796 0.778
Tabela 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje dužine vožnje sa teretom
)h/t(W r'Q
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
0 460 480 500 520 540 560 580 600 620 640
Grafik 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje dužine
vožnje sa teretom
q
λstK
)q(fW 'Q =
)K(fW st'Q λ=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 92 od 164
β
0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0 'QW 0.133 0.254 0.363 0.463 0.554 0.638 0.716 0.787 0.854 0.915
Tabela 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta
)h/t(W r'Q
0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta
iskorištenja pređenog puta
Vs 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 'QW 0.379 0.481 0.573 0.657 0.735 0.805 0.871 0.931 0.987 1.039
Tabela 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine
β
)(fW 'Q β=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 93 od 164
)h/t(W r'Q
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
0 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Grafik 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene
vrijednosti saobraćajne brzine
dt 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5 10.5 11.5
'QW 1.090 1.033 0.981 0.935 0.892 0.854 0.818 0.785 0.755 0.727
Tabela 6: Zavisnost promjene readne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje
)h/t(W r
'Q
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
0 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5 10.5 11.5
Grafik 6: Zavisnost promjene readne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg
vremena trajanja dangube u toku vožnje
Vs
dt
)Vs(fW 'Q =
)t(fW d'Q =
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 94 od 164
Zbirni dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od tehničko - eksploatacionih pokazatelja dat je na grafiku 7.
)h/t(W r'Q
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 7: Zavisnost radne proizvodnosti od izmjeritelja eksploatacije
Stvarna vrijednost radne proizvodnosti na osnovu izračunatih vijednosti parametara eksploatacije je:
)h/t(805.05.7
409.0560
2482.0
tVs
Kq
W r
dst
'Q =
+⋅
⋅=
+⋅
⋅=
β
γλ
Izračunata vrijednost na dijagramu predstavlja pravu liniju (A - A) postignute pri stvarnom radu vozila. Ovaj nivo proizvodnosti na dijagramu potrebno je da sijeće svaka od linija zavisnosti pojedinih izmjeritelja. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza može se zaključiti da najveći uticaj na promjenu vrijednosti radne proizvodnosti ima promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila (γ ) i promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta (β ) (ugao rasta - pada imaju najveći), zatim sljede promjena saobraćajne brzine (Vs), nosivosti vozila (q), srednjeg vremena dangube u toku vožnje (td) i promjena vrijednosti srednje dužine jedne vožnje sa teretom ( λstK ). Ako želimo da povećamo vrijednost radne proizvodnosti vozila na veći nivo (prava B - B) tj na vrijednost
λγβ std K,t,,,q,Vs
W fQ' ( )= γ
W f qQ' ( )=
W f KQ s t' ( )= λ
)(fW 'Q β=
W f VsQ' ( )=
W f tQ d' ( )=
A A
460
20 25
480 500 520 540 560 580 600 620
30 35 40 45 50 55 14 15 16 18 20 22 24 26 28 30
B B
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 95 od 164
)h/t(98.0W r'Q = , potrebno je preuzmemo mjere koje će vrijednosti pojedinih paramatara
povećati odnosno smanjiti zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. U našem primjeru da bi postigli zadatu vrijednost radne proizvodnosti potrebno je da smanjimo vrijednost srednje dužine vožnje sa teretom na 460 (km) ili da smanjimo vrijednost srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje na 4.6 9 (h). Takođe možemo dato povećanje postići ako povećamo vrijednost nosivosti vozila na vrjijednost od 27 (t) ili da povećamo vrijednost saobraćajne brzine na 53 9km/h) ili povećamo vrijednost koeficijenta iskorištenja nosivosti vozila na 0.94 (-). U ovom slučaju uticaj koeficijenta iskorištenja pređenog puta na zadati nivo radne proizvodnosti nije moguć, jer sa njegovim povećanjem do maksimalne vrijednosti nije moguće dostići nivo radne proizvodnosti od 0.98 (t/hr). Dalje pomjeranje nivoa radne proizvodnosti podrazumjevalo bi da je sve manje organizacionih mjera koje možemo poduzeti na promjenama pojedinih izmjeritelja da bi postigli zadati nivo. Zadatak 24 U periodu od šest mjeseci (Di=182) u kome se radi Dr=152 dana potrebno je, u ravnomjernim dnevnim količinama, transportovati 486400=ABN komada kutija sa prehrambenim proizvodima iz mjesta A u mjesto B. U povratnim vožnjama transportuje se teret na relaciji B – A. Dimenzije kutije su: mxxxhxbl ggg 4,04,06,0= , dok masa jednog pakovanja zajedno sa ambalažom iznosi: kgg g 30= . Prilikom transporta voća koriste se palete standardnih dimenzija: mxxxhxbl ppp 1,020,100,1= , mase ./20 palkgg p = . Prevoz se vrši vozilima nosivosti tq 7= , sa tovarnim prostorom: mxxLxBxH 80,143,220,5= . Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila pri transportu robe iz mjesta B je
8,0=BAγ . Vremena trajanja utovarno-istovarnih operacija su: .,/.min3 paluA =τ .,/.min40 voztuB = ./.min6 paliB =τ i ./.min20 voztiA = . U toku svake
vožnje sa teretom nastaju dodatni vremenski gubici u trajanju od 60 minuta. Srednja saobraćajna brzina praznog vozila je hkmVsp /40= , a sa teretom hkmVst /30= . Maksimalno dnevno radno vrijeme vozila je hHr 16max = . Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 80,01 =α . U radne dane sva tehnički ispravna vozila nalaze se na radu. Vozila se svakodnevno vraćaju u garažu u mjesto G.
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu sa različitim transportnim
zadacima i garažom na prevoznom putu
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 96 od 164
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Rješenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj kutija na jednoj paleti je:
)(2045 kutijankp =⋅= 2. Težina jedne palete sa kutijama je:
)(6201 kgggnQ pkkp =+⋅= 3. Broj paleta koje se mogu smjestiti na vozilo je:
)(1052 paletaNp =⋅= 4. Broj kutija u jednoj vožnji je:
)(2001 kutijannn kppvk =⋅= 5. Ukupan broj vožnji za transport kutija je:
)(24321
vožnjin
NZ
vk
ABk ==λ u toku dana 16 (vožnji)
6. Ukupna količina transportovanog tereta Q je:
)(6.286971 tqZZNpQQ BAkkp =⋅⋅+⋅⋅= γλλ 7. Vrijeme trajanja obrta:
(min)750270480
260600
=+=
=+=⋅++⋅+++⋅+= twtdtdtV
Ltt
V
LtT iA
st
BAuBiB
st
ABuAI
8. Broj obrta jednog vozila u toku dana dZλ )/(1
60
00 danobrt
THr
Z d =⋅
=λ 9. Potreban broj vozila na radu Ar
)(16 vozilaZ
ZAr
old
Id==
λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 97 od 164
10. Potreban inventarski vozni park Ai )(20 vozila
ArAi ==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)(3640 iautodanaDiAiADi =⋅= )(2432 rautodanaDrArADr =⋅= )(2912 sit autodanaADADs =⋅= α
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(668.0 −==ADiADr
α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(935.0' −==ADsADr
α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način AHr:
)(3526420 rrGA
k autosatiDrAVsp
LTZAHr =⋅⋅⋅+⋅= λ
5. Autosati provedeni u vožnji su:
)(243202 rrGA
wk autosatiDrAVsp
LtZAHw =⋅⋅⋅+⋅= λ
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:
)(604.024
−=⋅
=ADr
AHrρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(689.0 −==AHrAHwδ
8. Izračuvanje autokilometara pod teretom:
)(583680 tBABAABAB autokmLZLZAKt =⋅+⋅= λλ 9. Izračuvanje praznih autokilometara:
)(0 pautokmAKp = 10. Izračunavanje nultih autokilometara:
)(1945602 nGA autokmDrArLAKn =⋅⋅⋅=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 98 od 164
11. Izračunavanje ukupnih autokilometara: AKnAKpAKtAK ++=
)(778240autokmAKnAKpAKtAK =++= 12. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:
)(75.0 −==AKAKtβ
13. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(25.0 −==AKAKn
ω 14. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)/(068.22 hkmAHrAK
Ve ==
)/(32 hkmAHwAK
Vs == 15. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)/(320 dankmADrAK
Ksd == 16. Ostvareni transportni rad je:
)(3443712tkmLQLQU BABAABg =⋅+⋅= 17. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)(1201 kmQU
Kst == 18. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)(4864voznjiAZ =λ Prema tome imamo da je:
)(120 kmA
AKKst
Z
t==
λλ
19. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:
)(842.0 −=⋅
=
tAKqU
ε
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 99 od 164
20. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je: )(842.0 −=
⋅=
λ
γZAq
Q 21. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je:
)(25.2 hA
AHwAHrt
Zd =
−=
λ
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)/(329.0'r
rQ ht
AHQ
W ==
)/(66.97'r
rU htkm
AHU
W == 2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)/(329.024 i
iQ ht
ADQ
W =⋅
=
)/(42.3924 i
iU htkm
ADU
W =⋅
= Zadatak 25 U periodu od dva mjeseca ( Di=61) potrebno je transportovati NAB=172 800 paketa sa konzerviranim voćem iz mjesta A u mjesto B i QBA=3 600 tona tereta iz mjesta B u mjesto A. Prevoz se obavlja, redovno i ravnomjerno, tokom Dr= 40 radna dana. Masa paketne jedinice sa konzervisanim voćem, zajedno sa ambalažom je 12 kg. Dimenzije paketne jedinice su: lkxbkxhk=0.33x0.40x0.25 m. Transport se vrši vozilima nosivosti 5 tona, a tovarni prostor ima sljedeće dimenzije: L x B x H=5.1x2.43x1.2 m. Pri prevozu konzerviranog voća koriste se standardne palete dimenzija: lpxbpxhp=1.0x1.2x0.15 m jedinične mase 25 kg. Palete se nevraćaju u mjesto A. Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila za robu koja se prevozi iz mjesta B je 0.75.Vremena trajanja utovara i istovara su sljedeća: tuA=10 min/pal., tuB=30 min/voz.,tiB=8 min/pal. i tiA=24 min/voz. U toku svake vožnje sa teretom nastaju dodatni vremenski gubici u trajanju od 20 minuta. Srednja saobraćajna brzina praznog vozila je 50 km/h, a sa teretom 40 km/h. Vozila rade u dvije smjene. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je 0.820. U radne dane sva vozila se nalaze na radu. Vozila se svakodnevno vraćaju u garažu u mjestu G.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 100 od 164
Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu
i garažom na prevoznom putu
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehničko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rješenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj kutija na jednoj paleti je:
)kutija(3649nkp =⋅= 2. Težina jedne palete sa kutijama je:
)kg(457ggnQ pkkp1 =+⋅= 3. Broj paleta koje se mogu smjestiti na vozilo je:
)paleta(1052Np =⋅= 4. Broj kutija u jednoj vožnji je:
)kutija(360nNpn kpv1k =⋅= 5. Ukupan broj vožnji za transport kutija je:
)vožnji(480n
NZ
v1k
ABk ==λ
6. Potreban broj vožnji za transport tereta QBA je: )vožnji(960
q
QZ
BA
BABA =
⋅=
γλ 7. Ukupna količina transportovanog tereta Q je:
)t(6.5793QZNpQQ BAkp1 =+⋅⋅= λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 101 od 164
8. Potreban broj vožnji sa teretom u toku dana dZλ 8.1. Potreban broj složenih vožnji sa teretom u toku dana IdZ λ je:
)dan/vožnji(12Dr
ZZ k
Id ==λ
λ 8.2. Potreban broj prostih vožnji sa teretom u toku dana IIdZλ je:
)dan/vožnji(12Dr
ZZZ kBA
IId =−
=λλ
λ 9. Vrijeme trajanja obrta T je: 9.1. I prevozni put
(min)448174274
twtdtd2t60V
Ltt60
V
LtT iA
st
BAuBiB
st
ABuAI0
=+=
=+=⋅++⋅+++⋅+=
9.2. II prevozni put
(min)6.2306.15674twtdtd60V
Lt60
V
LtT
sp
ABiA
st
BAuBII0 =+=+=+⋅++⋅+=
10. Broj obrta jednog vozila u toku dana dZ0 i sati rada 10.1. I prevozni put
)dan/obrta(2T
60V
L260Hr
ZoI
sp
GA
oId =
⋅⋅−⋅
=
)h(42.15
V
L2TZH
sp
GAoIoIdrI =⋅+⋅=
10.2. II prevozni put
)dan/obrta(4T
60HrZ
oIIoIId =
⋅=
)h(36.15TZH oIIoIIrII =⋅=
11. Potreban broj vozila na radu Ar 11.1. I prevozni put
)vozila(6
Z
ZAr
old
Id1 ==
λ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 102 od 164
11.2. II prevozni put )vozila(3
Z
ZAr
oIId
IId2 ==
λ
)vozila(9ArArAr 21 =+=
12. Potreban inventarski vozni park Ai )vozila(11
ArAi ==α
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)autodana(671DiAiADi i=⋅= )autodana(360DrArADr r=⋅=
)autodana(22.550ADADs sit =⋅= α 2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(536.0ADiADr
−==α 3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(654.0ADsADr
' −==α 4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način AHr:
)autosati(5544Dr)AHAH(AHr rrIIrIIrIrI =⋅⋅+⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)h(44.10tZH
)h(28.6V
L2tZH
wIIoIIdwII
sp
GAwIoIdwI
=⋅=
=⋅+⋅=
)autosati(2760Dr)AHAH(AH WrIIwIIrIwIW =⋅⋅+⋅=
6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je: )(641.0
ADr24AHr
−=⋅
=ρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(497.0AHrAHw
−==δ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:
AKnAKpAKtAK ++=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 103 od 164
gdje je: )autokm(83520LZLZAKt tBABAABAB =⋅+⋅= λλ
)autokm(20880DrAL)1Z(AKp prIIABoIId =⋅⋅⋅−= [ ] )autokm(12720DrA)LL(AL2AKn nrIIAGGBrIGA =⋅⋅++⋅⋅= Prema tome ukupni autokilometri su:
)autokm(117120AKnAKpAKtAK =++= 9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:
)(713.0AKAKt
−==β 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(108.0AKAKn
−==ω 11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:
)h/km(12.21AHrAK
Ve == )h/km(43.42
AHwAK
Vs == 12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km33.325ADrAK
Ksd == 13. Ostvareni transportni rad je:
)tkm(8.336028LQLQU BABAABg =⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
)km(58QU
Kst1 ==
15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
ZAAKt
Kst = gdje je:
)voznji(1440AZ =λ Prema tome imamo da je: )km(58
A
AKKst
Z
t==
λλ 16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 104 od 164
)(804.0AKqU
t
−=⋅
=ε
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(804.0AqQ
Z
−=⋅
=
λγ
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je:
)h(93.1A
AHwAHrt
Zd =
−=
λ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(045.1AHQ
W rr
'Q ==
)h/tkm(611.60
AHU
W rr
'U ==
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/t(360.0AD24
QW i
iQ =
⋅=
)h/tkm(866.20
AD24U
W ii
U =⋅
=
Zadatak 26 U toku jedne godine (365 dana) potrebno je organizovati transport 53 200 (t) troske iz željezare Zenica za potrebe fabrike cementa u Splitu. U povratnim vožnjama se vrši transport željezne legure iz Splita u željezaru u Zenici. Transport se obavlja kamionima sa prikolicama, gdje je nosivost kamiona 8 (t) a prikolice 8 (t). Garažiranje vozila se vrši u Zenici, dok je dnevno radno vrijeme vozila 16 (h). Vrijeme utovara i istovara troske je 2,5 (min/vozilu) dok je vrijeme utovara i istovara željezne legure 25 (min/vozilu). Koeficijent iskorištenja korisne nosivosti za trosku je γT = 0,85 (-), a za željeznu leguru je γL = 0,95 (-). Ukupno vrijeme ostale dangube u toku obrta iznosi 60 (min). Saobraćajna brzina za pune kilometre je 40 (km/h). Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka je αT = 0,85 (-). U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. U toku sedmice ne radi se samo jedan dan. Vrijednosti rastojanja između mjesta je 216 km.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 105 od 164
Potrebno je izračunati: a) Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni park b) Ostvareni transportni rad i izmjeritelje rada voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka d) Nacrtati dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od promjene eksploatacionih
izmjeritelja voznog parka i komentarisati dobijeni dijagram e) Izraditi dijagram uticaja promjene eksploatacionih izmjeritelja na cijenu koštanja
transporta po toni prevezene robe
Putni pravac ZENICA – SPLIT (216 km) RJEŠENJE: a) Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni park 1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A u mjesto B je:
=AZ λ q
Q
T
A
⋅γ)(3912
1685,053200
vožnje=⋅
= 2. Količina robe koja se transportuje iz mjesta B u mjesto A dobija se iz uslova da je ZλA = ZλB,
tj. da se vozila iz mjesta B vraćaju sa teretom u svakoj vožnji, te imamo da je: )(4,594621695,03912 tqZQ LBB =⋅⋅=⋅⋅= γλ
3. Ukupna količina transportovane robe je:
)(4,1126624,5946253200 tQQQ BA =+=+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 106 od 164
4. Potreban broj vožnji u toku dana je : )/(13498,12
3133912
danvožnjiD
ZZ
r
Ad ====
λλ
5. Vrijeme trajanja obrta je: dowodIA
S
BAUBIB
S
ABUA tttt
V
Ltt
V
LtT +=++⋅+++⋅+= 60600
gdje je: )(min/3485,0165,2' vozqttt TUAUTUA =⋅⋅=⋅⋅== γ )(min/3485,0165,2' vozqttt TIBITIB =⋅⋅=⋅⋅== γ )(min/25 voztt ULUB == )(min/25 voztt ILIA == Na osnovu ovih vrijednosti imamo da je: (min)826602560
40216
25346040216
340 =++⋅+++⋅+=T Ukupno vrijeme dangube po obrtu je:
)(min/17860252534340 obrtutttttt dIAUBIBUAd =++++=++++= Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta je:
)(min/6486040216
26060 obrtuV
L
V
Lt
S
BA
S
ABwo =⋅⋅=⋅+⋅=
Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer je:
(min)8261786480 =+=+= dowo ttT 6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:
)/(1)/(162,1826
601660
0
danobrtadanobrtaT
HZ r
od ≈=⋅
=⋅
= 7. Potreban broj vozila na radu je:
)(131
13vozila
Z
ZA
od
dr ===
λ Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to je inventarski vozni park:
)(1585,0
13vozila
AA
t
ri ===α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 107 od 164
b) Ostvareni transportni rad i izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
)(465475,4653547585,0
)(406931313
)(547536515
SitS
rrrr
iiii
autodanaADAD
autodanaDAAD
autodanaDAAD
==⋅=⋅=
=⋅=⋅=
=⋅=⋅=
α
2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(743,054754069
−===
i
r
AD
ADα
3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(874,046544069
' −===
S
r
AD
ADα
4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:
)(651043131316 rrrrr autosatiDAHAH =⋅⋅=⋅⋅= 5. Autosati provedeni u vožnji su:
)(439463131360648
160 wrrwo
odW autosatiDAt
ZAH =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅= 6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24h je:
)(667,0406924
6510424
−=⋅
=⋅
=
r
r
AD
AHρ 7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(675,06510443946
−===
r
W
AH
AHδ 8. Izračunavanje ukupnih autokilometara: npt AKAKAKAK ++= gdje je:
)(0
)(0
)(168998421639122163912
nn
pp
tBABABAt
autokmAK
autokmAK
autokmLZLZAK
=
=
=⋅+⋅=⋅+⋅= λλ
Prema tome, ukupni autokilometri su:
)(1689984001689984 autokmAK =++=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 108 od 164
9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(1
16899841689984
−===AK
AK tβ 10. Koeficijent nultog pređenog puta je:
)(0 −==AK
AK nω 11. Vrijednosti eksploatacione i saobraćajne brzine su:
)/(46,3843946
1689984
)/(96,2565104
1689984
hkmAHAK
V
hkmAHAK
V
WS
re
===
===
12. Srednja dnevna kilometraža se izrčunava po obrscu:
)/(33,4154069
1689984dankm
ADAK
Kr
sd === 13. Ostvareni transportni rad je:
)(4,243350782164,5946221653200 tkmLQLQU BABABA =⋅+⋅=⋅+⋅= 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta – robe je:
)(2164,1126624,24335078
1 kmQU
K st === 15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:
λλ
Z
tst A
AKK =,
gdje je: )(782439123912 vožnjiZZA BAZ =+=+= λλλ Imamo da je:
)(2167824
1689984, kmK st ==λ
16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:
)(9,0168998416
4,24335078−=
⋅=
⋅=
tAKqU
ε 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:
)(9,0782416
4,112662−=
⋅=
⋅=
λγ
ZAqQ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 109 od 164
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni park je: )(7,2
78244394665104
hA
AHAHt
Z
Wrd =
−=
−=
λ
c) Radna i puna proizvodnost voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
)/(79,37365104
4,24335078'
)/(73,165104
4,112662'
rr
U
rr
Q
htkmAHU
W
htAH
QW
===
===
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
)/(198,185547524
4,2433507824
)/(857,0547524
4,11266224
ii
U
ii
Q
htkmAD
UW
htAD
QW
=⋅
=⋅
=
=⋅
=⋅
=
d) Dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja voznog parka Radna proizvodnost s obzirom na ukupnu količinu transportovane robe može se definisati kao:
dS
strQ
tV
Kq
AHQ
W
+⋅
⋅==
β
γλ,
'
Ovaj izraz moguće je uptrijebiti jer su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti. U zadatku, vrijednosti pojedinih parametara su sljedeće: q = 16 (t); Kst,λ = 216 (km); VS = 38,46 (km/h); β = 1,0 (-); td = 2,7 (h); γ = 0,9 (-) Na osnovu ovih vrijednosti može se napisati izraz za izračunavanje zavisnosti radne proizvodnosti od pojedinih parametara tehničko – eksploatacionih pokazatelja. Pri tome je potrebno da vrijednosti parametara za koji definišemo zavisnost mijenjamo shodno njegovom ponašanju u granicama za koje je realna njegova promjena, a ostale pokazatelje uzimamo kao konstantne veličine koje su izračunate u analiziranom periodu. d1) Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila Na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja nosivosti vozila definiše se kao:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 110 od 164
γγ
β
γλ
⋅=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅== 924,1
7,246,380,1
21616
',
dS
strQ
tV
Kq
AHQ
W
Vrijednost parametra γ mijenjat ćemo u granicama od 0,1 do 1,0.
γ 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 W'Q(γ) 0,192 0,385 0,557 0,769 0,962 1,154 1,347 1,539 1,732 1,924
Tabela 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila
0
0.3
0.6
0.9
1.2
1.5
1.8
2.1
2.4
0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
W'Q
Grafik 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta
iskorištenja korisne nosivosti vozila d2) Zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti vozila Na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti definiše se kao:
tV
Kq
AHQ
W
dS
strQ 108,0
7,246,380,1
2169,0
',
=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅==
β
γλ
Vrijednost parametra q mijenjat ćemo u granicama od 10 do 28 (t).
q 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 W'Q(q) 1,08 1,296 1,512 1,728 1,944 2,16 2,376 2,592 2,808 3,024
Tabela 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti vozila
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 111 od 164
0
0.4
0.8
1.2
1.6
2
2.4
2.8
3.2
3.6
10 12 14 16 18 20 22 24 26 28
W'Q
Grafik 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti
vozila
d3) Zavisnost radne proizvodnosti od srednje dužine jedne vožnje sa teretom
Na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od srednje dužine jedne vožnje sa teretom definiše se kao:
842,103824,553
7,246,380,1
169,0'
,,, +=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅==
λλλ
β
γstst
dS
strQ KK
tV
Kq
AHQ
W
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obrnuto proporcionalna povaćanju izmjeritelja srednje dužine jedne vožnje sa teretom. Vrijednost parametra Kst,λ mijenjat ćemo u granicama od 140 d0 320 (km).
Kst,λ 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 W'Q(Kst,λ) 2,27 2,099 1,95 1,82 1,71 1,61 1,52 1,44 1,37 1,31
Tabela 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje dužine vožnje sa teretom
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 112 od 164
0
0.3
0.60.9
1.2
1.5
1.8
2.12.4
2.7
3
140 180 220 260 300
W'Q
Grafik 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje dužine
vožnje sa teretom d4) Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja pređenog puta Na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskorištenja pređenog puta definiše se kao:
ββ
ββ
γλ ⋅+
⋅=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅==
7,2842,319824,553
7,246,38
216169,0
',
dS
strQ
tV
Kq
AHQ
W
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je funkcionalno zavisna promjeni parametra iskorištenja pređenog puta. Vrijednost parametra β mijenjat ćemo u granicama od 0,1 do 1,0. β 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 W'Q(β) 0,173 0,346 0,518 0,69 0,862 1,034 1,205 1,376 1,547 1,717
Tabela 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 113 od 164
0
0.2
0.40.6
0.8
1
1.2
1.41.6
1.8
2
0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
W'Q
Grafik 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta
iskorištenja pređenog puta
d5) Zavisnost radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine Na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine definiše se kao:
S
S
Sd
S
strQ V
V
Vt
V
Kq
AHQ
W⋅+
⋅=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅==
7,2216
4,14
7,20,1216
169,0'
,
β
γλ
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona funkcionalno zavisna od promjene vrijednosti saobraćajne brzine. Vrijednost parametra VS mijenjat ćemo u granicama od 15 do 60 (km/h).
VS 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 W'Q(VS) 0,842 1,067 1,27 1,455 1,623 1,778 1,92 2,051 2,173 2,286
Tabela 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne brzine
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 114 od 164
0
0.3
0.60.9
1.2
1.5
1.8
2.12.4
2.7
3
15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
W'Q
Grafik 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraćajne
brzine d6) Zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje Na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje definiše se kao:
ddd
S
strQ ttt
V
Kq
AHQ
W⋅+
=
+⋅
⋅=
+⋅
⋅==
46,38216824,553
46,380,1216
169,0'
,
β
γλ
Zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obrnuto linearno proporcionalna povećanju promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje. Vrijednost parametra td mijenjat ćemo u granicama od 0,5 do 5,0 (h).
td 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 W'Q(td) 2,354 2,176 2,024 1,891 1,772 1,671 1,58 1,497 1,423 1,356
Tabela 6: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 115 od 164
0
0.4
0.8
1.2
1.6
2
2.4
0.5 1.5 2.5 3.5 4.5
W'Q
Grafik 6: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena
trajanja dangube u toku vožnje
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 116 od 164
00.20.40.60.81
1.21.41.61.82
2.22.42.62.83
3.23.4
0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
W'Q(gama) W'Q(q) W'Q(Kst)W'Q(beta) W'Q(VS) W'Q(td)
q 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 Kst,λ 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 β 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 VS 15 29 25 30 35 40 45 50 55 60 td 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
Grafik 7: Zbirni dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od tehničko – eksploatacionih pokazatelja
Stvarna vrijednost radne proizvodnosti na osnovu izračunatih vrijednosti parametara eksploatacije je:
γ
A A
B B
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 117 od 164
)/(732,17,2
46,380,1216
169,0'
,r
dS
strQ ht
tV
Kq
AHQ
W =
+⋅
⋅=
+⋅
⋅==
β
γλ
Izračunatu vrijednost na dijagramu predstavlja prava A – A postignuta pri stvarnom radu vozila. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza može se zaključiti da najveći uticaj na promjenu vrijednosti radne proizvodnosti ima promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila (γ) i promjene vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta (β). Zatim, slijede promjena saobraćajne brzine (VS), nosivosti vozila (q), srednjeg vremena dangube u toku vožnje (td) i promjena vrijednosti srednje dužine jedne vožnje sa teretom (Kst,λ). Ako želimo da povećamo vrijednost radne proizvodnosti vozila na veći nivo (prava B – B) na vrijednost W'Q = 2,1 (t/hr), potrebno je da preduzmemo mjere koje će vrijednost pojedinih parametara odnosno smanjiti zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. U ovom primjeru da bi postigli zadatu vrijednost radne proizvodnosti potrebno je da smanjimo vrijednost srednje dužine sa teretom na 165 (m) ili da smanjimo vrijednost srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje na 1,5 (h). Također, možemo dato povećanje postići ako povećamo vrijednost nosivosti vozila na vrijednost od 19 (t) ili da povećamo vrijednost saobraćajne brzine na 50 (km/h). e) Transportne troškove (po pređenom kilometru, po toni prevezene robe, po tonskom kilometru) ako su stalni toškovi sadržani u ukupnim troškovima sa 15% Dato autotransportno preduzeće u posmatranom eksplatacionom periodu ostvarilo je sljedeće tehničko – eksploatacione pokazatelje:
• Ukupni autokilometri AK = 1 689 984 (autokm) • Srednja dnevna kilometraža Ksd = 415,33 (km/dan) • Broj autodana ADi = 5 475 (autodanai) • Ukupna količina prevezene robe Q = 112 662,4 (t) • Ostvareni transportni rad U = 24 335 078,4 (tkm)
Transportna sredstva sa kojima raspolaže autotransportno preduzeće imaju sljedeće tehničke karakteristike (usvojeno):
• Potrošnja goriva Qg = 40 (l/100km) • Potrošnja ulja i maziva u periodičnoj izmjeni Qm = 22 (l) • Periodična izmjena ulja i maziva Kzm = 10 000 (km) • Broj autoguma na vozilu NAG = 18 (autoguma) • Periodična izmjena autoguma KAG = 50 000 (km) • Cijena dizel goriva Cg = 1,9 (KM)
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 118 od 164
• Prosječna cijena ulja i maziva Cm = 8 (KM) • Cijena autogume CAG = 1 000 (KM)
e1) Vrijednost promjenjivih troškova 1. Troškovi goriva računaju se kao:
)/(76,0100
9,140100
kmKMCQ
T ggg =
⋅=
⋅=
2. Troškovi ulja i maziva računaju se kao:
)/(0176,010000
822kmKM
K
CQT
zm
mmm =
⋅=
⋅=
3. Troškovi autoguma izračunavaju se:
)/(36,050000
100018kmKM
K
CNT
AG
AGAGAG =
⋅=
⋅=
4. Troškovi dnevnica vozačkog osoblja izračunavaju se kao:
)/(072,033,415
3030kmKM
KT
sddn ===
5. Troškovi tekućeg održavanja:
)/(076,076,01,01,0 kmKMTT gTO =⋅=⋅= 6. Ostali promjenjivi materijalni troškovi su:
)/(038,076,005,005,0 kmKMTT gOST =⋅=⋅= Ukupna vrijednost promjenjivih troškova je:
)/(3236,1038,0076,0072,036,00176,076,0 kmKM
TTTTTTT OSTTOdnAGmgp
=+++++=
=+++++= Vrijednost promjenjivih troškova za cijeli vozni park:
)(8,223686216899843236,1 KMAKTP pt =⋅=⋅= e2) Vrijednost stalnih troškova Pošto je zadatkom dato da su stalni troškovi sa 15% sadržani u ukupnim troškovima, to je:
)/(2364,03236,156,1
)/(56,185,0
3236,185,0
15,0
kmKMTUT
kmKMT
UUTU
pS
pp
=−=−=⇒
===⇒⋅+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 119 od 164
Stalni troškovi za cijeli vozni park su: )(2,39951216899842364,0 KMAKTP SS =⋅=⋅= Ukupni troškovi za cijeli vozni park su: )(26363752,3995128,2236862 KMPPU Stt =+=+= e3) Vrijednost promjenjivih i stalnih troškova 1. Vrijednost promjenjivih troškova po satu:
)/(02,17547524
8,223686224
hKMAD
PQ
i
tphi =
⋅=
⋅=
2. Vrijednost stalnih troškova po satu:
)/(04,3547524
2,39951224
hKMAD
PQ
i
sshi =
⋅=
⋅=
e4) Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru, po toni prevezene robe i po tonskom kilometru 1. Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru:
)/(56,116899842636375
kmKMAK
UQ t
tkm === 2. Vrijednost ukupnih troškova po toni prevezene robe:
)/(4,234,112662
2636375kmKM
Q
UQ t
tt === 3. Vrijednost ukupnih troškova po tonskom kilometru:
)/(108,04,24335078
2636375tkmKM
U
UQ t
ttkm === e5) Zavisnost cijene koštanja transporta po toni prevezene robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja U posmatranom periodu vozni park ima sljedeće eksploatacione izmjeritelje:
• koeficijent iskorištenja voznog parka: α = 0,743 (-) • koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata: ρ = 0,667 (-) • ukupni autokilometri: AK = 1 689 984 (autokm) • koeficijent iskorištenja pređenog puta: β = 1,0 (-) • srednja vrijednost saobraćajne brzine: VS = 38,46 (km/h) • srednja dužina jedne vožnje sa teretom: Kst,λ = 216 (km) • koeficijent dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti: ε = 0,9 (-)
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 120 od 164
• srednje vijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom: td = 2,7 (h) • ukupno ostvareni transportni rad: U = 24335078,4 (tkm) • korisna nosiost vozila: q = 16 (t) • ukupna vrijednost promjenjivih troškova: Σvp = 2 236 862,8 (KM) • ukupna vrijednost stalnih toškova: Σvs = 399 512,2 (KM)
U posmatranom periodu vozni park ima sljedeće ekonomske izmjeritelje:
• vrijednost promjenjivih troškova po pređenom kilometru: )/(3236,1
16899848,2236862
kmKMAK
vv p
p ==∑=
• vrijednost stalnih troškova po inventarskom satu: )/(04,3
1314002,399512
kmKMAH
vv
i
ss ==∑=
Promjena cijene koštanja transporta tone prevezene robe u funkcicji promjene eksploatacionih izmjeritelja definiše se na sljedeći način:
)/)((1 ,, tKM
Kvtv
V
Kv
qv stpds
S
stst βραβραγ
λλ ⋅+
⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
e5) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila
γγ
γγ
06,21)898,285652,16451,34(
161
)0,1
2163236,1667,0743,07,204,3
46,380,1667,0743,021604,3
(16
1)(
=++⋅⋅
=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=tv
γ 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Vt(γ) 105,3 70,2 52,65 42,12 35,1 30,09 26,33 23,4 21,06
Tabela 7. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila
e6) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja voznog parka
α
α
αα
ααα
⋅+=++⋅=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
727,19615,2)898,285
306,12597,25(069,0
)0,1
2163236,1667,0
7,204,346,380,1667,0
21604,3(
169,01
)(tv
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 121 od 164
α 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Vt(α) 32,802 28,444 26,265 24,957 24,085 23,463 22,996 22,633 22,342
Tabela 8. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja voznog parka
e7) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja vremena u 24 sata
ρρ
ρρ
ρρρ
⋅+=++⋅=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
727,19348,2)898,285
047,11979,22(069,0
)0,1
2163236,1743,0
7,204,346,380,1743,0
21604,3(
169,01
)(tv
ρ 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Vt(ρ) 31,467 27,554 25,597 24,423 23,64 23,081 22,662 22,336 22,075
Tabela 9. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja vremena u 24 sata
e8) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene korisne nosivosti vozila
qqvt
446,374)898,285652,16451,34(
9,01
)0,1
2163236,1667,0743,07,204,3
46,380,1667,0743,021604,3
(9,01
)(
=++⋅⋅
=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
q 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Vt(q) 46,806 41,605 37,445 34,041 31,204 28,804 26,746 24,963 23,403
Tabela 10. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene korisne nosivosti vozila
E9) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje dužine jedne vožnje sa teretom
149,1102,0)3236,1652,16159,0(069,0
)0,1
3236,1
667,0743,07,204,3
46,380,1667,0743,0
04,3(
169,01
)(
,,,
,,,
+⋅=⋅++⋅⋅=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
λλλ
λλλ
ststst
stststt
KKK
KKKv
Kst,λ 140 160 180 200 220 240 260 280 300 Vt(Kst,λ) 15,429 17,469 19,509 21,549 23,589 25,629 27,669 29,709 31,749
Tabela 11. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje dužine jedne vožnje sa teretom
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 122 od 164
e10) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja pređenog puta
ββ
ββ
βββ⋅+
=++⋅=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
149,1104,22)
898,285652,16
451,34(069,0
)2163236,1
667,0743,07,204,3
46,38667,0743,021604,3
(169,0
1)(tv
β 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Vt(β) 111,67 74,829 56,409 45,357 37,989 32,726 28,779 25,709 23,253
Tabela 12. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskorištenja pređenog puta
e11) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje vrijednosti saobraćajne brzine
S
S
S
SSt
V
V
V
VVv
⋅+=++⋅=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
876,20424,91)898,285652,16
99,1324(069,0
)0,1
2163236,1667,0743,07,204,3
0,1667,0743,021604,3
(169,0
1)(
VS 20 25 30 35 40 45 50 55 60 Vt(VS) 25,447 24,553 23,923 23,488 23,162 22,908 22,704 22,538 22,399
Tabela 13. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje vrijednosti saobraćajne brzine
e12) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednjeg vremena dangube u toku vožnje
dd
ddt
tt
ttv
⋅+=+⋅+⋅=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
423,0104,22)898,285134,6451,34(069,0
)0,1
2163236,1667,0743,0
04,3
46,380,1667,0743,021604,3
(169,0
1)(
td 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 Vt(td) 22,316 22,527 22,739 22,95 23,162 23,373 23,585 23,796 24,008
Tabela 14. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednjeg vremena dangube u toku vožnje
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 123 od 164
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
Vt(gama) Vt(alfa) Vt(ro) Vt(q)Vt(Kst) Vt(beta) Vt(VS) Vt(td)
Grafik 8. Zbirni dijagram zavisnosti cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih
izmjeritelja Stvarna vrijednost cijene transporta tone robe na osnovudatih vrijednosti parametara eksploatacije je:
A A
B B
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 124 od 164
)/(253,23)898,285652,16451,34(069,0
0,12163236,1
667,0743,07,204,3
46,380,1667,0743,021604,3
(169,0
1
)(1 ,,
tKM
v
Kvtv
V
Kv
qv
t
stpds
S
stst
=++⋅=
=⋅
+⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅=
⋅+
⋅
⋅+
⋅⋅⋅
⋅⋅
⋅= βραβραγ
λλ
Stvarna vrijednost cijene koštanja transporta tone prevezene robe predstavljena je na dijagramu sa pravom A – A. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza može se zaključiti da najveći uticaj na promjenu vrijednosti cijene koštanja transporta tone prevezene robe imaju promjena koeficijenta iskorištenja pređenog puta (β) i promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila (γ) (imaju najveći ugao rasta – pada), zatim slijede promjena vrijednosti korisne nosivosti vozila (q), promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja voznog parka (α), itd. Ako želimo da smanjimo vrijednost cijene koštanja transporta tone robe (prava B – B) potrebno je da preduzmemo mjere koje će vrijednost pojedinih parametara povećati, odnosno smanjiti, zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. Zadatak 26
U toku jedne sedmice (Di = 7 dana) potrebno je organizovati prevoz putnika na relaciji datoj na Skici 1. Zahtjevi putnika za prevozom dati su u Tabeli 1. Prevoz putnika obavlja se autobusima koji imaju 50 + 2 (mjesta). Radno vrijeme linije u toku dana je 1530 (h), dok je radno vrijeme autobusa 12 (h). Prvi polazak autobusa u oba smjera je u 600 (h). Koeficijent neravnomjernosti protoka putnika u posmatranom periodu je ).(1 −=ψ Ukupno vrijeme zadržavanja vozila na terminusima i ulasci i izlasci putnika na stanicama iznosi 1 (h) po obrtu. Srednja saobraćajna brzina na itinereru iznosi 40 (km/h). Koeficijent tehničke ispravnosti vozila je )(8.0T −=α , u toku dana sva ispravna vozila nalaze se na radu. Garažiranje autobusa se obavlja u terminalima A i G.
ZA IZ
A
B
C
D
E
F
G
A - 420 595 455 210 280 350 B 1750 - 420 420 665 350 1050 C 700 525 - 350 595 560 630 D 630 490 280 - 350 350 700 E 595 420 245 350 - 840 140 F 490 350 210 630 700 - 1050 G 350 245 140 350 560 420 -
Tabela 1: Zahtjevi putnika za prevozom na autobuskoj liniji
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 125 od 164
Skica 1: Rastojanja autobuske linije
Potrebno je odrediti:
a) Broj prevezenih putnika u toku nedelje i u toku dana i broj ulazaka i izlazaka po stanicama i smjerovima kretanja
b) Izračunati protoke putnika u toku nedelje i u toku dana po dionicama linije i nacrtati skicu tokova putnika
c) Potreban broj autobusa na radu i inventarski broj autobusa d) Tehničko eksploatacione izmjeritelje rada autobuskog voznog parka e) Radni i punu proizvodnost autobuskog voznog parka f) Nacrtati u odgovarajućoj razmjeri red vožnje
Rješenje: a) Prevezeni putnici u toku nedelje - 7 dana Tabela 1, predstavlja prevezene putnike po dionicama i vrijednost ukupnog broja prevezenih putnika. ODLAZAK (A – G) POVRATAK (G – A) Pu Pi Q Li Pkm Sta
n A B C D E F G Pu Pi Q Li Pkm
2310 0 2310 30 69300 A 420 595 455 210 280 350 0 4515 0 0 0 2905 420 4795 12 57540 B 175
0 420 420 665 350 105
0 1750 2030 4515 30 135450
2135 1015 5915 28 165620
C 700 525 350 595 560 630 1225 875 4795 12 57540
1400 1225 6090 32 194880
D 630 490 280 350 350 700 1400 1330 4445 28 124460
980 1820 5250 12 63000 E 595 420 245 350 840 140 1610 1260 4375 32 140000 1050 2380 3920 26 10192
0 F 490 350 210 630 700 105
0 2380 420 4025 12 48300
0 3920 0 0 0 G 350 245 140 350 560 420 2065 0 2065 26 53690 10780 10780 2828
0 140 65226
0 UKUPNO 10430 10430 24220 140 559440
Tabela 1: Prevezeni putnici na liniji u posmatranom periodu Iz Tabele 1, vidi se da je u toku nedelje dana (7 dana) prevezeno:
)putnika(212101043010780PPP 21 =+=+=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 126 od 164
U tabeli 2, prikazane su potrebe za prevozom u toku dana.
ODLAZAK (A – G) POVRATAK (G – A)
Pu Pi Q Li Pkm Stan
A B C D E F G Pu Pi Q Li Pkm
330 0 330 30 9900 A 60 85 65 30 40 50 0 645 0 0 0
415 60 685 12 8220 B 250 60 60 95 50 150 250 290 645 30 19350
305 145 845 28 23660
C 100 75 50 85 80 90 175 125 685 12 8220
200 175 870 32 27840
D 90 70 40 50 50 100 200 190 635 28 17780
140 260 750 12 9000 E 85 60 35 50 120 20 230 180 625 32 20000
150 340 560 26 14560
F 70 50 30 90 100 150 340 60 575 12 6900
0 560 0 0 0 G 50 35 20 50 80 60 295 0 295 26 7670
1540
1540
4040
140
93180
UKUPNO 1490 1490 3460 140 79920
Tabela 2: Prevezeni putnici na liniji u toku dana b) Protoci putnika u toku nedelje: Tokovi putnika na liniji računaju se kao:
1n21
1n
1ii q.....qqqQ
−
−
=
+++==∑ λλλλλ gdje je: λq - broj putnika u vozilu po dionicama linije Na prvoj dionici linije imamo da je 1u1 pq =λ . Broj putnika na svim ostalim dionicama sem prve biće suma od broja putnika na prethodnoj dionici i razlike broja putnika koji su ušli i broja putnika koji su izašli na toj dionice linije tj. imamo )pp(qq 2i2u12 −+= λλ , dalje imamo da je )pp(qq 3i3u23 −+= λλ , odnosno na bilo kojoj stanici imamo da je: )pp(qq )1n(i)1n(u)2n()1n( −−−−
−+= λλ U našem primjeru imamo da su tokovi putnika u toku nedelje sljedeći: SMJER A - G
)putnika(2310pqp 1u1A === λ )putnika(4795)4202905(2310)pp(qqp 2i2u12B =−+=−+== λλ )putnika(5915)10152135(4795)pp(qqp 3i3u23C =−+=−+== λλ )putnika(6090)12251400(5915)pp(qqp 4i4u34d =−+=−+== λλ )putnika(5250)1820980(6090)pp(qqp 5i5u45E =−+=−+== λλ )putnika(3920)23801050(5250)pp(qqp 6i6u56F =−+=−+== λλ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 127 od 164
SMJER G – A
)putnika(2065pqp 1u1'G === λ
)putnika(4025)4202380(2065)pp(qqp 2i2u12'F =−+=−+== λλ
)putnika(4375)12601610(4025)pp(qqp 3i3u23'E =−+=−+== λλ
)putnika(4445)13301400(4375)pp(qqp 4i4u34'D =−+=−+== λλ
)putnika(4795)8751225(4445)pp(qqp 5i5u45'C =−+=−+== λλ
)putnika(4515)20301750(4795)pp(qqp 6i6u56'B =−+=−+== λλ
2310
4795
5915 6090
5250
3920
-2065
-4025-4375 -4445
-4795 -4515
-6000
-4000
-2000
0
2000
4000
6000
8000
Skica tokova putnika u toku nedelje
330
685
845 870
750
560
-295
-575-625 -635
-685 -645-800
-600
-400
-200
0
200
400
600
800
1000
Skica tokova putnika u toku dana
A
A
B
B
C
C
D
D
E
E
F
F
G
G
SMJER G - A
SMJER G - A
SMJER A - G
SMJER A - G
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 128 od 164
c) Inventarski i radni vozni park Potreban broj obrta u toku dana je:
)dan/obrta(184.1750870
qp
Z maxdd ≈===λ gdje je:
q = 50 - broj mjesta u autobusu Vrijeme trajanja obrta je:
)h(8(min)480
60420606040
1402ttt60
Vs
L2To dowodo
AG
==
=+=+⋅⋅=+=+⋅⋅=
Mogući broj obrta jednog autobusa u toku dana s obzirom na radno vrijeme autobusa i vrijeme trajanja obrta je:
)dan/obrta(5.1480
6012To
60HrZod =
⋅=
⋅=
Potreban broj autobusa na radu je: )vozila(12
5.118
Z
ZAr
od
d === λ
Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna vozila - autobusi nalaze na radu to je inventarski vozni park:
)vozila(158.0
12ArAi
t
===α
d) Izmjeritelji rada autobuskog voznog parka Autodani autobuskog voznog parka su:
)autodana(105715DiAiAD ii =⋅=⋅= )autodana(84712DrArAD rr =⋅=⋅=
)autodana(841058.0ADAD sits =⋅=⋅=α Koeficijent iskorištenja voznog parka je:
)(80.010584
ADAD
i
r −===α
Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:
)(0.18484
AD
AD'
s
r −===α
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 129 od 164
Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način: )autosati(100871212DrArHrAH rr =⋅⋅=⋅⋅=
Autosati provedeni u vožnji su: )ausati(882712
60420
5.1DrAr60
tZAH W
woodW =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅=
Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je: )(50.0
84241008
AD24
AH
r
r−=
⋅=
⋅=ρ
Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:
)(875.01008882
AH
AH
r
W −===δ
Izračunavanje ukupnih autokilometara: npt AKAKAKAK ++= gdje je:
)autokm(352801402845.1L2ADrZAKAK AGodt =⋅⋅⋅=⋅⋅⋅== )autokm(0AK pp = )autokm(0AK nn =
Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(0.1
3528035280
AK
AK t−===β
Koeficijent nultog pređenog puta je: )(0
352800
AK
AK n −===ω Vrijednost eksploatacione brzine je:
)h/km(0.35100835280
AHAK
Ver
===
Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:
)dan/km(42084
35280ADAK
Kr
sd ===
Ostvareni transportni rad je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 130 od 164
)pkm(1211700559440652260
UU135450575401244601400004830053690
101920630001948801656205754069300
pLpLpLpLpLpL
pLpLpLpLpLpLU
21
'BBA
'CCB
'DDC
'EED
'FFE
'GGF
FFGEEFDDECCDBBCAAB
=+=
=+=++++++
++++++=
=⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+
+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅=
Srednje rastojanje transporta jednog putnika je:
)km(13.5721210
1211700PU
K 1sp === Srednja dužina vožnje sa putnicima je:
λλ
Z
tsp A
AKK =
gdje je: )voznji(151218712ZDrArA dZ =⋅⋅=⋅⋅= λλ
Imamo da je: )km(33.23
151235280
A
AKK
Z
tst ===
λλ
Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti autobusa je: )(687.0
35280501211700
AKqU
t
−=⋅
=⋅
=ε
Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti autobusa je:
)(28.0151250
21210AqP
Z
−=⋅
=⋅
=
λ
γ
Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje sa putnicima za cio vozni park je: )h(083.0
15128821008
A
AHAHt
Z
Wrd =
−=
−=
λ Interval između autobusa:
(min)4018
6012Z
60Hri
d
=⋅
=⋅
=
λ ili
(min)4012608
Nr60To
i =⋅
=⋅
=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 131 od 164
e) Proizvodnosti autobuskog voznog parka Radna proizvodnost voznog parka je:
)h/p(04.21100821210
AHP
W rr
'P ===
)h/pkm(08.1202
10081211700
AHU
W rr
'U ===
Puna proizvodnost voznog parka je:
)h/p(42.810524
21210AD24P
W ii
P =⋅
=⋅
=
)h/pkm(83.480
105241211700
AD24U
W ii
U =⋅
=⋅
=
f) Red vožnje Sada je na osnovu zadatih i izračunatih parametara linije potrebno u razmjeri nacrtati red vožnje za datu liniju. Prilikom iscrtavanja reda vožnje potrebno je da imamo u vidu: radno vrijeme linije, dnevno radno vrijeme autobusa, vrijeme uključivanja vozila na rad, vrijeme zadržavanja na terminusima i međustanicama, interval slijeđenja vozila, vrijeme isklučivanja pojedinog vozila i vrijeme obrta. U našem primjeru podaci koji su bitni za izradu reda vožnje su sljedeći: - Vrijeme prvog polaska u oba smjera je: 600 (h), - Vrijeme rada linije je: 1530 (h), - Radno vrijeme autobusa je: 12 (h), - Broj autobusa na radu je: 12 (autobusa), - Inarval slijeđenja autobusa je: 40 (min), - Ukupno vrijeme zadržavanja autobusa na terminusima i stanicama je: 60 (min), - Srednja saobraćajan brzine je: 40 (km/h), - Vrijeme obrta je To = 480 (min). Pošto zadatkom nije definisano pojednačno vrijeme zadržavanja na terminusima i stanicama, potrebno u našem primjeru usvojiti ova vremena. Za izradu reda vožnje ove vrijednosti su usvojene i to: - Vrijeme zadržavanja na terminusima je po 10 (min), - Vrijeme zadržavanja na stanicama je 8 (min). Razmjera na osnovu koje je nacrtan red vožnje je: R: 60 (min) = 24 (mm).
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 132 od 164
Zadatak 27 Autotransportno preduzeće u posmatranom eksploatacionom periodu ostvarilo je sljedeće tehničko - eksploatacione pokazatelje: - ukupni autokilometri AK =181 874 (km), - srednja dnevna kilometraža Ksd = 289 (km), - broj autodana ADi = 976 (autodanai,) - ukupna količina prevezene robe je Q = 24260 (t) - ostvareni transportni rad je U = 3003200 (tkm). Transportna sredstva sa kojima raspolaže autotransportno preduzeće imaju sljedeće tehničke karakteristike: - potrošnja goriva Qg = 40 (l/100km), - potrošnja ulja i maziva u periodičnoj izmjeni Qm = 22 (l), - periodičnost izmjene ulja i maziva Kzm = 10000 (km), - broj autoguma na vozila NAG = 18 (autoguma), - periodičnost izmjene autoguma je KAG = 50000 (km), Nabavna vrijednost jednog vozila je NV = 200000 (KM) a vrijednost vozila u momentu rashodovanja je RV = 40000 (KM). Cijena dizel goriva je 1 (KM/l) a prosječna cijena ulja i maziva je 8 (KM/l). Cijena jedne autogume je )(1000KMCAG = Potrebno je izračunati: a) Vrijednost promjenljivih troškova u koje je potrebno obuhvatiti: - troškove goriva, - troškove ulja i maziva, - troškove autoguma, - dnevnice vozačkog osoblja, - troškove tekućeg održavanja koji su 10 % od troškova goriva i - ostale materijalne troškove koji su 5 % od troškova goriva. b) Stalne troškove koji su 32 % sadržani u ukupnim troškovima. c) Vrijednost promjenljivih i stalnih troškova po satu. d) Transportne troškove za cio vozni park po pređenom kilometru, transportne troškove po toni prevezene robe i transportne troškove po tonskom kilometru. e) Vremensku amortizaciju ako je eksploatacioni vijek vozila 10 godina.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 133 od 164
Rješenje: a) Vrijednost promjenljivih troškova a1) Troškovi goriva se izračunavaju kao:
)km/KM(4.0100
140100
CQT gg
g =⋅
=⋅
= 1 gdje je: Qg = 40 (lit/100km) - potrošnja goriva, Cg = 1 (KM/l) - jedinična cijena goriva a2) Troškovi ulja i maziva se izračunavaju kao:
)km/KM(0176.010000
822K
CQT
zm
mmm =
⋅=
⋅=
gdje je: Qm = 22 (lit/100km) - potrošnja ulja i maziva u periodičnoj izmjeni, Cm = 8 (KM/l) - prosječna jedinična cijena ulja i maziva. a3) Troškovi autoguma se izračunavaju kao:
)km/KM(36.050000
100018K
CNT
AG
AGAGAG =
⋅=
⋅=
2 gdje je: NAG - broj autoguma, CAG - jedinična cijena autogume, KAG - pređeni kilometri između dvije zamjene autoguma. a4) Troškovi dnevnica vozačkog osoblja izračunavaju se na osnovu izraza:
)km/KM(1038.028930
K30
Tsd
dn ===
a5) Troškovi tekućeg održavanja (10% Tg):
)km/KM(04.04.01.0Tg1.0TTo =⋅=⋅= 1 Godišnja troškovi goriva se računaju na osnovu izraza:
ggodgod CP ⋅=υ , gdje je Pgod - godišnja potrošnja goriva u litrima. Godišnja
potrošnja goriva u litrima računa se na osnovu izraza: 100
PAkPAKP ttpp
god
⋅+⋅=
, gdje je Pp (l) - normativ potrošnje za pređene prazne
kilometre a Pt (l) je normativ potrošnje za pređene kilometre pod teretom. 2 Godišnja troškovi autoguma se računaju na osnovu izraza:
)/)((3
3
2
2
1
1 godKMV
N
V
N
V
NCAK
AG
AG
AG
AG
AG
AGAGAGgod ++•=υ , gdje je:
NAG1, NAG2, NAG3 - broj autoguma na prednjoj, pogonskoj osovini tegljača i na osovinama prikolice. VAG1, VAG2, VAG3 - vijek autogume na prednjoj, pogonskoj osovini tegljača i na osovinama prikolice.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 134 od 164
a6) Ostali promjenljivi materijalni troškovi (5% Tg): )km/KM(02.04.005.0Tg05.0Tost =⋅=⋅=
Ukupna vrijednost promjenljivih troškova je:
)km/KM(9414.002.004.01038.036.00176.04.0Tp
TTTTTmTgTp ostTOdnAG
=+++++=
⇒+++++=
Vrijednost promjenljivih troškova za cio vozni park je:
)KM(184.1712161818749414.0AKTP pT =⋅=⋅= b) Ukupni troškovi su: Sp TTU += . Pošto je zadatkom dato da su stalni troškovi sa 32% sadržani u ukupnim troškovima to je:
⇒⋅+= U32.0TU p )km/KM(384.168.0
TU p
== to je vrijednost stalnih troškova je: )km/KM(443.09414.0384.1TUT PS =−=−=
Stalni troškovi za cio vozni park su: )KM(182.80570181874443.0AKTP SS =⋅=⋅=
Ukupni troškovi za cio vozni park su: )KM(366.251786182.80570184.171216PPU STT =+=+=
c) Vrijednost promjenljivih i stalnih troškova c1) Vrijednost promjenljivih troškova po satu je:
)h/KM(309.797624
184.171216ADi24
PQ T
phi =⋅
=⋅
= c2) Vrijednost stalnih troškova po satu je:
)h/KM(439.397624
182.80570ADi24
PQ S
shi =⋅
=⋅
= d) Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru, po toni prevezene robe i po tonskom kilometru d1) Vrijednost ukupnih troškova po pređenom kilometru računa se kao:
)km/KM(384.1181874
366.251786AK
UQ T
tkm === d2) Vrijednost ukupnih troškova po toni prevezene robe računa se kao:
)t/KM(19.10324640
366.251786Q
UQ T
tt ===
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 135 od 164
d3) Vrijednost ukupnih troškova po tonskom kilometru računa se kao:
)tkm/KM(0838.03003200
366.251786U
UQ T
ttkm === e) Troškovi amortizacije u toku godine po jednom vozilu su:
)KM(1600010
40000200000g
RvNvTa =
−=
−=
gdje je: Nv - nabavna vrijednost vozila Rv - rashodovana vrijednost vozila Zadatak 28
Autotransportno preduzeće koje se bave javnim prevozom u putnika u svojoj ponudi destinacija - odredišta namjerava da ponudi po dvije nove autobusne linije u međunarodnom saobraćaju na relacijama: Sarajevo - Beč i Sarajevo - Hamburg i u unutrašnjem saobraćaju na relacijama: Sarajevo - Tuzla i i Sarajevo – Bihać. Preduzeće raspolaže autobusima kapaciteta 50 i 40 mjesta. Vrijednost rabljenog autobusa od 50 mjesta iznosi 70 000 (KM). Autobusi koji bi se koristili za prevoz na razmatranim relacijama imaju sljedeće tehničke karakteristike: - potrošnja goriva Qg = 40 (l/100km), - potrošnja ulja i maziva Qm = 0.36 (l/100km), - broj autoguma na autobusu NAG = 6 (autoguma), - periodičnost izmjene autoguma je KAG = 25000 (km), Cijena dizel goriva je 1 (KM/l), popravni faktor potršnje goriva (fv) je 1.1 (-). Prosječna cijena ulja i maziva je 15 (KM/l), popravni faktor potrošnje ulja i maziva (fv) je 1.2 (-). Cijena jedne autogume je )KM(750CAG = , popravni faktor potrošnje autoguma (fsk) je 1.2 (-). Faktor utroška radne snage (fs) je 0.034 (-), faktor starosti autobusa (a) je 0.4 (-), faktor utroška rezervnih dijelova (fr) je 0.004 (-), vrijednost sata rada automehaničara (HAM) je 5 (KM). Faktor održavanja s obzirom na određenu eksploatacionu brzinu (fVe) je 1.1 (-). Prosječna brzina putovanja je 60 (km/h). Koeficijenti amortizacije su: b = 4.754 (-) i c = 298.75 (-). Parametri troškova uprave su: e = 135.53 (-), f = 22.63 (-), g = 1018 (-) i h = 2 (-). Prosječna vrijednost troškova osiguranja, registracije, putarine i doprinosa je 0.2 (KM/km).Prosječna bruto plata vozača je 2000 (KM), a prosječna bruto plata pomoćnika vozača je 1500 (KM). Broj radnih dana u godini je 300 (dana). Vrijednost dnevnice za inostranstvo je 60 (KM/dan). Godišnja pređena kilometraža autobusa je 100 000 (km/god.). Cijene karte prevoza u untrašnjem saobraćaju na relaciji: Sarajevo - Tuzla je 10 (KM) a na relaciji Sarajevo - Bihać je 25 (KM) Cijene karte prevoza u međunarodnom saobraćaju na relaciji Sarajevo - Beč je 85 (KM) a na relaciji Sarajevo - Hamburg je 150 (KM). Cijenu prevoza prtljaga iznosi u unutrašnjem saobraćaju 2 (KM) po koferu a u međunarodnom saobraćaju 5 (KM) po koferu.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 136 od 164
Potrebno je izračunati: A) Troškove eksploatacije Priohode ostvarene na osnovu prodatih karata i prtljaga sa 50 % popunjenosti odnosno sa 100% popunjenosti autobusa. Izvršiti analizu opravdanosti uvođenja ovih linija uz korištenje Cost Benefit metode odnosno metode ekonomskih troškova i ekonomskih koristi i odrediti prag rentabilnosti poslovanja. U razmatranje uzeti troškove eksploatacije koji su najznačajniji i imaju najveći uticaj na formiranje ukupnih toškova eksploatacije. Troškovi eksploatacije autobusa u unutrašnjem saobraćaju 20% su manji od troškova autobusa u međunarodnom saobraćaju. Rješenje: A) Proračun troškova eksploatacije Osnovni eksploatacioni troškovi raščlanjeni su na dvije osnovne kategorije i to na: troškovi potrošnje i vremensko zavisne troškove. U okviru troškova potrošnje, izračunati su troškovi: goriva, ulja i maziva, guma i održavanje vozila, a u vremensko zavisne troškove uključeni su: troškovi amortizacije, režije i plate voznog osoblja. A1) Troškovi goriva Proračun troškova potrošnje goriva po jednom kilometru izvršen je prema obrascu:
)km/KM(44.01.1100
401fv
100
CQT g
ggg =⋅
⋅=⋅
⋅= gdje je:
Cg = 1.0 (KM/l) - cijena goriva po litru, Qg = 40 (l / 100 km) - specifična potrošnja goriva na 100 km, fvg = 1.1 (-) - popravni faktor potrošnje goriva u odnosu na brzinu, uspone, krivine i stanje puta. A2) Troškovi ulja i maziva Potrošnja ulja i maziva izračunata je po obrascu
)km/KM(06.02.1100
36.015fv
100
CQT mm
m =⋅⋅
=⋅⋅
= gdje je: Qm = 0.36 (l / 100) - specifična potrošnja ulja Cm = 15 (KM/l) - prosječna cijena ulja i maziva fvm = 1.2 (-) - korekcioni faktor potrošnje motornog ulja pri odgovarajućim eksploatacinim brzinama A3) Troškovi guma Troškovi potrošnje autoguma izračunati su prema obrascu:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 137 od 164
)km/KM(18.02.125000
6750fsk
K
CNT AG
AG
AGAGAG =⋅
⋅=⋅=
gdje je: KAG = 25 000 (km) - vijek trajanja gume NAG = 6 - broj guma na autobusu CAG = 750 (KM) - cijena jedne autogume fskAG = 1.2 (-) - popravni faktor potrošnje gume na putu sa lošim stanjem kolovoza. A4) Troškovi održavanja Troškovi održavanja i popravki autobusa izračunati su na osnovu faktora utroška rezervnih dijelova, kao i faktora radne snage prema obrascu:
VeAMRSVRD
O f100
H2fs
100
aVfrT ⋅
⋅⋅+⋅⋅=
)km/KM(24.11.1)0034.012.1(
1.1100
52034.0
100
4.070000004.0TO
=⋅+=
=⋅
⋅⋅+⋅⋅=
gdje je: frRD = 0.004 (-) - faktor utroška rezervnih dijelova, VV = 70 000 (KM) - vrijednost autobusa (rabljenog), a = 0.4 (-) - faktor starosti autobusa, fs = 0.034 (-) - faktor utroška radne snage, HAM = 5 (KM) - vrijednost sata rada automehaničara3, fVe = 1.1 (-) - popravni faktor održavanja pri datoj eksploatacionoj brzini. A5) Troškovi amortizacije Amortizacija predstavlja značajnu stavku u proračunu eksploatacionih troškova autobusa. Predpostavlja se da je amortizacioni vijek autobusa oko 7 godina i da u tom periodu može da pređe oko 700 000 km. Nabavna vrijednost autobusa starog 3 godina koji je prešao oko 300 000 km, iznosi oko 70 000 KM. Proračun troškova amortizacije izračunat je prema obrascu:
+⋅⋅=cVb
11000
VT
pr
VA
)/(12.0
75.15870
75.29860754.41
100070000
kmKMTA ==
+⋅⋅=
3 Plata automehaničara izračunata je na osnovu prosječnog broja sati rada u mjesecu pomnoženo sa cijenom sata tj. 180 x 5 = 900 (KM), koeficijent 2 daje bruto sat rada automehaničara.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 138 od 164
gdje je: VV = 70 000 (KM) - vrijednost rabljenog autobusa Vpr = 60 (km/h) - prosječna brzina putovanja b = 4.754 (-) - koeficijenti amortizacije4 c = 298.75 (-) - koeficijenti amortizacije5 6) Troškovi režije U troškove režije spadaju sljedeći troškovi i to: uprave, osiguranja, registracije i putarine. Troškovi uprave obuhvataju troškove zaposlenih u poslovnici kao i režijske troškove poslovnice (kirija, voda, telefon, grijanje, struja i itd). Troškove uprave iznose oko 0.1 - 0.5 (KM /km). Za troškove uprave za autobus od oko 50 mjesta može se koritstiti sljedećei obrazac:
hVg
fVeH
pr
pr
+⋅
+⋅=
gdje je: e, f, g, h - predstavljaju parametre troškova uprave i oni su različiti za razne vrste transportnih sredstava. Vrijednost ovih parametara za autobus od oko 50 mjesta je: e = 135.53(-) f = 22.63 (-), g = 1018 (-), h = 2 (-). Prema tome, imamo da su, troškovi uprave:
)/(133.02601018
63.226053.13521018
63.2253.135kmKM
V
VC
pr
prupr =
+⋅
+⋅=
+⋅
+⋅=
Troškovi osiguranja, registracije, putarine i raznih doprinosa zadatkom je definisano da je njihova prosječna vrijednost kod autobusa oko 0.20 (KM/km) tj. )km/KM(2.0Cos = . Prema tome, ukupni troškovi režije na navedenim relacijama, iznose:
)km/KM(333.0)2.0133.0()CC(T osuprR =+=+= 7) Troškovi plata U okviru ovih troškova spadaju plate i dnevnice vozača i pomoćnika, koje su izračunate prema obrascu:
god
dnplVPplVPL K
VDrn)VV(12T
⋅⋅++⋅=
gdje je: VplV = 2 000 (KM) - bruto plata vozača VplVP = 1 500 (KM) - bruto plata pomoćnika n = 2 - broj voznog osoblja Dr = 300 - broj radnih dana u godini Vdn = 60 (KM) - iznos dnevnica za inostranstvo Kgod = 100 000 (km) - godišnja pređena kilometraža autobusa. Prema tome imamo da je: 4 Utvrđuje se na osnovu optimalnih uslova za transportno sredstvo uz korištenje pokazatelja o: godišnje kilometraže, vijeka upotrebe i pređenoj kilometraže u toku vijeka upotrebe. Vrijednost je uslovljena vrstom transportnog sredstva. 5 Vidi 2.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 139 od 164
)km/KM(78.0100000
603002)15002000(12TPL =
⋅⋅++⋅=
Na osnovu gore navedenih vrijednosti svih pojedinačnih troškova imamo da su ukupni troškovi eksploatacije (KM/km) sljedeći:
⇒++++++==∑ PLRAoAGmgi TTTTTTTTTE )km/KM(153.378.0333.012.024.118.006.044.0TE =++++++=
Prema tome utvrđeni su troškovi eksploatacije autobusa (N=50), koji iznose 3.153 (KM/km), a odnose se na međunarodni saobraćaj. Troškovi autobusa (N=40), koji vrši prevoz putnika na unutrašnjim linijama su 20 (%) manji od troškova autobusa u međunarodnom saobraćaju iznosi 2.522 (KM/km). Veličina troškova eksploatacije autobusa na pojedinim linijama, zavise od jediničnih troškova KM/km i dužine linije izražene u kilometrima, podaci o vrijednostima troškova eksploatacije za linije u unutrašnjem saobraćaju date su u Tabeli 1, a za linije u međunarodnom saobraćaju u Tabeli 2.
R.B.
Relacija
Dužina (KM)
Troškovi eksploatacije
(KM)
1
SARAJEVO - TUZLA
119
300
2
SARAJEVO - BIHAĆ
312
787 Tabela 1: Troškovi eksploatacije za linije u unutrašnjem saobraćaju
R.B.
Relacija Dužina (KM)
Troškovi eksploatacije
(KM)
1
SARAJEVO - BEČ
794
2503
2
SARAJEVO - HAMBURG
1856
5852 Tabela 2: Troškovi eksploatacije za linije u međunarodnom saobraćaju
B) ANALIZA PRIHODA Cijene prevoza u untrašnjem saobraćaju - SARAJEVO - TUZLA............. 10 KM - SARAJEVO - BIHAĆ............. 25 KM Cijene prevoza u međunarodnom saobraćaju - SARAJEVO - BEČ..................... 85 KM
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 140 od 164
- SARAJEVO - HAMBURG...... 150 KM Cijenu prevoza prtljaga iznosi u unutrašnjem saobraćaju 2 KM po koferu a u međunarodnom saobraćaju 5 KM po koferu. U Tabeli 3, data je vrijednost prihoda na linijama u unutrašnjem saobraćaju sa 50 % i sa 100 % popunjenosti autobusa, stim procentom je razmtran i dobit od prtljaga. a u Tabeli 4. date su navedene vrijednosti za međunarodni saobraćaj.
Tabela 3: Prihodi autobusa u untrašnjem saobraćaju
PRIHOD PO AUTOBUSU (KM)
R.B. Relacija 50 % popunjenosti 25 PUTNIKA
100 % popunjenosti 50 PUTNIKA
karte prtljag ukupno karte prtljag ukupno
1
SARAJEVO - BEČ
2125
125
2250
4250
250
4500
2
SARAJEVO - HAMBURG
3750
125
3875
7500
250
7750
Tabela 4: Prihodi autobusa u međunarodnom saobraćaju ANALIZA OPRAVDANOSTI UVOĐENJA BUS LINIJE Metodom upoređenja ekonomskih troškova i ekonomske koristi (prihoda) omogućeno je dobijanje odgovora o opravdanosti uvođenja autobuske linije na nekoj putnoj relaciji. Opšti analitički Cost - Benefit metoda glasi: K/T > 1 ili P = K - T gdje je: K - ekonomske koristi od prodatih karata i prtljaga, T - eksploatacioni troškovi autobusa P - čist prihod To znači, ukoliko su ekonomske koristi veće od eksploatacionih troškova tada je uvođenje autobuske linije opravdano. U Tabeli 5 i Tabeli 6, prikazana je analiza opravdanosti uvođenja linija u unutrašnjem odnosno u međunarodnom saobraćaju sa 50 % popunjenosti.
R.B.
RELACIJA
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE
PRIHODI
ANALIZA
PRIHOD PO AUTOBUSU (KM)
R.B. Relacija 50 % popunjenosti 20 PUTNIKA
100 % popunjenosti 40 PUTNIKA
karte prtljag ukupno karte prtljag ukupno
1
SARAJEVO - TUZLA
200
40
240
400
80
480
2
SARAJEVO - BIHAĆ
500
40
540
1000
80
1080
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 141 od 164
(KM) (KM) OPRAVDANOSTI
1
SARAJEVO - TUZLA
300
240
Nerentabilno
2
SARAJEVO - BIHAĆ
787
540
Nerentabilno
Tabela 5: Analiza opravdanosti sa 50 % popunjenosti autobusa u unutrašnjem saobraćaju
R.B.
RELACIJA
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE
(KM)
PRIHODI (KM)
ANALIZA
OPRAVDANOSTI
1
SARAJEVO - BEČ
2503
2250
Nerentabilno
2
SARAJEVO - HAMBURG
5852
3875
Nerentabilno
Tabela 6: Analiza opravdanosti sa 50 % popunjenosti autobusa u međunarodnom
saobraćaju U Tabeli 7 i Tabeli 8, prikazana je analiza opravdanosti uvođenja linija u unutrašnjem odnosno u međunarodnom saobraćaju sa 100 % popunjenosti.
R.B.
RELACIJA
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE
(KM)
PRIHODI (KM)
ANALIZA
OPRAVDANOSTI 1 SARAJEVO - TUZLA 300 480 Rentabilno 2 SARAJEVO - BIHAĆ 787 1080 Rentabilno
Tabela 7: Analiza opravdanosti sa 100 % popunjenosti autobusa u unutrašnjem saobraćaju
R.B.
RELACIJA
TROŠKOVI EKSPLOATACIJE
(KM)
PRIHODI (KM)
ANALIZA
OPRAVDANOSTI 1 SARAJEVO - BEČ 2503 4500 Rentabilno 2 SARAJEVO - HAMBURG 5852 7750 Rentabilno
Tabela 8: Analiza opravdanosti sa 100 % popunjenosti autobusau međunarodnom
saobraćaju U Tabeli 9, prikazan je prag rentabilnosti (procenat popunjenosti) za pojedine linije, odnosno kada vrijednost troškova izjednačava se sa vrijednošću prihoda na liniji.
R.B.
Relacija
Prag rentabilnosti (popunjenost autobusa za rentabilno poslovanje)
1 SARAJEVO - TUZLA (300/480=62.5) 62.5 % (0.625x40= 25 mjesta) 2 SARAJEVO - BIHAĆ (787/1080=72.8) 72.8 % (0.728x40=29 mjesta) 3 SARAJEVO - BEČ (4500/2503=55.6) 55.6 % (0.556x50=28 mjesta) 4 SARAJEVO - HAMBURG (5852/7750=75.5) 75.5 % (0.755x50=38 mjesta)
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 142 od 164
Zadatak 28 U toku jedne godine (365 dana) autotransportno preduzeće koje se bavi transportom tereta ostvarilo je sljedeće tehničko - eksploatacione pokazatelje: Vrijednost koeficijenta iskorištenja voznog parka je: )(68.0 −=α , Vijednost koeficijenta iskorištenja vremena u 24 sata je: )(62.0 −=ρ , Ukupni autokilometri za cio vozni park su: )autokm(0.2400000AK = , Koeficijent iskorištenja pređenog puta je: )(75.0 −=β , Srednja vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je: )h/km(20Ve = i )h/km(0.42Vs = , Srednja dužina jedne vožnje sa teretom je: )km(642K st =λ . Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je: )(88.0 −=ε , Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je: )(84.0 −=γ , Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom je: )h(5.6td = , Ukupna količina prevezene robe je: )t(8.64600Q = . Autotransportno preduzeće rasplaže sa 30 - tovarnih jedinica - tegljačima sa poluprikolicom korisne nosivosti: )t(22q = . U obračunskom periodu autotransportno preduzeće ima sljedeće ekonomske izmjeritelje: ukupan prihod je: )KM(0.20743000PP = , ukupna vrijednost promjenljivih troškova je:∑ = )(0.7560000 KMpυ , ukupna vrijednost stalnih troškova je:∑ = )(12483000KMsυ . Potrebno je odrediti: A) Izvršiti analizu uticaja tehničko - eksploatacionih izmjeritelja na cijenu koštanja transporta i to: A1) po toni prevezene robe A2) po tonskom kilometru A3) po pređenom kilometru Nacrtati dijagrame zavisnosti tehničko - eksploatacionih izmjeritelja na cijenu koštanja transporta i prokomentarisati dobijene rezultate. Rješenje: A1) Promjena cijene koštanja transporta prevezene tone robe u funkciji promjene eksploatacionih izmjeritelja definiše se na sljedeći način:
)t/KM(Kt
VsK
q1 stpdssts
T
⋅+⋅
⋅+⋅⋅⋅⋅
⋅= βυ
ραυ
βραυ
γυ λλ
gdje je: υ s - vrijednost stalnih troškova po inventarskom satu (KM/hi), υ p - vrijednost promjenljivih troškova po pređenom kilometru (KM/km), Vrijednost promjenljivih troškova po pređenom kilometru u obračunskom periodu (1 godina) za autotransportno preduzeće na osnovu navedenih ekonomskih pokazatelja je:
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 143 od 164
)km/KM(15.32400000
0.7560000AK
pp ===∑υ
υ Vrijednost stalnih troškova po inventarskom satu je:
)h/KM(5.4724365300.12483000
AHi is
s =⋅⋅
==∑υ
υ Na osnovu navedenih vrijednosti izvršiti će mo analizu cijene transporta tone robe u zavisnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja, tako što ćemo vršiti promjenu jednog od izmjeritelja a ostale koeficijente smatrati konstantnim vrijednostima. U našem zadatku vrijednost pojedinih parametara je sljedeća: q = 22 (t), )km(642K st =λ , Vs = 42(km/h),
)(75.0 −=β , td =6.5(h), )(88.0 −=ε , )(84.0 −=γ , )(68.0 −=α , )(58.0 −=ρ , )/(15.3 kmKMp =υ , )/(5.47 kmKMs =υ .
1. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara definiše se:
γγυ 7.269
75.064215.3
58.068.05.65.47
4275.058.068.06425.47
221
T =
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅=
γγυ 7.269
)(T =
2. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskorištenja voznog parka definiše se:
9.14513.119
75.064215.3
58.05.65.47
4275.058.06425.47
2284.01
T +=
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅=
αααυ
9.145
13.119)(T +=α
αυ 3. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskorištenja vrmena u 24 sata definiše se:
9.1456.101
75.064215.3
68.05.65.47
4275.068.06425.47
2284.01
T +=
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅=
ρρρυ
9.145
6.101)(T +=
ρρυ
4. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene korisne nosivosti na osnovu navedene jednačine i vrijednosti pojedinih parametara definiše se:
q
1.7064
75.0
64215.3
58.068.0
5.65.47
4275.058.068.0
6425.47
q84.0
1T =
⋅+⋅
⋅+⋅⋅⋅⋅
⋅=υ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 144 od 164
q1.7064
)q(T =υ
5. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene srednje dužine jedne vožnje sa teretom definiše se:
4.42K434.075.0
K15.3
58.068.05.65.47
4275.058.068.0
K5.47
2284.01
ststst
T +⋅=
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅= λ
λλυ
4.42K434.0)K( ststs +⋅= λλυ
6. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskorištenja pređenog puta definiše se:
4.4220964215.3
58.068.05.65.47
4258.068.06425.47
2284.01
T +=
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅= βββυ
4.42
209)(T += ββυ
7. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene vrijednosti saobraćajne brzine definiše se:
3.188Vs
6.557875.064215.3
58.068.05.65.47
Vs75.058.068.06425.47
2284.01
T +=
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅=υ
3.188
Vs6.5578
)Vs(T +=υ 8. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene srednjeg vremena trajanja dangube u toku vožnje definiše se kao:
7.278t52.675.064215.3
58.068.0
t5.47
4275.058.068.06425.47
2284.01
dd
T +⋅=
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅=υ
7.278t52.6)t( ddT +⋅=υ
U Tabeli 1 i Tabeli 2, prikazana je zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja.
α υ αT ( ) β υ βT ( ) ρ υ ρT ( ) γ υ γT ( )
0.2 741.5 0.2 1087.4 0.2 653.9 0.2 1348.6 0.3 543.0 0.3 739.0 0.3 484.6 0.3 899.1 0.4 443.7 0.4 564.9 0.4 399.9 0.4 674.3 0.5 384.2 0.5 460.4 0.5 349.1 0.5 539.4 0.6 344.5 0.6 390.7 0.6 315.3 0.6 449.5 0.7 316.1 0.7 340.9 0.7 291.1 0.7 385.3 0.8 294.8 0.8 303.6 0.8 272.9 0.8 337.2 0.9 278.3 0.9 274.6 0.9 258.8 0.9 299.7 1.0 265.0 1.0 251.4 1.0 247.5 1.0 269.7
Tabela 1: Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 145 od 164
λstK
)K( stT λυ
q υ T q( ) V s
υ T Vs( ) t d
υ T dt( )
450 237.7 14 504.6 34 352.3 2.5 295.0 500 259.4 16 441.5 36 343.2 3.5 301.5 550 281.1 18 392.5 38 335.1 4.5 308.1 600 302.8 20 353.2 40 327.7 5.5 314.1 650 324.5 22 321.1 42 321.1 6.5 321.1 700 346.2 24 294.3 44 315.1 7.5 327.6 750 367.9 26 271.7 46 309.5 8.5 334.1 800 389.6 28 252.3 48 304.5 9.5 340.6 850 411.3 30 235.5 50 299.8 10.5 347.2
Tabela 2: Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja
Zbirni dijagram zavisnosti cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih pokazatelja dat je na grafiku 1.
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
Line 1 741.5 741.5 741.5 543 443.7 384.2 344.5 316.1 294.8 278.3 265
Line 2 1087.4 1087.4 1087.4 739 564.9 460.4 390.7 340.9 303.6 274.6 251.4
Line 3 653.9 653.9 653.9 484.6 399.9 349.1 315.3 291.1 272.9 258.8 247.5
Line 4 1348.6 1348.6 1348.6 899.1 674.3 539.4 449.5 385.3 337.2 299.7 269.7
Line 5 237.7 237.7 237.7 259.4 281.1 302.8 324.5 346.2 367.9 389.6 411.3
Line 6 504.6 504.6 504.6 441.5 392.5 353.2 321.1 294.3 271.7 252.3 235.5
Line 7 352.3 352.3 352.3 343.2 335.1 327.7 321.1 315.1 309.5 304.5 299.8
Line 8 295 295 295 301.5 308.1 314.1 321.1 327.6 334.1 340.6 347.2
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 1: Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja
Stvarna vrijednost cijene transporta tone robe na osnovu na osnovu datih vijednosti parametara eksploatacije je:
B B
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 146 od 164
)km/KM(095.32175.064215.3
58.068.05.65.47
4275.058.068.06425.47
2284.01
Kt
Vs
K
q1 stpdssts
T
=
⋅+⋅⋅+⋅⋅⋅
⋅⋅=
=
⋅+⋅
⋅+⋅⋅⋅⋅
⋅= βυ
ραυ
βραυ
γυ λλ
Izračunata vrijednost na dijagramu predstavlja pravu liniju (A - A) postignute pri stvarnom radu vozila. Ovaj nivo cijene transporta tone robe na dijagramu potrebno je da sijeće svaka od linija zavisnosti pojedinih izmjeritelja. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza može se zaključiti da najveći uticaj na promjenu vrijednosti radne proizvodnosti ima promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila (γ ) i promjena vrijednosti koeficijenta iskorištenja pređenog puta (β ) (ugao rasta - pada imaju najveći), zatim sljede promjena vrijednosti iskorištenja voznog parka (α ) i itd. Ako želimo da smanjimo vrijednost cijene koštanja transporta tone robe (prava B - B), potrebno je preuzmemo mjere koje će vrijednosti pojedinih paramatara povećati odnosno smanjiti zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. A2) Analiza cijene koštanja transporta po tonskom kilometru može se definisati i analizirati pomoću sljedećeg izraza:
)/(1
tkmKMVsK
t
qs
st
dsptkm
⋅⋅⋅+⋅⋅⋅+⋅= βρα
υραυ
βυ
ευλ
A2) Analiza cijene koštanja transporta po pređenom kilometru definiše se sljedećim obrascom:
)/(1
kmKMK
t
Vs pst
dskm υβ
ραυυ
λ
+
⋅+⋅=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 147 od 164
Zadatak 29 Preduzeće posjeduje na jednom širem području tri robno transportna centra iz kojih vrši distribuciju robe do određenih destinacija - odredišta. Kapaciteti RTC - a izraženih u tonama dati su u Tabeli 1. U toku godine potrebno je da preduzeće izvrši distribuciju robe do pet potrošačkih centara, koji imaju odgovarajuće zahtjeve za robom izražene u tonama koji su navedeni u Tabeli 1. Vrijednost transportnih troškova izraženih u KM/t od svakog RTC-a do svakog potrošačkog centra dati su u Tabeli 1.
POTROŠAČKI CENTRI PC1 PC2 PC3 PC4 PC5 POTREBE ZA ROBOM (t) 90 20 80 40 50 KAPACITET
RTC (t) TROŠKOVI (KM/t)
ROBNO RTC1 40 5 2 6 7 6 TRANS. RTC2 120 8 8 3 4 5 CENTRI RTC3 120 2 4 4 3 2
Tabela 1 Potrebno je odrediti:
a) Definisati funkciju kriterijuma i ograničenja b) Naći početni bazični plan koristeći dijagonalnu metodu, metodu najmanje cijene i
VAM metodu c) Iznaći optimalni plan transporta odnosno plan transporta kome će odgovarati
najmanji troškovi transporta koristeći Steping – stone metodu i MODI metodu Rješenje: 1. Definisati funkciju kriterijuma i ograničenja Navedeni zadatak je transportni problem koji riješavamo uz pomoć linearnog programiranja. Funkcija kriterijuma definišemo na sljedeći način:
∑∑==
⋅=
n
1jijij
m
1i
xc)X(F, 0xij ≥ i 0cij ≥ , m,...2,1i = , n,...2,1j =
gdje je: m - broj izvorišta (robno - transportnih centara), n - broj odredišta (potrošačkih centara), cij - troškovi transp. od i - tog RTC-a do j - tog PC-a, (KM/t), xij - količina transportovane robe od od i - tog RTC-a do j -tog PC, (t). Ograničenja definišemo na sljedeći način:
- ∑= =
n
1jiij ax
, m,...2,1i =
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 148 od 164
- ∑= =
m
1ijij bx
, n,...2,1j = gdje je: ai - kapacitet izvorišta - RTC - a, (t), bj - potrebe odredišta - PC - a, (t). U našem primjeru je ukupni kapacitet RTC-ova je jednak potrebama PC - ova to se radi o zatvorenom transportnom problemu koji definiše se sljedećim izrazom:
∑ ∑= =
=
m
1i
n
1jji ba Ako se radi o otvorenom transportnom problemu koji se definiše sa:
∑ ∑= =
≠m
1i
n
1jji ba
U ovom slučaju uvodi se fiktivno izvorište (RTC) ako je potražnja za robom u odredištima (PC) veća od ponude robe odnosno kapaciteta izvorišta (RTC) ili fiktivno odredište (PC) ako je ponuda veća od potražnje za robom, stim da su jedinični troškovi transportovanja preko tih fiktivnih odredišta odnosno izvorišta jednaki nuli. U našem zadatku funkcija kriterijuma je:
)(23442543
8867625)(
3534333231252423
22211514131211
KMxxxxxxxx
xxxxxxxxF
⋅+⋅+⋅+⋅⋅+⋅+⋅+⋅+
+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅=
Potrebno je odrediti vrijednosti 0xij ≥ , tako da funkcija kriterijuma F(x) postigne minimalnu vrijednost, odnosno da troškovi transporta budu minimalni uz poštivanje ograničenja. Ograničenja u našem zadatku su sljedeća: x11 + x12 + x13 + x14 + x15 = 40 (t) x21 + x22 + x23 + x24 + x25 = 120 (t) x31 + x32 + x33 + x34 + x35 = 120 (t) x11 + x21 + x31 = 90 (t) x12 + x22 + x32 = 20 (t) x13 + x23 + x33 = 80 (t) x14 + x24 + x34 = 40 (t) x15 + x25 + x35 = 50 (t) 2. Iznalaženje početnog bazičnog rješenja Metode koje se najčešće koriste za iznalaženje početnog bazičnog rješenja su: - Dijagonalna metoda - metoda sjeverozapadnog ugla, - Metoda najmanje cijene, - VAM metoda - Vogelova metoda. U našem zadatku početno bazično rješenje odrediti ćemo na osnovu sve tri metode. Dijagonalna metoda
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 149 od 164
Po ovoj metodi sa raspodjelom krećemo iz sjeverozapadnog ugla i raspodejlu vršimo po dijagonali. Vrijednost robe određuje na osnovu min(a1,b1) i tako redom dok ne raspodjelimo svu količinu robe tj. u našem primjeru imamo:
x11 = min (40, 90) x11 = 40
x21= min (120, 50)
x21 = 50 Ostale vrijednosti: xij = 0, (j = 2, 3, 4, 5), zato što su količine robe u RTC1 iscrpljene. Sada iKMo na RTC2 iz koje zadovoljavamo preostale potrebe prodajnog centra PC1. Analognim postupkom dobijemo: x22 = 20, x23 = 50, x33 = 30, x34 = 40, x35 = 50 U Tabeli 2, prikazani su rezultati raspodejele robe na određena polja odnosno početno bazično rješenje dobijeno dijagonalnom metodom, na osnovu kojeg se traži optimalno bazično rješenje.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6 RTC2 (120) 8 50 8 20 3 50 4 5 RTC3 (120) 2 4 4 30 3 40 2 50
Tabela 2: Početno bazično rješenje (dijagonalna metoda) Potrebno je provjeriti da li je navedeno rješenje bazično na osnovu:
71531nmr =−+=−+= Da bi početno rješenje bilo bazično potrebno je da broj polja preko kojih se vrši dostava bude r = m + n - 1. Na osnovu ovakve raposdjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno troškova transporta je:
)(1250502403404503208508405)( KMxF =⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅= Metoda najmanje cijene Po ovoj metodi sa raspodjelom krećemo iz od cijene sa najmanjom vrijednošću i na tom polju vršimo dostavu koja zadovoljava uslov: min(ai, bj) i tako redom dok ne raspodjelimo svu količinu robe. Pošto imamo tri vrijednosti od po 2 (KM/t) odaberemo proizvoljno:
x12 = min (20, 40) x12 = 20
U RTC1 je ostalo još 20 tona robe. Sljedeća najmanja vrijednost je:
x31 = min(120, 90)
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 150 od 164
x31 = 90 Analognim postupkom dobijemo sljedeće vrijednosti raspodjele:
x23 = 80, x24 = 40, x35 = 30, x15 = 20 U Tabeli 3, prikazani su rezultati raspodejele robe na određena polja odnosno početno bazično rješenje dobijeno metodom najmanje cijene, na osnovu kojeg se traži optimalno bazično rješenje.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 RTC2 (120) 8 8 3 80 4 40 5 RTC3 (120) 2 90 4 4 3 2 30
Tabela 3: Početno bazično rješenje (metoda najmanje cijene) Potrebno je provjeriti da li je navedeno rješenje bazično na osnovu:
71531nmr =−+=−+= Da bi početno rješenje bilo bazično potrebno je da broj polja preko kojih se vrši dostava bude r = m + n - 1. Pošto u zadatku početno bazično rješenje nema 7 polja preko kojih se vrši dostava i da bi zadovoljili uslove početnog bazičnog plana potrebno je da u okviru jednog RTC ili PC dodamo veličinu ε , koju ćemo pri iznalaženju optimalnog rješenja izjednačiti sa nulom. Da bi zadovoljili uslov zatvorenog transportnog peoblema kao dodamo na jednom RTC ili PC-u onda na nekom drugom moramo oduzeti tu istu količinu robe ε . Ovo se zove degeneracija transportnog problema. U Tabeli 4. prikazan je postupak rješavanja degeneracije transportnog prroblema u našem zadatku.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 RTC2 (120+ ε ) 8 ε 8 3 80 4 40 5 RTC3 (120- ε ) 290-
ε 4 4 3 2 30
Tabela 4: Početno bazično rješenje (metoda najmanje cijene) Raspodjela u Tabeli 4, zadovoljava uslov početnog bazičnog plana Na osnovu ovakve raspodjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno troškova transporta je:
)(6800
302)90(24048038206202)(
KM
xF
ε
εε
⋅+=
=⋅+−⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅=
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 151 od 164
VAM - metoda Prilikom iznalaženja početnog bazičnog rješenja uz korištenej VAM metode postupak se sastoji od dva koraka i to: - u prvom koraku nalaze se razlike između dvije najmanje cijene u svakoj vrsti i svakoj koloni. - u drugom koraku biramo najveću razliku cijena i po vrstama i kolonama i u toj vrsti odnosno koloni biramo najmanju cijenu i preko nje vršimo dostavu robe uz uslov min(a1,b1). Poslije dostave preko ovoga polja obnavljamo postupak stim ako smo zadovoljili odrerđenu vrstu ili kolonu ne uzimamo je u obzir prilikom daljeg postupka i tako redom dok ne raspodjelimo svu količinu robe. U Tabeli 5, prikazan je prvi korak VAM - metode za naš zadatak.
Potrošački centri(280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
Razlike po vrstama
RTC1 (40) 5 2 6 7 6 3/4 RTC2 (120) 8 8 3 4 5 1 RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 0 Razlike po kolonama 3/6 2 1 1 3/4
Tabela 5: Prvi korak VAM - metode (I iteracija) Pošto se pojavilo više razlika koje su najveće, može odabrati proizvoljna vrsta ili kolona koja posjeduje najveću razliku i nastaviti sa postupkom odnosno sa korakom dva. Međutim preporučuje se da se preračunaju u tim vrstama odnosno kolonama druge razlike. Druge razlike podrazumjevaju da se pronađe u vrsti odnosno koloni cijena koja po veličini sljedeća i utvrdi se razlika i koja od vrsta odnosno kolona pokaže da je ova druga razlika veća ide se sa raspodjelom po toj vrsti odnosno koloni. U našem zadatku dobili smo jednu vrstu i dvije kolone koje imaju istu najveću razliku i kod tih vrsta i kolona tražimo druge razlike. Druge razlike takođe su prikazane u tabeli 5. Pošto smo dobili da je druga razlika najveća u prvoj koloni prvu raspodjelu vršimo preko polja u toj koloni gdje je minimalan cijena, to je polje x31, i imamo da je:
x31 = min (90, 120) x31 = 120
Pošto smo zadovoljili PC1 u daljem postupku VAM - metode izbacuje se prva kolona u razmatranju i ponovo se preračunavaju razlike po vrstama i kolonama (Tabela 6).
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
Razlike po vrstama
RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 4 RTC2 (120) 8 8 3 4 5 1
RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 1 Razlike po kolonama 2 1 1 3
Tabela 6: Prvi korak VAM - metode (II iteracija)
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 152 od 164
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)/20
Razlike po vrstama
RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 0 RTC2 (120) 8 8 3 4 5 1
RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30 1 Razlike po kolonama 1 1 3
Tabela 7: Prvi korak VAM - metode (III iteracija)
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)/20
Razlike po vrstama
RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 0 RTC2 (120)/40 8 8 3 80 4 5 1 RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30
Razlike po kolonama 3 3 1 Tabela 8: Prvi korak VAM - metode (IV iteracija)
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)/20
Razlike po vrstama
RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 1 RTC2 (120)/40 8 8 3 80 4 40 5 1 RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30
Razlike po kolonama 3 1 Tabela 9: Prvi korak VAM - metode (V iteracija)
Potrošački centri(280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)/20
Razlike po vrstama
RTC1 (40)/20 5 2 20 6 7 6 20 1 RTC2 (120)/40 8 8 3 80 4 40 5 1 RTC3 (120)/30 2 90 4 4 3 2 30
Razlike po kolonama 1 Tabela 10: Prvi korak VAM - metode (VI iteracija)
Potrebno je provjeriti da li je navedeno rješenje bazično na osnovu:
71531nmr =−+=−+= Pošto dobijena tabela raspodjele ima 6 - dostavnih polja to je potrebno poduzeti korake koje se odnosne na degeneraciju transportnog problema kao kod metode najmanje cijene odnosno da se doda i oduzme vrijednost minimalne dostave ε . Navedeni postupak prikazan je u Tabeli 11.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 153 od 164
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)/20
RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 RTC2 (120+ ε ) 8 ε 8 3 80 4 40 5 RTC3 (120- ε ) 290- ε 4 4 3 2 30
Tabela 11: Početno bazično rješenje VAM - metoda Na osnovu ovakve raspodjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno troškova transporta je:
)(3800302)90(24048032062025)( KMxF εεε ⋅+=⋅+−⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅= Vrijednost funkcije kriterijuma je ista kao kod metode najmanje cijene, što nije pravilo, jer se
VAM - metodom skoro uvijek dobiju rezultati koji su najbliži optimalnim. 3. Iznalaženje optimalnog rješenja Za iznalaženje optimalnog rješenja transportnog problema možemo koristiti sljedeće metode: - steping - stone metoda ili metoda raspodjele i - MODI metoda. Steping-stone metoda Ova metoda polazi od već postojećeg bazičnog rješenja. Za početno bazično rješenje može se odabrati bilo koje od metoda koje su u prethodnom poglavlju navedene. Proces iznalaženja optimalnog rješenja otpočinje sa izračunavanjem tkz. “lanaca” za svako polje preko kojeg se ne vrši dostava robe. Lanac predstavlja zatvoreni poligon u čijem se tjemenu nalazi cijena polja za koji se lanac formira i označava se pravouganikom sa predznakom “ + “, dok se ostale cijene označavaju kružićima stim da je svaki sljedeći suprotnog predznaka. “ Skačemo” po cijenama polja preko kojih se vrši dostava robe u početnom bazičnom planu. Svi uglovi lanca su pravi a skokova može biti najmanje četiri a najviše m+n. Izračunate vrijednosti karakteristika lanaca pokazuju koliko bi smanjenje (povećanje) dobili na troškovima transporta ako bi se uvela jedinična dostava preko polja za koji smo izračunali karakteristiku lanca. Lanac nam ukazuje ukoliko vršimo preraspodjelu robe da se potrebno kretati po lancu i dadavati količinu robe gdje je “+ “, a oduzimati količinu robe gdje je “ - “. Pojava najmanje jedne negativne karakteristike lanaca po ukazuje na činjenicu da bazični plan nije optimalan. Za pronalaženje optimalnog plana transporta za početno bazično rješenje odabrati ćemo rješenje koje je dobijeno metodom sjeverozapadnog kornera (Tabela 2-a).
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 154 od 164
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6 RTC2 (120) 8 50 8 20 3 50 4 5 RTC3 (120) 2 4 4 30 3 40 2 50
Tabela 2-a: Početno bazično rješenje (dijagonalna metoda) Izračunati ćemo karakteristike lanaca: polje (1, 2) K12 = 2 - 5 + 8 - 8 = - 3 polje (1, 3) K13 = 6 - 5 + 8 - 3 = 6 polje (1, 4) K14 =7 - 5 + 8 - 3 + 4 - 3 =8 polje (1, 5) K14 =7 - 5 + 8 - 3 + 4 - 2 =9
+ 2
+ 6
+ 7
+ 6
- 5
- 5
- 5
- 5
+ 8
+ 8
+ 8
+ 8
- 8
- 3
- 3
- 3
+ 4
+ 4
- 3
- 2
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 155 od 164
polje (2, 4) K24 = 6 - 3 + 4 - 3 = 4 polje (2, 5) K25 = 5 - 3 + 4 - 2 = 4 polje (3, 1) K31 = 2 - 8 + 3 - 4 = - 7 polje (3, 2) K32 = 4 - 8 + 3 - 4 = - 5 U preraspodjelu dostave robe krećemo sa najvećom negativnom karakteristikom lanca, to je u našem primjeru, karakteristika lanaca na polju (3, 1). U polje (3, 1), vršimo najveću moguću dostavu a to je:
min (50, 30) = 30 Sada je potrebno izvršiti preraspodjelu robe, tj dodamo na polje (3, 1), 30 tona robe i dalji postupak uslovljen je karakteristikom lanca odnosno potrebno je da pratimo kretanje po lancu i dodajemo i oduzimamo robu kako je definisano karakteristikom lanca. U našem primjeru imamo sljedeće: dodajemo na polje (3, 1) 30 tona robe, oduzimamo na polju (2, 1) 30 tona robe tako da sad imamo 20, dodajemo na polju (2, 3), 30 tona robe tako da sad imamo 80, i oduzimamo 30 tona robe na polju (3, 3) tako da imamo 0. Sada imamo novi bazični plan gdje su troškovi transporta umanjeni za 7 x 30 = 210 tj. imamo da je:
+ 4
+ 5
+ 2
+ 4
- 3
- 3
+ 3
+ 3
+ 4
+ 4
- 8
- 8
- 3
- 2
- 4
- 4
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 156 od 164
F(x) = 1250 - 210 = 1040 (KM). Novi bazični plan prikazan je u Tabeli 12.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6 RTC2 (120) 8 20 8 20 3 80 4 5 RTC3 (120) 2 30 4 4 3 40 2 50
Tabela 12: Bazično rješenje steping - stone metoda (I iteracija)
)(1040502403302803208208405)( KMxF =⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅= Sada je potrebno ponoviti postupak, navodimo samo vrijednosti karakteristike lanca: K12 = 2 - 5 + 8 - 8 = - 3 K13 =6 - 5 + 8 - 3 = 6 K14 = 7 - 5 + 2 - 3 = 1 K15 = 6 - 5 + 2 - 2 = 1 K24 = 4 - 8 + 2 - 3 = - 5 K25 = 5 - 8 + 2 - 2 = - 3 K32 = 4 - 2 + 8 - 8 = 2 K33= 4 - 2 + 8 - 3 = 7 Najveća negativna karakteristika je na polju (2, 4), vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 13, dat je ova preraspodjela.
Potrošački centri (280)
RTC (280) PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 40 2 6 7 6 RTC2 (120) 8 8 20 3 80 4 20 5 RTC3 (120) 2 50 4 4 3 20 2 50
Tabela 13: Bazično rješenje steping - stone metoda (II iteracija) Sada imamo novi bazični plan gdje su troškovi transporta umanjeni za: 5 x 20 = 100 tj. imamo da je:
F(x) = 1040 - 100 = 940 (KM), Vrijednost funkcije kriterijuma na osnovu Tabele 13 je:
)DEM(940502203502204803208405)x(F =⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅= Ponovljamo postupak, navodimo samo vrijednosti karakteristike lanca: K12 = 2 - 5 + 2 - 3 + 4 - 8 = - 8 K13 =6 - 5 + 3 - 4 + 3 = 3 K14 = 7 - 5 + 2 - 3 = 1 K15 = 6 - 5 + 2 - 2 = 1
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 157 od 164
K21 = 8 - 2 + 3 - 4 = 5 K25 = 5 - 4 + 3 - 2 = 2 K32 = 4 - 8 + 4 - 3 = - 3 K33= 4 - 2 + 8 - 3 = 7 Najveća negativna karakteristika je na polju (1, 2), vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 14, dat je ova preraspodjela.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 20 2 20 6 7 6 RTC2 (120) 8 8 3 80 4 40 5 RTC3 (120) 2 70 4 4 3 2 50
Tabela 14: Bazično rješenje steping - stone metoda (III iteracija) Sada imamo novi bazični plan gdje su troškovi transporta umanjeni za: 8 x 20 = 160 tj. imamo da je:
F(x) = 940 - 160 = 780 (KM) Vrijednost funkcije kriterijuma na osnovu Tabele 14 je:
)(780502702404803202205)( KMxF =⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅= Nakon provjere karakteristika lanaca ustanovljeno je da su sve karakteristike nenegativne to je bazični plan predstavljen tabelom 14, optimalan. Prema tome, ako se izvrši navedeni zahtjevi sobzirom na ponude iz RTC-a i potražnja u PC - ima prema raspodjeli iz Tabele 14, imati ćemo minimalne troškove transporta, koji će iznositi 780 (KM). Ako bi se prilikom iznalaženja optimalnog bazičnog rješenja kao ulazna raspodejela odnosno dobijeno početno bazično rješenje na osnovu VAM - metode poslije druge iteracije dobili bi optimalno rješenje. U nastavku dato je ovo rješenje.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)/20
RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 RTC2 (120+ ε ) 8 ε 8 3 80 4 40 5 RTC3 (120- ε ) 290- ε 4 4 3 2 30 Tabela 11: Početno bazično rješenje VAM - metoda
)(6800302)90(24048038206202)( KMxF εεε ⋅+=⋅+−⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅=
Karakteristike lanca su sljedeće: K11 = 5 - 2 + 2 - 6 = -1 K13 = 6 - 6 + 2 - 2 + 8 - 3 = 5 K14 = 7 - 6 + 2 - 2 + 8 - 4 = 5 K22 = 8 - 8 + 2 - 2 + 6 - 2 = 4 K25 = 5 - 2 + 2 - 8 = - 3
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 158 od 164
K32 = 4 - 2 + 6 - 2 = 6 K33 = 4 - 3 + 8 - 2 = 7 K34 = 3 - 2 + 8 - 4 = 5 Najveća negativna karakteristika je na polju (2, 5), te vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 15, data je ova preraspodjela.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90) PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 RTC2 (120+ ε ) 8 8 3 80 4 40 5 ε RTC3 (120- ε ) 2 90 4 4 3 2 30- ε
Tabela 15: Bazično rješenje - steping stone metoda (I iteracija) Karakteristike lanca su sljedeće: K11 = 5 - 2 + 2 - 6 = -1 K13 = 6 - 6 + 5 - 3 = 2 K14 = 7 - 6 + 5 - 4 = 2 K21 = 8 - 2 + 2 - 5 = 3 K22 = 8 - 2 + 6 - 5 = 7 K32 = 4 - 2 + 6 - 2 = 6 K33 = 4 - 2 + 5 - 3 = 4 K34 = 3 - 2 + 5 - 4 = 2 Negativna karakteristika je na polju (1, 1), vršimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 16, dat je ova preraspodjela.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
RTC1 (40) 5 20 2 20 6 7 6 RTC2 (120+ ε ) 8 8 3 80 4 40 5 ε RTC3 (120- ε ) 2 70 4 4 3 2 50-ε
Tabela 16: Bazično rješenje - steping stone metoda (II iteracija)
)(780)50(2)70(25404803202205)( KMxF εεεε +=−⋅+−⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅= Poslije druge iteracije dobili smo optimalno rješenje zadatka, gdje su troškovi transporta F(x) = 780 (KM). MODI metoda
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 159 od 164
Kod primjene ove metode za iznalaženje optimalnog plana transporta potrebno je da se izračunaju “ koeficijenti “ vrsta i kolona. Koeficijente vrsta označavamo sa:α i , (i=1,2,...., n), dok se koeficijenti kolona označavaju sa:β j , (j =1,2,..., m). Koeficijenti vrsta i kolona računaju se za svaku vrstu i kolonu kojih ima m + n, zbir ovih koeficijenata potrebno je da odgovara cijeni polja preko kojeg se vrši dostava robe, a računaju se prema formuli:
jiijC βα += Kako u bazičnom planu ima m + n - 1 cijena preko kojih se vrši dostava robe, to je neophodno da se jedan od koeficijenata vrste ili kolone odredi proizvoljno, najčešće se uzima da je 01 =α (može se usvojiti i neka druga vrijednost). Uslov optimalnosti ove metode je: A) Ako za sva bazična polja tj. za polja preko kojih se vrši dostava robe ispunjeno: jiijC βα += a za slobodna polja tj. polja preko kojih se ne vrši dostava robe ispunjeno: jiijC βα +≥ onda je bazični plan optimalan, tj. imamo minimalne transportne troškovi. B) Jednostavniji kriterijum optimalnosti može se izraziti preko uslova ako je: 0)(CK jiijij ≥+−= βα , tada je bazični plan optimalan i pokazuje se da navedena jednakost jednaka karakteristici lanaca za polja preko kojih se vrši dostava. MODI metodu, pokazat ćemo na našem zadatku pri čemu početno bazično rješenje uzeti ćemo ono koje je dobijeno VAM metodom (Tabela 11-a).
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90) PC2 (20) PC3 (80) PC4 (40) PC5 (50)/20
Koef. vrsta α i RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 0
RTC2 (120+ ε ) 8 ε 8 3 80 4 40 5 2 RTC3 (120- ε ) 290- ε 4 4 3 2 30 - 4
Koeficijenti kolona β j 6 2 1 2 6 Tabela 11-a: Početno bazično rješenje (VAM - metoda)
Prvo se odrede koeficijenti vrsta i kolona: 01 =α 220C 222112 =⇒=+=+= βββα 660C 555115 =⇒=+=+= βββα 26888C 121221 =−=−=⇒=+= βαβα 1233C 33223 =−=⇒=+= ββα 2244C 44224 =−=⇒=+= ββα 6)4(222C 311331 =−−=−=⇒=+= αββα 4622C 35335 −=−=⇒=+= αβα Ove vrijednosti upisane su u Tabeli 11-a.
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 160 od 164
Provjera optimalnosti bazičnog rješenja (obavlja se za polja preko kojih se ne vrši dostava robe) je sljedeća: 1)60(5)(CK 111111 −=+−=+−= βα 5)10(6)(CK 311313 =+−=+−= βα 5)20(7)(CK 411414 =+−=+−= βα 4)22(8)(CK 222222 =+−=+−= βα 3)62(5)(CK 522525 −=+−=+−= βα 6)24(4)(CK 233232 =+−−=+−= βα 7)14(4)(CK 333333 =+−−=+−= βα 5)24(3)(CK 433434 =+−−=+−= βα Kako postoji negativnih karakteristika to naše bazično rješenje nije optimalno, neophodno je izvršiti preraspodjelu robe i to na polje sa najvećom negativnom karakteristiko a to je polje (2, 5). Karakteristika lanca ovog polja je: K25 = 5 - 8 + 2 - 2 = -3 To ćemo preraspodjelu robe vršiti po karakteristici lanaca gdje je min ( ε , 30) = ε . Novi bazični plan je dat u Tabeli 17.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50) Koef. vrsta α i
RTC1 (40) 5 2 20 6 7 6 20 0 RTC2 (120+ ε ) 8 8 3 80 4 40 5 ε 2 RTC3 (120- ε ) 2 90 4 4 3 230- ε - 4
Koeficijenti kolona β j 6 2 1 2 6 Tabela 17: Bazično rješenje MODI metoda (I iteracija)
Sada je potrebno da ponovimo postupak: 01 =α 220C 222112 =⇒=+=+= βββα 660C 555115 =⇒=+=+= βββα 4)1(33C 33223 =−−=⇒=+= ββα 5)1(44C 44224 =−−=⇒=+= ββα 16555C 525225 −=−=−=⇒=+= βαβα 6)4(222C 311331 =−−=−=⇒=+= αββα 4622C 35335 −=−=⇒=+= αβα
+ 5 - 8
+ 2 - 2
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 161 od 164
Ove vrijednosti su upisane u Tabeli 17. Provjera optimalnosti bazičnog rješenja (obavlja se za polja preko kojih se ne vrši dostava robe) je sljedeća: 1)60(5)(CK 111111 −=+−=+−= βα 5)10(6)(CK 311313 =+−=+−= βα 5)20(7)(CK 411414 =+−=+−= βα 0)62(8)(CK 122121 =+−=+−= βα 4)22(8)(CK 222222 =+−=+−= βα 6)24(4)(CK 233232 =+−−=+−= βα 7)14(4)(CK 333333 =+−−=+−= βα 5)24(3)(CK 433434 =+−−=+−= βα Kako postoji negativna karakteristika, to naše bazično rješenje nije optimalno, potrebno je izvršiti preraspodjelu robe i to na polje sa negativnom karakteristiko a to je polje (1, 1). Karakteristika lanca polja (1, 1) je: K11 = 5 - 6 + 2 - 2 = - 1 To ćemo preraspodjelu robe vršiti po karakteristici lanaca, min (90, 20) = 20, te je novi bazični plan je dat u Tabeli 18.
Potrošački centri (280) Robno trans. centri (280)
PC1 (90)
PC2 (20)
PC3 (80)
PC4 (40)
PC5 (50)
Koef. vrsta α i
RTC1 (40) 5 20 2 20 6 7 6 0 RTC2 (120+ ε ) 8 8 3 80 4 40 5 ε 2 RTC3 (120- ε ) 2 70 4 4 3 250-ε - 4
Koeficijenti kolona β j 6 2 1 2 6
Tabela 18: Bazično rješenje MODI metoda (II iteracija) Vrijednost funkcije kriterijuma je:
)(780)50(2)70(25404803202205)( KMxF εεεε +=−⋅+−⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+⋅= Ako se izvrši dalja provjera po istom postupku dobiće se da su zadovoljeni uslovi optimalnosti, tako da je raspodejla data u Tabeli 18, optimalno bazično rješenje, čija raspodejala roba daje minimalne troškove transporta.
+ 5 - 6
- 2 + 2
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 162 od 164
Zadatak 29 Utovarna stanica raspolaže sa 10 mjesta za utovar. Vrijeme potrebno za utovar 1 tone tereta iznosi 5 minuta. Transportna sredstva sa kojima se vrši prevoz tereta nosivosti su 6 tona. Koeficijent iskorištenja korisne nosivosti prevoznih sredstava je 0.8 (-). Sva prevozna sredstva dolaze ravnomjerno na utovar. Potrebno je izračunati: Kapacitet utovarne stanice s obzirom na količinu utovarenih tona na jedan sat rada stanice i Kapacitet stanice s obzirom na broj vozila koja mogu biti utovarena na jedna sat rada stanice. Rješenje: A) Propusna moć utovarno – istovarne stanice izražena u tonama na sat rada stanice kod ravnomjernih dolazaka transportnih sredstava na utovar odnosno istovar izračunava se na osnovu sljedećeg obrasca:
)h/t(12060510)i(Xu
Q)i(u
h =⋅==τ
B) Propusna moć utovarno – istovarne stanice izražena u broju vozila koja mogu biti utovarena ili istovarena za sat rada utovarno – istovarne stanice kod ravnomjernih dolazaka transportnih sredstava na utovar odnosno istovar izračunava se na osnovu sljedećeg obrasca:
)h/voz(256058.06
10q
)i(XuA
uh =⋅
⋅⋅=
⋅⋅=
τγ Zadatak 30
Kapacitet utovarne stanice je 40 (voz/h). Transportna sredstava su nosivosti 5 (t), koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti je 1.0. Utovar se vrši mrehanizovano sa tri viljuška. Transportna sredstva na utovar dolaze ravnomjerno. Potrebno je izračunati vrijeme utovara jedne tone tereta. Rješenje: Na osnovu izraza za propusna moć utovarno – istovarne stanice izraženu u vozilima na sat kod ravnomjernih dolazaka transportnih sredstava na utovar odnosno istovar može se izračunati vrijeme utovara jedne tone tereta tj. imamo da je:
)t/h(015.02003
40153
Aq
X
q
XA
h
)i(uu
u
)i(uh ==
⋅⋅=
⋅⋅=⇒
⋅⋅=
γτ
τγ odnosno )t(min/9.0015.060u =⋅=τ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 163 od 164
Zadatak 30 Potrebno je odrediti broj mjesta za utovar i istovar pod uslovom da transportna sredstva ne čekaju na utovar odnosno, na istovar i da utovarna stanica radi bez zastoja. Broj vozila na radu 30, pređeni put pod teretom u jednom smjeru je 10 (km), koeficijent iskorištenja pređenog puta je 0.5 (-), koeficijent statičkog iskorištenja nosivosti je 0.8 (-), transportna sredstva su nosivosti 5 (t), saobraćajna brzina je 20 (km/h), vrijednost utovara jednog transportnog sredstva je 8 (min) dok je vrijeme istovara 12 (min/voz). Rješenje: Vrijeme obrta transportnih sredstava iznosi:
)h(33.1(min)801286020102
tt60Vs
K2ttTo iu
1tuiwo ==++⋅
⋅=++⋅
⋅=+=
Broj mjesta za utovar ako je dat broj vozila koja se trebaju utovariti i radno vrijeme stanice izračunava se na osnovu sljedećeg obrasca:
Hr
tAr
Hr
qArX uu
u
⋅=
⋅⋅⋅=
τγ
Ukoliko je postavljen zahtjev pri proračunu broja mjesta za utovar, da vozila ne čekaju na utovar onda je neophodno da se umjesto radnog vremena stanice uvrsti vrijednost obrta vozila, pa imamo da je potreban broj mjesta za utovar sljedeći:
)mjesta(380
830To
tAr
To
qArX uu
u =⋅
=⋅
=⋅⋅⋅
=τγ
Potreban broj mjesta za istovar je:
)mjesta(480
1230To
tAr
To
qArX ii
i =⋅
=⋅
=⋅⋅⋅
=τγ
Tehnologija cestovnog transporta
Stranica 164 od 164
Literatura 1. Dr sc. Ljubomir Topenčarević: “Organizacija i tehnologija Cestovnog transporta“, IRO
“Građevinska knjiga“, Beograd 1987.godine. 2. Dr sc. Ratko Zelenika: “Prometni sustavi “, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
2001.godine. 3. Ivan Županović: Tehnologija cestovnog prijevoza. Fakultet prometnih znanosti
Zagreb, 1994. 4. Ivan Županović, Boris Ribarić: Organizacija i praćenje učinka cestovnih prijevoznih
sredstava. Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1983. 5. Dr. Vujadin Vešović, Dr. Nebojša Bojanoić – Organizacija saobraćajnih preduzeća,
Beograd 2002. 6. Dr. Ljubomir Topenčarević – Organizacija i tehnologija Cestovnog transporta,
Beograd 1987 7. Tehnologija Cestovnog Prijevoza, prof. dr. Ivan Župnik, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb 1994 8. Vešović V.,Bojović N., Organizacija saobraćajnih preduzeća, Saobraćajni fakultet u
Beogradu, Beograd, 2002 9. Eksplatacioni troškovi u Cestovnom saobraćaju (skripta) Dr Kiso A. Fahrudin,
Sarajevo, oktobar 1994. godine