7.4.2015

1

BIOLOGIJA 2

BILJNA TKIVA I ORGANI

TKIVA su grupe istovrsnih stanica koje obavljaju istu funkciju i svojom građom su prilagođene toj funkciji.

U BILJKAMA RAZLIKUJEMO DVIJE OSNOVNE

GRUPE TKIVA:

1. TVORNA (EMBRIONSKA) TKIVA – MERISTEMI

2. TRAJNA (DIFERENCIRANA)TKIVA

BILJNA TKIVA

TVORNA TKIVA

MERISTEMI

TVORNA ILI MERISTEMSKA TKIVA • stanice su nepotpuno ili uopće nisu diferencirane

• zadržavaju sposobnost dijeljenja tijekom čitavog života

• stanice su razmjerno male, a protoplazma u potpunosti ispunjava stanicu

• vakuole su jako male

• jezgra velika

• citoplazma ne sadrži diferencirane plastide (kloroplaste ili kromoplaste), već njihove preteče (proplastide)

• stanična stijenka je vrlo tanka i gradi je samo primarna stanična stijenka

• stanice meristema u tkivu su gusto pakirane, bez međustaničnog prostora

- diferencijacijom stanica tvornog tkiva nastaju sva trajna tkiva

TVORNO TKIVO - MERISTEMI Vršni meristemi izdanka (u pupovima)

Vršni meristemi korijena

Bočni meristemi

MERISTEMI

-su lokalizirani na točno određenim dijelovima biljnog organizma, pa

razlikujemo VRŠNE (apikalne, primarne) i BOČNE (lateralne,

sekundarne) meristeme

karakteristika funkcija

VRŠNI MERISTEM razvijaju se tijekom

embriogeneze

nalazimo ih na vršku

izdanka i na vršku

korijena

odgovorni su za

produženi rast biljke

iz njih se razvijaju

primarna tkiva

BOČNI MERISTEM razvijaju se u kasnijim

fazama razvitka

nalazimo ih u

perifernom dijelu

korijena i stabljike

npr. vaskularni kambij,

pluteni kambiji (felogen)

odgovorni su za rast

biljke u debljinu

iz njih se razvijaju

sekundarna tkiva

ozljedni meristemi

(nastaju na mjestu

ozljede)

7.4.2015

2

TVORNO TKIVO - MERISTEM

mladi list

vršni meristem

(vršni pup)

meristem pupa

(bočni pup)

vršni meristem korijena

korijenova kapa

VRŠNI MERISTEM IZDANKA

lisni zametci

tjemenište

VRŠNI MERISTEM KORIJENA

DERMATOGEN – jedan sloj meristemskih stanica, iz njega nastaje kožno staničje – epiderma

PERIBLEM – ima više nizova ponešto izduženih stanica iz kojih kasnije nastaje primarna kora stabljike i korijena, kao i unutarnje staničje lista

PLEROM - iz njega nastaje najvećim dijelom srčika, iz perifernog sloja se u kasnijem razvoju stvara prokambij dezmogen, a iz njega fascikularni kambij – inicijalno staničje žilnog sistema

periblem periblem dermatogen dermatogen plerom

statoliti

kaliptrogen

dermatogen

Sekundarni meristem • značajke sekundarnih meristemskih stanica:

– izduženije od stanica primarnih meristema (prozenhimske)

– sadrže vakuole

1. KAMBIJ

2. PERIKAMBIJ (pericikl)

3. PLUTNI KAMBIJ (felogen)

1. KAMBIJ

a) žilni (fascikularni, vaskularni)

– često višeslojan

– stabljike dvosupnica

b) međužilni (interfascikularni, intervaskularni)

– često višeslojan

– stabljike dvosupnica

– pomoću međužilnog kambija stabljika deblja i mijenja građu

c) vanžilni (ekstrafascikularni)

– stabljike nekih jednosupnica (Agava, Yucca, Dracaena i dr.)

floem

kambij

ksilem

floem

kambij

ksilem

2. PERIKAMBIJ (pericikl) – u korijenu

– većinom jednoslojan

– kod golosjemenjača višeslojan (npr. bor, smreka, jela i dr.)

– pomoću perikambija korijen deblja, mijenja građu i nastaje bočno

korijenje

3. PLUTNI KAMBIJ (felogen) – jednoslojan ili višeslojan

– stabljika i korijen (blizu površine)

– pomoću plutnog kambija mijenja se kožno staničje stabljike i korijena

(gomolja, podanaka)

– njegovim djelovanjem nastaje periderma, sekundarno kožno tkivo

7.4.2015

3

TRAJNA TKIVA

Trajna staničja (tkiva)

• stanice:

– većinom izgubile sposobnost diobe

– veće od tvornih stanica

– velikih vakuola

– malo citoplazme

– brojni međustanični prostori

– stanice se međusobno znatno razlikuju

• prema porijeklu se razlikuju:

– PRIMARNA trajna staničja

• nastaju iz primarnih meristema

– SEKUNDARNA trajna staničja

• nastaju iz sekundarnih meristema

• osim po porijeklu trajna staničja se razlikuju i po

• obliku stanica

• svojstvima stanične stijenke

Stanična stijenka i obična jažica

vakuola

stanična

stijenka

plazmodezmij

citoplazma

plazmatska membrana

Građa stanične stijenke: središnja lamela primarna stijenka

sekundarna stijenka

središnja lamela

primarna stijenka

tri sloja sekundarne

stijenke

TRAJNA TKIVA:

1. OSNOVNO TKIVO ILI PARENHIM

2. POKROVNO ILI KOŽNO TKIVO

3. PROVODNO TKIVO

4. POTPORNO ILI MEHANIČKO TKIVO

5. TKIVO ZA LUČENJE I IZLUČIVANJE

6. APSORPCIJSKO TKIVO

OSNOVNO TKIVO

(PARENHIM)

OSNOVNO TKIVO (PARENHIM)

•Najrasprostranjenije je tkivo kod zeljastih biljaka, ispunjava sve dijelove u

biljnom organizmu između ostalih tkiva

•Stanice ovog tkiva najmanje

diferencirane, u njima se odvija većina

metaboličkih aktivnosti biljke

•izgrađen od relativno velikih živih

stanica

•uglavnom tanka i elastična stijenka

bez sekundarnih zadebljanja i

modifikacija

•velika središnja vakuola

7.4.2015

4

•ima različite funkcije u listu, korijenu i stabljici, plodu, cvijetu

•fotosintetska uloga, spremišna funkcija, provodna funkcija,

funkcija prozračivanja, izlučivanja, mogućnost popravka rana i

obnavljanja meristemske aktivnosti (sekundarni meristem)

•ponekad se funkcije parenhima preklapaju

Vrste parenhima prema funkciji:

1. ASIMILACIJSKI PARENHIM

2. SPUŽVASTI PARENHIM

3. SPREMIŠNI PARENHIM

4. PROVODNI PARENHIM

5. PARENHIMSKO VODENO TKIVO

6. AERENHIM (PARENHIM ZA

PROZRAČIVANJE)

(1) ASIMILACIJSKI PARENHIM u listu kao i zeleno tkivo

kore izdanka. Bogato je prožet intercelularnim prostorima

što olakšava izmjenu plinova koja je potrebna za

asimilaciju CO2. Veliki intercelulari u (2) SPUŽVASTOM

PARENHIMU istovremeno omogućuje izlučivanje vodene

pare u atmosferu (transpiracija)

spužvasti

parenhim

kutikula

epiderma

palisadni (asimilacijski)

parenhim

epiderma

kutikula

Poprečni presjek lista bukve

mezo

fil

(3) PARENHIM ZA PRIČUVU (spremišni parenhim) nalazi

se u srčiki i kori izdanka i korijena, osobito u spremišnim

organima (stabljični i korjenovi gomolji) kao i spremišnim

tkivima sjemenki (plodovi).

spremište škroba, masti i bjelančevina

Škrobna zrnca graha

obojena jodidom

(Lugolovom otopinom)

Srčika je spremišno parehimsko tkivo koje se nalazi u središnjem

dijelu stabljike. To tkivo izgrađuju parehimske ili osnovne stanice

koje imaju okruglasti oblik, izrazito slojevitu i debelu staničnu

stijenku i pune su škrobnih zrnaca

Debela stanična stijenka parenhimskih stanica iz srčike pavitine (Clematis vitalba).

amiloplast elaioplast proteinoplast

etioplast

kromoplast

kloroplast

leukoplast

proplastid

Plastidi

feoplasti

rodoplasti

•fotosintetski

neaktivni

plastidi

•sinteza i

skladištenje

pigmenata

karotenoida

fotosintetski neaktivni i

bezbojni plastidi

Skladištenje rezervnih tvari:

škroba masti proteina

percepcija gravitacije

Stanica gomolja krumpira

škrobno zrnce

leukoplast

jezgra citoplazma

stanična membrana

stanična stijenka

Mladi amiloplast (proplastid u

razvoju u Cuscuta odorata,

vilina kosa)

Amiloplasti (statoliti) u statocistu

korjenove kape u Vicia faba (bob)

Amiloplast (plastid koji sadrži škrob)

7.4.2015

5

ŠKROBNA ZRNCA

u kloroplastu jagode (Fragaria vesca)

krumpira (Solanum tuberosum)

pšenice (Triticum sp.)

graha (Phaseolus vulgaris)

Pohrana bjelančevina i škroba

Stanice kotiledona graha (Phaseolus vulgaris L.) sa

škrobnim i aleuronskim zrncima

Ale

uro

nski

slo

j

Sta

nic

e

sa š

kro

bn

im

zrn

cim

a

Spremišne stanice iz endosperma

ricinusa (Ricinus communis)

Aleuronsko zrnce sa tetraedričnim

kristaloidom i okruglim globoidom

Poprečni presjek kroz zrno

pšenice Triticum sp.

Zrake srčike drva i kore uz spremišnu ulogu služe i kao

(4) PROVODNI PARENHIM.

-u žilama stabljika i listova

-potpomaže u provođenju organskih tvari između

pojedinih parenhimskih stanica

-parenhim floema provodi organske tvari, a parenhim

ksilema provodi vodu

(5) PARENHIMSKO VODENO TKIVO •imaju ga sukulentne biljke (kaktusi)

•stanice su velike, bez kloroplasta i malo plazme. Funkcija je

spremanje vode; kad je otpuštaju, smanje se, dok kad padne kiša napune

se i imaju izraženu elastičnost.

(6) TKIVO ZA PROZRAČIVANJE (AERENHIM)

•zračni kanali u lišću, stabljikama i korijenju vodenih i močvarnih

biljaka koji omogućuju razmjenu plinova između izdanka i korijena

•sadrži velike međustanične prostore

Zvjezdaste stanice iz aerenhima kane (Canna indica)

Aerenhim u močvarne biljke

iz porodice šiljovki,

Schoenoplectus

tabernaemontani

7.4.2015

6

Aerenhim u poprečnom

presjeku stabljike močvarne

biljke sit (Juncus infexus)

međustanični

prostor

POKROVNO ILI

KOŽNO TKIVO

POKROVNO ILI KOŽNO TKIVO (EPITELNO)

Vanjska kožna tkiva dijelimo na:

primarna

sekundarna

Primarna kožna tkiva • jedan sloj stanica

• sadrže tanak sloj protoplazme uz staničnu membranu i vrlo

veliku vakuolu

• većinom međusobno čvrsto povezane (nema međustaničnih

prostora)

• funkcija: zaštita

1. Epiderma (kožno staničje stabljike, listova, plodova)

2. Epiblem (rizoderma) (kožno staničje korijena)

3. Epitel (kožno staničje latica)

1. Epiderma

•epidermalne stanice nalaze se na površini biljke

•vanjska membrana, koja graniči s okolišem je zadebljana (zaštitna

funkcija; inkrustacija celuloze kutinom)

•dodatno je još na površini prekrivena tankom kožicom –

KUTIKULOM.

•neke biljke još preko kutikule izlučuju VOSAK u obliku tanke voštane

prevlake (npr. plod šljive, list kupusa); funkcija = dodatna zaštita

•kod nekih je biljaka (list trava) vanjska stanična stijenka inkrustirana s

CaCO3 ili SiO2; dodatna čvrstoća

držak

(SiO2)

grozd

(CaCO3)

cistolit

Cistolit u stanicama epiderme lista fikusa (Ficus elastica)

spužvasti parenihim

cistolit

kutikula

epiderma

Provodna

žila

polisadni parenhim

puč

1. Epiderma

u sastavu primarnog kožnog staničja mogu biti:

a) Puči

b) Puči vodenice (HIDATODE; izlučuju kapljice vode)

c) Dlake (trihomi)

d) Emergencije

•Poseban aparat u epidermi koji služi za izmjenu plinova i transpiraciju je PUČ

ili STOMA (STOMATALNI aparat)

Građen od:

a) otvora (PORUS) b) stanica zapornica

c) stanica pomoćnica

kloroplast

Otvorena puč Zatvorena puč stanice

zapornice

jezgra

H2O H2O

K+ K+

K+ ulazi u zapornice

slijedi ga voda K+ izlazi iz zapornice

slijedi ga voda

7.4.2015

7

STOMA (PUČ) Helleborus (Amaryllis)

tip puči većina kopnenih biljaka

Poaceae (Gramineae) tip

puči žitarice i trave

Mnium tip puči mahovine i paprati

Dlake • površina biljnih organa većinom nije glatka – dlake (trihomi)

• epidermalna stanica produženog rasta

• većinom neživa stanica → protoplast odumro, a unutrašnjost ispunjena

zrakom

• štiti biljku od nepovoljnih vanjskih utjecaja (od prevelike transpiracije,

prejakog zagrijavanja lista, obranu od životinja (dlake žeravke) te za

penjanje i prianjanje uz podlogu (hmelj)

Dlake, tisuće njih na

stabljici i peteljkama hmelja

(Humulus lupulus),

omogućuju toj biljci da se

popne uz bilo kakvu

podlogu (najčešće su to

druge biljke, drveće, grmlje)

i preko 20 metara u visinu.

Dlake (trihomi) • Ostale uloge:

– apsorpcijski trihom (korijenova dlačica);

– žljezdani trihom

– osjetni trihom (masožderka dioneja)

Gornja

epiderma

Donja

epiderma

Trihom Trihom (dlaka) koprive

(Urtica sp.) = žeravka

Žljezdani trihomi okruglolisne rosike (Drosera

rotundifolia)

Primjeri različitih tipova trihoma

a) Cannabis indica - konoplja (marihuana)

b) Phaseolus vulgaris – grah

c) Cistus villosus - bušin

d) Tillandsia spec. – kaktus

e) Opuntia - kaktus

f) Loasa sp.

g) Antirrhinum majus – zijevalica

h) Drosera capensis – južnoafrička rosika

•različitog oblika (npr. cjevastog,

šiljastog, ljuskastog, glavičastog,

zvjezdastog) i

•različitih veličina (jednostanični,

višestanični; tanji ili deblji sloj)

•često su oblik i veličina dlaka

svojstveni određenoj skupini biljaka

Emergencija • izraslina na biljnim organima koja nastaje od epidermalnih i

subepidermalnih stanica

• tvorevina nalik na trn (stabljike ruža, kupina, malina)

• emergencija nije trn (iako se tako često zove); trnovi nastaju

preobrazbom dijelova stabla (šljiva, glog i dr.), listova (žutika),

palistića (bagrem) i, rijetko, preobrazbom korijena (mirmekodija)

Palistić preobražen u trn u bazge

Acacia xanthophloea.

• Primarno pokrovno tkivo korijena naziva se

rizoderma

• tanke stanične stijenke

• nema kutikule jer joj je funkcija PRIMANJE vode

• korijenove dlačice →

– određene stanice rizoderme specijalizirane za

primanje i otpuštanje vode i anorganskih tvari

– dodatno učvršćuju biljku u tlu

2. Rizoderma

7.4.2015

8

Sekundarno kožno tkivo

•Stabljika (ili plod) jako raste u debljinu – epiderma se

stalno mora povećavati.

•Epidermu zamjenjuje pluto – sekundarno kožno tkivo.

Pluto nastaje djelatnošću plutnog kambija ili felogena –

razvija se ispod epiderme.

•Pluto je građeno od više slojeva stanica. Taj sekundarni

pokrovni sloj stanica naziva se PERIDERMA.

•EGZODERMA je višeslojno sekundarno tkivo korijena koje

zamjenjuje rizodermu

•ENDODERMA razdvaja središnji provodni cilindar od

primarne kore u korijenu

POKROVNO ILI KOŽNO TKIVO izdanka -zrele diferencirane stanice štite vanjsku površinu tijela mlade biljke

karakteristika funkcija

EPIDERMA plosnate stanice,

često s debelim

vanjskim stijenkama

zaštita kod mladih

biljaka

PERIDERMA vodootporne stanice

s debelom staničnom

stijenkom

odumiru u punoj

zrelosti

formira vanjsku

koru drveća

Lenticele na kori japanske trešnje

(Prunus serrula).

Lenticele u peridermi

• na stabljikama,

korijenu, gomolju i

dr.

• plutni kambij

stvara rahlu

peridermu

• uglavnom na

mjestima gdje su

bile puči

• stanice periderme

su brojne →

epiderma puca →

PROVODNO TKIVO

PROVODNO TKIVO - specijalizirano za provođenje hranjivih tvari, vode i

asimilata (vode od korijena prema izdanku, asimilata

od vrha prema korijenu). Razlikujemo dva tipa

provodnog tkiva:

FLOEM

KSILEM

- Floem provodi asimilate u ostale dijelove biljke i

prema korijenu. Ulogu provođenja vrše posebne

strukture - sitaste cijevi sa stanicama pratilicama.

- Ksilem provodi vodu s mineralnim tvarima od

korijena prema ostalim organima biljke. Sastoji se od

traheja i traheida kao provodnih elemenata.

PROVODNO TKIVO -Izdužene stanice specijalizirane za provođenje transportnog materijala kroz biljku

-stanice grupirane u snopiće = provodne žile = provodni snopići

karakteristika funkcija

KSILEM jako produžene mrtve

provodne stanice

stanice imaju jako

zadebljale stanične

stijenke i tvore

dugačke cijevi

•transport vode i

minerala od

korijena do listova

•potpora

FLOEM provodne stanice

živog protoplasta

stanice tvore sitaste

cijevi, koje se protežu

kroz cijelu biljku

transport

organskog

materijala do svih

dijelova biljke

7.4.2015

9

PROVODNO TKIVO-elementi

FLOEMA

1) sitaste cijevi

2) stanice pratilice

3) floemski parenhim (spremišni)

4) liko - likovnice

b) a) c) d)

KSILEMA

1) traheje (obične jažice)

2) traheide (ograđene jažice)

3) ksilemski parenhim

(spremišni)

4) libriform – drvenčice (nežive stanice; mehanička funkcija)

sitasta ploča

sitasta cijev

stanica pratilica

floemski parenhim

PROVODNO TKIVO - ksilem

traheida traheja

ksilem

lignin

Sekundarna

stanična

stijenka

Sekundarna

stanična

stijenka

Sekundarna

stanična

stijenka

Primarna stanična stijenka

Sekundarna

stanična

stijenka

Primarna

stanična

stijenka

torus

primarna stanična

stijenka sekundarna stanična

stijenka

Ograđene jažice

kod bora Pinus sp.

Ograđene i obične jažice

članak sitaste cijevi

pora

jezgra

stanica

pratilica

sitasta

ploča

Citoplazme susjednih floemskih

stanica međusobno su povezane

tankim porama koje se nalaze na

staničnim stijenkama

FLOEM

epiderma kora

žilni kambij

žilni kambij

srčika

ksilem

ksilem

floem

floem

7.4.2015

10

Provodni snopići (žile) prema rasporedu i

obliku floema i ksilema

koncentrične žile

– hadrocentrične žile (ksilem u sredini žile; neke paprati)

– leptocentrične žile (floem u sredini žile; neke jednosupnice)

kolateralne žile

– zatvorene kolateralne žile (sastoje se od ksilema i floema; u

stabljikama i listovima jednosupnica te u listovima dvosupnica)

– otvorene kolateralne žile (sastoje se od ksilema, floema i žilnog

kambija; u stabljikama dvosupnica)

radijalne žile (sastoje se od više parenhimom odvojenih ksilema i

floema koji su zrakasto poredani)

– veći broj ksilema i floema (više od 10) → jednosupnice

– manji broj ksilema i floema → dvosupnice

Tetrarhna (četverozrakasta) radijalna žila

Koncentrične žile

Leptocentrična Hadrocentrična

Kolateralne žile

Zatvorena

Otvorena

Ksilem Floem Kambij

Provodni

snopići (žile)

prema

rasporedu i

obliku floema

i ksilema

POTPORNO ILI

MEHANIČKO TKIVO

POTPORNO ILI MEHANIČKO TKIVO

-vrši potpornu funkciju u biljnom organizmu

-učvršćuje i podupire pojedine biljne organe.

-same parenhimske stanice, ako su dobro

opskrbljene vodom, svojim turgorom mogu vršiti

potpornu funkciju

Postoje dva tipa:

KOLENHIM

SKLERENHIM

Osnovna razlika između ta dva tipa je u tome što je

kolenhim živo, a sklerenhim mrtvo mehaničko tkivo

POTPORNO ILI MEHANIČKO TKIVO - jednostavna tkiva građena od jednog tipa stanica

karakteristika funkcija

KOLENHIM izdužene stanice s

mjestimično

zadebljalim stijenkama

žive stanice

može sadržavati

kloroplaste

potpora u listovima i

stabljici

većinom kod

dvosupnica

kod jednosupnica

samo u čvorovima

stabljika

SKLERENHIM izdužene stanice s

potpuno zadebljalim

stijenkama

mrtve stanice

potpora

Vlakno u uzdužnom

presjeku

Vlakno u poprečnom

presjeku

Sklereida (kamena

stanica) iz usplođa

kruške

Sklereida iz orahove

ljuske

Kolenhimske stanice

(uzdužni presjek)

Kolenhimske stanice

(poprečni presjek)

KOLENHIM

SKLERENHIM

7.4.2015

11

KOLENHIM parenhimska stanica

kolenhimska stanica

Uglovni kolenhim u stabljici begonije (Begonia heraclea)

parenhimske

stanice

uglovni

kolenhim

epiderma

Sklerenhim U sklerenhimsko tkivo spadaju:

1. sklerenhimske stanice = sklereide (ili kamenčice)

2. sklerenhimska vlakna

– u skupinama (snopovima)

– stanične su stijenke odrvenjele, ali ne jako

– izdužene u jednom smjeru (nekoliko mm do 50 cm)

– sklerenhimska se vlakna nalaze i u provodnim staničjima:

a) LIKOVNICE → LIKO (u floemu; celulozne stanične stijenke)

b) DRVENČICE → LIBRIFORM (u ksilemu; odrvenjele stanične stijenke) Sklereide (kamene stanice) u usplođu

kruške (Pirus sp.)

Sklereide u obliku

zvijezde

Oblici sklereida

Sklerenhim

Sklerenhimska vlakna iz lista

bromelije (Acanthostachys) Poprečni presjek kroz

sklerenhimska vlakna

TKIVA ZA LUČENJE

I IZLUČIVANJE

7.4.2015

12

STANICE I TKIVA ZA

LUČENJE I IZLUČIVANJE • Kao rezultat staničnih procesa, nastale tvari koje

akumuliraju u stanici ponekad mogu oštetiti protoplazmu.

Stoga je bitno da se te tvari ili izoliraju od protoplazme u

kojoj su nastali, ili se odstrane izvan tijela biljke.

• Iako većina tih tvari su otpadni proizvodi, neke tvari su

od vitalnog značaja za normalne funkcije biljke.

• Primjeri: ulja u citrusima, borove smole, lateks, opijum,

nektar, parfemi i biljni hormoni.

• Općenito, sekretorne stanice potječu iz stanica

parenhima i mogu funkcionirati samostalno ili kao tkiva.

TKIVA ZA LUČENJE I IZLUČIVANJE

- u njih u širem smislu ubrajamo spužvasti

parenhim listova, kao i zeleni parenhim primarne

kore s brojnim pučima. Međutim, u biljaka

nalazimo i specijalizirane tvorevine za lučenje i

izlučivanje poput idioblasta koji se pojavljuju kao

pojedinačni umeci u različitim primarnim i

sekundarnim tkivima. Od produkata lučenja

osobito su česti: sluzi, guma, smole, eterična ulja,

alkaloidi i kristali kalcijeva oksalata i brojne druge

tvari

TKIVA ZA LUČENJE I IZLUČIVANJE UNUTARNJI sustav

• za lučenje

• stanice za lučenje

• produkti lučenja:

– eterična ulja

– alkaloidi

– sluzi i dr.

• npr. mlječike, maslačak i

dr.

VANJSKI sustav

• za izlučivanje

• žljezdane stanice, odnosno

žljezdane površine

• produkti izlučivanja (sekreti):

– ugljikohidrati

– glikozidi

– eterična ulja

– smole i dr.

• npr. žlijezdane dlake, nektariji,

uljenice, smolenice i dr.

Uzdužni presjek stabljike mlječike (Euphorbia sp.) – mliječne cijevi

Trihom (žljezdana dlaka) koprive, Urtica sp.)

Gornja

epiderma

Donja epiderma

Trihom Uljenica iz limuna (Citrus limon sp.)

7.4.2015

13

Presjek smolenice iz bora (Pinus sp.)

traheide

traheide

epitel (žljezdane stanice)

lumen

Kristali kalcijevog oksalata

Stiloidi Rafidi u idioblastu

Druze

BILJNI ORGANI

Osnovna građa viših biljaka, na primjeru dvosupnice.

•dio biljnog organizma koji obavlja

određenu funkciju (-e)

•uglavnom obuhvaća više staničja 1. VEGETATIVNI biljni organi

•korijen, stabljika, list i dr. 2. GENERATIVNI biljni organi

•cvijet/cvat, plod/sjemenka

KORIJEN

Funkcija korijena: učvršćuje biljku za tlo, upija vodu s

mineralnim tvarima, a često služi i za pohranjivanje

pričuvnih tvari.

RAZVOJNE ZONE U VRŠNOM DIJELU KORIJENA

1. VRŠNA ZONA - vegetacijska točka, primarni meristem

2. ZONA PRODUŽENOG RASTA – izraziti rast stanice

3. ZONA KORIJENOVIH DLAČICA – povećavaju površinu

za upijanje vode, prestaje produženi rast, stvaranje

RIZODERME – podudara se s epidermom stabljike

GRAĐA KORIJENA 1. RIZODERMA

- istovjetna epidermi stabljike

- nema kutikule ni puči

- zadrži se kratko vrijeme na korijenu

2. PRIMARNA KORA

- ispid rizoderme je egzoderma (jedan sloj lagano oplutnjelih stanica) preuzima funkciju rizoderme

- parenhim primarne kore – spremište rezervne tvari

- endoderma – unutarnji sloj primarne kore, debele, lignizirane membrane stanica kod jednosupnica, a kod dvosupnica membrane su nezadebljale, tj. endoderma sadrži Casparyeve točke (zadebljanja stanične stijenke)

3. CENTRALNI CILINDAR

- pericikl (perikambij) = vanjski sloj centralnog cilindra, jedan sloj stanica

- radijalna žila = centralni dio, po broju ksilema razlikujemo: diarhne, triarhne, tetrarhne i poliarhne žile

7.4.2015

14

MEHANIČKI DIJELOVI – korijen otporan na sile potega - ksilem u središtu: zadebljale membrane pružaju dovoljnu

čvrstoću

- sklerenhimsko tkivo

VEGETACIJSKA TOČKA - za razliku od apikalnog meristema stabljike vegetacijska točka korijena ovijena je ovojem od trajnog tkiva – KALIPTROM ILI KORIJENOVOM KAPOM

- zaštita prilikom prodiranja u tlo

- skup parenhimskih stanica

- vršak kaliptre je zašiljen – prodiranje u tlo

- velike količine sluzi – potječe iz centralnih lamela stanica kaliptre

- kaliptra nastaje iz KALIPTROGENA (poseban sloj meristemskih stanica) nalazi se na dnu kaliptre, pored površinskog sloja vegetacijske točke

UZDUŽNI PRESJEK KORIJENA

korijenova kapa

vršni meristem

tri primarna meristema

protoderma

Parenhim primarne kore

prokambij

Legenda:

epiderma

primarna kora

žile

inicijalne stanice

100 m

primarna kora

rizoderma

radijalna žila

korijenova

dlačica

zona korijenovih dlačica

zona produženog rasta

zona diobe stanica

GRAĐA KORIJENA

korijenova dlačica rizoderma

pericikl floem

radijalna žila

ksilem

centralni

cilindar

endoderma parenhim egzoderma

primarna

kora

CENTRALNI CILINDAR

Stanica propusnica

Casparyjeva pruga endoderma

metaksilen

primarna kora

endoderma centralni cilindar

GRAĐA ENDODERME

Endoderma s Casparyjevom prugom u

korijenu divovske preslice (Equisetum

giganteum )

primarna kora

pericikl

Casparyjeva pruga endodermalna stanica

Casparyjeve pruge sprečavaju prolaz vode

7.4.2015

15

100 m

DVOSUPNICE JEDNOSUPNICE

500 m

rizoderma

primarna kora

centralni cilindar

endoderma

pericikl

srčika

ksilem

floem

POPREČNI PRESJEK KORIJENA

Korijen se grana – povećava dužinu, a istovremeno i povećava apsorpcijsku površinu, grana se bočno: ogranci se zameću endogeno = u unutrašnjosti organa (u periciklu)

SEKUNDARNA GRAĐA KORIJENA dvosupnice i golosjemenjače

- formira se kontinuirani kambijski prsten (izravna se radijalni položaj floema i ksilema): svi floemi dospiju izvan prstena, a ksilemi unutar prstena; formiraju se i traci srčike

- poprečni presjek kroz višegodišnji korijen jedva se razlikuje od presjeka kroz višegodišnje stablo

REPASTO KORIJENJE djelatnost kambija

- rotkva, mrkva

- mesnata struktura korijena

-Umjesto ksilema prilikom sekundarnog rasta u debljinu nastaje tkivo bogato parenhimom

Nastajanje bočnog korijenja

epiderma (rizoderma)

lateralni

korijen

Bočni ogranak korijena koji nastaje meristemskom aktivnošću u periciklu

primarna

kora

PRAVO KORIJENJE ILI PRAVI KORIJENOV SUSTAV

- imaju ga golosjemenjače i dvosupnice

- korijen se razvija direktno iz klicinog korijena i prelazi u sekundarnu

građu

- raste geotropno

- iz glavnog korijena se arktropetalno (najmlađi i najkraći oganci najbliži

korijenovom vrhu) razgranjavaju bočni ogranci

- cijeli razgranjeni sustav se zove ALORIZNO KORIJENJE

ČUPAVO ili HOMORIZNO KORIJENJE

ADVETIVNO KORIJENJE ILI PRIDOŠLO KORIJENJE

- nema sekundarnog rasta u debljinu

- jednosupnice i papratnjače

- funkcionalno odgovara pravom korijenu, a morfološki se razlikuje

- jednako snažni i busenasto raspoređeni ogranci

Alorizni korijenov sustav mrkve (Daucus carota) – spremišna funkcija

Alorizni korijenov sustav vrste Liatris spicata

Alorizni korijenov sustav suncokreta (Heliantus annuus)

Homorizni korijenov sustav zobi (Avena sativa)

VRSTE KORIJENA

7.4.2015

16

DODATNE FUNKCIJE KORIJENJA – metamorfoza korijena = oblikuju se

organi homologni korijenu

1. SPREMIŠNO KORIJENJE

- npr. mrkva

- intenzivni razvoj spremišnog parenhima

2. ADVENTIVNO KORIJENJE

- vegetativno razmnožavanje: (vrba, jagoda)

- prijanjanje uz podlogu (bršljan, Hedera helix)

3. ZRAČNO KORIJENJE

- upijanje atmosferske vlage

- stabljično korijenje: tropsko drveće i

lijane (npr. fikus, Ficus elastica)

4. ŠTAKASTO KORIJENJE

- stabljično korijenje se spušta u tlo i

ukorijenjuje se

- potpora široko razgranjenoj krošnji

- mangrove

STABLJIKA

STABLJIKA - središnji biljni vegetativni organ

- povezuje listove s korijenom

- zajedno s listovima stabljika tvori biljni izdanak – osnovni

dio izdanka

- na stabljici razlikujemo kratke odebljale dijelove = NODIJE (koljence ili čvor), a između njih duže dijelove = ČLANKE (INTERNODIJ)

- prvi članak (bazalni) naziva se HIPOKOTIL

- EPIKOTIL = iznad hipokotila (između supki i prvih listova)

FUNKCIJA STABLJIKE - nosi listove, (cvjetove i plodove)

- sprovodi hranjive tvari između listova i korijena

- spremište za rezervne tvari

- fotosinteza

Organizacija tkiva u stabljici biljke

presjek

stabljike

parenhim

sklerenhim

kolenhim

Raspored žila u poprečnom presjeku stabljike kukuruza -jednosupnice

zatvorena kolateralna žila

osnovno tkivo parenhim

epiderma sklerenhimske stanice

međustanični prostor

traheja

(ksilem)

sitasta cijev stanica pratilica

floem

7.4.2015

17

Organizacija stanica i tkiva u stabljici dvosupnice

žila u ksilemu

stanica pratilica

sitasta cijev

vaskularni kambij

stanice parenhimskog tkiva

epidermalne stanice

kutilula

srčika kora

srčika

kora

žilni snop

epiderma

žila u

ksilemu fascikularni

kambij

vlakna članovi sitaste cijevi, stanice pratilice

elementi floema

Raspored provodnih žila u stabljici lucerne,

biljke dvosupnice (otovorena kolateralna žila)

primarni ksilem primarni floem

Prvogodišnji rast

Drugogodišnji rast

Trećegodišnji rast

bočni rast

žilni kambij sekundarni ksilem

sekundarni floem

sekundarni floem

sekundarni ksilem

žilni kambij

Rast stabljike u debljinu Sekundarni rast stabljike dvosupnice

rano drvo kasno drvo sekundarna kora

floem

periderma

plutni kambij (felogen)

pluto

žilni kamabij

PRESJEK VIŠEGODIŠNJE STABLJIKE DVOSUPNICE

LIST

7.4.2015

18

-biljni organ koji vrši asimilaciju i transpiraciju

peteljka

plojka

vrh lista

rub lista

provodni

snopić

(žila)

lisna baza

plojka

peteljka

pazušni pup

palistići ili stipule

(izrasline lisne

baze)

GRAĐA LISTA Nervatura Oblik Složenost

lista Rub lista Položaj na

stabljici

linearan

paralelna

dlanasta

loptičast

jajolik

krpasti

perasta

petokrpasti

suličast (lancetast)

krpasto urezani

nazubljeni

izverugan

narovašen

cjelovit

nasuprotni

jednostavni

dlanasto sastavljen

perasto sastavljen

pršljenast

srcolik

izmjenični

kopljast dvostruko perasto

sastavljen

PLOJKA

- najbitniji dio lista – asimilacija i transpiracija

- dorziventalini list:

- gornji (ventralni ili adaksijalni dio) = tamnija strana

- donji (dorzalni ili abaksijalni dio) = svjetlozelena

- ekvifacijalni list:

- nema razlike u građi i boji gornje i donje strane lista

- biljke suhih i dobro osvjetljenih staništa (borovi)

GRAĐA PLOJKE

EPIDERMA – PUČI

Stanice epiderme su pločaste, imaju velike vakuole i jače zadebljalu

vanjsku membranu. Funkcija epiderme je zaštita od mehaničkih

oštećenja i od prevelikog gubitka vode.

- po položaju puči razlikujemo:

a) hipostomatski list – puči na donjoj epidermi

b) epistomatski list – puči na gornjoj epidermi

c) amfistomatski list – puči i na gornjoj i na donjoj epidermi

Položaj puči u

epidermi dvosupnice

i jednosupnice

Prunus sp.

Tradescantia virginiana

PALISADNI (ASIMILACIJSKI) PARENHIM – jedan ili više

slojeva stanica koje su produžene u smjeru okomitom na

površinu lista, nalazi se ispod gornje epiderme, uski

intercelulari između palisadnih stanica, mnogo

kloroplasta – asimilacijsko tkivo

MEZOFIL LISTA – građen je od parenhimskih stanica i žila

SPUŽVASTI (TRANSPIRACIJSKI) PARENHIM – ispod

donje epiderme, tkivo za prozračivanje, veliki

intercelulari i malo kloroplasta, intercelulari u direktnoj

vezi s pučima koje se nalaze u donjoj epidermi –

transpiracija i opskrba palisadnih stanica s CO2

7.4.2015

19

Građa dorziventralnog

(bifacijalnog) lista

LIST Epiderma gornje

strane

Palisadni mezofil

Kolateralna žila

Spužvasti mezofil

Epiderma donje

strane

ŽILE LISTA

- kolateralne i zatvorenog tipa

- samo su glavne žile dvosupnica i golosjemenjača otvorene (sadrže

vaskularni kambij)

- ksilem je uvijek okrenut prema gornjoj epidermi, a floem prema donjoj

epidermi

- žile su ovijene parenhimskim i sklerenhimskim ovojem (čvrstoća lista)

- jednosupnice imaju paralelnu nervaturu lista, povezane su poprečnim

anastamozama, žile prolaze paralelno kroz plojku lista

- dvosupnice (perasta) mrežasta nervatura lista, središnja (medijalna)

žila iz koje se granaju bočne žile

dvosupnica jednosupnica

LIST SVJETLA

- kseromofne oznake: deblja epiderma, više slojeva palisadnih stanica,

spužvasti parenhim ima manje intercelulara, gušća mreža žila

LIST TAME

- tanji i imaju veću površinu, veći broj palisadnih stanica tako raspoređene

da jedna drugu ne prekrivaju, pojačava se asimilacija (zbog difuznog

svjetla je slabija)

Anatomija lista • izolateralni (unifacijalni) tip - nema diferencijacije na

gornju i donju stranu lista, jer su listovi postavljeni tako,

da su jednako osvijetljeni s obje strane, npr. kod lista

perunike

• dorziventralni ili bifacijalni tip- postoji diferencijacija na

gornju i donju stranu lista, npr. kod lista bukve

• koncentrični ili ekvifacijalni tip – struktura sliči onoj u

stabljici; površina pokrivena identičnom epidermom,

mesofil je isti na obje strane lista, a u središnjem dijelu

nalaze se provodni snopići koji su od vanjskog

parenhimskog područja odvojeni endodermom

Dijagram tipičnog dorziventralnog (C3)

lista

Tipični C4 list s fotosintetskim

stanicama koje okružuju

provodne snopiće (stanice

žilnog ovoja).

7.4.2015

20

Unifacijalni valjkasti list

srpka (Juncus sp.)

UNIFACIJALNI LIST

- razvijena samo jedna površina lista i to donja plojka, npr. kod

perunike

- imaju cilindričnu formu ili sabljastu

- velika sličnost po izgledu s bifacijalnim listovima, razlika je

vidljiva u inverznoj orijentaciji žila (prema van okrenut samo

floem), raspored ksilema i floema u provodnim snopićima

jednak rasporedu u stabljici

Poprečni presjek kroz list kukuruza (Zea mays); izolateralni list

Unifacijalni list

Provodni snopići Trihom

Puč

Floem

Ksilem

Bifacijalni list tise (Taxus cuspirata)

BIFACIJALNI LIST

- razvijena i dorzalna i ventralna

plojka lista – dorziventralni list

- gornja epiderma iznad palisadnog

parenhima, donja epiderma iznad

spužvastog parenhima

Ekvifacijalni igličasti list bora (Pinus resinosa)

ksilem floem

smolni kanal

endoderma

mezofil

PETELJKA

- slično građena kao centralna žila plojke

- epiderma

- ispod se nalazi kolenhimsko tkivo ili sklerenhimska vlakna

- često bifacijalno građene, ali je donja strana puno jače razvijena

od gornje, donja strana je konveksna, a gornja konkavna

- dorzalna medijalna žila – glavna žila u peteljci

- filodij = preobražena peteljka lista; obavlja funkciju plojke

Poprečni presjek kroz filodij Accacia koa