Post on 11-Feb-2016
description
Damir Mustabašić damir.mustabasic@edu.uni-graz.at
MORPHOPHONOLOGISCHE PROZESSE IM FLEXIONS- UND DERIVATIONSPARADIGMA DES BKS(MORFOFONOLOŠKI PROCESI U PARADIGMI FLEKSIJE I DERIVACIJE
BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA)
Mentor: prof. dr. Branko Tošović
Preddiplomski završni rad
29. 11. 2011.
Sadržaj
Morfofonološki procesi u paradigmi fleksije i derivacije
1. Morfofonologija fonologija morfologija tvorba riječi
2. Alternacije u BHS-u: asimilacija po zvučnosti i mjestu tvorbe, jotacija, palatalizacija
3. Analiza: morfonološki model jotacije i palatalizacije
4. Zaključak
5. Literatura
2
Morfofonologija fonologija morfologija tvorba riječi
3
1.
Morfofonologijas opštog aspekta
PREDMET oblast između fonologije i morfologije
DEFINICIJA
morfofonologija (morfonologija || morfonemika || morfofonemika, morphophonology || morphophonemics) — (Simeon 1969: 847—856)
•započinje tamo gdje su fonološka pravila ograničena (Wurzel; Uni-Jena-www)•rezultat interakcije formi i glasova, koji je u nekom jeziku brojniji, u drugome manje ili skoro nikako prisutan (Trubeckoj 1971: 305)
CILJ
• istraživanje alomorfije, tj. fonološke strukture morfema u jezičkom sistemu
• utvđivanje glasovnih promjena u kombinatorici morfema • formuliranje pravila na osnovu redovitosti alternacija
4
Morfofonologija fonologija morfologija tvorba riječi
Fonologija Morfologija i tvroba riječi Morfofonologija Leksikologija
Funkcija glasovi u opoziciji u jezičkom sistemu
najmanje gramatičke i/ili semantičke cjeline riječi
alomorfija u gramatičkoj paradigmi
sistem riječi i njihovih značenja
Značenje1 NE DA NE DA
Jedinice fonem morfem {morf-em},alomorf (varijanta morfema)
morfofonem,hiperalomorf
(reprezentacija više alomorfa)
leksem (riječ sa
određenim značenjem)
Notacija /f/ {morf-em-Ø} //M// (lema)
Jezički doseg2 langue
1 Značenje u jezičkom sistemu.2 Prema Ferdinand de Saussure.5
Alternacije u BHS-u
6
2.
Vrste alternacija
Glasovne promjene (Haspelmath 2010: 212):1.automatske ili fonološke 2.morfofonološke
Automatske alternacije Morfofonološke alternacije3
Interni uvjet fonološki morfološki ili fonološki
Eksterni uvjet fonološki morfološki ili fonološki
3 najmanje jedan uvjet mora biti morfološki ograničen, odnosno alternacija treba da ovisi o nekom posebnom morfemu.
Leksička ograničenost: leksički ograničeni su oni primjeri u kojima se ne vrši alternacija, a po fonološkoj i/ili morfološkoj strukturi bi trebalo da do nje dođe.
U nekim slučajevima ne dolazi do glasovne promjene da bi se izbjegla semantička podudarnost riječi.
7
Automatske (fonološke) alternacije u BHS-u
1. Asimilacija po zvučnosti2. Asimimilacija po mjestu tvorbe 3. Disimilacija konzonanata
a) Stapanje suglasnikab) Gubljenje suglasnika
8
Morfofonološke alternacije
1. Jotovanje/jotacija2. Palatalizacija
I. palatalizacija II. palatalizacija III. palatalizacija
3. Gubljenje vokala Pokretni/mobilni vokali, navezak nepostojano /a/ i /e/
4. Vokalizacija /l/ ~ /o/5. Prijevoj/prevoj6. Prijeglas/preglas7. Refleksi jata: /i/ ~ /e/ ~ / e/ ~ /i e/i ̭ i ̭
sibilarizacija
9
Analiza
10
3.
Analiza
Morfofonološki model jotacije, palatalizacije i sibilarizacije: o Cilj: pronalazak alternacija u gramatičkoj paradigmi
o Kategorije paradigme: fleksija i derivacija• Fleksija (oblikovanje riječi): dodavanje oblikotvornih
morfema pri konjugaciji, deklinaciji, komparaciji• Derivacija (izvođenje novih sintaktičkih riječi):
dodavanje rječotvornih morfema pri eksplicitnom i implicitnom (konverzija) izvođenju novih riječi
11
Analiza
Morfofonološki model jotacije, palatalizacije i sibilarizacije: o Rezultat:
• ukupno 30 pravila 3 opšta, 13 koja se tiču fleksije i14 u paradigmi tvorbe riječi
12
Alternacije
Morfološke kategorije
Fleksija
Konjugacija Komparacija Deklinacija
Jotovanje/jotacija
INFINITIV (k, g, h Ø)
PREZENT
IMPERFEKT
GPT
(peØći, skaču, vučah, urađen)
√(jači, ljući, čvršći, tanji)
INSTR. JD.i-DEKLINACIJA
(radošću, pameću)
PalatalizacijaPREZENT
AOTIST(pečem, peče)
XVOK. JD.
IMENICE M.(junače, striče)
Sibilarizacija
IMPERFEKT(vucijah)
IMPERATIV(vuci)
X
NOM., DAT., VOK., LOK. i INSTR. JD.
IMENICE M.(junaci, junacima, junaci,
junacima)
DAT. JD.IMENICE Ž.
(pruzi, knjizi, majci)
13
Alternacije
Kategorije tvorbe riječi
Eksplicitna derivacija(Vrsta riječi 1 vrsta riječi 1)
Konverzija(Vrsta riječi 1 vrsta riječi 2)
Jotacija
IMENICA + SUFIKS: {-ic-a}, {-evin-a}, {-ak} {-anj-e} {-enj-e}
(građevina, sunčanje, seljak, raspoloženje)
IMENICA SINGULARIA TANTUM(grožđe, drveće)
SVRŠENI GLAGOL NESVRŠENI GLAGOL
(obnavljati, ograđivati)
IMENICA PRIDJEV(kravlji, kunji, žablji)
PRIDJEV GLAGOL(bjeljeti, tanjiti)
Palatalizacija
IMENICA + SUFIKS: {-ak}, {-ac}, {-k-a}, {-anstv-o}, {-il-o}, {-išt-e},
{-ic-a}, {-in-a}, {-etin-a}, {-evin-a} i {-ić}(kvačilo, čovječanstvo, kneževina, nožica,
dugonožac)
IMENICA GLAGOL ispred sufiksa {-i-ti}(junačiti, kružiti, strašiti)
IMENICA PRIDJEV ispred sufiksa {-a-n}, {-n-i (a,o)}, {-sk-i}, {-ev}
(snažan, bučna, momački, knežev)
IMENICA PRILOG ispred {-ke}(potrbuške)
PRIDJEV PRILOG ispred {-ke}(naopačke)
Sibilarizacija SVRŠENI GLAGOL NESVRŠENI GLAGOL
(isticati, micati, dizati, disati)
X
14
Zaključak
15
4.
Zaključak
Morfofonologija: nije samostalna lingvistička disciplina u gramatikama BHS-a
Za proučavanje alternacija često se koristi različita terminologija
Morfofonološke i fonološke alternacije u gramatikama su integrisane u morfologiju i tvorbu riječi
Da li je integracija automatskih glasovnih promjena suvišna?
16
Zaključak
Pravopisna pravila ne utiču na realizaciju alternacija
Tvorba riječi je kategorija sa fiksnim vokabularom (lema) u čijim morfemima je već izvršena glasovna promjena
Alternacije: o na granici morfema ili riječio mogu biti dvostruke i trostrukeo alomorfi: sufiks, prefiks i korijeno raznovrsnost i bogatstvo morfofonoloških alternacija u BHS-u
17
Zaključak
Gralis-Morpho-Generator: podjela vrsta riječi prema alomorfiji tj. prema morfofonološkim kriterijama
18
Literatura
19
5.
LiteraturaBabić, Stjepan; Škarić, Ivo; Brozović. Dalibor (u. a.) (2007):Velika hrvatska gramatika. Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Nakladni zavod Globus. — 597 s.
Bergenholtz, Henning; Mugdan, Joachim (1979): Einführung in die Morphologie. Stuttgart: Kohlhammer. — 200 S.
Dürr, Michael; Schlobinski, Peter (1990): Einführung in die deskriptive Linguistik. Opladen: Westdt. Verl. — 314 S.
Grassegger, Hans (2001): Phonetik, Phonologie. Idstein: Schulz-Kirchner, 1. Aufl. 2001. – 141 S.
Haspelmath, Martin; Sims, Andrea D. (2002): Understanding morphology. London: Hodder Education, 2. Aufl. 2010. — 366 S.
Jahić, Dževad; Halilović, Senahid, Palić, Ismail (2000): Gramatika bosanskoga jezika. Zenica: Dom štampe. — 476 S.
Kempgen, Sebastian (2009): Die slavischen Sprachen. Ein internationales Handbuch zu ihrer Struktur, ihrer Geschichte und ihrer Erforschung. Berlin [u. a.]: de Gruyter. — 1116 S.
Klajn, Ivan (2005): Gramatika srpskog jezika: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. — 263 S.
Lohde, Michael (2006): Wortbildung des modernen Deutschen. Tübingen: G. Narr. — 350 S.
Morpho-Generator-www: Branko, Tošović. Gralis-Morpho-Generator. Automatische Analyse von Wörtern der Sprachen Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch. Karl-Franzens Universität Graz. URL: http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/#MorphoGenerator. (01. 10. 2011).
Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga. — 422 S.
Simeon, Rikard (1969): Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva od Rikarda Simeona.. Na osam jezika. Knj. I. Zagreb: Matica hrvatska. — 1011 S.
Stakić, Milan (2002): Morfonologija i derivacija. Članci i rasprave. Beograd: Čigoja. — 317 S.
Tošović, Branko (2010): Korrelative Grammatik des Bosni(aki)schen, Kroatischen und Serbischen. Wien, Berlin, Münster: LIT Verlag. — 545 S.
20
LiteraturaTrubeckoj, Nikolaj (1969): Principles of phonology. Berkeley: University of California Press. — 344 S.
Uni-Jena-www: Römer, Christine. Morphologie der deutschen Sprache. Universität Jena. URL: http://downloads-grammatik.tripod.com/sitebuildercontent/sitebuilderfiles/morphologiekap.1-3.pdf (13. 11. 2011). — (S. 8).
Vogel, Klaus; Börner, Wolfgang:(1994): Kognitive Linguistik und Fremdsprachenerwerb. Das mentale Lexikon. Tübingen: G. Narr. 2. Aufl. 1997. — 258 S.
Vuković, Jovan (1974): Istorija srpskohrvatskog jezika. I dio: Uvod i fonetika.. Beograd: Naučna knjiga. — 225 s.
21
Hvala na pažnji!
22