SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I

UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Preddiplomski studij “Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu“

Darko Vukadinović, Krešimir Tomasović, Kretanja na

međunarodnom tržištu cestovnoga teretnog prijevoza

Suvremeni promet God. 31 (2011) Br. 5 – 6 (535 – 546)

Kritički prikaz

Kolegij: Promet u turizmu Student:

Mentor: Prof. dr. sc. Edna Mrnjavac Matični broj:

Smjer: Turistički menadžment

Status:

Opatija, ožujak 2012.

SADRŽAJ

1. OPĆI PRIKAZ DJELA......................................................................................3

2. KRITIČKA ANALIZA I OCJENA KVALITETE DJELA............................5

2.1. NASLOV I TEMA DJELA ...........................................................................5

2.2. ZNANSTVENE METODE ...........................................................................5

2.3. STRUKTURA I SADRŽAJ DJELA .............................................................5

2.4. DOKUMENTARNA PODLOGA DJELA.....................................................6

2.5. JEZIK I STIL..................................................................................................7

ZAKLJUČAK..........................................................................................................8

2

1. OPĆI PRIKAZ DJELA

Znanstveni članak pod nazivom “Kretanja na međunarodnom tržištu cestovnoga

teretnog prijevoza“ ima osnovnu intenciju analizirati stvarno stanje ponude

prijevoznih kapaciteta i potražnje na tržištu cestovnog prijevoza tereta.

Budući da postoji manjak sustavnih istraživanja i kvalitetna sinteza spoznaja o

tržištu cestovnog prijevoza u Republici Hrvatskoj, autori su željeli prikupiti i obraditi

podatke o stanju prijevoznika po regijama i županijama, o strukturi voznog parka,

ekološkoj komponenti voznih jedinica, te regionalnom aspektu tržišta. Kroz

prikupljanje i analizu podataka stvara se podloga za rješavanje otvorenih pitanja ove

specifične djelatnosti. Autori kroz članak ističu temeljne probleme koji otežavaju

poslovanje hrvatskih prijevoznika, poput nedovoljnog obujma izvoznih poslova,

nedovoljnog broja vozila visokog ekološkog standarda, starosna struktura voznog

parka, teškoće pri prilagođavanju prijevoznika na stalne promjene uvjeta poslovanja

na tržištu i slično.

Članak donosi brojne egzaktne podatke koji jasno oslikavaju stvarno stanje.

Tako, autori iznose podatke da u 2010. g. egzistira 8% manje prijevoznika u odnosu

na 2007. g., a da prijevoznici posjeduju 4% manje vozila. Broj vozila Euro 0 koja

imaju najveću emisiju štetnih tvari već je godinama iznad 40 %, što ima negativan

utjecaj na strukturu ukupne vozne flote. Postojeći vozni park cestovnih prijevoznih

sredstava potrebno je sustavno obnavljati u cilju dostizanja visokih ekoloških

zahtjeva. Posjedovanje Euro 4 i 5 vozila, kao kriterij za austrijske i talijanske CEMT

dozvole, predstavljaju velik financijski udar na prijevoznike. Stoga su financijska

sredstva koja su posljednjih godina prijevoznici dobivali od države značajno pomogle

pri zamjeni cestovnih vozila. Bio je to značajan pozitivan efekt, osobito zbog

činjenice pada prijevoznih usluga i profitabilnosti izazvane gospodarskom krizom.

Najbolju ekološku strukturu imaju prijevoznici s većim brojem prijevoznih jedinica

(oni s voznim parkom od 20 do 50 voznih jedinica).

3

Poseban problem naših prijevoznika, ističu autori, je mali broj vozila po

pojedinom prijevozniku. Naime, vrlo je mali broj prijevoznika čija je veličina voznog

parka u okviru veličine prosječnog voznog parka međunarodnih cestovnih

prijevoznika. U 2010. godini samo 8% prijevoznika posjeduje deset i više vozila, što

je značajan pokazatelj, jer mali vozni park često sprečava konkurentnost u odnosu na

strane prijevoznike.

Autori osobitu pažnju posvećuju analizi prijevoznika s jednim vozilom, što je

česta pojava na našem tržištu. Takvi prijevoznici se susreću s brojnim poteškoćama,

primjerice s takvim voznim parkom je iznimno teško ostvariti dostatnu razinu

profitabilnosti, a time i održivi razvoj. Takvi prijevoznici u broju Euro 5 vozila

sudjeluju sa svega 1%.

Autori osobito upozoravaju na sve manje vremena do ulaska Hrvatske u

Europsku uniju i potrebu da se domaći prijevoznici pripreme za vrlo zahtjevna tržišta

da bi opstali i egzistirali u nadolazećoj tržišnoj utakmici.

Ovaj znanstveni članak svakako je doprinos u analizi svih čimbenika koji utječu

na konkurentnost domaćih prijevoznika, ali i davanju odgovora na sva ključna pitanja,

a sve u cilju održivog razvitka hrvatskog prijevozništva.

4

2. KRITIČKA ANALIZA I OCJENA KVALITETE DJELA

2.1. NASLOV I TEMA DJELA

Naslov znanstvenog članka je “Kretanja na međunarodnom tržištu cestovnoga

teretnog prijevoza“.

U članku je prikazano stanje prijevozne ponude u međunarodnom cestovnom

teretnom prijevozu Republike Hrvatske. Analizirana je kvaliteta voznog parka u

ovisnosti o veličini flote. Posebno su naglašeni pokazatelji djelatnosti prijevoznih

sredstava po vozilu. Analiziran je regionalni aspekt prometne ponude.

2.2. ZNANSTVENE METODE

Znanstvene metode koje su korištene u ovom članku su:

- metoda analize i sinteze,

- komparativna metoda,

- statistička metoda.

2.3. STRUKTURA I SADRŽAJ DJELA

Znanstveni članak ima sljedeću strukturu i sadržaj:

1. Uvod

2. Analiza prijevoznih sredstava i prijevoznika

2.1. Prijevoznici s jednim vozilom

3. Prevezena roba i učinak po prijevozniku i vozilu

4. Regionalni aspekt tržišta

5. Zaključak

Sažetak

5

2.4. DOKUMENTARNA PODLOGA DJELA

Pri pisanju članka autori se služe brojnom stručnom literaturom kao i podacima

preuzetim iz Državnog zavoda za statistiku, te podacima iz Ministarstva mora,

prometa i infrastrukture.

Popis literature:

[1] Banelli, M., Kolak, A., Vukadinović, D: Priručnik za međunarodni cestovni

prijevoz, Zagreb, 2009.

[2] Fakultet prometnih znanosti: Analiza tržišta cestovnog prijevoza u Republici

Hrvatskoj, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006.

[3] Vukadinović, D., Tomasović, K.: Upravljanje poslovnim procesima u funkciji

konkurentnosti na tržištu cestovnog teretnog prometa, XIII. međunarooni prometni

simpozij, ”Prometni sustavi 2006.”, Zbornik radova, I. dio, Suvremeni promet,

Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Opatija, 27. – 28. travnja 2006, str. 41 – 45.

[4} Vukadinović, D.: Kretanje cestovnih teretnih vozila u funkciji prijevoznog

procesa, Magistarski znanstveni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih

znanosti, Zagreb, 2009.

[5] Vukadinović, D.: Mogućnosti ulaska i pozicioniranja na prometnom tržištu

međunarodnoga cestovnog teretnog prijevoza u Republici Hrvatskoj, XIV.

međunarodni prometni simpozij, “Prometni sustavi 2007.”, Zbornik radova, I. dio,

Suvremeni promet, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Opatija, 19. – 20. travnja

2007, str. 37 – 44.

[6] Vukadinović, D.: Specifičnosti tržišta međunarodnoga cestovnog teretnog

prijevoza u Republici Hrvatskoj, Međunarodni prometni simpozij “Prometni sustavi

2010.”, Zbornik radova, I. dio, Suvremeni promet, Hrvatsko znanstvene društvo za

promet, Opatija, 2. travnja 2010, str. 71 – 75.

[7] Županović, I.: Tehnologija cestovnog prijevoza. Fakultet prometnih znanosti,

Zagreb, 2002.

[8] Državni zavod za statistiku: Prijevoz, skladištenje i veze (2010), http://www.dzs.hr

[9] Državni zavod za statistiku : Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom

(2010), http://www.dzs.hr

[10] Državni zavod za statistiku: Transport i komunikacije (2009), http://www.dzs.hr

6

[11] Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture: Raspodjela CEMT godišnjih

dozvola (2009), http://www.mmpi.hr

2.5. JEZIK I STIL

Autori koriste jednostavan i razumljiv jezik i stil pisanja. Autori su u potpunosti

informirani o svim relevantnim činjenicama predmeta istraživanja. Poznate su im sve

spoznaje o određenom problemu. Zato pišu vrlo objektivno i informirano. Posebno se

ističu precizno postavljene znanstvene teze.

Stavovi su vrlo argumentirani u smislu da je svaki stav podrobno obrazložen i

dokazan odgovarajućim logičkim objašnjenjem. Svi izneseni stavovi su precizno

povezani.

Valjanost istraživačkih rezultata u velikoj mjeri ovisi o stupnju međusobne

logičke i funkcionalne povezanosti elemenata sustava, a ovaj znanstveni članak

svakako zadovoljava taj kriterij.

7

ZAKLJUČAK

U članku je prikazano stanje kretanja na međunarodnom tržištu cestovnoga

teretnog prijevoza. Analizirani su prijevozni zahtjevi tržišta. Obrađeni su brojni

pokazatelji prijevoznih sredstava i konkurentnost hrvatskih prijevoznika. Posebno su

analizirani učinci po prijevozniku i vozilu te regionalni aspekt prometne ponude.

U istraživanju i analizi su korišteni podaci koji uspoređuju kretanja u posljednjih

nekoliko godina. Podaci izneseni u članku su vrlo precizni. Podaci, između ostalog,

pokazuju ovisnost prometa o gospodarstvu. S druge strane, podaci ukazuju da udar na

hrvatsko cestovno prijevozništvo predstavlja i povećani nerazmjer između ponude i

potražnje.

Na osnovu prikupljenih podataka i iznesenih spoznaja u članku, može se

zaključiti da bi preporučljiva strategija bila otvaranje tržišta – što bi dalo više prostora

prijevoznicima i potaklo pravovremeno osuvremenjivanje voznog parka u skladu s

ekološkim kriterijima. Podaci dobiveni istraživanjem pokazuju da struktura voznog

parka ne zadovoljava suvremene ekološke zahtjeve (istraživanja su pokazala da, na

primjer, vozila kategorija EURO 3 i EURO 4 čine svega četvrtinu vozila Republike

Hrvatske u međunarodnom prijevozu roba), ali nisu zadovoljeni ni drugi zahtjevi

eksploatacijske naravi, pa ovakav vozni park ne može ravnopravno sudjelovati u

tržišnoj utakmici. Unatoč tome, ovo je trenutak za definiranje dugoročne strategije, jer

alternativa otvaranju tržišta bila bi odgoda kojom bi se štitili “slabiji domaći

prijevoznici“ što bi dovelo strane prijevoznike (prvenstveno iz Slovenije i Austrije) u

još povoljniji položaj.

Obavljena istraživanja u članku i iz njih proizašle spoznaje ne mogu dati

apsolutne odgovore na sva pitanja, ali upućuju na nužnost otvaranja tržišta (bez

odgode). Vrijeme do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji treba iskoristiti za

osposobljavanje domaćih prijevoznika i osuvremenjivanje tehnologija prijevoznih

transportnih procesa.

8

9