Post on 15-Feb-2018
Buka u životnoj sredini se definiše kao buka koju stvaraju svi izvori,
isključujući buku koja nastaje na samom radnom mestu u industrijskim
pogonima. Buka u životnoj sredini je oduvek predstavljala veoma važan problem sa
kojim se čovek suočavao i težio da njom upravlja i da je kontroliše. I u starom Rimu postojala su pravila vezana za buku gvozdenih točkova
dvokolica pri kretanju po kamenoj podlozi, čiji je cilj bio sprečavanje
remećenja sna i uznemiravanja Rimljana.
U srednjevekovnoj Evropi bilo je zabranjeno
koristiti konjske kočije u noćnim satima da bi
se obezbedio miran san građana.
Danas je problem veoma izraženiji. Ogroman
broj vozila se kreće po našim gradovima i
autoputevima. Teški kamioni sa dizel mašina i
velikom bukom krstare drumovima širom
zemlje. Avioni i vozovi daju svoj doprinos
povećanju ukupne buke. U industriji mašine
generišu visoke nivoe buke, a veoma bučni
zabavni centri ne omogućuju opuštanje ni u
slobodnom vremenu.
Buka u životnoj sredini – stanje (1)
Buka u životnoj sredini – stanje (2)
U poređenju sa drugim aspektima u životnoj sredini, za kontrolu
komunalne buke veoma često nema razumevanja, pre svega zbog
nedovoljnog poznavanja (“skrivenih”) efekata koje buka može da izazove
na čoveka. Takođe, se često zaboravlja na kumulativni efekat koji buka
ima kada izlaganje buci traje duži vremenski period.
Institucije koje su zadužene da se bave
problemima koji nastaju u životnoj sredini
veoma često smatraju da je rešavanje
problema buke “luksuz” koji sebi mogu da
dozvole samo razvijene zemlje. Izloženost
većim nivoima buke karakterističnija je za
zemlje u razvoju, upravo zbog njihovog
odnosa prema aspektu buke. Planiranje
korišćenja određenog prostora ne vodeći
računa o nivoima buke i neadekvatna
gradnja stambenih objekata u zonama
gde je buka izražena povećava izloženost
populacije buci.
Upravljanje bukom u životnoj sredini
Princip predostrožnosti
U svim slučajevima, buku treba redukovati na najniži nivo koji se može
ostvariti u konkretnoj situaciji. Kada postoji mogućnost da zdravlje
populacije bude ugroženo potrebno je preduzeti akcije za njihovu zaštitu.
Princip zagađivač plaća
Sve troškove vezane za monitoring stanja, menadžment, snižavanje nivoa
buke i nadzor snose oni koji su odgovorni za izvore buke.
Princip prevencije
Akcije za snižavanje nivoa buke treba preduzimati kadgod je to moguće
na samom izvoru buke. Urbanističko planiranje treba da bude upravljano
ocenom uticaja buke na zdravlje populacije.
Faze upravljanja bukom
Faza 1
Razvoj i primena politike upravljanja bukom u životnoj sredini
Faza 2
Razvoj strategije upravljanja bukom
1. Usvajanje Agende
(Identifikacija problema buke)
Političari, politički savetnici, politički
analitičari, javnost, istraživači,
interesne grupe, stručnjaci za buku
2. Analiza problema (Ocena uticaja buke)
Stručnjaci za buku, istraživači,
javnost, interesne grupe,
4. Usvajanje politike
(Usvajanje propisa o buci)
Političari, politički savetnici
3. Definisanje politike (Opcije kontrole buke)
Političari, politički savetnici, politički
analitičari, javnost, istraživači,
interesne grupe, stručnjaci za buku
5. Primena (Operacionalizacija propisa o buci)
Stručnjaci za buku, javnost,
interesne grupe
6. Ocena politike (Ocena propisa o buci)
Politički analitičari, javnost,
istraživači, interesne grupe,
stručnjaci za buku
Faze: Učesnici:
Razvoj i primena politike upravljanja bukom u životnoj sredini
Kontrola emisije buke Emisioni standardi za putnička vozila,
građevinsku opremu, fabrike; nacionalni propisi,
direktive EU
Kontrola prenošenja buke Propisi o merama za postavljanje prepreka
za prostiranje zvuka
Kontrola imisije buke Granične vrednosti za nivoe izloženosti buci,
monitoring i modeliranje buke, propisi za složene
situacije; propisi za "rekreativnu" buku
Mapiranje buke i zoniranje oko
puteva, aerodroma, industrije
Pokretanje procedura monitoringa i
predikcije stanja nivoa buke u
životnoj sredini
Podsticanje propisa Plan primene propisa za snižavanje nivoa buke
Minimalni zahtevi za akustičke
osobine zgrada
Konstruktivni zahtevi za zvučnu
izolaciju elemenata zgrada
Ograničenje brzine Rekreacione zone, bolnice
Zakonske mere: Primeri:
Redukcija emisije
modifikacijom izvora
Profili pneumatika; "tihe" površine puta; promene
u osobinama mašina
Nove tehnologije mašina Putnička vozila; avioni; građevinske mašine
Orjentacija zgrada Orjentacija zgrada ka mirnim zonama; korišćenje
zgrada za barijere
Redukcija prenošenja Oklopljavanje mašina; barijere za zaštitu od buke
Pasivna zaštita Štitnici za uši; izolacija zgrada; konstrikcija fasada
Urbanističko planiranje
Minimalno rastojanje između industrije,
prometnih saobraćajnica i stambenih zona;
lokacija mirnih zona; obilaznice za teški
saobraćaj; odvajanje inkompatibilnih funkcija
Menadžment saobraćajem Ograničenje brzine; usmeravanje protoka
saobraćaja elektronskim sredstvima
Inženjerske mere: Primeri:
Porast svesnosti javnosti Informisanje javnosti o uticaju buke na zdravlje,
podsticanje preduzimanja akcija, graničnih nivoa,
žalbi
Monitoring i modeliranje
slike o buci Publikacija rezultata
Pokretanje promena
ponašanja Smanjenne brzine pri vožnji; korišćenje alarma;
korišćenje sirena; korišćenje zvučnika za reklame
Edukacija i informisanje Primeri:
Blah, blah, blah…
Blah, blah, blah...
Univerzitetski i visokoškolski
nastavni planovi i programi Dovoljan broj eksperata za buku
Finansiranje naučno-istraživačkih
potreba Pokretanje istraživanja i razvoja
Više od 20 godina politika EU prema buci u životnoj sredini je
bazira na zakonodavstvu koje propisuje maksimalno dozvoljeni
nivo za drumska vozila, avione, mašine ili primenjuje
međunarodne sporazume, zajedno sa seritfikacionim
procedurama koje obezbeđuju da oprema u trenutku proizvodnje
zadovoljava granične vrednosti nivoa buke sankcionisanim
direktivama.
Zahvaljujući tome, ali i razvoju tehnologije dobijeno je značajno
smanjenje buke individualnih izvora. Na primer buka putničkih
automobila je smanjena od 1970. za 85%, a kamiona za 90%.
Buka modernih avioan oko aerodroma smanjena za faktor 9 u
poređenu sa bukom iz 1970.
Dokumentom "Green paper" iz 1996. godine definiše se
osnovni cilj buduće strategije borbe protiv buke da "ni jedna
osoba ne treba da bude izložena nivou buke koji može
ugroziti zdravlje i kvalitet života".
Struktura nove strategije buke definisana je END
(Environmental Noise Directive) 2002/43/EC, koja se odnosi
na ocenu i menadžment bukom u životnoj sredini.
VIZIJA – 2020.
“avoid harmful effects of noise exposure from all
sources and preserve quiet areas”
Drumski saobraćaj
- 10dB
Železnički saobraćaj
teretni: - 20dB
brze pruge: - 5dB
Avionski saobraćaj
- 10dB(A) po operaciji
Redukcija emisije
• Redukcija pogonske buke (mašina, transmisija i izduvni sistem)
primenom novih materijala i aktivnih sistema za kontrolu buke i
vibracija,
• Upravljanje saobraćajom primenom sofisticiranih sistema koji
omogućuju funkcionisanje saobraćaja bez zakrčenja i zastoja, i
• Poboljšanje propisa uključujući metode za testiranje buke.
Redukcija emisije buke drumskog saobraćaja do
10dB
• Redukcija buke koja nastaje pri
interakciji pneumatika i podloge kao
dominantnog izvora buke kod
motornih vozila uz saradnju
konstruktora i pneumatika i putnih
podloga,
Redukcija emisije buke železničkog saobraćaja do
20dB za teretni saobraćaj i 5dB za brze pruge
Redukcija buke koja nastaje pri interakciji točkova i
šina uglavnom kod teretnog saobraćaja i kod šina sa
prekidima korišćenjem novim materijala za šine i
točkove i novih tehnologija za spajanje šina,
Redukcija aerodinamičke buke kod
vozova za brze pruge,
Redukcija buke koja nastaje pri
kočenju i na krivinama.
Redukcija emisije buke avionskog saobraćaja
do 10dB po jednoj operaciji sletanja ili
uzletanja
Redukcija buke na samom avionu primenom
novih konstrukcija mašine i aviona sa
poboljšanom aerodinamikom i primenjenim
merama aktivne kontrole buke
Optimizacija operacija sletanja
i uzletanja
Redukcija emisije buke opreme koja se koristi na
otvorenom prostoru do 10dB
Identifikacija parametara pojedinih kategorija opreme
koji utiču na generisanje buke,
Korelacija emisije buke i identifikovanih parametara, i
Efekat pojedinačnog i kombinovanih
dejstva izvora buke na njenu percepciju
The Directive relating to the Assesment
and Managment of Environmental Noise,
2002/49
25. 6. 2002.
Environmental Noise Directive
Ocena buke Izrada strateških karata buke korišćenjem zajedničkih indikatora
i metoda.
Tri ključna elementa
Akcioni planovi Izrada akcionih planova za redukciju nivoa buke u “bučnim”
zonama i održavanje postojećih nivoa u “tihim” zonama.
Informisanje javnosti Formiranje baze podataka o nivou buke i informisanje javnosti
čime se postiže jačanje svesti kod građanja o značaju aspekta
buke.
STRATEGIJA Environmental Noise Directive
ZAJEDNIČKI INDIKATORI
validnost indikatora - povezanost indikatora sa efektima buke, pre
svega ometanje govora, uznemiravanje i ometanje sna.
praktična primenljivost indikatora podrazumeva lakoću
izračunavanja i merenja korišćenjem raspoložive opreme.
transparentnost indikatora - mali broj jednostavnih indikatora koji
se mogu jednostavno objasniti široj populaciji.
primenljivost indikatora pri oceni promena ili premašenosti skupa
graničnih vrednosti nivoa buke.
·konzistentnost indikatora sa već korišćenim indikatorima u praksi
većine zemalja.
INDIKATORI ZA OCENU STANJA
Dva osnovna indikatora:
Lden i Lnight
)***(log)*(.)*(.*. 101051010
108104101224
110
nighteveningday LLL
denL
Lden [dB] – indikator buke za ukupno uznemiravanje bukom
Lday [dB] – indikator buke za uznemiravanje bukom u dnevnom periodu
od 06:00-18:00 usrednjen na godišnjem nivou
Levening [dB] – indikator buke za uznemiravanje bukom u večernjem
periodu od 18:00-22:00 usrednjen na godišnjem nivou
Lnight [dB] – indikator buke za ometanje sna u noćnom periodu od
22:00-06:00usrednjen na godišnjem nivou
Dva dopunska indikatora:
Levening i Lnight
N
i
L i
NL
1
10
day
day,101
10.
log
N
i
L i
NL
1
10
evening
evening,101
10.
log
N
i
L i
NL
1
10
night
night,101
10.
log
M
i
L
i
iT
ML
1
10
day,
Aeq,101
10)(.
log
M
i
L
i
iT
ML
1
10
evening,
Aeq,101
10)(.
log
M
i
L
i
iT
ML
1
10
night,
Aeq,101
10)(.
log
N = 365 M = broj uzoraka
)***(log)*(.)*(.*. 101051010
108104101224
110
nighteveningday LLL
denL
END - definicije
glavne drumske saobraćajnice drumske saobraćajnice sa >3.000.000 vozila u toku godine
glavne železničke saobraćajnice glavne železničke saobraćajnice sa >30.000 vozila u toku godine
glavni aerodromi civilni aerodromi sa više od 50 000 operacija (sletanja i uzletanja)
aglomeracije naseljena mestima sa preko 100.000 stanovnika
strateška karta buke karta koja je izrađena za opštu procenu izloženosti buci određenog područja od
različitih izvora buke ili za ukupna predviđanja izloženosti buci na tom području
akcioni planov zaštite od buke plan izrađen sa ciljem upravljanja bukom i efektima buke uključujući mere za
smanjenje buke kada je to potrebno
END - rokovi
30. jun 2005. (i svake pete godine) Informisanje EC o glavnim drumskim saobraćajnicama (>6.000.000 vozila u toku
godine), glavnim železničkim saobraćajnicama (>60.000 vozila u toku godine),
glavnim aerodromima i naseljenim mestima sa preko 250.000 stanovnika.
I faza
30. jun 2007. Izrada strateških karata buke za glavne drumske saobraćajnice, glavne
železničke saobraćajnice, glavne aerodrome i naseljene meste sa preko 250.000
stanovnika.
31. decembar 2008. Informisanje EC o svim glavnim drumskim saobraćajnicama, svim glavnim
železničkim saobraćajnicama, svim aerodromima i svim naseljenim mestima.
II faza
30. jun 2012. (i svake pete godine) Izrada strateških karata buke za sve glavne drumske saobraćajnice, sve glavne
železničke saobraćajnice, sve aerodrome i sva naseljena mesta.
AKCIONI PLANOVI Izrada akcionih planova godinu dana nakon izrade strateških karata buke.
DIRECTIVE 2000/14/EC of the European Parliment and of the аpproximation of the laws of the Member States relating to the noise emission in the environment by equipment for use outdoors
lista opreme sa definisanim dozvoljenim nivoom zvučne snage lista opreme za koju se mora deklarisati vrednost nivoa zvučne snage označavanje proizvoda (oblik znaka i dimenzije)
LwA
dB 104 Pravilnik o buci koju emituje oprema koja se upotrebljava na
otvorenom prostoru ("Sl. glasnik RS", br. 1/2013)
Vrsta opreme Karakteristike opreme Dozvoljeni nivo zvučne snage dB/1pW
Faza I od 03.01.2002. Faza II od 03.01.2006.
Kompaktorske mašine (vibrirajuće}i valjci, vibrirajuđe ploče)
P≤8 108 105
8<P≤70 109 106
P>70 89+11log(P) 86+11log(P)
Dozeri, utovarivači i bageri-utovarivači P≤55 106 103
P > 55 87+11log(P) 84+11log(P)
Pokretni dozeri, pokretni utovarivači, pokretni bageri-utovarivači, damperi,
grejderi kompaktori za deponije utovarnog tipa, uravnoteženi kamioni sa
platformama za dizanje sa pogonom na SUS motore, pokretne dizalice,
mašine za sabijanje (sa nevibrirajućim valjcima), finičeri za asfalt,
hidraulični mrežni uređaji
P≤5 104 101
P>55 85+11log(P) 82+11log(P)
Bageri, građevinske dizalice za prenos robe, građevinarski čekrci, motorne
kopačice
P15 96 93
P>15 83+11log(P) 80+11log(P)
Ručne lomilice betona i obijači
m≤15 107 105
15<m<30 94+11log(m) 92+11log(m)
m≥30 96+11log(m) 94+11log(m)
Stubne dizalice 98+log(P) 96+log(P)
Generatori za zavarivanje i energiju
Pel≤2 97+log(Pel) 95+log(Pel)
2<Pel ≤10 98+log(Pel) 96+log(Pel)
Pel >10 97+log(Pel) 95+log(Pel)
Kompresori P≤15 99 97
P>15 97+2log(P) 95+2log(P)
Kosačice trave, trimeri za travnjake/trimeri za ivice travnjaka
L≤50 96 94
50<L≤70 100 98
70<L≤120 100 98
L>120 105 103
r.b. Naziv opreme r.b. Naziv opreme
1. Antenske radne platforme 20. Rezači žbunja
2. Građevinske dizalice za prenos robe (sa električnim motorom) 21. Cirkulari koji se koriste u građevinarstvu
3. Motorne prenosne testere 22. Kombinovana vozila za pranje i usisavanje pod visokim pritiskom
4. Mašine za kompakciju 23. Mikseri za beton ili malter
5. Zidarski čekrci - vitla (sa elektromotoom) 24. Konvejeri i mašine za prskanje betona i maltera
6. Beskrajne trake 25. Rashladna oprema na vozilima
7. Oprema za bušenje 26. Oprema za utovar i istovar silosa ili rezervoara na kamionima
8. Kontejneri za recikliranje stakla 27. Trimeri za travu / trimeri za ivicu travnjaka
9. Trimeri za živu ogradu 28. Ispirači pod velikim pritiskom
10. Hidraulični čekići 29. Sakupljači lišća
11. Duvači lišća 30. Kamioni sa platformama za podizanje tereta, sa pogonom na SUS
motore
12. Mašine sa mlazom vode pod visokim pritiskom 31. Pokretni kontejneri za otpad
13. Finišeri asfaltnih površina 32. Stubna oprema
14. Polagači cevi 33. Generatori energije (≥ 400 kW)
15. Mašine za obeležavanje puteva 34. Kultivatori
16. Vozila za prikupljanje otpada 35. Seckalice / lomilice
17. Mašine za čišćenje snega sa rotacionim alatima 36. Vozila za usisavanje
18. Rovokopači 37. Kamioni-mikseri
19. Vodene pumpe 38. Kompresori
Lista opreme za koju se mora deklarisati vrednost nivoa
zvučne snage
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini
(“Sl. Glasnik RS”, br. 36/09, 8810);
Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za
ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj
sredini i na zdravlje ljudi, kao i vrstama i načinu prikupljanja podataka
potrebnih za njihovo ocenjivanje (“Sl. Glasnik RS”, br. 75/10);
Pravilnik o sadržini i metodama izrade strateških karata buke i načinu
njihovog prikazivanja javnosti (“Sl. Glasnik RS”, br. 80/10);
Pravilnik o metodologiji za izradu akcionih planova (“Sl. Glasnik RS”, br.
72/10)
Pravilnik o metodama merenja buke, sadržini i obimu izveštaja o merenju
buke ("Sl. glasnik RS", br. 72/2010)
Pravilnik o metodologiji za određivanje akustičkih zona ("Sl. glasnik RS",
br. 72/2010)
Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava stručna organizacija za merenje
buke, kao i o dokumentaciji koja se podnosi uz zahtev za dobijanje
ovlašćenja za merenje buke ("Sl. glasnik RS", br. 72/2010)
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini
Ciljevi
Izbegavanje, sprečavanje ili smanjenje na namanju moguću meru
štetnih uticaja buke na zdravlje ljudi i životnu sredinu
Utvrđivanje nivoa izloženosti buci u životnoj sredini na osnovu
međunarodno prihvaćenih metoda, indikatora i kriterijuma
Prikupljanje podataka o nivoima buke u životnoj sredini i obezbeđivanje
njihove dostupnosti javnosti
Dostizanje i očuvanje najboljeg mogućeg kvaliteta buke u životnoj
sredini – čuvanje tihih zona
Primena principa prevencije u cilju zaštite tihih zona u aglomeracijama
Instrumenti
Uspostavljanje sistema kontrole izvora buke
Planiranje, praćenje, sprečavanje i ograničavanje upotrebe izvora buke
Izrada strateških karata buke na bazi jedinstvenih indikatora i metoda
Izrada akcionih planova sa kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim merama
za zaštitu od buke
Informisanje javnosti
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini
Koncept zaštite od buke u životnoj sredini
Prostorno, urbanističko i akustičko planiranje izgradnje objekata
Strateška procena uticaja planova i programa, procena uticaja projekata
na životnu sredini i izdavanje IPPC dozvole
Propisivanje graničnih vrednosti buke u životnoj sredini za različite izvore
buke
Kontrolisana proizvodnja, promet i upotreba izvora buke
Akustičko zoniranje i definisanje tihih zona
Izrada strateških karata buka
Izrada akcionih planova
Merenje i ocena buke u životnoj sredini
Procena štetnih efekata buke na zdravnje ljudi i životnu sredinu
Informisanje javnosti o buci i njenim štetnih efekata
Zakon se ne odnosi na:
Buku na radnom mestu
Buku u prevoznim sredstvima
Buka od vojnih aktivnosti
Buka od aktivnosti na zaštiti od elementarnih nepogoda, prirodnih i drugih udesa
Buka od aktivnosti u domaćinstvu
Buka suseda
Buka kojoj su izloženi oni koji je i stvaraju
Zakon se odnosi na buku (svaki neželjeni ili štetan zvuk) kojoj su ljudi izloženi u:
Naseljenim i urbanizovanim zonama (aglomeracijama)
Javnim parkovima i drugim tihim zonama
Tihim zonama van naseljenih mesta
Blizu stambenih objekata, škola, bolnica i drugih objekata koji su “osetljivi” na
buku
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini
Ovom uredbom propisuju se indikatori buke u životnoj sredini, granične
vrednosti, metode za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata
buke na zdravlje ljudi
Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora
buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj sredini i na zdravlje ljudi, kao i vrstama i
načinu prikupljanja podataka potrebnih za njihovo ocenjivanje
)***(log)*(.)*(.*. 101051010
108104101224
110
nighteveningday LLL
denL
Dva osnovna indikatora Lden - Kumulativni nivo buke u toku celog dana (24h);
Lnight - Nivo buke u toku noćnog perioda (8h, 22:00 – 06:00);
Pomoćni indikatori Lday - Nivo buke u toku dnevnog perioda (16h, 06:00 -18:00);
Levening - Nivo buke u toku večernjeg perioda (4h, 18:00 – 22:00);
Osnovne karakteristike Osnovni i pomoćni indikatori buke koriste se za izradu strateških karata buke
Svi nivoi zasnovani na LAeq
Podela dana na tri perioda – direktiva ih ne definiše
Dodatno ponderisanje nivoa u večernjem i noćnom periodu zbog pojačnih
efekata buke
INDIKATORI BUKE
Dva dodatna indikatora
merodavni nivo buke LRAeqT;
nivo izloženosti buci LAE
Osnovne karakteristike Dodatni indikatori buke koriste se za monitoring buke i za pojedinačna
merenja buke.
INDIKATORI BUKE
Merodavni nivo buke
Merodavni nivo buke je mera izloženosti buci korigovana za
faktore koji su opšte poznati kao faktori koji pojačavaju negativne
efekte buke.
Koristi se za upoređivanje izmerenih vrednosti sa graničnim
vrednostima indikatora buke i definiše se kao:
SRtTIAeqr KKKKKLL korekcija za određene
izvore i situacije
korekcija za period dana
korekcija za trajanje buke
korekcija za impulsni karakter buke
izmereni A-ekvivalentni nivo buke
merodavni nivo buke
korekcija za tonalni karakter buke
Merodavni nivo buke
Korekcija za tonalne komponente:
Uprošćena metoda (na osnovu tercne analize) – 5 dB;
Referentna metoda (na osnovu uskopojasne analize) - kreće se u
opsegu 36dB. .
Za korekciju impulsnog sadržaja buke postoje različite procedure i
vrednosti. Primenjuju se i subjektivne i objektivne metode za
određivanje korekcije, a vrednosti se kreću u rasponu 512 dB.
Granične vrednosti indikatora buke za otvoreni prostor
Јединице локалне самоуправе одређују акустичке зоне у складу са СРПС У.Ј.6.205:2007
Zona NAMENA PROSTORA Nivo buke u dB
Dan i veče Noć
1. Područja za odmor i rekreaciju, bolničke zone i
oporavilišta, kulturno-istorijski lokaliteti, veliki parkovi 50 40
2. Turistička područja, mala i seoska naselja,
kampovi i školske zone 50 45
3. Čisto stambena područja 55 45
4. Poslovno-stambena područja,
trgovačko-stambena područja i dečja igrališta 60 50
5. Gradski centar, zanatska, trgovačka, administrativno-
upravna zona sa stanovima,
zone duž autoputeva, magistralnih i gradskih
saobraćajnica
65 55
6. Industrijska, skladišna i servisna područja i
transportni terminali bez stambenih zgrada
Na granici ove zone buka ne
sme prelaziti dozvoljene nivoe
u zoni sa kojom se graniči
Granične vrednosti se odnose na ukupnu buku koja potiče od svih izvora buke na
posmatranoj lokaciji.
Granične vrednosti odnose se na osnovne indikatore buke i na merodavni nivo
buke.
Granične vrednosti indikatora buke za otvoreni prostor
Granične vrednosti se odnose na ukupnu buku koja potiče od svih izvora buke na
posmatranoj lokaciji.
Granične vrednosti odnose se na merodavni nivo buke.
Namena prostorija
nivo buke
za dan i
veče za noć
1. Boravišne prostorije (spavaća i dnevna soba) u
stambenoj zgradi pri zatvorenim prozorima. 35 30
2.
2.1
U javnim i drugim objektima, pri zatvorenim prozorima:
Zdravstvene ustanove i privatna praksa, i u njima:
a) bolesničke sobe 35 30
b) ordinacije 40 40
v) operacioni blok bez medicinskih uređaja i opreme 35 35
2.2 Prostorije u objektima za odmor dece i učenika, i
spavaće sobe domova za boravak starih lica i penzionera 35 30
2.3
Prostorije za vaspitno-obrazovni rad (učionice,
slušaonice, kabineti i sl.), bioskopske dvorane i čitaonice
u bibliotekama
40 40
2.4 pozorišne i koncertne dvorane 30 30
2.5 hotelske sobe 35 30
Procedure za merenje buke u životnoj sredini
SRPS ISO 1996-1
Akustika — Opisivanje, merenje i ocenjivanje buke u životnoj sredini
— Deo 1: Osnovne veličine i procedure ocenjivanja
SRPS ISO 1996-2
Akustika — Opisivanje, merenje i ocenjivanje buke u životnoj sredini
— Deo 2: Određivanje nivoa buke u životnoj sredini
Procedure za merenje buke u životnoj sredini
Ukupan zvuk — zvuk koji obuhvata sve uticaje različitih bliskih i
dalekih izvora u datoj situaciji u datom vremenu
Specifičan zvuk — komponenta ukupnog zvuka koja se može
posebno identifikovati i koja je povezana sa specifičnim izvorom
Rezidualan zvuk — ukupan zvuk koji ostaje na datom mestu u
datoj situaciji kada se ne uzimaju u obzir razmatrani specifični
zvuci
Izvori buke u životnoj sredini
Glavni izvori komunalne buke uključuju:
Izvore buke na otvorenom prostoru
Izvore buke u zatvorenom prostoru
Glavni izvori komunalne buke na otvorenom prostoru uključuju:
Saobraćaj (drumski, železnički i avio)
Građevinske mašine (izvođenje javnih radova)
Industrija
Mašine za kućnu upotrebu (kosačica, motorna testera ...)
Sportske aktivnosti, koncerte, zabavne parkove, alarme
Glavni izvori komunalne buke u zatvorenom prostoru uključuju:
Kućne aparate (usisivač, fen za kosu, veš mašina ...)
Ventilacione sisteme i klima uređaje, pumpne stanice, trafostanice
Uređaje za muzičku reprodukciju
Žurke
Izvori buke u životnoj sredini
Iako nije uvek glavni uzrok žalbi građana, saobraćaj je dominantni izvor
buke u komunalnoj sredini, uključujući sve oblike saobraćaja.
Opšte pravilo koje uglavnom važi za sve oblike saobraćaja: veća i teža
vozila su bučnija od manjih i lakših.
Buka drumskog saobraćaja je najrasprostranjeni izvor buke u svim
zemljama i primarni je uzrok koji izaziva ometanje ljudskih aktivnosti.
Buka koju proizvodi drumski saobraćaj pri
kretanju konstantnom brzinom zavisi od: brzine vozila
strukture saobraćajnog toka
prirode površine
Buka je promenljiva u oblastima gde kretanje
saobraćaja uključuje promene brzine i snage,
npr. u zoni semafora, raskrsnica, uspona ili
nizbrdica.
Buka zavisi od topografije terena,
metereoloških uslova i pozadinske buke.
Izvori buke u životnoj sredini
Dominanti izvori buke kod putničkih i teretnih vozila su pogonska jedinica
i kontakt površine puta sa pneumaticima.
Raspodela nivoa
buke koju generišu
pojedini sklopovi
automobila
Podaci dati za
vozilo koje
zadovoljava
granični nivo
ukupne buke od
74dB(A).
Izvori buke u životnoj sredini
Opšte je poznata činjenica da pogonska buka dominira na nižim
brzinama, dok na višim brzinama dominira buka kontakta pneumatika i
podloge puta i da postoji određena “prelazna brzina” gde su doprinosi
oba mehanizma generisanja buke isti.
1970 -
1970 -
1990 -
1990 -
Izvori buke u životnoj sredini
Buka železničlog saobraćaja zavisi od:
brzine voza
tipa lokomotive, vagona i šina
osnove na kojoj su šine postavljene
Mali prečnik krivine pruge, karakteristi-
čan za gradske sredine, može dovesti
do stvaranja velikih nivoa buke na
visokim frekvencijama (škripa točkova).
krutosti točkova i šina
Dodatna buka se generiše na
železničkim stanicama - startovanje
lokomotive, pištaljka šefa stanice,
razglasni sistem i na ranžirnim
stanicama – manevrisanje lokomotiva.
Izvori buke u životnoj sredini
Uvođenje brzih vozova dovodi do novog problema – naglog povećanja
buke pri polasku voza. Ipak buka nije impulsnog karaktera što umanjuje
njen negativni efekat.
Na brzinama većim od 250km/h, deo zvučne energije na višim
frekvencijama se povećava i ta buka se slično doživljava kao i buka
preleta aviona.
Trend širenja železničkih pruga sa
brzim vozovima, u budućnosti će
dovesti do dodatnog povećanja
nivoa buke u okruženju, jer se
buka brzih vozova prostire na
velikim rastojanjima.
Dodatno povećanje buke može
nastati u oblastima blizu tunela, u
dolinama ili u oblastima sa
karakteristikama terena koje
pomažu generisanje vibracija.
Izvori buke u životnoj sredini
Operacije sletanja i uzletanja aviona generišu značajan nivo buke u
blizini komercijalnih i vojnih aerodroma.
Uzletanje aviona generiše intenzivnu buku uz značajno generisanje
vibracija.
Sletanje aviona dovodi do generisanja značajnog nivoa buke pri letu na
malim nadmorskim visinama u širokom okruženju.
Veći i teži avioni generišu veću buku od lakših aviona.
Glavni mehanizam generisanja buke kod ranijih turbomlaznih aviona je
bila turbulencija koju stvaraju mlazni izduvni gasovi iz motora sa okolnim
vazduhom.
Kod modernih aviona ovaj mehanizam je
značajno redukovan korišćenjem ventilatorskih
mlaznih motora kod kojih je mlazni izduvni
sistem sa velikim brzinama mlaza okružen
protokom vazduha malih brzina koji generiše
ventilator.
Izvori buke u životnoj sredini
Sam ventilator može biti značajan izvor buke naročito pri sletanju i rulanju
aviona.
Turbo propelerski motor sa više lopatica generiše visoke nivoe tonalne
buke.
Buka koja nastaje usled operacija sletanja i uzletanja aviona zavisi od:
broja aviona
koridora sletanja i uzletanja
odnosa uzletanja i sletanja
atmosferskih uslova
Dodatne povećanje buke na aerodromima mogu izazvati mali avioni i
helikopteri koji se koriste za privatne, poslovne ili trenažne svrhe.
Buka vojnih aviona može predstavljati poseban problem zbog specifičnih
zahteva sa noćnim letovima sa puno iznenadnih sletanja i uzletanja ili
leta na malim visinama.
Buku veoma visokog nivoa generišu avionu koji se kreću brzinama
većim od lokalne brzine zvuka – zvučni udar.
Izvori buke u životnoj sredini
Korišćenje građevinskih mašina za gradnju komercijalnih ili stambenih
objekata ili za različite vrste iskopavanja u gradskim sredinama može
izazvati značajnu emisiju buke.
Buka može poticati od kranova, miksera
za beton, aparata za zavarivanje,
pneumatskih čekića za razbijanje i
bušenje betona, utovarivača, kamiona ...
Građevinske mašine su veoma bučne,
obično bez ikakvih sistema za redukciju
buke, često se veoma loše održavaju.
Operacije se uglavnom obavljaju ne
vodeći računa o posledicama koje one
izazivaju.
Pružanje komunalnih usluga (iznošenje
smeća ili pranje ulica) može izazvati
značajne smetnje, pogotovo u noćnom
periodu.
Izvori buke u životnoj sredini
Mašine koje se koriste u industriji generišu buku na radnom mestu ali
mogu generisati značajne nivoe buke i u okruženju fabričke hale, na
otvorenom prostoru. Buka mašine je uglavnom zavisna od snage mašine.
Buka može biti različitog karaktera: niskofrekventna, visokofrekventna,
tonalna, impulsna ...
Mašine sa rotirajućim elementima i klipne mašine generiše buku tonalnog
karaktera. Pnematska oprema generiše širokopojasnu buku.
Visoki nivo buke generisan je radom komponenti ili protokom gasa sa
velikim brzinama (ventilatori, ventili za oslobađanje pare pod visokim
pritiskom) ili mehaničkim udarima (štampanje, kovanje, lomljenje puta).
Buka fiksnih instalacija kao što su: fabričke hale
sa mašinama, sistem za ventilaciju i grejanje npr.
na krovovima utiče na neposredno okruženje.
Buka se može smanjiti korišćenjem tiše opreme,
aktivnih i pasivnih metoda za redukciju,
ograničavanje radnog vremena ili zoniranjem
prostora.
Izvori buke u životnoj sredini
U stambenim oblastima buka može biti posledica rada
različitih sistema namenjenih za zajedničko korišćenje
(pumpe za grejanje, ventilacioni sistemi, vodovodni
sistemi, liftovi), kao i glasnog razgovora, muzike i drugih
aktivnosti u neposrednom susedstvu (kosačice,
usisivači, aparati za kućnu upotrebu, žurke).
Značajan doprinos generisanju buke mogu dati i sportska
i muzička dešavanja na otvorenom ili zatvorenom
prostoru.
Odvijanje aktivnosti u slobodnom vremenu, namenjenih
zabavi grupe ljudi ili pojedinca (trke motora, vožnja
kartinga, dečjih motora i automobila, motornog čamca,
vozila za kretanje po snegu) može značajno doprineti
povećanju nivoa buke u prethodno mirnim zonama.
Izvori buke u životnoj sredini
Igranje tenisa i odvijanje drugih sportskih
aktivnosti na otvorenom prostoru, crkveno
zvono i druge religiozne aktivnosti mogu
remetiti prethodno mirno okruženje.
Diskoteke ili koncerti u zatvorenim
prostorima generišu veoma visoke nivoe
buke koji mogu dovesti do uznemiravanja
građana ako prostor u kome se odvijaju
nije akustički obrađen. Prateći problem je
ponašanje posetilaca pri dolasku i
odlasku (korišćenje automobila, galama).
Koncerti na otvorenom, vatrometi i
različite festivalske aktivnosti takođe
mogu generisati visok nivo buke.
Lovačke aktivnosti (pucnjevi, lavež pasa) mogu dovesti do značajnog
uznemiravanja neposrednog okruženja ali mogu dovesti i do oštećenja
sluha samih lovaca.
Tipovi izvora buke (1)
Prostiranje buke na otvorenom prostoru podrazumeva širenje zvučnih
talasa od mesta izvora buke ka prijemniku kroz atmosferu.
Nastajanje i rasprostiranje zvučnih talasa na otvorenom prostoru, kao i
slabljenje nivoa buke na mestu prijema, usled divergencije zvučnih
talasa, zavisi od tipa zvučnih izvora.
Slabljenje buke usled divergencija (rasipanja) zvučnih talasa je posledica
povećanja površine talasnog fronta na kome se raspodeljuje ista količina
zvučne energije.
Postoje dva osnovna tipa izvora buke koja se mogu sresti u životnoj
sredini:
Tačkasti izvor buke
Linijski izvor buke
Osnovne karakteristike izvora buke koje definišu nastajanje i prostiranje
buke su:
Nivo zvučne snage
Nivo zvučnog pritiska emisije (nivo zvučnog pritiska koji izvor buke
generiše na otvorenom prostoru)
Indeks direktivnosti
Tipovi izvora buke (2)
Tačkasti izvor buke je specijalni slučaj izvora sfernih zvučnih talasa kod
kojih se nivo buke na nekom rastojanju r od izvora može izračunati kao:
][log dB1120 rGLL Wp
][log
logloglogloglog
""
dB1120
110
4
110101010
1
4
1
1
4
1
4
2
00
2
00
00
2
00
2
rGLL
rP
P
I
I
rP
P
I
IPI
rI
P
I
I
r
PI
Wp
a
a
a
a
LW – nivo zvučne snage (uzeta je oznaka W umesto P da ne dođe do
zamene sa zvučnim pritiskom; inače je zvučna snaga energija izračena
u jedinici vremena
G – indeks usmerenosti (direktivnosti), gde je zeff
– efektivni prostorni ugao zračenja zeff
G
4
1010 loglog
Da se podsetimo:
Tipovi izvora buke (3)
Ako su dimenzije izvora sfernih talasa male u poređenju sa talasnom
dužinom emitovanih talasa i sa rastojanjem do prijemnika, takav izvor se
naziva tačkasti izvor buke.
Emitovana zvučna energija se ravnomerno
raspoređuje po površini sfere, tako da je nivo
buke isti za sve tačke na istom rastojanju od
izvora.
Tačkasti zvučni izvor je neusmeren (G=0) tako
da je: ][log dB1120 rLL Wp
Nivo buke se smanjuje 6dB sa dupliranjem
rastojanja od izvora buke.
Tipovi izvora buke (4)
Najčešće se u komunalnoj sredini tačkasti izvor buke nalazi neposredno
iznad zemlje (ili neke druge reflektujuće podloge), tako da se efektivni
prostorni ugao smanjuje sa 4 na 2 (G=10log (4/2)=3dB), pa je:
][log dB820 rLL Wp
Ako je poznat nivo buke na
nekom rastojanju od izvora,
može se izračunati nivo buke i
na bilo kojem drugom
rastojanju:
][log dB201
212
r
rLL
Tipovi izvora buke (5)
Emitovana zvučna energija se ravnomerno raspoređuje po površini
cilndra (ili polucilindra – za najčešći slučaj lokacije izvora pored neke
reflektujuće ravni), tako da je nivo buke isti za sve tačke na istom
rastojanju od linije izvora.
Linijski izvor buke mogu formirati:
Ako su poprečne dimenzije izvora male a uzdužne dimenzije velike u
poređenju sa rastojanjem do prijemnika, takav izvor se naziva linijski
izvor buke.
Veliki broj tačkastih izvora
buke (niz vozila) iste zvučne
snage. Linijski izvor buke se
karakteriše zvučnom snagom
jednog izvora buke.
Jedan izvor velike dužine (cev
kroz koju protiče turbulentni
fluid ili veoma gust niz vozila)
koji se karakteriše zvučnom
snagom po jednici dužine.
Nivo buke se smanjuje
3dB sa dupliranjem
rastojanja od izvora
buke.
][log dB101
212
r
rLL
Tipovi izvora buke (6)
Konačan broj diskretnih tačkastih izvora buke, zvučne snage Lw, koji se
nalaze pored (ili iznad) reflektujuće ravni, na međusobnom rastojanju b, u
tački R na rastojanju r0 od linije izvora buke stvaraće nivo buke:
Lbr
LL nWp
810
0
1log
1 rad – ugao pod kojim se sa pozicije
prijemnika vidi prvi izvor buke u nizu
n rad– ugao pod kojim se sa pozicije
prijemnika vidi zadnji izvor buke u nizu
Korekcioni član L u jednačini se može zanemaritu (manji je od 1dB) pod
sledećim uslovima: n 3Praktično uslov uvek ispunjen.
r
b
0
1
1
cos
Uslov definiše kada se diskretan niz izvora može
posmatrati kao kontinualni linijski izvor. Ako uslov nije
ispunjen, mesto prijema zvuka je toliko blizu najbližem
izvoru buke da se nivo buke može izračunati
posmatrajući samo zračenje najbližeg izvora.
Lb
rm
b
rm
b
r
n m
n
101
1 1 10
21
1
01
01 1
1
logcos
( ) cos ( ) cos sin
b
90
R
r1
rn
r
1
n r0
2 1 n
Tipovi izvora buke (7)
Za slučaj beskonačnog broja diskretnih tačkastih izvora buke (n), koji
se nalaze pored (ili iznad) reflektujuće ravni, na međusobnom rastojanju
b, razlika uglova n - 1 , pa je na većim rastojanjima od linije izvora
buke:
8105
81010
81
1010
810
0
0
0
1
0
1
brLL
brLL
brLL
brLL
Wp
Wp
nWp
nWp
log
loglog
loglog
log
br 0
Kada je pozicija prijemnika veoma blizu linije izvora (odnosno jednom od
izvora), uzima se u obzir samo dejstvo jednog izvora buke pa je:
br 0
820 0 rLL Wp log
Tačkasti izvor buke
][log dB101
212
r
rLL
][log dB201
212
r
rLL
310 0 brLL Wp log
Beskonačni niz automobila na autoputu
Tipovi izvora buke (8)
Konačan broj tačkastih izvora buke, koji se nalaze pored (ili iznad)
reflektujuće ravni, na veoma malom međusobnom rastojanju formiraju
kontinualni linijski izvor dužine d. Za takvu vrstu izvora ili za pojedinačni
linijski izvor konačne dužine, nivo buke se računa kao:
8100
12
dr
LL WLp
log
1- 2 rad– ugao pod kojim se sa
pozicije prijemnika vidi izvor buke
d – dužina izvora buke
LWL – zvučna snaga izvora buke po
jedinici dužine
r0 – najkraće rastojanje prijemnika
do linije izvora 90
R
d
r
1
2 r0
310 0 drLL WLp log
Za tačke veoma blizu linijskog izvora,
razlika uglova 2 - 1 , pa je:
Tipovi izvora buke (9)
Beskonačan broj tačkastih izvora buke, koji se nalaze pored (ili iznad)
reflektujuće ravni, na veoma malom međusobnom rastojanju formiraju
kontinualni linijski izvor beskonačne dužine. Za takvu vrstu izvora ili za
pojedinačni linijski izvor beskonačne dužine, nivo buke se računa kao:
510 0 rLL WLp log LWL – zvučna snaga linijskog izvora
buke po jedninici dužine, u dB/m
Na veoma velikim rastojanjima od
linijskog izvora ispunjen je uslov:
2 10
d
r
d
rcos
pa se linijski izvor može tretirati kao tačkasti:
820 0 rLL WLp log
2 - 1
90
R
d
r
2 r0
1