RAZVOJ SENZOMOTORIČKIH

VJEŠTINAJasna Đipalo, dipl.uč. RN

Biljana Šokec, dipl.uč. RN

SENZORNI SUSTAVI

VESTIBULARNI - kretanjePROPRIOCEPTIVNI - mišići, zglobovi, tetiveTAKTILNI – dodirAUDITIVNI – sluhOLFAKTORNI – mirisGUSTATIVNI - okus

INTEGRACIJA

Vrsta organizacije- integrirati znači sastaviti ili organizirati različite dijelove u cjelinu

Povezivanje i ujedinjenje senzornih informacija o fizičkom stanju našeg tijela i okoline koja nas okružuje

SENZORNA INTEGRACIJA

Organizacija osjeta u svrhu njihova korištenja Proces organizacije senzornog unosa da bi mozak stvarao svrhovitu

reakciju tijela, dobru percepciju, osjećaje i mišljenje Razvrstava, raspoređuje i spaja sve pojedine senzorne unose u cjelinu

mozgovnog funkcioniranja Kada je funkcioniranje mozga potpuno uravnoteženo tjelesni pokreti

su visoko adaptivni, učenje je lako, a dobro ponašanje je prirodan ishod

Mozak mora biti opskrbljen s puno vrsta doživljaja kako bi se osoba normalno kretala, učila, ponašala, izražavala osjećaje, stekla samopouzdanje i izvršavala zadatke

VAŽNOST SENZORNE INTEGRACIJA

Prvih sedam godina života naziva se razdobljem senzomotoričkog razvoja. Kako dijete postaje starije, mentalni i socijalni odgovori zamjenjuju neke od senzomotoričkih aktivnosti

Mentalno i socijalno funkcioniranje zasniva se na senzomotoričkoj obradi

Ako je senzomotorička obrada dobro organizirana u prvih sedam godina života, dijete će lakše učiti mentalne i socijalne vještine

Integracija osjeta koja se pojavljuje u pokretima, govoru i igri, osnova je kompleksnije integracije osjeta koja je potrebna za čitanje, pisanje i dobro vladanje

VAŽNOST SENZORNE INTEGRACIJE

Ako postoji reducirana senzorna integracija, negativno će djelovati na mnoga zbivanja u životu

npr. ako djeca imaju problem s motoričkim ritmom, onda je velika vjerojatnost da će imati problema s matematikom

npr. ako djeca imaju problem s balansnim vještinama, velika je vjerojatnost da imaju problem s čitanjem

VESTIBULARNI SUSTAV

Sastavljen od struktura smještenih u unutarnjem uhu koje detektiraju pokret i promjene položaja glave

npr. sustav omogućuje da znamo kojom se brzinom krećemo, u kojem smjeru idemo (gore-dolje, naprijed-natrag, u krug) i gdje se naše tijelo nalazi u prostoru

LINEARNI POKRETI-djeluju umirujuće KRUŽNI POKRETI-djeluju stimulirajuće

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

DISFUNKCIJA: ne može mirno sjediti, čezne za vrtnjom ili ljuljanjem, ljulja se dok sjedi ili stoji, voli biti naglavačke, stalno je u pokretu, boji se kretanja, osjeća mučninu tijekom vožnje automobilom, izbjegava sprave na igralištu, boji se imati glavu nagnutu natrag

AKTIVNOSTI: vježbe na konju i gredi, vježbe na ljuljački, uspinjanje i spuštanje na stopalima, stražnjici i trbuhu, poticanje pravocrtnog kretanja, skakanje na tranpolinu, spuštanje niz tobogan, vrtuljak, plesanje, kotrljanje, skok s povišenog položaja

PROPRIOCEPTIVNI SUSTAV

Receptori u našim zglobovima, mišićima i tetivama percipiraju kontrakciju, istezanje i kompresiju u našem tijelu

Omogućava da koordiniramo pokrete, a da ne moramo gledati u svaki dio tijela koji pomičemo

npr. aktivnosti podizanja, guranja, povlačenja, istezanja, nošenja predmeta, primanja zagrljaja ili masaže

Senzorni unos dobiven iz tog sustava može djelovati stimulirajuće ili umirujuće

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

DISFUNKCIJA: lupa nogama ili udara rukama, prejako ili preslabo drži olovku ili pritišće, pregrubo se igra, nespretno je, grubo postupa s igračkama (lupa i lomi), namjerno pada ili se puno prevrće, stalno žvaće predmete, slaba sposobnost motoričkog planiranja, nespretno i teško oblačenje, teško organizira vlastitu igru ili igru s drugima, teško mu je upamtiti slijed i pravila igre

AKTIVNOSTI: skakanje (mekane podloge, trampolin), odgurivanje, udaranje balona, marširanje, skakanje preko užeta zavezanog između dvije stolice, povlačenje užeta, rastezljive trake, oponašanje životinjskog hoda, udaranje lopte nogom ili rukom

TAKTILNI SUSTAV

Stanice kože šalju u mozak informacije o dodiru, boli, temperaturi i pritisku

U ustima i šakama imamo više taktilnih receptora nego igdje drugdje po tijelu

Sustav djeluje tako da nas štiti na obrambeni način (vruća voda, ubod igle), pomaže u diskriminaciji i orjentaciji u okolini (znamo da nas je nešto dodirnulo, gdje nas to dodiruje, kakva je to vrsta dodira, atribute dodira (tekstura, veličina, oblik, temperatura)

Blag, hladan ili grub dodir- djeluje stimulirajuće Snažan dodir, dodir dubokog pritiska, topao ili nježan dodir- djeluje

umirujuće

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

DISFUNKCIJA: djeca koja pogrešno registriraju taktilni unos mogu biti preosjetljiva ili premalo osjetljiva na tipične taktilne doživljaje, ne mogu odrediti mjesto na kojem su dodirnuta, oprezna na igralištu, slabo prepoznaju ili istražuju predmete, protive se stajanju u redu, smetaju im etikete na majicama, ne vole se igrati stvarima kojima bi se mogli uprljati, pokazuju averziju prema hrani koja ima teksturu, ne reagiraju kad padnu, kad se ogrebu ili sudare, sve dodiruju (hodajući dodiruju zid), stalno stavljaju stvari u usta, izbjegavaju šišanje, kupanje, odbijaju držanje u naručju, izbjegavaju ljepilo, boju za prste

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

AKTIVNOSTI: male predmete „zakopati” u rižu, grah, masaža, kupanje, češljanje, igre u kolu, igre vodom (prelijevanje, ulijevanje), zavrtanje i odvrtanje čepova, crtanje prstima, bojom, pjenom, sapunicom, rad u vrtu i sa sobnim biljkama, aktivnosti u kuhinji, ohrabrujući dodir, dodir „sendvič”, duboki pritisak

VIZUALNI SUSTAV

Svjetlo stimulira receptore i oni u mozak šalju informacije o vizualnom svijetu oko nas

Na vizualni sustav utječu:OŠTRINA (mehanizam fokusiranja očiju)OKULOMOTORIKA (pogledom pratimo objekt koji se kreće)VIZUO-MOTORIČKA KOORDINACIJA (spretno hvatamo loptu ili pišemo)VIZUALNA PERCEPCIJA (detektiranje fine razlike među ljudskim licem ili sparivanje čarapa)Jaka svjetla, uljne boje, soba s puno uzoraka- djeluje stimulirajućePrirodno svjetlo, pastelne boje, soba bez uzoraka- djeluje umirujuće

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

DISFUNKCIJA: rijetko uspostavlja kontakt očima, kad gleda predmete okreće glavu u stranu, drži glavu vrlo blizo onom što radi, gubi se u redovima prilikom čitanja, ima teškoće u prepisivanju s ploče, pri jakom osvjetljenju ili suncu „štiti” rukom oči, s teškoćom prati loptu koju treba uhvatiti

AKTIVNOSTI: usmjeravanje pažnje (na svjetlosne podražaje, snopove svjetla u boji), promatranje osoba, promatranje sebe u ogledalu, promatranje i prepoznavanje na fotografijama, promatranje kroz predmete (tkanina, voda), umetanje predmeta u odgovarajuće mjesto, sparivanje predmeta

AUDITIVNI SUSTAV

Zračni valovi stimuliraju receptore u unutrašnjem uhu Auditivni sustav omogućuje da čujemo, diskriminiramo i lociramo

zvukove Nagli, glasni zvukovi – djeluju stimulirajuće Spori, ritmički zvukovi – djeluju umirujuće

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

DISFUNKCIJA: preosjetljiv na iznenadne glasne zvukove (pokriva uši), teško locira zvuk, voli stalno proizvoditi zvukove ( bruji), konstantno je ometeno zvukovima iz pozadine, voli izrazito glasno slušati glazbu

AKTIVNOSTI: vezane za preosjetljivost ili neosjetljivost na zvukove

OLFAKTORNI SUSTAV

Kemijski receptori smješteni su u nazalnim strukturama i omogućuju nam da mirišemo i razlikujemo različite mirise

Miris može biti snažan senzorni doživljaj-emocionalno pamćenje ( ugodan-blagdani, miris kolača ; neugodan-miris određenog parfema, kolonjske vode....) Slatki mirisi (cimet, vanilija) - djeluju umirujuće Mirisi citrusa ili peperminta - djeluju stimulirajuće Isti miris može različito djelovati na ljude!

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

DISFUNKCIJA: tuži se da mu stvari „smrde”, opaža mirise ljudi, burno reagira na mirise, stalno miriše predmete, negativna emocija i izbjegavanje određene aktivnosti, žvakanje dijelova odjeće

AKTIVNOSTI: s jedne strane reducirati, a s druge ga uvoditi, prepoznavanje voća i povrća pokrivenih očiju, manipuliranje prirodnim materijalima

GUSTATIVNI SUSTAV

Kemijski receptori na jeziku omogućuju nam da razlikujemo okuse (slatko, slano, kiselo, gorko, ljuto) i teksture (meko, tvrdo, ljepljivo, hrskavo)

Oralno-motorički unos može pomoći u moduliranju našeg živčanog sustava:

-umor iza ručka: žvakaća, ili ljuti bombon- pod stresom: sisanje soka ili mlječnog napitka na slamku- hrskava, hladna i kisela hrana-stimulira- topla i slatka, te ona koju dugo žvačemo-umiruje

DISFUNKCIJA I AKTIVNOSTI

DISFUNKCIJA: jaka hrana ili hrana koja je sasvim bljutava, bira izrazito ograničen repertoar hrane(voli glatku hranu, a ne onu s teksturom)

AKTIVNOSTI: - puhanje u zviždaljku, mjehurići, loptice od vate- djeluju umirujuće /važno za senzornu organizaciju-sisanje-slamka obična, zavojita- žvakanje, odgrizanje- igračke za žvakanje, kora kruha, voće miran kutak-kratak predah (stolica za ljuljanje, hrpa jastuka, nježno

svijetlo, …), duboko disanje

VIŠESTRUKE VJEŠTINE – RAZLIČITE AKTIVNOSTI Senzorne vještine, vještine grube i fine motorike, socijalne i

emocionalne vještine, kognitivne, jezične te oralno-motoričke vještine TEMELJ SVAKE AKTIVNOSTI: senzorne i motoričke vještine Kognitivne, jezične, oralno-motoričke te socijalne i emocionalne

vještine – UTKANE U AKTIVNOSTI Tako sačinjavamo KOMPLEKSNU CJELINU!

VIŠESTRUKE VJEŠTINE

SENZORNE VJEŠTINE (razvoj vestibularnih, proprioceptivnih osjetila, taktilni unos, stimulacija osjeta okusa i mirisa, vidne i auditivne)

MOTORIČKE VJEŠTINE (gruba i fina motorika, bilateralna koordinacija-korištenje obadvije strane tijela, koordinacija oko-ruka

SOCIJALNE/EMOCIONALNE VJEŠTINE (osjećaj samopouzdanja, pozitivne slike o sebi)

KOGNITIVNE I JEZIČNE VJEŠTINE (važne za usvajanje školskih funkcionalnih vještina): brojanje i prepoznavanje brojki, slova, oblika, boja, sparivanje, razlikovanje, pamćenje, gore-dolje, ispod-iznad, ispred-iza, vještine rješavanja problema)

STRUKTURA PROGRAMA - PLAN

ZAGRIJAVANJE-vrijeme za izvođenje grupne aktivnosti (jednostavne pjesmice, igre prstima, pjesmice s pokretom, čitanje priča)

VESTIBULARNA STIMULACIJA (kotrljanje po strunjači, vrtnja u stojećem položaju, galopiranje, trčanje, skakanje, preskakivanje, poskakivanje, hodanje oponašajući životine, štafetne utrke, poligon s preprekama)

PROPRIOCEPCIJA (aktivnosti „teškog rada” -podizanje i nošenje, dodavanje u krug, guranje i povlačenje, od djeteta praviti „sendvič”, istezanje gumene trake

STRUKTURA PROGRAMA - PLAN

RAVNOTEŽA ( na konopu za balansiranje hodati naprijed, natrag, postrance, zaustaviti se i podići predmet, hodati po obručima, preskakati preko užeta, balans ploče

KOORDINACIJA OKO-RUKA (bacanje i hvatanje lopti, balona, mjehurića, bacanje u koš, bacanje u cilj, dodavanje s parovima

UMIRIVANJE (aktivnosti relaksacije, jednostavne pjesmice, igre prstima, čitanje knjiga za djecu)

FINA MOTORIKA (likovne aktivnosti, priprema obroka, rezanje i ljepljenje, bojanje, crtanje, taktilne aktivnosti)

SENZORNA SOBA

LITERATURA

Jean Ayres (2002.) - «Dijete i senzorna integracija», Naklada Slap,Jastrebarsko, 2002. Biel L i Peske N –« Senzorna integracija iz dana u dan», Ostvarenje, 2007. Stacey P. -«Dječak koji je volio prozore), Ostvarenje, Zg, 2005. Stanley I Greenspan - «Dijete s posebnim potrebama», Ostvarenje, 2003. Dennison P, E, Denison G, E, -«Brain gym»- Ostvarenje, Buševec, 2007. Dr. Ranko Rajović : Kako uspešno razviti IQ deteta kroz igru,Novi Sad,2011. Goddard, S, Blythe: - «Uravnotežen razvoj- što sve dječji mozak treba od

rođenja do školskih dana,» Ostvarenje, Lekenik, 2008. Hannafordr C,- «Pametni pokreti», Ostvarenje, Buševec (1-2) ,2007.

LITERATURA

Clark Brack, J «-Učenjem do pokreta, kretanjem do spoznaje»- program senzomotoričkih aktivnosti za djecu predškolske dobi, «Ostvarenje, 2009.

Dryden, G, Vos, J,-»Revolucija u učenju», Educa, Zg, 2001. Greenspan, S-« Razvoj zdravog uma: 6 iskustava koja potiču razvoj

inteligencije i zdravih emocija u beba i male djece», Ostvarenje, Lekenik, 2004.

Hannafodr C,-« Očima i ušima, rukama i nogama- kako spoznavanjem individualnog profila dominacije poboljšati učenje i kvalitetu života, « Ostvarenje, Buševec, 2008.

Diamond, M, Hopson, G, E,- «Čarobno drveće uma», Ostvarenje, Lekenik, 2002.

HVALA NA PAŽNJI !