Post on 29-Jul-2015
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I
UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
Preddiplomski studij “Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu“
Darko Vukadinović, Krešimir Tomasović, Kretanja na
međunarodnom tržištu cestovnoga teretnog prijevoza
Suvremeni promet God. 31 (2011) Br. 5 – 6 (535 – 546)
Kritički prikaz
Kolegij: Promet u turizmu Student:
Mentor: Prof. dr. sc. Edna Mrnjavac Matični broj:
Smjer: Turistički menadžment
Status:
Opatija, ožujak 2012.
SADRŽAJ
1. OPĆI PRIKAZ DJELA......................................................................................3
2. KRITIČKA ANALIZA I OCJENA KVALITETE DJELA............................5
2.1. NASLOV I TEMA DJELA ...........................................................................5
2.2. ZNANSTVENE METODE ...........................................................................5
2.3. STRUKTURA I SADRŽAJ DJELA .............................................................5
2.4. DOKUMENTARNA PODLOGA DJELA.....................................................6
2.5. JEZIK I STIL..................................................................................................7
ZAKLJUČAK..........................................................................................................8
2
1. OPĆI PRIKAZ DJELA
Znanstveni članak pod nazivom “Kretanja na međunarodnom tržištu cestovnoga
teretnog prijevoza“ ima osnovnu intenciju analizirati stvarno stanje ponude
prijevoznih kapaciteta i potražnje na tržištu cestovnog prijevoza tereta.
Budući da postoji manjak sustavnih istraživanja i kvalitetna sinteza spoznaja o
tržištu cestovnog prijevoza u Republici Hrvatskoj, autori su željeli prikupiti i obraditi
podatke o stanju prijevoznika po regijama i županijama, o strukturi voznog parka,
ekološkoj komponenti voznih jedinica, te regionalnom aspektu tržišta. Kroz
prikupljanje i analizu podataka stvara se podloga za rješavanje otvorenih pitanja ove
specifične djelatnosti. Autori kroz članak ističu temeljne probleme koji otežavaju
poslovanje hrvatskih prijevoznika, poput nedovoljnog obujma izvoznih poslova,
nedovoljnog broja vozila visokog ekološkog standarda, starosna struktura voznog
parka, teškoće pri prilagođavanju prijevoznika na stalne promjene uvjeta poslovanja
na tržištu i slično.
Članak donosi brojne egzaktne podatke koji jasno oslikavaju stvarno stanje.
Tako, autori iznose podatke da u 2010. g. egzistira 8% manje prijevoznika u odnosu
na 2007. g., a da prijevoznici posjeduju 4% manje vozila. Broj vozila Euro 0 koja
imaju najveću emisiju štetnih tvari već je godinama iznad 40 %, što ima negativan
utjecaj na strukturu ukupne vozne flote. Postojeći vozni park cestovnih prijevoznih
sredstava potrebno je sustavno obnavljati u cilju dostizanja visokih ekoloških
zahtjeva. Posjedovanje Euro 4 i 5 vozila, kao kriterij za austrijske i talijanske CEMT
dozvole, predstavljaju velik financijski udar na prijevoznike. Stoga su financijska
sredstva koja su posljednjih godina prijevoznici dobivali od države značajno pomogle
pri zamjeni cestovnih vozila. Bio je to značajan pozitivan efekt, osobito zbog
činjenice pada prijevoznih usluga i profitabilnosti izazvane gospodarskom krizom.
Najbolju ekološku strukturu imaju prijevoznici s većim brojem prijevoznih jedinica
(oni s voznim parkom od 20 do 50 voznih jedinica).
3
Poseban problem naših prijevoznika, ističu autori, je mali broj vozila po
pojedinom prijevozniku. Naime, vrlo je mali broj prijevoznika čija je veličina voznog
parka u okviru veličine prosječnog voznog parka međunarodnih cestovnih
prijevoznika. U 2010. godini samo 8% prijevoznika posjeduje deset i više vozila, što
je značajan pokazatelj, jer mali vozni park često sprečava konkurentnost u odnosu na
strane prijevoznike.
Autori osobitu pažnju posvećuju analizi prijevoznika s jednim vozilom, što je
česta pojava na našem tržištu. Takvi prijevoznici se susreću s brojnim poteškoćama,
primjerice s takvim voznim parkom je iznimno teško ostvariti dostatnu razinu
profitabilnosti, a time i održivi razvoj. Takvi prijevoznici u broju Euro 5 vozila
sudjeluju sa svega 1%.
Autori osobito upozoravaju na sve manje vremena do ulaska Hrvatske u
Europsku uniju i potrebu da se domaći prijevoznici pripreme za vrlo zahtjevna tržišta
da bi opstali i egzistirali u nadolazećoj tržišnoj utakmici.
Ovaj znanstveni članak svakako je doprinos u analizi svih čimbenika koji utječu
na konkurentnost domaćih prijevoznika, ali i davanju odgovora na sva ključna pitanja,
a sve u cilju održivog razvitka hrvatskog prijevozništva.
4
2. KRITIČKA ANALIZA I OCJENA KVALITETE DJELA
2.1. NASLOV I TEMA DJELA
Naslov znanstvenog članka je “Kretanja na međunarodnom tržištu cestovnoga
teretnog prijevoza“.
U članku je prikazano stanje prijevozne ponude u međunarodnom cestovnom
teretnom prijevozu Republike Hrvatske. Analizirana je kvaliteta voznog parka u
ovisnosti o veličini flote. Posebno su naglašeni pokazatelji djelatnosti prijevoznih
sredstava po vozilu. Analiziran je regionalni aspekt prometne ponude.
2.2. ZNANSTVENE METODE
Znanstvene metode koje su korištene u ovom članku su:
- metoda analize i sinteze,
- komparativna metoda,
- statistička metoda.
2.3. STRUKTURA I SADRŽAJ DJELA
Znanstveni članak ima sljedeću strukturu i sadržaj:
1. Uvod
2. Analiza prijevoznih sredstava i prijevoznika
2.1. Prijevoznici s jednim vozilom
3. Prevezena roba i učinak po prijevozniku i vozilu
4. Regionalni aspekt tržišta
5. Zaključak
Sažetak
5
2.4. DOKUMENTARNA PODLOGA DJELA
Pri pisanju članka autori se služe brojnom stručnom literaturom kao i podacima
preuzetim iz Državnog zavoda za statistiku, te podacima iz Ministarstva mora,
prometa i infrastrukture.
Popis literature:
[1] Banelli, M., Kolak, A., Vukadinović, D: Priručnik za međunarodni cestovni
prijevoz, Zagreb, 2009.
[2] Fakultet prometnih znanosti: Analiza tržišta cestovnog prijevoza u Republici
Hrvatskoj, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006.
[3] Vukadinović, D., Tomasović, K.: Upravljanje poslovnim procesima u funkciji
konkurentnosti na tržištu cestovnog teretnog prometa, XIII. međunarooni prometni
simpozij, ”Prometni sustavi 2006.”, Zbornik radova, I. dio, Suvremeni promet,
Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Opatija, 27. – 28. travnja 2006, str. 41 – 45.
[4} Vukadinović, D.: Kretanje cestovnih teretnih vozila u funkciji prijevoznog
procesa, Magistarski znanstveni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb, 2009.
[5] Vukadinović, D.: Mogućnosti ulaska i pozicioniranja na prometnom tržištu
međunarodnoga cestovnog teretnog prijevoza u Republici Hrvatskoj, XIV.
međunarodni prometni simpozij, “Prometni sustavi 2007.”, Zbornik radova, I. dio,
Suvremeni promet, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Opatija, 19. – 20. travnja
2007, str. 37 – 44.
[6] Vukadinović, D.: Specifičnosti tržišta međunarodnoga cestovnog teretnog
prijevoza u Republici Hrvatskoj, Međunarodni prometni simpozij “Prometni sustavi
2010.”, Zbornik radova, I. dio, Suvremeni promet, Hrvatsko znanstvene društvo za
promet, Opatija, 2. travnja 2010, str. 71 – 75.
[7] Županović, I.: Tehnologija cestovnog prijevoza. Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 2002.
[8] Državni zavod za statistiku: Prijevoz, skladištenje i veze (2010), http://www.dzs.hr
[9] Državni zavod za statistiku : Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom
(2010), http://www.dzs.hr
[10] Državni zavod za statistiku: Transport i komunikacije (2009), http://www.dzs.hr
6
[11] Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture: Raspodjela CEMT godišnjih
dozvola (2009), http://www.mmpi.hr
2.5. JEZIK I STIL
Autori koriste jednostavan i razumljiv jezik i stil pisanja. Autori su u potpunosti
informirani o svim relevantnim činjenicama predmeta istraživanja. Poznate su im sve
spoznaje o određenom problemu. Zato pišu vrlo objektivno i informirano. Posebno se
ističu precizno postavljene znanstvene teze.
Stavovi su vrlo argumentirani u smislu da je svaki stav podrobno obrazložen i
dokazan odgovarajućim logičkim objašnjenjem. Svi izneseni stavovi su precizno
povezani.
Valjanost istraživačkih rezultata u velikoj mjeri ovisi o stupnju međusobne
logičke i funkcionalne povezanosti elemenata sustava, a ovaj znanstveni članak
svakako zadovoljava taj kriterij.
7
ZAKLJUČAK
U članku je prikazano stanje kretanja na međunarodnom tržištu cestovnoga
teretnog prijevoza. Analizirani su prijevozni zahtjevi tržišta. Obrađeni su brojni
pokazatelji prijevoznih sredstava i konkurentnost hrvatskih prijevoznika. Posebno su
analizirani učinci po prijevozniku i vozilu te regionalni aspekt prometne ponude.
U istraživanju i analizi su korišteni podaci koji uspoređuju kretanja u posljednjih
nekoliko godina. Podaci izneseni u članku su vrlo precizni. Podaci, između ostalog,
pokazuju ovisnost prometa o gospodarstvu. S druge strane, podaci ukazuju da udar na
hrvatsko cestovno prijevozništvo predstavlja i povećani nerazmjer između ponude i
potražnje.
Na osnovu prikupljenih podataka i iznesenih spoznaja u članku, može se
zaključiti da bi preporučljiva strategija bila otvaranje tržišta – što bi dalo više prostora
prijevoznicima i potaklo pravovremeno osuvremenjivanje voznog parka u skladu s
ekološkim kriterijima. Podaci dobiveni istraživanjem pokazuju da struktura voznog
parka ne zadovoljava suvremene ekološke zahtjeve (istraživanja su pokazala da, na
primjer, vozila kategorija EURO 3 i EURO 4 čine svega četvrtinu vozila Republike
Hrvatske u međunarodnom prijevozu roba), ali nisu zadovoljeni ni drugi zahtjevi
eksploatacijske naravi, pa ovakav vozni park ne može ravnopravno sudjelovati u
tržišnoj utakmici. Unatoč tome, ovo je trenutak za definiranje dugoročne strategije, jer
alternativa otvaranju tržišta bila bi odgoda kojom bi se štitili “slabiji domaći
prijevoznici“ što bi dovelo strane prijevoznike (prvenstveno iz Slovenije i Austrije) u
još povoljniji položaj.
Obavljena istraživanja u članku i iz njih proizašle spoznaje ne mogu dati
apsolutne odgovore na sva pitanja, ali upućuju na nužnost otvaranja tržišta (bez
odgode). Vrijeme do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji treba iskoristiti za
osposobljavanje domaćih prijevoznika i osuvremenjivanje tehnologija prijevoznih
transportnih procesa.
8
9