Post on 30-Jan-2018
PATOFIZIOLOŠKA PATOFIZIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA DIJAGNOSTIKA PORPOREMEĆAJAEMEĆAJA
FUNKCIJE FUNKCIJE JETRE I PANKREASAJETRE I PANKREASA
Dr vet. Dr vet. Marko R. Cincovi ćMarko R. Cincovi ć
UNIVERZITET U NOVOM SADUUNIVERZITET U NOVOM SADUPOLJOPRIVREDNI FAKULTETPOLJOPRIVREDNI FAKULTET
DEPARTMAN DEPARTMAN ZZA VETERINARSKU MEDICINUA VETERINARSKU MEDICINUPREDMET: PATOLOPREDMET: PATOLO ŠŠKA FIKA FI ZZIOLOGIJAIOLOGIJA
VEŽBA VEŽBA 1111..
PLAN IZLAGANJAPLAN IZLAGANJA
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASAFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASA
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPOREMEĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
PATOFIZIOLOGIJA PANKREASAPATOFIZIOLOGIJA PANKREASA
*parenhimatozni organ *smešten u intratorakalnom delu trbušne duplj*u regio hypogastrica dextra*za okolne organe je pri čvršćena brojnim ligamentima
*većim brojem useklina jetra je podeljena na lobuse – režnjeve, koji se sastoje od lobulusa.
*konji nemaju žu čnu kesicu ni ductus cystius .
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
VENA CAVA
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
Postoje tri vrste lobusa jetre u zavisnostiod toga kako posmatramo:
Tip I – hepatociti oko v.centralis, Tip II – lobus je omeđen trouglom na čijim su temenima v.portae, a u centru se nalaze a.interlobularis, v.interlobularis i ductus biliferus,Tip III – najbitniji za veterinarsku patologiju.Lobulus je omeđen sa prostorom između dve venae centralis, a po sredini se nalaze arterijski krvni sudovi.
Razlikujemo tri zone hepatocita, prva je najbliža arterijskim krvnim sudovima, a treća je oko vene centralis. Prva zona najpre reaguje kod pojave toksina u arterijskoj krvi, dok zona tri najviše reaguje kod poremećaja ishrane i prokrvljenosti jetre. Dokazana je i razlika u ultra strukturi hepatocita po zonama, tako da oni mogu specifično reagovati svojim enzimskim sistemom kod specifičnih noksi.
Izražena oksidativna sposobnost, najčešće reaguje na jatrogene noksecentrolobularne promene
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
Ekskrecija IgA u digestivnu mukozuMakrofagi – Kupferove ćelija, proždiranje antigena
Imunološka uloga
OtroveMasne kiseline, proste še ćera i mastiBilirubin, žu čna kiselinaIgALekoviĆelije krvi
Filtrira
Holesterol, fosfolipidi, žu čna kiselinaBilirubin, Lekovi, Otrovi, posebno teški metali, Horm oni
Ekskrecija
Vitamina, Glikogena, HolesterolaGvožđe i drugi joni, Masti
Depo
Proteini, obezbe đuju viskoznost krviŽučna kiselina, bitna u iskoriš ćavanju mastiHeparin, atikoagulantSomatomedini, promovišu rast tkivaqHolesterol, Proteini akutne faze
Sintetiše
Glukozu, Proteine, Masti i holesterol, Hormone Liposolubilne vitamine
Razmena jetra-organizam-jetra
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
Žučni sok je zlatno-žute boje i pH 7,4Neorganske materije99% voda, bikarbonatni, hloridi,Na+, Ca++, Cl-, K+
Organske materije�Soli žučnih kiselina- natrujumove soli žučnih kiselina (holna, glikoholna i tauriholna) od holesterola kao prekursora. Učestvuju u emulgovanju masti�mucini�žučne boje (bilirubin-karnivore; biliverdin-herbivore)�holesterol�lecitini
Predstavlja i sekret i ekskret jetrenih ćelija (hapatocita). Žučima dve funkcije: učestvuje u varenju apsorpciji masti i predstavlja medijum za eliminaciju mnogih endogenih i egzogenih, često toksičnih suspstanci
ŽŽUČUČ
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETREFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA JETRE
KLINIČKE PROMENE
Poremećaj opšteg zdravstvenog stanja sa pireksijom
ICTERUSU svim akutnim oboljenjima jetre zbog istovremenog oštećenja velikog broja jetrenih ćelija i nedovoljne funkcije preživelih-nastaje kao posledica nesposobnosti hepatocita da vežu bilirubin za glukuronsku kiselinu i da ga u ovako vezanom stanju izluče putem žuči
ANEMIJAnajčešće nastaje kao posledica poremećene sinteze proteina, skraćenog života eritrocita, zbog hipersplenizma ili teških gastrointestinalnih krvarenja, zbog portne hipertenzije; uz anemiju najčešće postoji i promena u broju leukocita i trombocita
ENDOKRINOLOŠKI POREMEĆAJIPoremećaj metabolizma polnih hormona
HEPATIČNA KOMA1. pospanost 2. bihevioralni problemi i agresivnost 3. ne reaguje na naredbe za koje je treniran 4. tremor5. postoji pojačan mišićni tonus ekstremiteta 6. u krajnjoj fazi nastaje koma
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
IKTERUS/ŽUTICAIKTERUS/ŽUTICA
Nastaje retencijom konjugovanog ili nekonjugovanog bilirubina.
Karakter žutice, određuje Karakter žutice, određuje odnos odnos nekonjugovanog nekonjugovanog bilirubina i konjugovanog bilirubina i konjugovanog bilirubinabilirubina u krviu krvi!!!!!!
POREMEĆAJ IZLU ČIVANJA ŽU ČI
Hemoglobin
RES
Bilirubin /albumin kompleks
HEPATOCITI
Konjugovani bilirubin
TANKO CREVO
Urobilinogen KRV
Sterkobilinogen
FECES URIN
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
PrehepatiPrehepatiččka ili hemolitika ili hemoliti ččka ka žžuticautica::nastaje u hemolitičkim stanjima kada razgradnja eritrocita i oslobađanje bilirubina u ćelijama RES-a prevazilazi kapacitete jetre za njegovo preuzimanje. Hiperbilirubinemija je posledica povećanja koncentracije nekonjugovanog bilirubina u krvi.
HepatiHepatiččka ili hepatocelularnaka ili hepatocelularna žžuticautica::je najčešći oblik žutice koji nastaje pod dejstvom raznih etioloških agenasa koji dovode do neposrednog oštećenja jetre. Holestaza je, međutim, najvećim delom posledica otežanog izlučivanja već konjugovanog bilirubina, dakle staze žuči u intrahepatičkim žučnim kanalima, usled čega dolazi do regurgitacije žuči u krvotok.
EkstrahepatiEkstrahepatiččka ili opstruktivna ka ili opstruktivna žžuticautica::nastaje u slučaju parcijalne ili potpune opstrukcije glavnih žučovoda. Ni kod pasa ni kod mačaka se ne javlja često, mada je opisano više slučajeva, najčešće kao posledica spoljašnje kompresije žučovoda tumorima, opstrukcije holelitima, zatim kod nekih upala i striktura žučovoda i duodenuma.
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
ASCITESASCITES
Primarni razlog: poreme ćaj ravnoteže izme đu intravaskularnog (v. porte) i intersticijalnog pros tora (tečnost u peritonealnoj duplji). Osnovni ciniociporemecaja hidrostatskog i onkotskog pritiska su portnahipertenzija i hipoalbuminemija
Ascites naj češće nastaje u slu čajevima istovremenog razvoja hipoalbuminemije i portne hipertenzije!!!
Hepatička portna hipertenzija je izazvana intrahepati čkim poreme ćajima koji ometaju cirkulaciju u sinusoidima -najčešće kao posledica difuzne fibroze jetre, hroni čnog hepatitisa, lipidoze, tromboze vena unutar jetre, z astoja žuči, neoplazmi itd.
Hipoalbuminemija u prvom redu nastaje kao posledica insuficijencije jetre, ali i...
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
ASCITES
Prehepati čka portna hipertenzija je izazvana poreme ćajima portnog krvotoka pre sinusoida. Može da nastane usled kompresije ili tromboze portne ven e i njenih ogranaka, kao i usled arterijsko-venskih malformacija.
Posthepati čka portna hipertenzija nastaje kao posledica poreme ćaja u predelu vene hepatike, kaudalne šuplje vene ili srca. Tako, na primer, do sekundarnih smetnji u portnoj cirkulaciji može da d ođe kod insuficijencije srca, kon-striktornog perikardi tisa, tamponade srca, opstrukcije vene kave kaudalis tumorima ili trombima, tromboze vene hepatike itd..
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
HEPATIHEPATIČČKA ENCEFALOPATIJAKA ENCEFALOPATIJA
Encefalopatija nastaje usled nemogu ćnosti jetre da preuzme i neutrališe toksi čne produkte iz portne krvi. Do toga mo že da dođe kod teških ošte ćenja jetrinog parenhima kada hepatociti nisu u stanju da neutrališu preuzete toksine, ili kod port o-kavalnih šantova kada portna krv sa toksinima apsorbovanim u crevima zaobilazi jetru.
Osnovni princip:
Toksini iz intestinalnog trakta portnim krvotokom k roz jetru ilizaobilaze ći jetru dospevaju u sistemski krvotok!!!
Najvažniji toksini su AMONIJAK I KRATKOLAN ČANE MASNE KISELINE !!!
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
Najvažniji proteini koji se sintetišu u jetri
Albumini "Transportni" proteini Lipoproteini HaptoglobinGlobulini (alfa 1 antitripsin, Transferin
alfa1 makroglobulin, Ceruloplazminalfa2 antiplazmin, Hemopeksin C-reaktivni protein). Thyroid-binding protein
Proteinski faktori hemostazeFibrinogen (faktor I) Ostali činioci Plazminogen koagulacije krvi:Protrombin (faktor II) III, V, VII, IX, X,Antitrombin III XI, XII i XIII faktor.
POREMEĆAJI HEMOSTAZE I DRUGE POSLEDICE DEFICITA PROTEINA KOJI SE SINTETIŠU SAMO U JETRI
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
NAJČEŠĆI SIMPTOMI AKUTNIH I HRONIČNIH OBOLJENJA JETRE
Akutne bolesti
I Blaga ošte ćenja•Anoreksija•Povra ćanje•Dijareja•Uvećana jetra ( ±)
II Teška ošte ćenja•Anoreksija•Povra ćanje•Dijareja•Žutica•Krvarenja•Uvećana ili smanjena jetra•Hepatička encefalopatija
Hroni čne bolesti
•Anoreksija•Povra ćanje•Dijareja•Gubitak telesne mase ili
usporen porast•Slabost•Ascites•Hepatička encefalopatija•Aholi čna stolica•Polidipsija-poliurija•Uvećana ili smanjena jetra•Smanjena tolerancija
lekova•Pruritus
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
Ascites je najčešći jasno manifestan simptom kod Ascites je najčešći jasno manifestan simptom kod hroničnog oštećenja jetre, pre svega ciroze.hroničnog oštećenja jetre, pre svega ciroze.
PATOFIZIOLOGIJA JETREPATOFIZIOLOGIJA JETRE
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASAFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASA
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASAFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASA
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASAFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASA
Duodenum
Exocrine acinidigestive enzymes
LobuleEndocrine islet metabolic hormones
Ducts alkaline ions
Enteroendocrine cells hormones
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASAFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASA
Islet of Langerhans Beta cell - insulin (majority)
Alpha cell - Glucagon
Delta cell - Somatostatin
PP cell - Pancreatic polypeptide
Beta & Alpha cells are directly sensitive to glucose level
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASAFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASA
Pankreasni sok je bezbojna i providna tečnost pH 7,6-8,2Neorganske materije99% voda, bikarbonatni, i elektrolite (Na+, Ca++, Cl-, K+) Organske materijeenzimi:αααα-amilaza poliaza, hidroliza skroba do maltoze, maltotrioza.....maltaza-maltozu do glukozelipaza- emulgovane masti do masnih kiselina i gliceroltripsin-tripsinogen, proteine do polipeptida (crevna enterokinaza)himotripsin-himotripsinogen, proteine do polipeptidaelastaza-proelastazaegzopeptidaze-polipeptide do dipeptidaribonukleaze i dezoksiribonukleaze-razradnja NK
Pankreasni sok se sintetiše u egzokrinom delu pankreasa i Virsungovim kanalom dospeva u duodenum
Pankreasni sokPankreasni sok
FIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASAFIZIOLOŠKO BIOHEMIJSKE OSNOVE ISPITIVANJA PANKREASA
PATOFIZIOLOGIJA PANKREASAPATOFIZIOLOGIJA PANKREASA
• Akutni pankreatitis
• Hronični pankreatitis
• Insuficijencija egzokrinog pankreasa
• Neoplazme pankreasa
Gde prvo započinje patološki proces?Na endotelu krvnih sudova?
Na acinusnim ćelijama?
Na ćelijama izvodnih kanala?
Suština je u preranoj aktivaciji proteolitičkih i lipoliti čkih enzima i autodigestijiautodigestijićelijskih membrana
PATOFIZIOLOGIJA PANKREASAPATOFIZIOLOGIJA PANKREASA
PATOFIZIOLOGIJA PANKREASAPATOFIZIOLOGIJA PANKREASA
Klini čka slikaKlini čka slika
•• NespecifiNespecifiččna na •• Javlja se nagloJavlja se naglo•• AnoreksijaAnoreksija•• DepresijaDepresija•• PovraPovraććanjeanje•• Krvav proliv Krvav proliv ((±±))•• PoviPoviššena temperaturaena temperatura•• Bolan abdomenBolan abdomen•• TeTešška dehidracijaka dehidracija•• IkIk tteruserus•• ŠŠokok
KodKod pasapasa
Klini čka slika u hroničnom pankreatitisu Klini čka slika u hroničnom pankreatitisu ––indikacije za patofiziološke pretrageindikacije za patofiziološke pretrage
• Hroni čna dijareja• Mršavljenje• Loš kvalitet dlake• Pojačan apetit• Izmet voluminozan, kašast, bled,užeglog mirisa
• Perineum masno uprljan
• Koprofagija
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
H E P A T O G R A M
1. Sindrom zapaljenske reakcije
2. Sindrom bilijarne retencije
3. Sindrom insuficijencije hepatocita
4. Sindrom nekroze hepatocita
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
SINDROM ZAPALJENSKE REAKCIJESINDROM ZAPALJENSKE REAKCIJE
Parametri koji ukazuju na zapaljenje:
Leukogram – leukocitoza ili leukopenija
Sedimentacija krvi
Koncentracija gama globulina…
Svi nalazi su nespecifični
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
SINDROM BILIJARNE RETENCIJESINDROM BILIJARNE RETENCIJE
Parametri koji ukazuju na holestazu:
Koncentracija ukupnog i direktnog bilirubina u krvi
Koncentracija urobilinogena u krvi
Koncentracija žučnih boja u mokraći i fecesu
Koncentracija holesterola u krvi
Serumska aktivnost AP i GGT
Test ekskrecije bromsulfaleina
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
SINDROM INSUFICIJENCIJE HEPATOCITASINDROM INSUFICIJENCIJE HEPATOCITA
Parametri koji ukazuju na smanjenje pojedinih funkcija jetre:
Koncentracija albumina u krvi
Koncentracija amonijaka u krvi
Koncentracija proteinskih faktora koagulacije krvi
Protrombinsko vreme…
Test ekskrecije bromsulfaleina
Koncentracija holesterola i žučnih kiselina u krvi
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
SINDROM NEKROZE HEPATOCITASINDROM NEKROZE HEPATOCITA
Parametri koji ukazuju na nekrozu jetrinog parenhima
Aktivnost enzima jetre u krvnom serumu:
Alanin aminotransferaza (ALT)Aspartat aminotransferaza (AST)Izocitrat dehidrogenza (ICD)Sorbitol dehidrogenaza (SDH)Ornitin-karbamil transferaza (OCT)Laktat dehidrogenaza (LDH)Alkalna fosfataza (AP)Holinesteraza.
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
OdreOdređđivanje se vrši tzv. diazoivanje se vrši tzv. diazo --reakcijom, pri kojoj se razvija crvena boja srazmer na koncentracreakcijom, pri kojoj se razvija crvena boja srazmer na koncentrac iji iji bilirubina u ispitivanom serumu. Intenzitet vrvene boje se o čitabilirubina u ispitivanom serumu. Intenzitet vrvene boje se o čita va u fotometru.va u fotometru.
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
KVANTITATIVNO ODREKVANTITATIVNO ODREĐĐIVANJE BILIRUBINA U KRVIIVANJE BILIRUBINA U KRVI
Potreban materijalPotreban materijal
Serum, Smeša diazoSerum, Smeša diazo --reagensa, NaCl 154mmol/l, kofeinski rastvorreagensa, NaCl 154mmol/l, kofeinski rastvor
IzvoIzvođđenjeenje
OdreOdređđivanje bilirubina se vrši u tri epruveteivanje bilirubina se vrši u tri epruvete
Posle 5 min. stajanja razvija se crvena boja koja j e intenzivnijPosle 5 min. stajanja razvija se crvena boja koja j e intenzivnij a u epruveti, gde se odrea u epruveti, gde se odre đđuje ukupni uje ukupni bilirubin od one u kojoj se odrebilirubin od one u kojoj se odre đđuje konjugovani bilirubin. Potom se epruvete stavlj aju u fotometuje konjugovani bilirubin. Potom se epruvete stavlj aju u fotomet ar i ar i uz pomo ć zelenog filtra se mere ekstinkcijie, koje treba po množiuz pomo ć zelenog filtra se mere ekstinkcijie, koje treba po množi ti sa 150, da bi se dobio rezultat ti sa 150, da bi se dobio rezultat koncentracije bilirubina u koncentracije bilirubina u µµmol/L. Koncentracija nekonjugovanog bilirubina dobi ja se oduzimamol/L. Koncentracija nekonjugovanog bilirubina dobi ja se oduzima njem njem koncentracije konjugovanog bilirubina od koncentrac ije ukupnog bkoncentracije konjugovanog bilirubina od koncentrac ije ukupnog b il.il.
00,50,5DIAZO REAGENS
04,00NaCl 154 mmol/l
4,504,0KOFEINSKI RASTVOR
0,50,50,5SERUM
Konjugovani bil.Ukupni bilirubin
KONTROLAPROBA[ml]
BILIRUBINBILIRUBIN -- TumaTumaččenjaenja
Normalna koncentracija� kod pasa manja od 10 µmol/ � kod mačaka manja 3,5 µmol/l� Kod konja 9-36 µµµµmol/l� Najveći deo otpada na
nekonjugovani bilirubin
Povećanje koncentracije� kod nekroze do 30 µmol/l� kod zapaljenskih bolesti do 70
µmol/l� kod opstruktivne žutice do
300 µmol/l
HemolitiHemoliti ččkiki ikterusikterus
� Značajno povećanjekoncentracije nekonjugovanogbilirubina
HepatocelularniHepatocelularni ikterusikterus
� Značajno povećanjekoncentracije konjugovanog(preko 50%) i nekonjugovanogbilirubina
EkstrahepatiEkstrahepatiččka ka opstrukcijaopstrukcija žžuuččnihnih putevaputevaZnačajno povećanje koncentracije konjugovanog bilirubina (do 90%)
Ispitivanje žunih pigmenata u urinu
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
U mokra ćni zdravih jedinki može se dokazati mala koli čina urobilU mokra ćni zdravih jedinki može se dokazati mala koli čina urobil inogena,odnosno urobilina.inogena,odnosno urobilina.
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
ODREODREĐĐIVANJE ŽUČNIH BOJA U MOKRA ĆIIVANJE ŽUČNIH BOJA U MOKRA ĆI
Potreban materijalPotreban materijal
IzvoIzvođđenjeenje
Epruvete, alkoholni rastvor joda 78 mmol/l, Erlicho v reagens, ŠlEpruvete, alkoholni rastvor joda 78 mmol/l, Erlicho v reagens, Šl ezingerov reagens, urin pacijentaezingerov reagens, urin pacijenta
Dokazivanje bilirubinaDokazivanje bilirubina : Bilirubin se delovanjem oksidativnih sredstava ok sidiše u jedi: Bilirubin se delovanjem oksidativnih sredstava ok sidiše u jedi njenje zelene njenje zelene bojeboje --biliverdin. Na 5ml mokra će u epruvetu se oprezno, uz rub (najbolbiliverdin. Na 5ml mokra će u epruvetu se oprezno, uz rub (najbol je pipetom) nalije 1ml 78 mmol/l je pipetom) nalije 1ml 78 mmol/l alkoholnog rastvora joda. Ukoliko u mokra ći ima bilirubina, na dalkoholnog rastvora joda. Ukoliko u mokra ći ima bilirubina, na d odirnom sloju se javlja zeleno odirnom sloju se javlja zeleno obojeni prsten čija širina zavisi od koli čine bilirubina.obojeni prsten čija širina zavisi od koli čine bilirubina. Negativna kod zdravih ispitanika.Negativna kod zdravih ispitanika.
Dokazivanje urobilinogena: Dokazivanje urobilinogena: Mora se vršiti u svežoj mokra ći, jer stajanjem prelazi u urobiliMora se vršiti u svežoj mokra ći, jer stajanjem prelazi u urobili n. Na 5ml n. Na 5ml mokra će doda se nekoliko kapi Erlichovog reagensa. Ovaj r eagens mokra će doda se nekoliko kapi Erlichovog reagensa. Ovaj r eagens sa urobilinogenom mokra će daje sa urobilinogenom mokra će daje srvenu boju, koja se pri fiziološkim koli činama urobilinogena u srvenu boju, koja se pri fiziološkim koli činama urobilinogena u mokra ći javlja tek posle zagrevanja. U mokra ći javlja tek posle zagrevanja. U slučaju pove ćane koli čine urobilinogena, boja se javlja i bez zaslučaju pove ćane koli čine urobilinogena, boja se javlja i bez za grevanja. Tada segrevanja. Tada se prave razre prave razređđenja enja ove mokra će sa vodom od 1:2 do 1:32 itd., sve dok se crvena b ojaove mokra će sa vodom od 1:2 do 1:32 itd., sve dok se crvena b oja ne izgubi ne izgubi (semikvantitativno (semikvantitativno odreodre đđivanje).ivanje).
Dokazivanje urobilina: Dokazivanje urobilina: Oko 10 ml mokra će se pomeša sa istom koli činom Šlezingerovog reaOko 10 ml mokra će se pomeša sa istom koli činom Šlezingerovog rea gensa, gensa, promu ćka se i profiltrira. U prisustvu urobilina, filtrat gledanpromu ćka se i profiltrira. U prisustvu urobilina, filtrat gledan prema crnoj podlozi, a osvetljen sa prema crnoj podlozi, a osvetljen sa strane fluorescira zeleno.strane fluorescira zeleno.
PRISUSTVO ŽUČNIH BOJA U URINU
BILIRUBIN
� Prisutan kod 20 - 60%pasa tokomnespecifičnih stresnihreakcija !!!Normalno: 1+Kod oštećenja jetre:2 ili 3+
UROBILINOGEN
� Prisutan kada suprohodni žučni putevi
� Odsutan kod potpuneopstrukcije žučnihputeva
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
Najčešće se vrši pregled na sterkobilinogen i sterkobilin. MetodNajčešće se vrši pregled na sterkobilinogen i sterkobilin. Metod a je ista kao i za odrea je ista kao i za odre đđivanje ivanje urobilinogena i urobilina, ali se mora na činiti ekstrakt stoliceurobilinogena i urobilina, ali se mora na činiti ekstrakt stolice ..
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
ODREODREĐĐIVANJE ŽUČNIH BOJA U IZMETUIVANJE ŽUČNIH BOJA U IZMETU
Potreban materijalPotreban materijal
IzvoIzvođđenjeenje
Rastvor NaRastvor Na 22COCO3 3 943 mmol/l, petrol943 mmol/l, petrol --etar, HCl 2,73 mol/l, etar, stolica bolesnika etar, HCl 2,73 mol/l, etar, stolica bolesnika
U veću čašu staviti komad stolice veli čine oraha, i dodati oko 1U veću čašu staviti komad stolice veli čine oraha, i dodati oko 1 0ml rastvora Na0ml rastvora Na 22COCO3 3 i približno ista i približno ista koli čina petrolkoli čina petrol --etra, pa sve dobro izmešati.etra, pa sve dobro izmešati.Kada se čvrsti delovi sedimentiraju na dno, odlije se te čni deo,Kada se čvrsti delovi sedimentiraju na dno, odlije se te čni deo, pa se ostatku stolice doda pa se ostatku stolice doda 11--2ml 2ml HCl. HCl. MeMeđđavina će se zapeniti, a kada se pena slegne, dodati 10ml e tra i avina će se zapeniti, a kada se pena slegne, dodati 10ml e tra i dobro izmešati. Kada se etarski sloj dobro izmešati. Kada se etarski sloj odeli od stolice, on se prelije u epruvetu i sa nji me se izvedu odeli od stolice, on se prelije u epruvetu i sa nji me se izvedu reakcije sa Erlichovim i Šlezingerovim reakcije sa Erlichovim i Šlezingerovim reagensom. Rezultat se ocenjuje kao kod pregleda mo kraće. reagensom. Rezultat se ocenjuje kao kod pregleda mo kraće.
TumačenjeTumačenje
Reakcije na sterkobilinogen i sterkobilin u zdravih jedinki su pReakcije na sterkobilinogen i sterkobilin u zdravih jedinki su p ozitivne.ozitivne.
Tumečenje rezultata odre đivanja žu čnih boja u krvi, mokra ći i stoliciDIJAGNOSTIKA IKTERUSA
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
Tumečenje rezultata odre đivanja žu čnih boja u krvi, mokra ći i stoliciDIJAGNOSTIKA IKTERUSA
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
Retenciona žutica Retenciona žutica –– prehepati čna; Regurgitaciona prehepati čna; Regurgitaciona –– posthepati čna, opstruktivnaposthepati čna, opstruktivna
KORAK 2 KORAK 2 –– KVANTIFIKACIJA AMONIJAKAKVANTIFIKACIJA AMONIJAKA
Enzimsko odreEnzimsko odre đđivanjeivanjeAmonijak se u organizmu vezuje za glutamin. Amonija k iz uzorka i alfa-ketoglutarna kisleina (kao supstrat), posle dodavanja enzima glu tamat-dehidrogenaze, daju glutamin i vodu. Koenzim pomenute reakcije je NADH+ H-jon, koji u toku opisane reakcije prelazi u NAD. Koncentracija stvorenog NAD je proporcionalona koncentraciji amonijaka, pa se iz pada ekstinkcije NADH može kvan tifikovati koncentracija amonijaka.
Berhelotova metodaBerhelotova metodaSuština ove reakcije jeste da amonijak sa natrijumSuština ove reakcije jeste da amonijak sa natrijum --hipohloritom i fenolom daje hipohloritom i fenolom daje intenzivno plav indofenol, a intenzitet plave boje proporcionalaintenzivno plav indofenol, a intenzitet plave boje proporcionala n je koncentraciji n je koncentraciji amonijaka. Vrši se fotometrijsko odre đivanje.amonijaka. Vrši se fotometrijsko odre đivanje.
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
ODREODREĐĐIVANJE AMONIJAKAIVANJE AMONIJAKA
KORAK 1 KORAK 1 –– IZOLACIJA AMONIJAKAIZOLACIJA AMONIJAKAZasniva se na činjenici da se amonijak iz krvne plazme veže na jak u jonoizmenjiva čku smolu, dok se ostale komponente plazme (osim katjon a) sapiraju sa smole.
TEST OPTERETEST OPTEREĆĆENJA AMONIJAKOMENJA AMONIJAKOM
Amonijum hlorid - 100 mg/kg telesne maseperoralno:30 minuta kasnije ispita se koncentracija amonijakau krvi.
Normalna koncentracija amonijakakod pasa i ma čaka: 35-70 mmol/LKod konja: 0-40 mmol/L
Nakon peroralne administracije amonijum hlorida, koncentracija amonijaka u krvi se kod zdravih pasane penje iznad 117 mmol/L
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
TESTOVI ZA ISPITIVANJE BIOSINTETSKIH FUNKCIJA JETRE
Albumini – indikator hroni čne insuficijencije jetre
Normalne vrednosti: 25-35 g/l
Hipoalbuminemija: ispod 20 g/L
Ostale frakcije serumskih proteina ?
Porast Ig ukazuje na hronične procese u jetri (poliklonska gamopatija),
što se na elektroforetskoj traci očitava kao beta-gama fuzija (jer se frakcije
beta i gama spajaju)
Protrombin, fibrinogen, V, VII faktor...: indikator i akutne insuficijencije jetre
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
KONCENTRACIJA HOLESTEROLA U KRVNOM SERUMUKONCENTRACIJA HOLESTEROLA U KRVNOM SERUMU
• Povećanje - opstruktivni ikterus• Smanjenje - teško ošte ćenje jetre
NORMALNE VREDNOSTIPAS I MAČKA: 3,5 - 6,5 mmol/lKONJ: 2,1-3,6 mmol/l
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
ŽŽUUČČNE KISELINE U KRVINE KISELINE U KRVI
Dijagnostičku vrednost imaju četiri merenja
� za vreme gladovanja� dva časa posle obroka� posle peroralnog unošenja soli žučnih kiselina i� Brzina izlučivanja intravenski unetih soli žučnih kiselina
obeleženih radioaktivnim izotopima
Normalna koncentracija kod mesojeda
Za vreme gladovanja manja od 5 mmol/lPosle obroka manja od 15 mmol/l
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
SPECIFISPECIFIČČNI TESTOVI EKSKRECIJENI TESTOVI EKSKRECIJE
• Test ekskrecije bromsulfaleina (BSP): Intravenski se
ubrizga 0,1 ml/kg TM bromsulfaleina i nakon 30 minuta
ispita koncentracija boje koja se zadržala u krvi. U
normalnim okolnostima za 30 minuta izlučuje se više od
95% bromsulfaleina.
• Test ekskrecije indocijanin grina (ICG)
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
•• OdreOdređđivanje enzima se zasniva na ivanje enzima se zasniva na reakciji enzimreakciji enzim --supstrat uz dodavanje supstrat uz dodavanje indikatora koji menja boju i o čitavanje indikatora koji menja boju i o čitavanje na fotometruna fotometru .
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
200-600 U/LZNAČAJNA NEKROZA JETRE400-4000 U/L
100-300 U/LUMERENA NEKROZA JETRE200-400 U/L
80-200 U/LZAPALJENJE100-400 U/L
16-40 U/L12-50U/L
NORMALNA AKTIVNOSTPsi: 15-40 U/LMačke:30-50 U/L
ASTTRANSAMINAZETRANSAMINAZEALT
CIROZA JETRECIROZA JETRE : : NA GORNJOJ GRANICINA GORNJOJ GRANICI
Kod konja ALT nema istu važnost. Normalna aktivnost ALT iznosi 4-12 U/L. Normalna aktivnost AST iznosi 150-300 U/L
SDH kod konja ima poseban značaj. Normalna aktivnost SDH iznosi 2-6 U/L
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
ARGINAZAARGINAZA : Enzim : Enzim ččija serumska aktivnost ima ija serumska aktivnost ima veliki znaveliki značčaj za prognozu bolestiaj za prognozu bolesti
Normalna aktivnost: 0 - 14 U/L kod pasa
POVEĆANJE
Lakše zapaljenje - neznatno
Nekroza jetre 44 do 1800 U/l
Sa zaustavljanjem hepatocelularnog oštećenja brzo se
vraća u normalne granice
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
ALKALNA FOSFATAZAALKALNA FOSFATAZA
PSI: 10-80 U/LMAČKE: 15-80 U/LKONJI: 138-251 U/L
IZOENZIMIHepatičkiKoštaniiz placente, enterocita, bubrežnihćelija, tumora...
POVEĆANJEHolestaza 500 - 1000 U/LNekroza jetre 80 - 300 U/LZapaljenje 250 - 700 U/LSteroidima indukovana hepatopatija 700 - 2000 U/L
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREMEĆAJA FUNKCIJE JETREPOREMEĆAJA FUNKCIJE JETRE
Kvantitativno odreKvantitativno odre đđivanje amilaze vrši se Phadebas amylase testom, u k ojem kao supsivanje amilaze vrši se Phadebas amylase testom, u k ojem kao sups trat za amilazu trat za amilazu služi, u vodi rastvorljiv polimer skroba, obojen pl avo. Dejstvomsluži, u vodi rastvorljiv polimer skroba, obojen pl avo. Dejstvom amilaze dolazi do hidrolize skroba, a amilaze dolazi do hidrolize skroba, a oslobooslobo đđeni fragmenti plave boje srazmerni su koncentraciji amilaze u ureni fragmenti plave boje srazmerni su koncentraciji amilaze u ur inu.inu.
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
ODREODREĐĐIVANJE AMILAZE U KRVI I URINUIVANJE AMILAZE U KRVI I URINU
Potreban materijalPotreban materijal
IzvoIzvođđenjeenje
TumačenjeTumačenje
Epruvete, vodeno kupatilo, fotometar, filter papir, destilovana Epruvete, vodeno kupatilo, fotometar, filter papir, destilovana voda, 500 mmol/l NaOH i tablete voda, 500 mmol/l NaOH i tablete Phadebas.Phadebas.
111PHADEBAS TABLETA
Stoji 5 minuta na 37°C
0,100URIN
00,20SERUM
4,14,04,2DESTILOVANA VODA
U SEUMU U URINU
PROBAKONTROLA
Hiperamilazemija koja je ve ća od 4Hiperamilazemija koja je ve ća od 4 --5 puta ukazuje da se radi o akutnom pankreatitisu u preko 2/3 5 puta ukazuje da se radi o akutnom pankreatitisu u preko 2/3 slučajeva. Porast amilaze nastaje brzo, 2slučajeva. Porast amilaze nastaje brzo, 2 --48 sati posle ošte ćenja pankreasa, a potom se postepeno 48 sati posle ošte ćenja pankreasa, a potom se postepeno smanjuje na fiziološki nivo(prvih nedelju dana). Uk oliko se pomesmanjuje na fiziološki nivo(prvih nedelju dana). Uk oliko se pome nute vrednosti ne vrate na po četni nivo nute vrednosti ne vrate na po četni nivo i posle ovog perioda smatramo da se radi o pseudoci sti pankreasai posle ovog perioda smatramo da se radi o pseudoci sti pankreasa . Visoka vrednost amilaze u krvi se . Visoka vrednost amilaze u krvi se održavaju znanto duže (7održavaju znanto duže (7 --14 dana). Vrednost amilaze može biti ve ća i u mnogim drugim upal14 dana). Vrednost amilaze može biti ve ća i u mnogim drugim upal nim nim procesima, ali nikad nije ve ća od 5 puta.procesima, ali nikad nije ve ća od 5 puta.
Hiperamilazemija sa hiperamilazurijom prisutna je u različitim bolestima. U tom smislu izračunava se amilaza/kreatinin klirens izražen u procen tima, prema formuli:
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
ODREODREĐĐIVANJE AMILAZA/KREATININ KLIRENSAIVANJE AMILAZA/KREATININ KLIRENSA
TumačenjeTumačenje
AC/KC = (amilaza urina/amilaza seruma)x(kreatinin s eruma/kreatinAC/KC = (amilaza urina/amilaza seruma)x(kreatinin s eruma/kreatin in urina)x100in urina)x100
Vrednosti ve će od 4,5% ukazuju na postojanje akutnog ošte ćenja pankreasa.Hiperamilazemija usled drugih upalnih procesa u org anizmu (parotidna žlezda, jajovod...)nisu pra ćene porastom amilaza/kreatinin klirensa. Davanje odre đenih sredstava koja deluju na perfuziju bubrega krv lju, može uticati na vrednost ovog odnosa.
Tikvice od 250ml, ulje, rastvor alkohola i etra (1: 1), 100mmol/lTikvice od 250ml, ulje, rastvor alkohola i etra (1: 1), 100mmol/l NaOH, indikator fenolftalein, vodeno NaOH, indikator fenolftalein, vodeno kupatilokupatilo
ODREODREĐĐIVANJE LIPAZE U SERUMUIVANJE LIPAZE U SERUMU
Potreban materijalPotreban materijal
IzvoIzvođđenjeenje
TumačenjeTumačenje
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
OdreOdređđivanje lipaze vrši se u dve tikvice od po 250 ml u koje se staviivanje lipaze vrši se u dve tikvice od po 250 ml u koje se stavi po 10 ml ulja, a u probu još 2 po 10 ml ulja, a u probu još 2 ml seruma. Obe tikvice se ostave na 37ml seruma. Obe tikvice se ostave na 37 °°C, 60 min. Reakcija se prekida tako C, 60 min. Reakcija se prekida tako ššto se u obe tikvice to se u obe tikvice doda po 50ml medoda po 50ml me ššavine alkohola i etra i titrira se sa 100 mmol/l Na OH uz nekolikavine alkohola i etra i titrira se sa 100 mmol/l Na OH uz nekolik o kapi indikatora o kapi indikatora fenolftaleina, do pojave bledorufenolftaleina, do pojave bledoru žžiiččaste boje. aste boje.
Broj Damadovih jedinica = utroBroj Damadovih jedinica = utro ššak ml NaOH probe ak ml NaOH probe –– utroutro ššak ml NaOH kontroleak ml NaOH kontrole
Za razliku od amilaze, porast lipaze u krvi je spor iji i dostižeZa razliku od amilaze, porast lipaze u krvi je spor iji i dostiže najviše vrednosti za 2najviše vrednosti za 2 --3 dana od 3 dana od početka bolesti, a visoke vrednosti su prisutne skoro kroz čitavpočetka bolesti, a visoke vrednosti su prisutne skoro kroz čitav tok bolesti. Odsustvo lipaze ili tok bolesti. Odsustvo lipaze ili snižene vrednosti ukazuju na veliko razaranje pankr easa.snižene vrednosti ukazuju na veliko razaranje pankr easa.
Serumska aktivnost aSerumska aktivnost amilazmilazee i i lipalipaze!ze!
Rezultati nisu u korelaciji sa težinom pankreatitisaRezultati nisu u korelaciji sa težinom pankreatitisa–– Amilaza i lipaza nisu potpuno specifični za pankreasAmilaza i lipaza nisu potpuno specifični za pankreas
–– Bubrežna funkcija utiče na amilazu i lipazuBubrežna funkcija utiče na amilazu i lipazu
–– Steroidi mogu da povise lipazuSteroidi mogu da povise lipazu
–– Amilaza i lipaza su poAmilaza i lipaza su pottpuno beskorisne za puno beskorisne za dijagnostikovanje pankreatitisa kod mačakadijagnostikovanje pankreatitisa kod mačaka
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
Ostali nalazi u ošte ćenju pankreasaOstali nalazi u ošte ćenju pankreasa
Leukocitoza i neutrofilija
Hiperglikemija - zbog prolaznog ili pravog dijabetes melitusa
Hiperlipidemija
Hipokalcemija
Povećanje vrednosti enzima jetre ± ikterus ako su opstruirani žu čni putevi
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
Funkcija pankreasa kod disolokacije sirišta kravaFunkcija pankreasa kod disolokacije sirišta krava
Hiperglikemija (kod jake dislokacije i preko 10 mmol/l. OdržavanHiperglikemija (kod jake dislokacije i preko 10 mmol/l. Održavanje je
hiperglikemije posle hirurškog tretmana je loš prognostički znakhiperglikemije posle hirurškog tretmana je loš prognostički znak))
Smanjena tolerancija na glukozuSmanjena tolerancija na glukozu
HiperlipidemijaHiperlipidemija
KetonemijaKetonemija
Povećana aktivnost jetrinih enzimaPovećana aktivnost jetrinih enzima
HemokoncentracijaHemokoncentracija
Leukocitoza sa neutrofilijomLeukocitoza sa neutrofilijom
HipokalemijaHipokalemija
HipohloremijaHipohloremija
HoponatremijaHoponatremija
Hipokalcemija i hipofosfatemija (često kod krava u postpartalnomHipokalcemija i hipofosfatemija (često kod krava u postpartalnom
periodu pojava ovog nalaza predisponira krave ka nastanku dislokperiodu pojava ovog nalaza predisponira krave ka nastanku dislokacije acije
zbog atonije)zbog atonije)
PATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASAPATOFIZIOLOŠKE METODE DIJAGNOSTIKE POREME ĆAJA FUNKCIJE PANKREASA
PITANJA?
HVALA NA PAŽNJI !!!HVALA NA PAŽNJI !!!