Post on 05-Jul-2015
Histologija
Nivoi organizacije žive materije
ORGANIZAM
SISTEM ORGANA
ORGANSKI APARAT
ORGAN
TKIVO
ĆELIJA
• Ćelija je osnovna jedinica građe i funkcije svakog organizma i predstavlja najmanji oblik u kome se javlja živo biće.
• Viši nivo organizacije je tkivo. Ćelije se integrišu u tkivo tj. tkivo je grupa ćelija istog oblika, građe, funkcije i embrionalnog porekla.
• Viši nivo organizacije žive materije je organ. U sastav jednog organa ulazi više vrsta tkiva. Svaki organ vrši određenu funkciju npr. pluća -razmenu gasova; bubrezi-izlučivanje; srce-cirkulaciju krvi.
• Viši nivo je organski aparat - čine ga organi koji su funkcionalno i anatomski povezani. Svaki organ u okviru aparata vrši određenu funkciju koja je podređena organskom aparatu. Organski aparati su čulo vida (oko) i čulo sluha.
• Organski sistem čine organi koji su funkcionalno i anatomski povezani (npr. sistem organa za varenje, disanje, krvotok).
• Organski sistem mogu graditi organi među kojima postoji samo funkcionalna veza.
• Npr. endokrini sistem. Endokrine žlezde su u organizmu prostorno jako udaljene, povezuju se putem krvi koja prenosi hormone.
• Najviši nivo žive materije je organizam u kome je ostvaren visok stepen integracije njegovih delova organa i organskih sistema.
• Organizam je strukturna i funkcionalna celina. U organizmu postoji koordinirano, skladno delovanje njegovih organa i organskih sistema na pr. poremećaj u radu jednog organa može se odraziti i na rad drugih organa a to se može odraziti na nivou organizma kao celine.
Tkiva
• Kompleksi morfološki i fiziološki istovetnih ćelija zajedničkog embrionalnog porekla, specifične funkcije
Podela tkiva prema građi i funkciji
•Epitelijalno
•Vezivno
•Mišićno
•Nervno
Epitelijalno tkivo• Najmanje diferencirana
životinjska tkiva• Pokrivaju površinu tela• Oblažu telesne duplje• Učestvuju u građi žlezda i
čula
Epitelijalno tkivo
• Podela po broju slojeva–Jednoslojan
–Višeslojan
ЕПИТЕЛНО (ПОКОРИЧНО) ТКИВО
Према грађи ћелија и функцији коју имају дели се на:
1. Плочасти епител2. Коцкасти епител3. Цилиндричан епител4. Трепљасти епител5. Чулни епител6. Жлездани епител
ПЛОЧАСТИ ЕПИТЕЛ
Ћелије плочасте, облажу многе органе – плућа, крвне судове (ендотел) и друге.
КОЦКАСТИ ЕПИТЕЛ
Ћелије коцкастог облика, облажу нпр. бубрежне каналиће.
ЦИЛИНДРИЧАН ЕПИТЕЛ
Ћелије издужене, цилиндричног облика, облажуцревне ресице.
ТРЕПЉАСТИ ЕПИТЕЛ
Ћелије са трепљама на површини, налазе се у дисајним путевима, полним одводима, спољашњем уху.
ЧУЛНИ ЕПИТЕЛ
Налази се у свим чулним органима.
ЖЛЕЗДАНИ ЕПИТЕЛ
Улази у грађу жлезда.
Epitelijalno tkivo• Specijalni oblici:
Endotel – epitel koji pokriva površine unutrašnjih organa i krvnih sudova
Žlezdani epitel – ćelije specijalizovane da luče različite materije
Trepljast epitel (disajni putevi, kanal srednjeg uha, genitalni odvodi)
Vezivno tkivo• Vezivno tkivo u užem
smislu
• Hrskavičavo tkivo• Koštano tkivo
• Krv i limfa
I Vezivno tkivo u užem smislu• Ćelije mogu biti različitih oblika: nepravilnog,
zvezdastog, ovalnog, okruglog• Luče amorfnu međućelijsku masu u kojoj se
nalaze vezivna vlakna• Kolagena vlakna
– Čvrsta,debela, savitljiva, neelastična• Elastična vlakna
– Tanja, elastična, razgranata• Deli se na:
1. Еластично2. Масно3. Растресито4. Густо
ЕЛАСТИЧНО ВЕЗИВО
Eластично везивно ткиво Eластично везивно ткиво (слика) (схема)
Ћелије су у паралелним низовима између којих се налазе еластична влакна. Налази се у кожи и осталим органима.
МАСНО ВЕЗИВО
Масно везивно ткиво Масно везивно ткиво (слика) (схема)
Ћелије су у групама обавијеним влакнима. Улази у грађу наше коже, као трећи слој према мишићима.
РАСТРЕСИТО ВЕЗИВО
У међућелијском простору налазе се растресита и расута влакна, распоређена у разним правцима. Улази у грађу органа. Повезује органе, мишиће, нерве, кости, кожу, лимфне и крвне судове.
.
Растресито везивно ткиво Растресито везивно ткиво (слика) (схема)
ГУСТО ВЕЗИВО
Густо ткиво (слика)
Сачињавају га ћелије и везивна влакна збијена у паралелне снопиће(еластична и колагена). Улази у грађу лигамената, тетива, облаже кости, плућа, крвне судове...
Густо ткиво (схема)
Лигаменти су везивни елементи између костију. Тетиве су завршеци којима се мишић повезује с костима.
II Hrskavičavo tkivo• Krupne hrskavičave ćelije – hondroblasti• Ćelije raspoređene u grupicama• Elastična međućelijska supstanca• Prema strukturi osnovne međućelijske
supstance razlikujemo tri tipa hrskavičavog tkiva
1. Hijalinska ili staklasta hrskavica2. Mrežasta ili elastična hrskavica3. Vlaknasta hrskavica
1. Hijalinska ili staklasta hrskavica
• Homogena, bela, providna osnovna supstanca sa kolagenim vlaknima
• Sačinjava skelet hrskavičavih riba
• Hrskavica zglobova, nosa, dušnika
dušnik
2. Mrežasta ili elastična hrskavica
• Neprozirna i žućkasta
• Mreža elastičnih vlakana
• Ušna školjka, grkljan
2. Vlaknasta hrskavica
• Krupna kolagena vlakna
• U zglobovima i između kičmenih pršljenova
III Koštano tkivo • Koštane ćelije - osteocite
• радијално су распоређене око Хаверзових канала
• Međućelijska supstanca (čvrsta koštana masa)– Osein– Kolagena
vlakna– Neorganske
soli magnezijuma i kalcijuma
IV Krv i limfa• Krv je tečno vezivno tkivo• Ima ulogu u prenošenju kiseonika i hranljivih
materija do svih tkiva u organizmu, transportovanju produkata metabolizma do organa za izlučivanje kao i zaštiti organizma od patogenih mikroorganizama
• Sastoji se od: – KRVNIH ELEMENATA– TEČNE MEĐUĆELIJSKE SUPSTANCE – PLAZME
• Limfa je posrednik izmeću krvi i tkiva, bezbojna tečnost slična krvnoj plazmi koja sadrži samo bela krvna zrnca
Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi
1. ERITROCITI – crvena krvna zrnca – transport gasova
2. LEUKOCITI – bela krvna zrnca – odbrambena uloga
1. Granulociti – nespecifični imunitet1. Neutrofili2. Bazofili3. Eozinofili
2. Agranulociti1. Imfociti – specifični imunitet2. Monociti
2. TROMBOCITI – krvne pločice – imaju ulogu u koagulaciji krvi
Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: eritrociti
Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: leukociti - granulocitiNeutrofili Bazofili Eozinofili
Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: leukociti - agranulociti
Vezivno tkivo – Krv Krvni elementi: trombociti
Mišićno tkivo• Ćelije – mišićna vlakna
• Imaju sposobnost kontrakcije tj. menjanja dužine
• Prisustvo kontraktilnih vlakana MIOFIBRILA: aktina i miozina
• Poprečno-prugasto mišićno tkivo
• Glatko mišićno tkivo
• Srčano mišićno tkivo
Poprečno-prugasto mišićno tkivo • Ćelije:
– miofibrili cilindričnog oblika
– poprečna prugavost– mnogo perifernih jedara– најкрупније (дугачке и
до 4 cm код човека)
Tkivo:– Tamnocrvena boja
– Snažne i brze kontrakcije (1/10-1/100 sek)
– Umaranje
– Pod voljnom kontrolom
Glatko mišićno tkivo
• Ćelije:– Vretenaste– 1 jedro– miofibrili paralelni
• Tkivo:– Svetle boje– Spore kontrakcije (1-1,5
min)– Izdržljivost – pod kontrolom
vegetativnog NS
• Улази у грађу унутрашњих органа (црево, мокраћна бешика, крвни судови, материца...)
Srčano mišićno tkivo
• Ćelije– Granate– poprečna prugavost– jedno do dva centralna jedra
• Tkivo:– Ćelije povezane u mrežu
preko interkalarnih diskova– Tamnocrvena boja– Snažne i brze kontrakcije – Izdržljivost
• Контролише га вегетативни нервни систем (ВНС) и сопствени аутоматски центари
БИЦЕПС
АСОЦИЈАЦИЈА
аплауз несвестан попречно-пругасто ткиво
за рад Иван Павлов 1/3
руковање пателарни теретана
рука рефлекс мишић
A1
A ВБ
В3
В1
Б3
Б2
Б1
A2
A3
В2
???
Nervno tkivo• Нервно ткиво састоји се из нервних и
потпорних ћелија.• Улази у грађу нервног система
животиња.• Улога: пријем и пренос нервних
импулса, њихове обраде и слања• повратних информација телу како би
организам био у равнотежи.• Funkcionalne i natomske jedinice:
– NERVNE ĆELIJE ( NEURONI)
НЕУРОН
Nervno tkivo
ТИПОВИ НЕУРОНА
У зависности од смера кретања нервног импулса, разликујемо три типа неурона:
1. сензитивни (осећајни) – проводе нервни импулс од чулних ћелија – рецептора до централног нервног система (ЦНС);
2. интернеурони – налазе се у ЦНС-у и повезују сензитивне и моторне неуроне;
3. моторни (покретачки) – проводе нервне импулсе од ЦНС-а до ефектора – органа који треба да реагују (мишићи и жлезде).
ТИПОВИ НЕУРОНА
Према броју наставака који полазе од тела неурона такође разликујемо тритипа неурона:1. униполарни – од тела неурона полази један наставак који се грана на дендрит и аксон;2. биполарни – од тела неурона полазе два наставка – дендрит и аксон;3. мултиполарни – од тела неурона полази више наставака – дендрита и један аксон.
Literatura • Imre Krizmanić, Mirjana Ulčanin – Biologija 2
udžbenik za II razred prirodno-matematičkog smera, Novi logos, 2016 (korišćeni su slajdovi sa CD-a)
• Brigita Petrov, Miloš Kalezić: Biologija za II razred prirodno-matematičkog smera, ZUNS, Beograd 2003
• Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
• Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.