Post on 24-Dec-2015
SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH
ZNANOSTI
Smjer: Turizam i zaštita okoliša
EGIPAT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA
Seminarski rad
Mentor: dr. sc. Željka Šiljković, prof. Student: Andrija Jelavić
Mostar 2015.
SADRŽAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ EGIPTA................................................................................4
1.1. Gospodarstvo Egipta.......................................................................................................6
2. EGIPAT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA.................................................................7
2.1. Turističke atrakcije Egipta..............................................................................................7
ZAKLJUČAK.........................................................................................................................14
LITERATURA........................................................................................................................15
2
UVOD
Egipat je država koja je zahvaljujući svojoj kulturi i bogatoj povijesti među
najposjećenijim destinacijama svijeta. Ovu kolijevku civilizacija svake godine posjeti par
milijuna turista iz svih krajeva svijeta. Tu se daleka prošlost uklapa s visokim i modernim
turističkim standardima, predviđenim da udovolje prohtjevima najzahtjevnijih turista U
Egiptu je mnogo atrakcija, prije svega kulturnih kao što su: najznačajnije svjetsko čudo –
piramide, Karnak, Dolina Kraljeva, hram kraljice Hatshepsut, Ramzesova grobnica, Izidin
hram, decentna Alexandria, te brojne druge.
Turiste privlače i prirodne atrakcije kao što je Nil, najznačajnija rijeka Afrike te
Crveno more koje je jedno od najčistijih mora, jer ispod svoje površine skriva neprocjenjiva
blaga koraljnih grebena, a obrubljuju ga egzotične pješčane plaže blizu kojih se nalaze brojni
luksuzni hoteli. Baš na tim plažama to se more prije nekoliko tisuća godina otvorilo pod
udarcem Mojsijevog štapa, otvorivši put iz ropstva u slobodu.
U ovom seminarskom radu govori se o Egiptu kao turističkoj destinaciji. Prvenstveno
se nastoji donijeti prikaz geografskog položaja Egipta, o čemu se govori u prvom poglavlju.
Kroz naredna poglavlja donosi se pregled gospodarstva Egipta te turističkih destinacija Egipta
koje su osebujne.
3
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ EGIPTA
Egipat se nalazi u sjevernoj Africi, između Sredozemnog i Crvenog mora, dok se
Sinajski poluotok nalazi u jugozapadnoj Aziji. Glavna je značajka ove zemlje velik kontrast
između doline i delte Nila i okolnih pustinjskih prostora. Dolina Nila proteže se od juga
prema sjeveru, te kroz pustinju stvara najveću oazu na svijetu. Dno doline čini nekoliko viših
prirodnih terasa i naplavne nizine. Kod Kaira se Nil dijeli na dva rukavca. Ondje počinje
plodna delta Nila, kanalima ispresijecana nizina koja na sredozemnoj strani završava pojasom
obalnih sprudova i plitkih laguna. Dolina i delta Nila zauzimaju tek 3,5% državnog teritorija,
premda ondje živi gotovo cjelokupno stanovništvo. Zapadno od doline nalaze se široki
ravnjaci Libijske pustinje. U tim područjima prevladava šljunčana pustinja (serir), a na zapadu
pješčana pustinja (Veliko pješčano more). Na sjeveru je široka uzdužna dolina u smjeru zapad
- istok, u njoj se nalazi velika depresija Quattara (-133 m) te uz zapadnu granicu Egipta oaza
Siwa. Bliže Nilu nalazi se Fajumska depresija (-45 m), u koju se umjetnim kanalom dovodi
voda iz Nila.1
Istočno od doline Nila nalazi se Arapska pustinja. Ona je, za razliku od Libijske
pustinje, uglavnom gorovita, raščlanjena dubokim vadijima. Na istoku se strmo spušta do
uske obalne nizine uz Crveno more. Egiptu pripada i Sinajski poluotok. Geografski je to dio
Azije, smješten između Sueskog i Akapskog zaljeva. Na jugu se uzdiže granitna uzvisina
Sinajskog gorja, prema sjeveru preko širokih pustinjskih ravnjaka, ispresijecanih vadijima,
prelazi u široku obalnu nizinu uz Sredozemno more. U Egiptu prevladava suptropska
pustinjska klima, ali u uskom obalnom pojasu i na sjeveru prevladava sredozemna. Ondje
zimi padne nešto kiše (150 - 200 mm). Drugdje su padaline vrlo rijetke (manje od 50 mm na
godinu) i pojavljuju se u obliku kratkotrajnih pljuskova. Od ožujka do lipnja čest je hamsin,
vruć vjetar iz Libijske pustinje. Egipat je dar Nila. Opstanak države kroz višetisućljetnu je
povijest usko povezan s rijekom i njezinim redovitim poplavljivanjima. Poplave su prije
podizanja brane kod Asuana dosezale vrhunac u rujnu, u Donjem Egiptu u listopadu i
obogaćivale tla plodnim muljem. Godine 1902. kod Asuana je izgrađena prva brana, a 1957. -
1970., 6 km iznad stare brane, uz pomoć SSSR-a podignuta je i nova Asuanska brana (visoka
111 m, dugačka 3800 m).
1 Tourism in Egypt, http://www.egypt.com/ (26.1.2015.)
4
Tom vodom natapa se dodatnih 910 000 ha poljoprivrednih površina. Prema sudansko
- egipatskom sporazumu, Egipat godišnje ima pravo na 66% vode Nila kod Asuana, a Sudan
do 34%. Izgradnja brane promijenila je okoliš u dolini Nila. Kako veći dio mulja ostaje u
jezeru i više ne dolazi do polja, bilo je nužno znatno povećati uporabu umjetnih gnojiva.
Nekadašnje su poplave ispirale iz tla nakupljene soli, a sada plodna tla postaju sve slanijima,
morske struje i valovi načinju obalu delte, znatno se smanjio ulov riba u rijeci i obalnome
moru, učestala je pojava bilharizacije itd. Godine 1997. pokrenut je projekt Južni Egipat.
Njime će se dio vode Nila kanalom odvoditi u oaze Libijske pustinje. Ondje bi se trebalo
dobiti 210 000 ha novih poljoprivrednih zemljišta i na njih u 20 godina naseliti 3 milijuna
ljudi. Što se tiče vegetacije i tla, na riječnim naplavinama tla su ilovasta i sve slanija. U
pustinjama prevladavaju gole kamenite površine i pješčane dine, dok se plodnija tla nalaze
samo u oazama u Libijskoj pustinji. U dolini i delti Nila vegetacija je vrlo bujna, premda je
prirodnog raslinja malo. U uskom pojasu uz sredozemnu obalu nalazi se stepa s niskim
grmljem, na Sinaju i u gorskim predjelima Arapske pustinje polupustinja, a sve su drugo
pustinjska područja. Pustinje zauzimaju 97% površine.2
sl.br.1. Geografski položaj Egipta
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Egipat
2 Nav. mj.
5
1.1. Gospodarstvo Egipta
Prema podacima za 2000. u primarnom sektoru djelatnosti zaposleno je 17% aktivnog
stanovništva, a s istim postotkom poljoprivreda sudjeluje u bruto društvenom proizvodu iako
je obradivo samo 2% državnog područja. Osnovu industrijskog razvoja čini proizvodnja nafte
i plina. U sekundarnom sektoru djelatnosti radi 34% aktivnog stanovništva, a industrija
sudjeluje s 32% u bruto društvenom proizvodu. Tercijarni sektor djelatnosti dobro je razvijen.
U njemu je zaposleno 49% aktivnog stanovništva koje ostvaruje više od polovice (51%) bruto
društvenog proizvoda (2000.).
Najveći prihodi ubiru se od taksi za prolaz Sueskim kanalom jer godišnje njime prođe
više od 16 000 brodova koji prevezu preko 300 milijuna tona tereta. Turizam je također važna
djelatnost unutar tercijarnog sektora. Egipat je od 1988. do 2001. posjetilo gotovo 44 milijuna
stranih turista, prosječno godišnje nešto više od 3 milijuna. S porastom broja turista rasla je i
zarada od turizma. Godine 2000. Egipat je posjetilo 5,1 milijuna stranih turista, a zarada od
turizma iznosila je oko 4,5 milijarde US dolara.3
2. EGIPAT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA
3 Pepeonik, Z. (2003) Turistička geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb, str. 45.
6
Glavni grad Egipta je Kairo, a službenim jezikom se smatra arapski, no u turističkim
krajevima su to još i engleski i njemački. Novac je funta, a može se mijenjati u bankama,
mjenjačnicama i hotelskim recepcijama. Preporučuje se mijenjanje američkih dolara ili eura u
manje novčanice. U većim hotelima i trgovinama moguće je čak plaćati i međunarodnim
karticama. 4
Kod gastronomske ponude, preporučuju se uobičajena međunarodna jela i pića ali
treba probati i odličnu domaću kuhinju. Preporučuje se i upotreba mineralne vode kao i druga
pića pakirana u bocama; ne koristiti led, a sirovo voće oguliti. Ponuda žestokih pića je
ograničena na hotele u međunarodnim hotelskim lancima te u bescarinskim zonama. U
ostalim prilikama nude se bezalkoholni napitci.
Kupiti se može sve, uključujući zlato, srebro, različiti drveni i glineni proizvodi,
papirus, ručno tkani tepisi, začini, kopije arheoloških nalaza. No treba se uvijek paziti i čuvati
upozorenja, npr. prve dane ljetovanja izbjegavajte veće tjelesne napore i popijte dovoljno
tekućine. Preporučujemo korištenje sunčanih naočala, pokrivala, kreme za sunčanje (visoki
zaštitni faktor). Kod plivanja zaštitite svoja ramena od sunca. Najpovoljniji je prijevoz
taksijem (uz obavezno cjenkanje). Zanimljiva činjenica je da je u Egiptu nepisano pravilo
ostaviti napojnicu. Očekuju je nosači prtljage, vozači, recepcionari, sobarice.
2.1. Turističke atrakcije Egipta
Egipat se nalazi na važnom prometno-geografskom položaju spajajući Aziju i Afriku.
Smješten je u suptropskim geografskim širinama sjeverne polutke, a njegove obale dodiruju
dva mora (Sredozemno i Crveno more). Međutim, sve to nije bilo presudno za razvoj turizma
čiji je značaj odredila duga i slavna prošlost s ostacima neponovljivog kulturnog naslijeđa.
Turističke agencije koje organiziraju posjet Egiptu obično imaju programe čije je trajanje od 7
do 11 dana. U tom razdoblju nije moguće detaljnije upoznati sve destinacije u Egiptu, ali
turisti najčešće posjećuju gradove: Asuan, Luksor i Kairo s okolicom, brojne hramove,
muzeje, nekropole i nezaobilazne piramide koje su svojevrsni turistički simbol Egipta i najjači
turistički magnet cijele Afrike.5
4 Cvitanović, M. Afrika: u potrazi za državom, http://www.geografija.hr/regija/svijet/afrika, (26.1.2015.)
5 Maruéjol, F. (2000): Piramide drevnog Egipta, Zagreb, Profil International, str. 41.
7
sl.br.2. Sfinga i Piramida – simbol Egipta
Izvor: (http://anjanigovic.blogspot.com/2010/11/kako-jeftino-otici-u-egipat.htm
Asuan se smjestio na desnoj obali Nila. Drevna Siene (prema egipatskom nazivu
Suenet što znači „trgovina“) nalazi se u blizini sjeverne obratnice. Zahvaljujući toj činjenici u
njemu je Eratosten, „otac“ geografije, 230. prije Krista prvi izračunao opseg Zemlje.
Plovidbom felukama stiže se do otočića na kojem se nalazi asuanski botanički vrt. Bujno
zelenilo najbolje pokazuje što znači voda Nila u prostoru koji godišnje prosječno primi samo
0,5 mm padalina. Zanimljiv je i otok Elafantina s monumentalnim granitnim blokovima i
arheološkim pronalascima. Asuan je poznat i po Velikoj asuanskoj brani koja je jedno od
najvećih hidrotehničkih dostignuća svih vremena. Građena je od 1959. do 1970. svega 6 km
uzvodno od Asuana. Visina brane iznosi 111 m, dugačka je 3830 m, a za njezinu su gradnju
utrošena 44 milijuna m3 građevinskog materijala. Prije početka gradnje valjalo je preseliti oko
90 000 egipatskih seljaka i sudanskih nomada, ali i povijesne spomenike u Abu Simbelu.
Čitav kompleks hrama premješten je na uzvišenije zemljište pod nadzorom UNESCO-
a. Velika asuanska brana izgrađena je na mjestu gdje je Nil protjecao granitnom sutjeskom
550 m širokim koritom. Izgrađena hidroelektrana ima snagu 2100 MW. Za usporedbu
spomenimo da u sustavu Hrvatske elektroprivrede radi 21 hidroelektrana s ukupnom
raspoloživom snagom od 2063 MW! Nakon izgradnje Velike asuanske brane nastalo je jezero
Naser dužine oko 500 km, prosječne širine 22 km, dubine 90 m i kapaciteta 169 milijardi m 3
vode.
8
Kom Ombo duguje svoje ime egipatskom nazivu Nubt („Grad zlata“) kojim se ističe
njegova značajna uloga u trgovini tim dragocjenim metalom. Hram Kom Ombo kultna je
građevina koja je bila posvećena dvama božanstvima Sebeku s krokodilskom glavom i
Horusu sa sokolovom glavom. Posebnost hrama u Kom Ombu, u odnosu na ostale hramove u
Egiptu, jest njegova dvostruka građevina podijeljena po dužini. Svaka ima svoj ulaz, ali
međusobno su povezane s mnogo prolaza.
Edfu je grad na lijevoj obali Nila. U Edfuu je štovanje boga sokola Horusa zabilježeno
još u doba prvih egipatskih dinastija. Zato je hram u Edfuu i posvećen bogu Horusu. Hram u
Edfuu jedan je od najsačuvanijih hramova u Egiptu. Građen je 180 godina, od 237. do 57.
prije Krista. Otkopan je i istražen tijekom 19. stoljeća.6
sl.br.3.Dolina kraljeva
Izvor:(foto: Z. Curić) www.geografija.hr
Dolina kraljeva urezana je u vapnenačkim stijenama Tebanskoga brda. Arapi je
nazivaju Biban el-Moluk („Vrata kraljeva“) zbog mnogih ulaza u grobnice izdubljene u
Tebanskom brdu. Iznad doline izdiže se Tebanski vrh koji svojim oblikom podsjeća na vrh
piramide. Najvjerojatnije je zbog piramidalnog oblika Tebanskoga brda tu bila smještena
kraljevska nekropola.
Još jedna od posebnosti toga prostora jest nedostupnost i dobra zaštićenost, što je
zasigurno ponukalo faraone da ovu dolinu izaberu za svoje vječno počivalište. Faraon bi već u
prvoj godini svoje vladavine odabrao mjesto buduće grobnice i naložio izradu njenog nacrta.
6 Nav. dj., str.57.
9
Do danas su u Dolini kraljeva otkrivena 62 groba. Posebnu pozornost privlači
Tutankhamonova grobnica. 7
Brojne turiste privlači hram kraljice Hatšepsut, podignut u zapadnoj Tebi oko 1466.
Prije Krista. Obnavljanje hrama već nekoliko godina provodi Poljska arheološka ekspedicija i
Egipatska organizacija za starine. Terasastom strukturom na različitim razinama postignut je
arhitektonski sklad između građevine i prirodnoga okruženja. Stari su ga Egipćani nazivali
geser-geseru („najuzvišeniji među uzvišenima“).
sl.br.4. Luksor
Izvor: (foto: Z. Curić, www.geografija.hr)
Luksor se smjestio na desnoj obali Nila na području drevne Tebe koja se pružala
između današnjeg Luksora i Karnaka. Naziv grada Luksora potječe od arapske riječi el-Uqsor,
što znači tabor ili utvrda. Naime, Rimljani su bili izgradili dva vojna tabora. Danas Luksor
broji 160 tisuća stanovnika. Hram u Luksoru dugačak je oko 260 metara. Jedna od
zanimljivosti hrama jesu veliki stupovi koji imaju kapitele u obliku papirusa. Visoki su 19
metara, a opseg im je gotovo 10 metara.
Karnak ima najveći kompleks hramova koji zauzimaju površinu od 300 000 m2.
Građen je u nekoliko navrata u vremenskom rasponu oko 1600 godina. Hram u Luksoru i
7 Nav. mj., str. 61.
10
kompleks hramova u Karnaku bili su povezani 3 km dugom alejom sfingi. Karnak je sa
svojim veličanstvenim hramovima jedinstven primjer egipatske vjerske arhitekture.8
sl.br.5. Karnak
Izvor: foto: Z. Curić, (www.geografija.hr)
Kairo je najveći grad Afrike. Uže područje ima oko 7 milijuna, a šire preko 15
milijuna stanovnika. U Kairu je 972. utemeljeno prvo islamsko sveučilište. Vodeće je
kulturno i gospodarsko središte cijelog Egipta. Zbog brojnih spomenika u gradu i okolici
nezaobilazna je meta turista. Piramide su turistički simbol Egipta. Stepeničasta piramida
faraona Djosera sagrađena je oko 2650. prije Krista. To je prva piramida sagrađena u Egiptu i
nalazi se u Sakkari. Sakkara je najveće groblje grada Memfisa na kojem je otkriveno više od
250 hipogeja (podzemnih grobnica) visokih dužnosnika i njihovih obitelji nastalih u razdoblju
između 2670. i 2150. godine prije Krista. Petnaest kilometara jugoistočno od središta Kaira,
na rubu pustinjske visoravni, izdižu se tri najveće piramide u Egiptu. Dali su ih sagraditi
faraoni Keops, Kerfen i Mikerin. Izvorna visina Keopsove piramide bila je 146,6 metara,
8 Egypt, http://www.nationalgeographic.com/egypt/, (23.01.2015.)
11
Kefrenove 143,5 metara i Mikerinove 65 metara. Ljudi i vrijeme ostavili su svoj trag na ovim
veličanstvenim spomenicima, pa je Keopsova piramida danas visoka „samo“ 137 metara. Bila
je najveći spomenik ikad sagrađen u Egiptu. Za njenu je izgradnju bilo potrebno najmanje 7
milijuna tona kamenja, odnosno više od 2 milijuna blokova, pomno odrezanih, tako da
pukotine između njih ne budu veće od pola milimetra. Svaka je strana dugačka 230 metara, a
osnovica zauzima površinu veću od 5 hektara.
sl.br.11.Kefrenova piramida
Izvor: foto: Z. Curić, (www.geografija.hr) (03.01.2012.)
Velike faraonske grobnice (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova piramida) građene su
za vrijeme IV. dinastije tijekom razdoblja od 110 godina (između 2575. i 2465. prije Krista).
Veličanstveni monumentalni kompleks velikih piramida kod Gizeha već 4 500 godina privlači
pozornost i divljenje ljudi, ali još uvijek krije mnoge tajne. Stari su Grci svrstali Keopsovu
piramidu među Sedam svjetskih čuda. Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, Artemidin hram
u Efezu, mauzolej u Halikarnasu, kolos iz Rodosa, Zeusov kip od zlata i bjelokosti u Olimpiji
te svjetionik u Aleksandriji su nestali. Samo je piramida pobijedila vrijeme. Sfinga u Gizehu
je najveći kip koji su Egipćani ikada podigli. Lavlje tijelo i ljudska glava izravno su isklesani
u stijeni. Velika je sfinga dugačka 72 i visoka 20 metara. Imala je Kefrenovo lice i uzdiže se u
podnožju njegove piramide. U ovom su pregledu nabrojeni samo neki turistički zanimljivi
lokaliteti drevnog Egipta. Faraoni su ostavili svoj trag u više od 5 tisuća godina staroj
12
civilizaciji koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, bez obzira nalazite li se u pijesku pustinje ili
zelenilu Nila.9
ZAKLJUČAK
Egipat opisuje užurbana atmosfera gradova, pristupačnost i ljubaznost skromnih ljudi
koji tamo žive, ali siromaštvo koje tamo vlada samo su jedan od mnogih društvenih
karakteristika. Najveća oaza svijeta – plodni Nil oko sebe okuplja skoro čitavo stanovništvo
Egipta dajući mu vodu, plodna tla ali i brojne druge mogućnosti za kvalitetan život
stanovništva.
9 Nav. mj.
13
Glavni grad Kairo je prenapučen, stvara ogromne socio-društvene razlike pa za one
najsiromašnije jednostavno nema mjesta, ljudi se snalaze na sve moguće načine. Ipak Egipat
svojom bogatom kulturnom povijesti, zaslužuje posebno mjesto pri vrhu turističkih
najposjećenijih država svijeta. Tome veliku zahvalnost treba pridodati simbolu Egipta -
piramidama koje su i dan danas jedan veliki misterij. Unatoč duhu vremena i ljudskom
aktivnošću uspjele su zadržati svoja obilježja i privlačiti svake godine sve veći broj turista.
LITERATURA
Cvitanović, M. Afrika: u potrazi za državom,
http://www.geografija.hr/regija/svijet/afrika, (26.1.2015.)
Egypt, http://www.nationalgeographic.com/egypt/, (23.01.2015.)
Maruéjol, F. (2000) Piramide drevnog Egipta, Zagreb, Profil International
14
Pepeonik, Z. (2003) Turistička geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb
Tourism in Egypt, http://www.egypt.com/ (26.1.2015.)
15