Održivi prometni sustav

Jesenski eko seminar 2010.

Manifestacije negativnog utjecajaprometa na okoliš

• Emisije ispušnih plinova (onečišćenje zraka i klimatske promjene)

• Utrošak energije• Devastacija prostora• Buka• Vibracije• Otpad

Sastav ispušnih plinova cestovnihmotornih vozila

• Dušik (N2)• Vodena para (H2O)• Kisik (O2)• Ugljik (IV) oksid (CO2)• Ugljik (II) oksid (CO)• Ugljikovodici (CH)• Sumpor (IV) oksid (SO2)• Dušični oksidi (NOx)• Olovo (Pb)• Čađa i dim

Smanjenje očekivanog životnog vijeka zbog zagađenja zraka

Udjeli u emisiji stakleničkih plinova

29%

26%

19%

16%

energetska postrojenjaprometstanovanjeindustrija

Udio razliitih vidova prometa u emisiji čstaklenikih plinovač

82,9%

11,7% 2,9% 2,5%

Cestovni prometZračni prometŽeljeznički prometPomorski promet

Emisije plinova iz prometnogsustava u Zagrebu

• CO – 7 980 t• NOx – 2 474 t• PM – 276,2 t• CO2 – 641 193 t• SO2 – 426 t

Udio prometnog sustava u ukupnim emisijama pojedinih plinova u Zagrebu

94%

30%

46%

5%

15%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

CO NOx CO2 PM SO2

Cestovni promet odgovoran je za preko 20 % ukupne emisije stakleničkih plinova (EU-25).

Osobni automobili su odgovorni za približno 12% emisije CO2 (EU-25).

Ukupna emisija stakleničkih plinova smanjila se za približno 5% u periodu od 1990. do 2004. godine (EU-25).

Dosadašnje poboljšanje tehnologije rada vozila/motora je nedovoljno jer je u periodu od 1990. do 2004. emisija CO2 samo iz vozila porasla za približno 26% (EU-25).

Gdje je problem?

Ograničenje emisijastakleničkih plinova u EU

• 1994. prijedlog je 120 g/km CO2 do 2005.• CO2 < 120 g/km – max. 4,5 l/100 km (dizel) 5,0

l/100 km (benzin)• 2007. novi automobili emitiraju 158 g/km

• 2008. EU prihvaća cilj od 130 g/km do 2015.

OstvarenoPlanirano

Ulaganja u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj

BiogorivaBiogoriva

Postojeći cilj EU do 2010. godine od 5,75% udjela Postojeći cilj EU do 2010. godine od 5,75% udjela biogoriva u potrošnji benzina i dizela u 2010. godini neće biogoriva u potrošnji benzina i dizela u 2010. godini neće se postići; očekuje se tek oko 4,3 % udjelase postići; očekuje se tek oko 4,3 % udjela

Prigovori na staru Direktivu o  uporabi  biogoriva -glavne Prigovori na staru Direktivu o  uporabi  biogoriva -glavne  sirovine  za  proizvodnju  biogoriva  prehrambeni  sirovine  za  proizvodnju  biogoriva  prehrambeni proizvodi, pa pridonosi globalnom porastu cijena hrane proizvodi, pa pridonosi globalnom porastu cijena hrane

Biogoriva druge  generacije – dobivena iz otpada, Biogoriva druge  generacije – dobivena iz otpada, ostataka poljoprivredne proizvodnje i neprehrambenih ostataka poljoprivredne proizvodnje i neprehrambenih lignoceluloznih materijalalignoceluloznih materijala

Cilj EU – udio biogoriva od 10% do 2020. godine uz Cilj EU – udio biogoriva od 10% do 2020. godine uz razvoj druge generacije (također cilj iz prijedloga razvoj druge generacije (također cilj iz prijedloga Strategije energetskog razvitka) Strategije energetskog razvitka)

120 autobusa: smanjenje štetnih

emisija

Sakupljanje ulja• 250 restorana

• kućanstva

Esterifikacija: biodizel

Graz – biodizel iz otpadnog jestivog ulja

Otpadno jestivo ulje: problemi čišćenja kanalizacije

PROIZVODNJA BIODIZELA OD OTPADNIH JESTIVIH ULJA I ULJANE REPICE (procjena potreba)

• Provedena anketa na gospodarskim subjektima u Gradu Zagrebu s ciljem utvrđivanja potencijalnih količina otpadnog jestivog ulja i spremnosti sudjelovanja u njegovom organiziranom skupljanju

• Rezultati ankete:– Potencijalna količina otpadnog jestivog ulja na području

Zagreba i Zagrebačke županije je oko 1.400.000 l godišnje– 85% je odgovorilo pozitivno s obzirom na voljnost sudjelovanja

u sakupljanju ulja• Realno danas moglo bi se prikupiti oko 1.000.000 l ulja što bi

nakon prerade bilo dostatno za pokretanje oko 30 autobusa godišnje

• Godišnje potrebe za pogon svih autobusa u ZET-u su oko 12.000.000 l dizela

• Potrošnja biodizela je oko 10% veća• Svu potrebnu količinu biodizela može se dobiti

proizvodnjom dodatnih količina biodizela od uljane repice (oko 12.000.000 l)

• Za tu količinu trebalo bi posijati uljane repice na površini od oko 15.000 ha

PROIZVODNJA BIODIZELA OD OTPADNIH JESTIVIH ULJA I ULJANE REPICE (procjena potreba) II

19

Gigaliner = MegatrucksEuropska komisija razmatra mogućnost

dozvoljavanja dužih i težih teretnih cestovnih vozila. Ako Europska komisija usvoji ovu odluku, sve države EU će morati dozvoliti ovakvim kamionima da voze po njihovim cestama.

Gigaliner

Eksterni troškovi prometa

• Prometne nesreće• Buka• Klimatske promjene• Onečišćenje zraka• Degradacija okoliša• Dodatni troškovi u gradskim područjima

(odvajanje pojedinih vrsta prometa i nedostatak/oskudnost prostora)

• Način proizvodnje električne energije

Internalizacija eksternih troškova• porez na kilometražu za teška teretna vozila• naknade za putničke automobile, ponajprije

u gradskim područjima• porez na gorivo• dodatne mjere u cestovnome prometu• naknada za željezničku infrastrukturu• uporaba alternativnih izvora energije• politika parkiranja u gradovima (naplata)• multimodalni financijski fond

Smanji, prebaci, unaprijedi - ASI (Avoid, Shift, Improve)

• Temelji se na pretpostavci da će se smanjiti potreba za prijevozom ljudi i tereta

• Povećanje korištenja okolišno prihvatljivijih načina prijevoza

• Nove tehnologije koje povećavaju energetsku učinkovitost i time smanjuju negativan utjecaj na okoliš

Smanji

• Smanjenje potrebe za putovanjem (npr. rad od kuće)

• Uvrštavanje ukupnih (eksternih) troškova u cijenu prijevoza

• Kvalitetnije prostorno planiranje

Prebaci• Također zadaća prostornog planiranja – stvaranje

okruženja ugodnog za pješačenje ili vožnju biciklom („Near-distance planning“)

• Preorijentacija s korištenja automobila na korištenje javnog prijevoza:– Mora biti dostupan kvalitetan javni prijevoz– Restriktivne mjere prema automobilima

• Gdje je moguće, umjesto zračnog prijevoza koristiti željeznički.

• Prijevoz tereta – željeznički i vodni promet

Unaprijedi

• Elektrifikacija željezničkih pruga• Veća popunjenost automobila (HOV)• Nove tehnologije (električni automobili,

hibridna vozila, gorive ćelije, manji automobili)

Cilj je smanjiti potrošnju energije, a time i emisije stakleničkih plinova uz slijedeće mjere:•Pomak u postojećoj strukturi korištenja oblika i sredstava prometa •(prebacivanje cestovnog prijevoza na dužim međugradskim relacijama na željeznicu, prebacivanje u urbanim područjima na JPG i sl.)•Ograničavanje potrošnje goriva •(ekonomskim mjerama, restrikcija ulaska cestovnih motornih vozila u centar grada, voditi prometno-urbanističku politiku da se skrate udaljenosti između mjesta rada i stanovanja…)•Bolje iskorištenje goriva •(smanjenje otpora karoserije, izrada manjih, lakših motora koji manje troše, ograničenjem brzine kretanja, manja ekonomičnija vozila kao npr. automobili od aluminija koji je upola lakši od čelika i poboljšava iskoristivost goriva oko 40%)•Bolje iskorištenje prijevoznih sredstava

Promet i zauzimanje prostora

PROMETNO ZAGUŠENJE

POJEDINCI ORIJENTIRANINA AUTOMOBILE

DRUŠTVENA STRUKTURAFOKUSIRANA NA AUTOMOBILE

The ABC location policy • A – lokacija je lako dostupna lokalnom, regionalnom i

nacionalnom javnom prometu (korištenje automobila od 10-20%)

• B – lokaciji je lagano pristupiti i sa javnim prometom i sa automobilom (udio automobila ne smije prelaziti 35%)

• C – lokacija je lako dostupna automobilom (područja uz autoceste)

• Trgovine se preferiraju locirati na A području, uredi na A i B području, dok se na C područje locira uglavnom tvtke koje se bave prijevozom roba.

Usklađivanje prometne dostupnostilokacije i prometnog profila tvrtke

Prometna dostupnost

Karakteristike Lokacija “A”

Lokacija “B” Lokacija “C”

Broj zaposlenika u odnosu na površinu prostora

Velik Srednji Mali

Razina ovisnost poslovnih aktivnosti o automobilu

Niska Srednja Visoka

Broj posjetitelja u odnosu na površinu prostora

Velik Srednji Povremen, nepravilan

Povezanost poslovanja s teretnim prometom

Mala Srednja Velika

  Broj stanovnikaZagreb 784.900Bruxelles 1.019.000Beč 1.678.435Stockholm 776.545Amsterdam 738.000Prag 1.187.576Edinburgh 457.830

Postojeće javne garaže u središtu Zagreba

Broj stanovnika po jednom mjestu u javnim garažama u centru grada

Bacherpark, Beč

Broj stanovnika po jednom parkirnommjestu na P&R parkiralištu

Promjena stupnja motorizacije

Promjena stupnja motorizacije(samo automobili)

423

392395

399403

410 411

383

372

340

350

360

370

380

390

400

410

420

430

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

BečZagreb

Prometni plan Grada Beča

40

32

25

8

27

353429

3640

533

28 27 28

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

1993. 2001. 2007. 2020.

godina

udio

kor

ište

nja

(%)

Javni prijevozAutom obiliBicik liPješačenje

Broj putovanja javnim prijevozom po stanovniku godišnje

Broj stanovnika na jedan metar biciklističke staze

Amsterdam

Amsterdam bicycles

Amsterdam -pored glavne željezničke stanice

ETH campus - Zürich

Cijena vožnje taksijem na udaljenosti 10 km [kn](ponderirano temeljem BDP/glavi stanovnika)

Pariz - brza cesta Georges Pompidou

Svako ljeto postane pješačka zona s pješčanom plažom

High – occupancy vehicle (HOV) trake

Denver Norveška

High – occupancy vehicle (HOV) trake

• Atlanta, Houston, Los Angeles, Washington, Seattle – više ljudi bude prevezeno HOV trakama nego ostalim trakama

• U pojedinim slučajevima, HOV trake se uvode samo tijekom vršnih sati

• HOV trake mogu biti reverzibilne• Autocesta br. 66 u Sjevernoj Virginiji je na jednom dijelu u

potpunosti HOV tijekom vršnih sati• U pojedinim slučajevima, HOV trakama mogu voziti i

automobili u kojima je samo jedna osoba, ukoliko imaju hibridni pogon

Zahtijevamo:• a) unaprjeđenje sustava javnog gradskog prijevoza koji mora

biti brži, redovitiji, točniji, dostupniji i udobniji, čime bi se povećao i broj korisnika

• b) uvođenje Park&Ride sustava, tj. izgradnju besplatnih parkirališta za automobile uz tramvajske terminale i veća periferna željeznička stajališta

• c) zaustavljanje izgradnje novih javnih garaža u centru Zagreba• d) gradnja javnih garaža na obodu gradskog središta• e) daljnja izgradnja biciklističkih staza, njihovo povezivanje u

smislenu cjelinu, uvođenje većeg broja parkirnih mjesta za bicikle u centru grada te ispred javnih institucija

• f) liberalizaciju pružanja taksi usluga kako bi došlo do njihovog pojeftinjenja i većeg korištenja

• g) izradu Strategije prometnog razvitka Grada Zagreba koja bi se temeljila na pozitivnim iskustvima europskih gradova te na smjernicama Europske Zelene knjige o gradskom prometu

• metro

Zelena akcija www.zelena-akcija.hr

Pravo na Grad http://www.pravonagrad.org/

Institute for Transport Planning and Traffic Engineering, Beč http://www.ivv.tuwien.ac.at/

Project for public spaces http://www.pps.org/

Victoria Transport Policy Institute http://www.vtpi.org/

International Association of Public Transporthttp://www.uitp.org/