Post on 16-Oct-2021
Bosna i HercegovinaEkonomski trendovijanuar – mart 2008
Jedinica za ekonomska istra`ivanja
Juni, 2008
5
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
SADRŽAJ :
Kratak sažetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11
I . REALNI SEKTOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13Industrijska proizvodnja – prepolovljen rast . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13
Prerađivačka industrija - stagnacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Građevinarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17
Maloprodaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18
Trži{te rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19
Zaposlenost i nezaposlenost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Plate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Penzije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
I I . JAVNE FINANSI JE – F ISKALNI RAZVOJ I . . . . . . . . . . . . . . . . 23Indirektni porezi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Direktni porezi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Konsolidovani fiskalni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Budžeti centralnih nivoa za 2008 . godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
I I I . C I JENE, MONETARNI I F INANSI JSKI SEKTOR . . . . . . . . . . . . . 31Cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31
Razvoj monetarnog sektora u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Bankarski sektor u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Berze u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
IV. VANJSKI SEKTOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Platni bilans BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Spoljna trgovina robama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Spoljna trgovina po zemljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
V. STRANE DIREKTNE INVESTICI JE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
6
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
PRILOZI :
Tabela 1: Industrijska proizvodnja u FBiH
Tabela 2: Industrijska proizvodnja u RS
Tabela 3 . Realni sektor - industrija i usluge
Tabela 4 . Poslovanje u trgovini na malo i ugostiteljstvu
Tabela 5: Trži{te rada
Tabela 6: Kvartalni prihodi i rashodi centralnih budžetskih nivoa u K1 i K1-K4, 2003 .-2008 .
Tabela 7: Rast i struktura monetarnih agregata (kraj razdoblja)
Tabela 8: Indeks potro{ačkih cijena (CPI)
Tabela 9: Rast i sektorska struktura kredita (kraj razdoblja)
Tabela 10: Rast i sektorska struktura depozita (kraj razdoblja)
Tabela 11: Kamatne stope u BiH (prosjek perioda)
Tabela 12: Uvoz i izvoz roba u BiH
Tabela 13: Glavni trgovinski partneri BiH
Tabela 14: Platni bilans Bosne i Hercegovine
Spisak graf ikona:
Grafikon 1: Odnos rasta industrijske proizvodnje FBiH i izvoza BiH
Grafikon 2: Doprinosi industrijskih djelatnosti usporenju indus-trijskog rasta FBiH od 7,9 procentnih poena u prvom tromjesečju 2008 . godine
Grafikon 3: Stope rasta vrijednosti ostvarenih građevinskh radova
Grafikon 4: Odnos vrijednosti izvr{enih građevinskih radova i stanja kredita sektoru građevinarstva
Grafikon 5. Struktura rasta prometa maloprodaje u BiH
Grafikon 6: Broj nezaposlenih u BiH (u hiljadama)
Grafikon 7: Uče{će u strukturi ukupnih indirektnih poreza u prvom kvartalu 2005 .-2008 .
Grafikon 8: Odnos vrijednosti uvoza i prihoda od uvoznog PDV-a 2006 .-2008 .
Grafikon 9: Raspoređeni prihodi od indirektnih poreza u prvom kvartalu 2007 . i 2008 .
Grafikon 10: Usporedba bilansa po nivioma vlasti u BiH 2005 .-2007 . (u % BDP)
Grafikon 11: Struktura rashoda konsolidirane BiH 2003 .-2007 .
Grafikon 12: Ukupni prihodi i rashodi tri centralna nivoa u prvom kvartalu 2003 .-2008 .
Grafikon 13: Rast cijena nafte na svjetskom trži{tu i u BiH
Grafikon 14: Dinamika rasta novčanih agregata u BiH i njihovi doprinosi rastu novčane mase M2
Grafikon 15: Krediti stanovni{tvu per capita kao % BDP pc – regionalno poređenje
Grafikon 16: Indeksi investicijskih fondova sarajevske i banjalučke berze (BIFX i FIRS)
Grafikon 17: Indeksi najuspje{nijih kompanija na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi (SASX-10 i BIRS) i indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS-a (ERS-10)
Grafikon 18: Tekući račun BIH u K1 (2005 .-2008 .)
Grafikon 19: Stope rasta uvoza i izvoza BiH po kvartalima (godi{nji kumulativ od 2004 .)
Grafikon 20: Kvartalne vrijednosti uvoza izvoza i deficita u BiH
Grafikon 21: Uće{će uvoza glavnih kategorija u ukupnom uvozu BiH
Grafikon 22: Uče{će glavnih kategorija u izvozu BiH
Grafikon 23: Uče{će zemalja u deficitu BiH
Grafikon 24: Uvoz BiH po grupacijama zemalja
Grafikon 25: Izvoz BiH po grupacijama zemalja
Grafikon 26: Regionalno poređenje stopa rasta uvoza, izvoza i pokrivenost uvoza izvozom
Grafikon 27: Direktna strana ulaganja u BiH u milionima KM
Grafikon 28: Najznačajnije zemlje izvor SDI u K1 2008 .god .
Spisak tabela:
Tabela 1: Rast nominalnih i realnih plata (g/g u %)
Tabela 2: Prikupljeni indirektni porezi u prvom kvartalu 2005 .-2008 .
Tabela 3: Prihodi od direktnih poreza i doprinosa u prvom kvartalu 2007 . i 2008 .
Tabela 4: Zbirni prikaz prihoda i rashoda budžeta 10 kantona po ekonomskim kategorijama u 2008 . (u hiljadama KM)
Tabela 5: Glavni pokazatelji spoljnotrgovinskog poslovanja BiH
7
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Lista skraćenica:
ARS – Anketa o radnoj snazi
BD – Brčko Distrikt
BDP – Bruto domaći proizvod
BDV – Bruto dodana vrijednost
BHAS – Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
BIFX – Indeks bosanskih investicijskih fondova
BiH – Bosna i Hercegovina
BLSE – Banjalučka berza
CBBiH – Centralna banka Bosne i Hercegovine
CEFTA – Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini
CPI – Indeks potro{ačkih cijena
DOB – Dokument okvirnog budžeta
DSU – Direktna strana ulaganja
EBRD – Evropska banka za obnovu i razvoj
EC – Evropska komisija
ERS-10 – Indeks dizajniran za prikaz rezultata 10 kompanija iz sistema Elektroprivrede RS
EU – Evropska unija
FBiH – Federacija Bosne i Hercegovine
FIRS – Indeks investicijskih fondova RS
FISIM – Usluge finansijskog posredovanja indirektno mjerene
JR UIO – Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje
KM – Konvertibilna marka (međunarodni standard ISO 4217)
MMF – Međunarodni monetarni fond
MVTEO – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
OMA – Odjel za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje
OR – Obavezne rezerve
PB – Platni bilans
PDV – Porez na dodanu vrijednost
PIF – Privatizacijski investicijski fond
PJI – Program javnih investicija
RS – Republika Srpska
SASE – Sarajevska berza
SASX-10 – Indeks dizajniran za prikaz rezultata 10 najboljih kompanija listiranih na Sarajevskoj berzi
SB – Svjetska banka
SEE – Jugoistočna Evropa
SIPA – Državna agencija za istrage i za{titu
SMTK – Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija
SOR – Srednjoročni okvir rashoda
SRS – Srednjoročna razvojna strategija
SSP – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
SST – Sporazum o slobodnoj trgovini
SVF – Statistika vladinih finansija
UIO – Uprava za indirektno oporezivanje BiH
USAID – Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj
P1 2008 – prva polovina 2008 . godine
K1 2008 – prvi kvartal 2008 . godine
M0 – Rezervni novac
M1 – Transakcijski novac
M2 – Novac u {irem smislu
QM – Kvazi novac
mKM – milioni KM
g /g – stopa rasta koja podrazumjeva promjenu u odnosu na isti period prethodne godine
m/m – stopa rasta koja podrazumjeva promjenu u odnosu na prethodni mjesec tekuće godine
9
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
GLAVNI EKONOMSKI POKAZATELJ I U BiH - godišnj i pokazatel j i
2004. 2005. 2006. 2007.
Nominalni BDP BIH (u milionima KM) 15.786 16.928 19.121 20.687*
Nominalna stopa rasta (u %) 8,8% 7,2% 13,0% 8,2%
Realna stopa rasta (u %) 6,3% 3,9% 6,7% 6,0%
Stanovništvo (hiljade) 3.843 3.844 3.855 3.865*
BDP per capita (u KM) 4.108 4.404 4.960 5.352*
Broj nezaposlenih u BIH (u hiljadama) - 508 516 527
Prosječne plate u BIH (u KM) 505 539 586 630
CPI (indeks potrošačkih cijena) - - 6,1% 1,5%
Konsolidirani budžet BIH ** (u % BDP)
Prihodi 40,4% 42,1% 44,9% 47,5%*
Rashodi 38,8% 39,6% 42,0% 46,2%*
Saldo 1,6% 2,4% 2,9% 1,3%*
Vanjski javni dug 25,5% 25,6% 21,3% 18,9%*
Novac i krediti** (u % BDP)
Novac u širem smislu (M2) 43,3% 47,7% 52,7% 59,2%*
Kreditiranje privatnog sektora 37,3% 44,3% 48,3% 57,2%*
Platni bilans**
Saldo tekućeg računa u milionima KM -2.579 -3.042 -1.597 -2.740
U % BDP-a -16,3% -18,0% -8,4% -13,2%*
Trgovinski bilans**
Izvoz roba i usluga (u milionima KM) 4.641 5.538 7.019 7.944
(stopa rasta u %) 22,4% 19,3% 26,7% 13,2%
Uvoz roba i usluga (u milionima KM) 11.156 12.503 12.700 14.974
(stopa rasta u %) 7,3% 12,1% 1,6% 17,9%
Bilans roba i usluga (u % BDP-a) -41,3% -41,1% -29,7% -34,0%*
Bruto devizne rezerve**
U milionima KM 3.479,0 4.224,5 5.451,7 6.698,5
U mjesecima uvoza roba i usluga 4,1 4,5 5,7 5,8
Servisiranje vanjskog javnog duga
U milionima KM 227 230 270 239
U % izvoza roba i usluga 4,9% 4,2% 3,8% 3,0%
* Procjena DEP
** Izvor: Centralna banka BiH za prihode, troškove i neto kreditiranje, kao i platni bilans; Ministarstvo finansija i trezora BiH za vanjski javni
dug i njegovo servisiranje.
10
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
GLAVNI EKONOMSKI POKAZATELJ I U BiH - prvo t romjesečje
2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Realni sektor
Industrijska proizvodnja BiH - rast fizičkog obima (1) - -2,2% 9,7% 10,8% 5,2%
Prerađivačka industrija BiH - rast fizičkog obima (1) - -5,2% 8,8% 24,4% 2,3%
Broj nezaposlenih u BIH - prosjek (u hiljadama) 464 496 513 535 515
Prosječne plate u BIH - prosjek (u KM) - - - 646 726
CPI (indeks potrošačkih cijena) - - 6,9% 0,8% 6,5%
Javne finansije (Rast g/g u %)
Porast prihoda od indirektnih poreza - 10,8% 11,6% 18,2% 16,4%
Vanjski javni dug - promjena stanja duga - -0,1% 2,4% -3,3% -5,7%
Novac i krediti (Rast g/g u %)
Novac u širem smislu (M2) 17,0% 19,2% 19,8% 26,4% 18,1%
Kreditiranje privatnog sektora 21,7% 14,7% 26,3% 26,0% 28,7%
Platni bilans
Saldo tekućeg računa (u milionima KM) -381 -402,9 -24,8 -367,6 -820,2
Porast deficita tekućeg računa (u % ) -33,7% 5,6% -93,8% 1382,3% 123%
Bilans roba i usluga
Izvoz roba i usluga (u milionima KM) 958 1.096 1.406 1.738 2.054
(stopa rasta u %) 28,0% 14,3% 28,4% 23,6% 18,2%
Uvoz roba i usluga (u milionima KM) 2.169 2.308 2.339 3.040 3.836,2
(stopa rasta u %) 0,9% 6,4% 1,3% 30,0% 26,2%
Bruto devizne rezerve
Bruto devizne rezerve - rast u % 35,4% 14,2% 29,2% 25,0% 18,2%
U mjesecima uvoza roba i usluga - 4,4 4,8 5,5 5,7
Servisiranje javnog vanjskog duga
U milionima KM 44,2 43,8 56,0 59,3 44,8
U % izvoza roba i usluga 4,6% 4,0% 4,0% 3,4% 2,2%
* Procjena DEP
** Izvor: Centralna banka BiH za prihode, troškove i neto kreditiranje, kao platni bilans; Ministarstvo finansija i trezora BiH za vanjski javni dug i njegovo servisiranje.
(1) DEP procjena porasta industrijske proizvodnje BiH - zasnovana na entitetskim indeksima ponderisanim učešćem u BiH bruto vrijednosti proizvodnje.
11
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
K R ATA K S A @ E TA K
Nagli pad stope rasta izvoza u prvom tromjesečju ove godine se odrazio na stagnaciju prerađivačke industrije, tako da je ukupna industrijska proi-zvodnja ostvarila prilično skroman rast od 5,2% g/g. Smanjenje stope rasta izvoza bi se moglo dovesti u vezu sa nedavnim padom konkurentnosti BiH ekonomije na listi “Svjetskog ekonomskog foruma”. Nedovoljno brzi reformski procesi u oblasti poslovnog okruženja su doveli do zaostajanja BiH za drugim tranzicijskim zemljama. Nedovoljno stimulativno poslov-no okruženje i visoki troškovi kapitala su bili važni uzroci (vjerovatnog) pada ili barem nedovoljnog rasta investicija u industriji u zadnje vrijeme. Moguće zaostajanje u investiranju u izvozno orjentisane djelatnosti se na kraju odrazilo na opadanje stope rasta izvoza i industrijske proizvodnje. Šta više, visoka stopa rasta uvoza u prvom tromjesečju ukazuje na nisku konkurentnost domaćih industrijskih preduzeća ne samo na inostranim nego i domaćem tržištu. Potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruži-vanju sa EU u junu 2008. godine bi moglo ubrzati neophodne reformske procese i unaprijediti konkurentnost ili barem zaustaviti njeno daljnje opadanje.
U isto vrijeme, snažan priliv inostranih doznaka, novčani prilivi domaćih banaka po osnovu smanjenja inostrane aktive i visoke stope rasta kredita nastavljaju da podstiču snažan porast domaće tražnje. Obzirom na visoku uvoznu zavisnost BiH ekonomije, ovo se ponajviše odrazilo kroz visok rast uvoza, te uslužnih djelatnosti u oblasti trgovine i djelatnosti iznajmljivanja i prodaje nekretnina. Time je stvorena jaka tražnja za izgradnjom različitih poslovnih i stambenih objekata koji su zajedno sa nastavkom javnih inve-sticija u oblasti cestovne infrastrukture činili ključne komponente snažnog rasta građevinskih radova u prvom tromjesečju ove godine.
Intenzivna izgradnja novih maloprodajnih, a djelomično i turističkih obje-kata u prošloj godini, te pojačan inspekcijski nadzor u ovim djelatnostima su u najvećoj mjeri doveli do snažnog rasta ukupnog broja zaposlenih osoba u BiH. Time je znatno smanjena stopa registrovane nezaposlenosti sa 44,5% u martu 2007. godine na 39,9% u istom periodu ove godine. Ne baš impresivna kretanja u realnom sektoru, ipak, ukazuju da je inspekcij-ski nadzor odigrao primarnu ulogu u pomenutom poboljšanju.
Bez obzira na to, skok broja zvanično zaposlenih je stvorio pozitivne fiskalne efekte u prvom tromjesečju 2008. godine i to uglavnom kroz po-većanje prihoda od doprinosa i direktnih poreza, prije svega u RS. Pored toga, snažno nedavno povećanje izdataka za naknade zaposlenih u jav-nom sektoru uslijed naglog skoka njihove prosječne plate je dalo dodatni podsticaj rastu doprinosa. Ipak, posmatrajući iz ugla ukupnih prihoda i rashoda javnog sektora, dio tog povećanja izdataka je zapravo iskom-penziran kroz snažno povećanje priliva po osnovu društvenih doprinosa. Efektivno, time su dodatni prihodi od doprinosa generisani prelijevanjem dijela poreskih prihoda. Konačno, pomenuti napredak u domenu priku-
12
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
pljenih doprinosa se direktno odrazio na nagli porast prosječne penzije u prvom tromjesečju 2008. godine od 25% g/g.
U isto vrijeme, visoka stopa rasta uvoza, skok inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena i primjena novih zakona u oblasti direktnih poreza su osigurali nastavak snažnog rasta poreskih prihoda. Obzirom da je bilo teš-ko dostići prošlogodišnji rast PDV prihoda iz prvog kvartala od preko 40% g/g, porast indirektnih poreza, te ukupnih javnih prihoda je ipak bio done-kle usporen u prvom kvartalu 2008. godine. Ipak, uspješan početak godine po pitanju prikupljanja javnih prihoda je bio propraćen samo djelomičnim uspjehom u domenu njihovog upravljanja. Naime, nakon što je počet-kom godine uspješno riješen problem raspodjele prihoda od indirektnih poreza, pojavili su se problemi likvidnosti kod različitih institucija (npr. Uprave za indirektno oporezivanje), a koji za sada nisu značajno ugrozili planirano trošenje budžetskog novca. Kada su u pitanju usvojeni budžeti za ovu godinu, zabilježen je rast od preko 10%, a obaveze BiH proizašle iz evropskih integracija i članstva u “NATO” savezu su rezultirale nastavkom trenda porasta učešća budžeta institucija BiH u ukupnoj strukturi planira-nih prihoda i rashoda centralnih nivoa vlasti.
Nastavak snažnog porasta novčane mase (M2) i kreditna ekspanzija od preko 30% g/g u prvom kvartalu ove godine je nastavio podsticati domaću tražnju. Ipak, snažan nedavni porast svjetskih cijena hrane i goriva se, kroz skok uvoznih cijena, na kraju ponajviše odrazio na potrošačke cijene. Tako je zabilježen nagli porast prosječne stope inflacije sa svega 0,8% u prošloj na 6,5% u prva tri mjeseca ove godine. Ovaj porast se do sada nije odrazio na životni standard obzirom na još veći porast plata i zaposlenosti u datom periodu.
Početak ove godine je svakako obilježio nastavak trenda skoro dvostru-ko bržeg porasta uvoza u odnosu na rast izvoza. Porast svjetskih cijena hrane i goriva je, obzirom na visoku uvoznu zavisnost, predstavljao jedan od glavnih uzroka izuzetno visokog rasta BiH uvoza roba od 27% g/g u prvom tromjesečju 2008. godine. Tako su, skoro prepolovljen rast izvoza i visoki porast uvoza, na kraju, doveli do značajnog povećanja trgovinskog deficita. Ovim je nastavljen trend smanjenja, već i onako niske pokrive-nosti uvoza roba izvozom, koja je u prvom tromjesečju iznosila 42,7%. Konačno, stagnacija tekućih transfera iz inostranstva i pogoršanje trgo-vinskog deficita su, uprkos skoku inostranih priliva po osnovu dohodaka, proizveli rekordni deficit tekućeg računa u prvom kvartalu od 820 miliona KM. Ovo je najmanje dvostruko veći deficit u poređenju sa bilo kojim prvim tromjesečjem u posljednje četiri godine. Za njegovo finansiranje je, u uslovima prilično niskog nivoa direktnih stranih investicija, moralo doći do smanjenja zvaničnih deviznih rezervi, dok su komercijalne banke bile primorane umanjiti značajnu vrijednost svoje inostrane aktive.
13
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
I . REALNI SEKTOR
Industrijska proizvodnja – prepolovljen rast
Industrijski rast BiH u prvom tromjesečju ove godine je u najvećoj mjeri obilježila stagnacija prerađivačke industrije. Rezultat ove stagnacije je, uprkos oporavku proizvodnje električne energije i rudarstva, bio veo-ma skroman fizički porast ukupne industrijske proizvodnje od 5,2% g/g. Ovo je približno upola niža stopa u odnosu na onu zabilježenu u početnim periodima prethodne dvije godine. Obzirom na nizak nivo dohotka po glavi stanovnika, svaka stopa industrijskog rasta niža od 10% godišnje se za BiH ekonomiju može smatra-ti skromnom u njenom sustizanju barem najniže razvijenih EU članica u doglednoj budućnosti. Pad konku-rentnosti uzrokovan oslabljenim intenzitetom investiranja u prilično nepovoljnom poslovnom okruženju je imao važnu ulogu u usporavanju industrijskog rasta. Ovo se direktno odrazilo na nastavak trenda usporava-nja rasta izvoza u prvom tromjesečju ove godine. Imajući u vidu visoku otvorenost BiH ekonomije, te činje-nicu da je veliki dio industrijske proizvodnje namijenjen izvozu, upravo industrijska proizvodnja predstavlja bazu ukupnog ekonomskog rasta i zapošljavanja. Stoga ovakvo njeno usporavanje posebno zabrinjava. Pomenuta veza između industrijske proizvodnje i izvoza je prilično jasno ilustrovana na Grafikonu 11.
Grafikon 1. Odnos rasta industrijske proizvodnje FBiH i izvoza BiH
Mili
ona
KM
Inde
ks (p
rosj
ek 2
005
=10
0)
Industrija ukupno
Jan Mar Maj
2006
Juli Sep Nov Jan Mar Jan MarMaj Juli Sep Nov
Izvoz BiH (u mil KM)
2007 2008
80
90
100
110
120
130
140
0
100
200
300
400
500
600
Izvori: Agencija za statistiku BiH i Zavod za statistiku FBiH
1 Ovdje treba imati u vidu da se na Grafi konu upoređuje samo prerađivačka industrija FBiH koja iako predstavlja najveći dio, ne obuhvata cjelokupan izvoz roba BiH. S toga bi korelacija ukupnog BH indeksa vjerovatno bila još i veća. Obzirom da BHAS još uvijek ne objavljuje industrijske indekse na nivou države odlučeno je da se za potrebe ove ilustracije uzme indeks onog entiteta koji ima najveće učešće u vanjskoj trgovini.
14
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Prošlogodišnji pokazatelji « Svjetskog ekonomskog foruma » ukazuju na značajan pad konkuretnosti BiH ekonomije. Ovo je svakako bio važan faktor usporenog porasta izvoza, pa prema tome i industrijske pro-izvodnje u posljednje vrijeme. Pored problema sa izvozom, činjenica da je izuzetno visok uvoz u posljed-njih godinu dana rastao brže od izvoza ukazuje na slabu konkurentnost domaćih proizvođača ne samo na inostranim već i na domaćem tržištu.
Važan uzrok pada već i onako niske konkurentnosti je bilo nedovoljno investiranje u proteklim godina-ma. Pad stanja kredita plasiranih industriji od približno 26% na kraju prvog tromjesečja bi mogao biti jedan od indikatora slabljenja intenziteta investicija u industriji. Inače, ako je suditi po kreditima sektoru industrije, njihov mali udio u strukturi ukupnih kredita ukazuje da je intenzitet investiranja u industri-ji već i onako prilično nizak. Dodatni faktor, uprkos značajnim kapitalnim prilivima iz inostranstva u pojedinim godinama, svakako čini i skromno prisustvo stranog kapitala u BiH kroz tzv « Greenfield » investicije (investicije u povećanje proizvodnih kapaciteta). Navedena argumentacija ukazuje da uvezena oprema koja ima značajan udio u strukturi uvoza najvjerovatnije ipak nije u velikoj mjeri namijenjena povećanju industrijskih kapaciteta2.
Glavne razloge za ovakvo stanje investicija treba tražiti u visokoj cijeni kapitala i nepovoljnom poslov-nom okruženju. Naime, ovi faktori su značajno uticali na formiranje niskog nivoa tražnje za zajmovima od strane industrijskih preduzeća što se u konačnici odrazilo kroz njihov prilično nizak udio u ukupnoj strukturi zajmova. Nasuprot tome, inostrana konkurencija za razliku od domaćih preduzeća ima nesme-tan pristup znatno jeftinijem inostranom kapitalu čime je konkurentna pozicija BH industrijskih proizvo-đača dodatno pogoršana. Interesantno je napomenuti da su visoke kamatne sope i pored toga što su bile odraz političkog rizika uglavnom donosile visok nivo rentabilnosti prije svega inostranim bankama. One su, motivisane zaradom, plasirale znatne sume inostrane štednje na BiH bankarskom tržištu. Ipak, samo mali dio tih plasmana je bio u funkciji investicija u povećanje proizvodnih kapaciteta, dok je glavnina plasirana uslužnim sektorima trgovine i sektoru domaćinstava. Pored finansijskih troškova, visoki poslov-ni rizici uzrokovani nepovoljnim poslovnim okruženjem takođe znatno ograničavaju očekivanu stopu povrata na investicije, te ih na taj način znatno ograničavaju. Brojne birokratske procedure vezane za osnivanje i funkcionisanje biznisa su među glavnim karakteristikama nepovoljnog poslovnog okruženja u BiH. Usporen progres u reformi prije svega visokoškolskog obrazovanja takođe predstavlja važan faktor u ovom domenu. Naime, kvalitet rada, kao faktora proizvodnje, je izuzetno važna pretpostavka privlače-nja inostranog kapitala i održivog ekonomskog rasta uopšte. Stoga, unaprijeđivanje poslovnog okruženja predstavlja predmet sve intenzivnije konkurencije između zemalja ne samo u u cilju stimulisanja domaćih investicija nego i privlačenja inostranog kapitala. Ovo je izuzetno važno za kapitalom oskudne zemlje u razvoju sa visokom stopom nezaposlenosti kao što je BiH. Zapravo, nedavni pad konkurentnosti najvje-rovatnije nije bio odraz pogoršanja BiH poslovnog okruženja nego u stvari predstavlja signal da druge zemlje napreduju znatno brže.
Moguće mjere ekonomske politike za stimulisanje investicija kroz povećavanje očekivanih povrata bi se generalno mogle kanalisati kroz dva pravca. Prvo, povećavanje povrata na investicije bi se moglo ostvariti kroz smanjenje troškova pozajmljivanja, tj. kamatnih stopa. Smanjenje poslovnih rizika kroz unaprije-đivanje poslovnog okruženja predstavlja drugi strateški pravac ka povećanju povrata, pa prema tome i intenziviranju investicija. Nedavno potpisivanje Sporazuma o pridruživanju sa EU predstavlja važan korak u ostvarenju oba strateška cilja. Tempo smanjivanja kamatnih stopa će uveliko zavisiti od dinamike implementacije pomenutog sporazuma. Slična je situacija i u domenu poslovnog okruženja obzirom da sporazum takođe podrazumijeva i reforme u ovoj oblasti. Dakle, može se reći da brza i efikasna imple-mentacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja ključni prioritet ekonomske politike u smislu unaprijeđenja investicija, industrijske proizvodnje i izvoza.
2 Takođe, moguće je da se radi i o precijenjenosti opreme u ukupnom uvozu i izvozu uslijed netačnog evidentiranja.
15
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Prerađivačka industrija - stagnacija
Stagnacija3 prerađivačke industrije u oba entiteta je, kao što je ranije konstatovano, predstavljala glavni faktor skromnog učinka BiH industrije na početku 2008. godine. Pri tome je stagnacija u FBiH imala poseban značaj obzirom na veličinu usporenja rasta i njen veliki udio u BiH totalu prerađivačke industrije od preko 70%4. Naime, prerađivačka industrija FBiH je nakon impresivnog prošlogodišnjeg prvog kvarta-la (rast od skoro 30% g/g), ove godine u istom periodu rasla svega 2,6% g/g. S druge strane, efekti stagna-cije prerađivačke industrije u RS na ukupan industrijski rezultat ovog entiteta su bili neutralisani dobrim rezultatima u oblasti rudarstva i električne energije. Ipak, iako približno na prošlogodišnjem nivou, stopa industrijskog rasta u RS od svega 5,8% g/g u prvom tromjesečju teško da može biti zadovoljavajuća. Generalno posmatrajući, usporenje rasta prerađivačke industrije prvom tromjesečju je pratilo usporen porast izvoza u odnosu na isti period 2007. godine. Nasuprot tome, veza između proizvodnje i izvoza kod nekih od proizvoda koji su najviše uticali na usporen rast je bila manje izražena.
Prikaz na Grafikonu 2 jasno ukazuje da su pad proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda, te proizvod-nje namještaja, uz znatno umanjenu stopu rasta proizvodnje građevinskog materijala odigrali primarnu ulogu u zaustavljanju rasta prerađivačke industrije FBiH u prvom tromjesečju ove godine. S druge strane, jedino su proizvodnja baznih metala i tekstila značajno djelovale u suprotnom smjeru. Slično FBiH, indeksi godišnjeg rasta namještaja, drveta i građevinskog materijala su u RS takođe naglo opali u odnosu na isti period 2007. godine. Interesantno je pomenuti da je, uprkos porastu izvoza hemijskih proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, u isto vrijeme, zabilježen konstantan pad proizvodnje hemikalija i hemij-skih proizvoda u oba entiteta. Ovo je teško objasniti obzirom da je u datom periodu stopa rasta uvoza takođe znatno opala. Prvi zaključak koji se nameće na osnovu ovakvih kretanja je da je došlo do smanje-nja ili usporenog rasta domaće potražnje ovih proizvoda unutar BiH ekonomije. Porast izvoznih cijena ovih proizvoda bi takođe mogao objasniti porast vrijednosti izvoza praćen padom fizičkog obima proi-zvodnje5. Konačno, budući trendovi će pokazati da li se jednostavno radilo o uticaju promjene zaliha na proizvodnju ovih proizvoda. Slično kao kod hemije, proizvodnja namještaja je u prvom tromjesečju zabi-lježila pad uprkos nastavku rasta izvoza prošlogodišnjom respektabilnom stopom od približno 20% g/g. S druge strane, pad izvoza drveta je praćen padom njegove proizvodnje. Dinamika rasta u građevinarstvu je takođe imala značajnu ulogu u usporenju rasta prerađivačke industrije. Naime, više nego prepolovljen porast građevinskih radova je rezultirao drastičnim smanjenjem stope rasta proizvodnje građevinskog materijala (nemetalnih mineralnih proizvoda6) u odnosu na prvi kvartal 2007. godine.
3 Niske stope od 1,6% - 2,6% se mogu tretirati kao stagnacija u slučaju zemalja u razvoju kao što je BiH.
4 Udjeli entiteta u BiH prerađivačkoj industriji su zasnovani na udjelima u ukupnoj bruto vrijednosti proizvodnje iz entitetskih statistika nacionalnih računa.
5 Ovo je teško verifikovati obzirom da ni jedan od statističkih zavoda u zemlji ne objavljuje indekse izvoznih i uvoznih cijena.
6 U okviru ove grupe proizvoda dominiraju građevinski materijali kao što je cement, proizvodi od betona, kreč, malter i sl.
16
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Grafikon 2. Doprinosi industrijskih djelatnosti usporenju7 industrijskog rasta FBiH8 od 7,9 procentnih poena u prvom tromjesečju 2008. godine
Doprinosi rastu u procentnim poenima
-8 -6 -4 -2 0 2 4 6
SNABDJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, GASOM, PAROM I TOPLOM VODOMRECIKLAŽA
PROIZVODNJA NAMJEŠTAJA; OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJAPROIZVODNJA OSTALIH SAOBRAČAJNIH SREDSTAVA
PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICAPROIZVODNJA MEDICIN., PRECIZNIH,OPTIČKIH INSTRUMEN.,SATOVA
PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH MAŠINA I APARATAPROIZVODNJA KANCELARIJSKIH MAŠINA I RAČUNARA
PROIZVODNJA MA[INA I UREĐAJAPROIZVODNJA METALNIH PROIZVODA, OSIM MAŠINA I OPREME
PROIZVODNJA METALAPROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA
PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIČNIH MASAPROIZVODNJA HEMIKALIJA, HEMIJSKIH PROIZV. I VJEŠTAČ. VLAKANA
PROIZVODNJA KOKSA, DERIVATA NAFTE I NUKLEARNOG GORIVAIZDAVAČKA I ŠTAMPARSKA DJELATNOST
PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I KARTONA, PROIZVODA OD PAPIRAPRERADA DRVETA;PROIZVODNJA PROIZV. OD DRVETA,OSIM NAMJEŠTAJA
ŠTAVLJENJE I OBRADA KOŽE; IZRADA GALANTERIJE I OBUĆEPROIZVODNJA ODJEĆE; DORADA I BOJENJE KRZNA
PROIZVODNJA TEKSTILAPROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA
PROIZVODNJA HRANE I PIĆAVAĐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA
VAĐENJE RUDA METALAVAĐENJE UGLJA I TRESETA
Izvor: Zavod za statistiku FBiH
Obzirom na izvoznu orjentisanost prerađivačke industrije u BiH, porast izvoznih tržišta i konkuretnost domaćih preduzeća na njima čine važne determinante proizvodnih kretanja u industriji. Konkurentnost na domaćem tržištu takođe predstavlja izuzetno važan faktor. S tim u vezi, trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU bi se, kratkoročno, mogao negativno odraziti na konkurentnost BiH proizvođača na, prije svega, domaćem tržištu. Nastavak realizacije ranije započetih javnih radova u obla-sti cestovne infrastrukture bi, kroz proizvodnju građevinskog materijala, takođe mogao biti važan faktor industrijskog rasta ove godine. Novi proizvodni kapaciteti u „Mittal“ željezari u Zenici, preduzećima „Natron Hayat“, „Violeta“, pokretanje proizvodnje naftne industrije u RS9 su među najznačajnijim pri-mjerima nedavnih investicija koje bi trebale podstaći stabilan industrijski rast ne samo u ovoj već i nared-nim godinama. Konačno, u narednom periodu očekivani respektabilan realni ekonomski rast (5-6%) bi, kroz porast životnog standarda, trebao uvećati potražnju za potrošnim dobrima i na taj način stimulisati domaću proizvodnju i uvoz. Očekivani rezultat djelovanja svih navedenih faktora, uprkos prilično lošem prvom tromjesečju, bi trebao biti nešto usporen rast prerađivačke industrije FBiH uz blago ubrzanje rasta u RS u odnosu na 2007. godinu.
7 Stopa rasta industrijske proizvodnje FBiH u prvom tromjesečju 2007 godine iznosila 12,9% g/g, dok je u istom periodu ove godine iznosila svega 5% g/g. Dakle, došlo je do usporenja rasta industrijske proizvodnje od 7,9 procentna poena.
8 Sektorska dekompozicija industrijskog rasta u RS nije prikazana uslijed neraspolaganja odgovarajućim ponderima.
9 Projekt pokretanja naftne industrije RS-a je još uvijek u toku, a početak proizvodnje se očekuje u drugom polugodištu ove godine.
17
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Građevinarstvo
Znatan dio velikih investicionih projekata, nosilaca građevinske ekspanzije u prošloj godini, je nastavljen u prvom tromjesečju 2008. godine. S tim u vezi je i vrijednost građevinskih radova u BiH u tom periodu porasla za visokih 44% g/g što je druga najveća stopa rasta ostvarena u prvom tromjesečju u posljednjih pet godina (Grafikon 3). Iako je ovo upola sporiji rast u odnosu na prvo tromjesečje 2007. godine, uzi-majući u obzir da se radi o izuzetno visokoj stopi, može se reći da je prošlogodišnja ekspanzija građevi-narstva nastavljena i ove godine. Zahvaljujući ovom porastu, vrijednost ostvarenih građevinskih radova u BiH je u prvom tromjesečju 2008. godine dostigla 252,8 miliona KM10. Glavni uzrok ovako visokog rasta je visoka tražnja prije svega u domenu poslovnih objekata i privatnih stanova.
Grafikon 3: Stope rasta vrijednosti ostvarenih građevinskih radova
Stop
a ra
sta
u K1
(u %
)
2004/03 2005/04 2006/05 2007/06 2008/07
-20%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
17,8%
11,4%
2,8%
92,1%
44,4%
Izvori : Entitetski statistički zavodi
Povećanje cijena nekretnina u posljednje vrijeme11, te visoke stope rasta prometa u maloprodaji su doveli do ekspanzije potražnje za izgradnjom nestambenih i stambenih zgrada koja se, nakon što je otpočela prošle, nastavlja i početkom ove godine. Zbog toga su, slično kao u 2007. godini, nestambene zgrade ponovo bile ubjedljivo najznačajniji faktor rasta sa učešćem u ukupnom porastu građevinskih radova od skoro 50%. Ovdje se uglavnom se radilo o poslovnim objektima za iznajmljivanje i trgovinu nekretnina-ma, te objektima maloprodaje. Pored poslovnih objekata, stambene zgrade i transportna infrastruktura12 su takođe bile standardno važna komponenta rasta, dok je izgradnja industrijskih kapaciteta, na žalost, igrala zanemarljivu ulogu. Ovo je u skladu sa ranijom tvrdnjom o skromnom investiranju u sektoru indu-strije. Sve ovo dešavalo se u uslovima znatno povećanih cijena građevinskog materijala i nastavka trenda visokih stopa rasta stambenih kredita domaćinstvima i kredita građevinskim preduzećima.
Visok porast kredita, ujedno i na strani ponude i potražnje, je podstakao visok porast građevinskih radova. Grafikon 4 ilustruje da je porast građevinskih radova u prošlosti uglavnom bio praćen poveća-njem stanja zajmova sektoru građevinarstva. Tako je, praćeno trenutnom građevinskom ekspanzijom, stanje kredita preduzećima iz građevinske djelatnosti tokom posljednja dva kvartala raslo, u odnosu na prethodni kvartal, stopama od 22% i 15%. Kao rezultat toga, stanje zajmova na kraju prvog tromjesečja u odnosu na isti period 2007. godine povećano za skoro 50%. S druge strane, visok nivo (stanja) stambe-nih kredita domaćinstvima od 1,5 milijarde KM na kraju prvog tromjesečja ukazuje na značajnu ulogu koju ovaj faktor igra na tržištu stambenih nekretnina. Njegov visoki porast na kraju prvog tromjesečja
10 Ovaj iznos predstavlja zbir entitetskih vrijednosti izvršenih građevinskih radova i ne uključuje Brčko distrikt.
11 Obzirom da trenutno ne postoji pouzdana statistika cijena nekretnina nemoguće je precizno kvantifi cirati to povećanje. Ipak, jasno je vidljivo iz svakod-nevnog života da su cijene nekretnina u značajnom porastu.
12 Transportna infrastruktura je posebno važnu ulogu imala u porastu građevinarstva u RS.
18
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
ove godine (od 27% g/g) je zasigurno podstakao potražnju za stambenim smještajem i vjerovatno uticao na povećanje cijena stanova. Ipak, uticaj ovog faktora na tražnju počinje pomalo da slabi obzirom da je ovogodišnji rast stambenih kredita znatno (za više od jedne trećine) niži od onog zabilježenog u prvom tromjesečju 2007. godine.
Ekspanzija građevinskih radova je praćena snažnim porastom tražnje za građevinskim materijalom što je na kraju dovelo do snažnog skoka njegovih cijena sredinom prošle godine. Takav nivo cijena je uglavnom zadržan i ove godine sa trendom blagog rasta. Kao ilustrativan primjer može poslužiti cement čija je ci-jena, u poređenju sa prvim tromjesečjem prošle godine, u ovoj godini porasla čak za 31% g/g. Iako se ovo nije moglo značajno odraziti na cijene građevinskih radova u prošloj godini, obzirom da se cijena obično ugovara unaprijed i nije ju moguće mijenjati u slučaju poskupljenja materijala, najvjerovatnije13 je došlo do poskupljenja značajnog dijela radova izvršenih početkom ove godine.
Grafikon 4: Odnos vrijednosti izvršenih građevinskih radova i stanja kredita sektoru građevinarstva
0
100
200
300
400
500
600
Mili
ona
KM
Krediti građevinarstvu BiH
K2 K3 K4
2004 2005 2006
K1 K2 K3 K4 K1 K2 K3 K4 K1 K1K2 K3 K4
Vrijednost izvr. radova
2007 2008
Izvori : Entitetski zavodi za statistiku i entitetske agencije za bankarstvo
Mogući porast cijena izvođenja građevinskih radova uslovljen poskupljenjem građevinskog materijala, te usporen porast stambenih i kredita građevinskim preduzećima bi mogli djelovati u pravcu daljnjeg us-poravanja rasta u građevinarstvu do kraja godine. S druge strane, najavljeni nastavak javnih investicija u cestovnu infrastrukturu, EBRD projekt podrške rezidencijalnog fonda zemljama regije, početak izgradnje termoelektrane Stanari su samo neki od značajnijih projekata od kojih se očekuje djelovanje u suprotnom smjeru na stopu rasta građevinskih radova. Uzimajući u obzir navedene faktore, očekuje se blago uspo-ren, ali ipak prilično snažan rast na kraju godine.
Maloprodaja
Promet BiH trgovine na malo14 je u prvom tromjesečju ove godine nastavio rasti prilično visokom proš-logodišnjom stopom iz istog perioda od približno 25% g/g (Grafikon 5). Drugim riječima, ostvaren je po-rast prometa od 415 miliona KM u odnosu na prvo tromjesečje 2007. godine, tako da je promet u prvom tromjesečju ove godine, po prvi put, dostigao vrijednost veću od 2 milijarde KM15. Promjena kretanja
13 Na žalost nepostojanje statističkih podataka o cijenama građevinskih radova onemogućava da se ova pretpostavka verifi kuje i/ili kvantifi kuje.
14 Promet BiH trgovine na malo je dobiven kao zbir prometa u entitetima na osnovu podataka koje objavljuju entitetski statistički zavodi i ne uključuje vrijednost prometa u Brčko distriktu. Razlog neuključivanja Brčko distrikta je nedostatak podataka, te pretpostavka da njegovo uključivanje značajno ne mijenja prezentirano stanje u maloprodaji.
15 Promet u oba entiteta zajedno je u prvom tromjesečju ove godine iznosio 2.085 miliona KM.
19
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
trgovine u oblastima goriva i maziva, s jedne, te građevinskog materijala16, s druge strane, su primarni faktori skoro nepromijenjenog rasta trgovine na malo početkom 2008. godine. Pored toga, nagli porast inflacije praćen još većim porastom prosječne plate, te neznatno smanjenje doznaka građanima iz ino-zemstva su takođe znatno uticali na rast prometa maloprodaje.
Grafikon 5: Struktura rasta prometa maloprodaje u BiH
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
Proč
entn
i poe
ni ra
sta
2006 2007 2008
Ostala trgovina novom robom u specializiranim prodavnicama
Farmaceutski, medicinski, kozmetički i toaletni proizvodi
Hrana, pića i duhanski proizvodi uspecijaliziranim prodavnicama
Nespecijalizirane prodavnice
Goriva i maziva
13,0
8,5
5,5
9,5
8,9
1,36,8
7,6
6,4
Izvor: Entitetski zavodi za statistiku
Uzrokovan svjetskim cijenama, rast maloprodajnih cijena goriva je, usljed prilično neelastične domaće tražnje, doveo do značajnog rasta vrijednosti trgovine na malo u ovoj oblasti koja je u prvom tromjeseč-ju ove godine povećana za 31% g/g. Pored toga, upola niža stopa rasta građevinskih radova u odnosu na prošlogodišnje prvo tromjesečje je, kroz usporen rast tražnje za građevinskim materijalom, prepolovila rast trgovine ovih artikala u prvom tromjesečju ove godine. Čak su i enormno veće cijene građevinskog materijala na početku ove godine bile nedovoljne da otklone uticaj usporene tražnje na vrijednost njegove trgovine u maloprodaji. Porast cijena prehrambenih proizvoda, početkom godine, se odrazio na finalnu potrošnju i promet u maloprodaji. Iako je zadržala, od ranije, visoku stopu rasta od preko 20% g/g, trgo-vina (cjenovno neelastičnim) osnovnim živežnim namirnicama je ipak rasla usporeno u prvom kvartalu ove godine. Porast cijena se puno više odrazio na trgovinu luksuznih roba kao što su alkohol i proizvodi od duhana. Rezultat toga je bio prepolovljen rast prometa u specijalizovanim prodavnicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima, te blago usporen porast prometa u nespecijaliziranim prodavnicama17 u poređenju sa prvim tromjesečjem prošle godine.
Obzirom da je istovremeno došlo do znatnog povećanja prosječne plate i stagnacije doznaka stanovništvu iz inostranstva, najvjerovatnije je nastavljen raniji trend povećanja raspoloživog dohotka početkom ove godine. Međutim, nagli pad stope rasta stanja potrošačkih kredita sa 82% g/g na kraju 2006. godine na “svega” 26% g/g na kraju prošle godine bi mogao biti važan indikator usporenja potrošnje domaćinstava, pa s tim u vezi i maloprodajnog prometa odgovarajućih kategorija, u prvom tromjesečju ove godine.
Tržište rada
Zaposlenost i nezaposlenost
Smanjena zvanična stopa nezaposlenosti na 39,9%, uz snažan rast broja zaposlenih od 14,9% u K1 ��
2008.
Zvanična stopa nezaposlenosti u BiH, izračunata kao udio nezaposlenih lica na biroima za zapošljavanje u ukupnoj radnoj snazi, u martu 2008. godine iznosila je 39,9% što je smanjenje od 4,6 procentnih poe-na u odnosu na mart 2007. ali je i dalje veća za 10 procentnih poena u odnosu na stopu nezaposlenosti
16 Građevinskim materijalom se uglavnom trguje u okviru djelatnosti „52.4 Ostala trgovina novom robom u specijaliziranim prodavnicama“.
17 Živežne namirnice se u najvećoj mjeri prodaju u nespecijalizovanim prodavnicama.
20
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Ankete o radnoj snazi iz 2007. (29%). Ova stopa nezaposlenosti je prvenstveno podstaknuta ubrzanim porastom broja zaposlenih18 u BiH (14,9% g/g mart 2008.) tokom prvog kvartala 2008. i smanjenja broja registrovanih nezaposlenih lica s druge strane.
U FBiH stopa rasta broja zaposlenih u K1 je iznosila 7,9%, čime je uvećana za čak 5,9 procentnih poena u odnosu na stopu rasta u K1 2007. Najveći doprinos snažnom rastu broja zaposlenih u FBiH je imao značajan rast broja zaposlenih u oblasti trgovine na veliko i malo (36,8% g/g) koja ujedno ima značajan ponder u ukupnom broju zaposlenih, kao i oblast ugostiteljstva sa stopom rasta od 22,5%. Snažan rast broja zaposlenih u ovim oblastima je prvenstveno rezultat kontinuirane inspekcijske kontrole nastavljene i u 2008. godini, reregistracije nezaposlenih lica na biroima za zapošljavanje u FBiH, ali i višom stopom rasta prometa u maloprodaji.
Prosječan broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH u K1 2008. godine iznosio je 514.479, što predstav-lja smanjenje od 3,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Po prvi put u posljednjih šest godina, u prvom kvartalu 2008. zabilježeno je smanjenje broja nezaposlenih. Stopa rasta broja nezaposlenih zabilje-žila je pad od 8 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu, kada je nezaposlenost rasla po stopi od 4,3%, pa je broj nezaposlenih u martu 2008. godine smanjen za gotovo 26.000 u odnosu na mart 2007. I oba entiteta BiH i BD po prvi put su ostvarili negativne stope rasta nezaposlenosti. Na kretanje BiH stope nezaposlenosti najveći uticaj je imao pad nezaposlenosti u RS koja već dvije godine uzastopno bilježi ne-gativnu stopu rasta broja nezaposlenih. Prosječan broj nezaposlenih je u ovom entitetu u K1 2008. godine iznosio 137.580, što predstavlja smanjenje od 6,3% u odnosu na isti period prethodne godine.
S druge strane u FBiH u K1 je zabilježen veći broj lica brisanih sa evidencije zavoda za zapošljavanje nego broj prijavljenih na evidenciju zavoda, što u K1 2007. nije bio slučaj. Time je broj obrisanih sa evidencije zavoda u K1 bio veći za 10.000 lica u odnosu na novoprijavljene na evidenciju u posmatranom periodu tako da je zabilježen pad broja nezaposlenih u FBiH od-1,8% g/g.
Grafikon 6: Broj nezaposlenih u BiH (u hiljadama)
050,000
100,000150,000200,000250,000300,000350,000400,000450,000500,000550,000600,000
BD
K1 2003 K1 2004 K1 2005 K1 2006 K1 2007 K1 2008
RS FBiH
Izvor: Zavodi za zapošljavanje FBiH, RS i BD
18 Agencija za statistiku BiH u vrijeme pisanja ekonomskog trenda nije objavila zvaničan broj zaposlenih u BiH za mjesec mart 2008. godine, te je podatak o broju zaposlenih privremen i preuzet iz Priopćenja BHAS. Time je i analiza broja zaposlenih ograničena na FBiH.
21
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Plate
Nagli skok plata u BiH od 12,4% primarno podstaknut rastom plata u javnom sektoru u RS.��
U K1 2008. godine je snažno ubrzan višegodišnji trend rasta plata u BiH. Prosječna neto plata u K1 2008. u BiH iznosila je 726 KM, i za 12,4% je veća u odnosu na isti period prethodne godine, što je predstavlja ubrzanja prošlogodišnjeg rasta za 4 procentna poena. Ovakvoj stopi rasta plata u BiH najviše je doprini-jeo značajan rast plata u javnom sektoru RS. Pored toga, visoka stopa inflacije u K1 2008. godine ponovo je povećala razliku između nominalnih i realnih plata, tako da je realni rast plata u BiH iznosio 5,9% u odnosu na isti period prethodne godine, u poređenju sa 6,0% u cijeloj 2007. godini.
Tabela 1: Rast nominalnih i realnih plata (g/g u %)
2007/2006 BiH FBiH RS
Nominalni rast plata 7,5% 9,7% 12,2%
Indeks potrošačkih cijena (CPI) 1,5% 1,8% 1,1%
Realni rast plata 6,0% 7,9% 11,1%
K1 2008/K1 2007 BiH FBiH RS
Nominalni rast plata 12,4% 12,5% 23,0%
Indeks potrošačkih cijena (CPI) 6,5% 6,8% 6,1%
Realni rast plata 5,9% 5,9% 16,9%
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Zavodi za statistiku FBiH i RS, DEP kalkulacije
Trend izjednačavanja plata u BiH je nastavljen i u 2008. godini, štaviše prosječna neto plata u RS po prvi put je premašila prosječnu platu u FBiH i u martu 2008. iznosila je 731 KM dok je u FBiH iznosila 724 KM. Iako je prosječna neto plata u FBiH za prvi kvartal (716 KM) i dalje veća u odnosu na RS (683 KM) ipak je stopa rasta plata u RS gotovo dvostruko veća nego u FBiH (23% vs. 12,5% respektivno). To je do-prinijelo da se u K1 razlika između entitetskih prosječnih neto plata smanji sa 81 KM (koliko je iznosila u K1 2007. godine) na 33 KM (K1 2008.) a vjerovatno je da će se ova razlika do kraja godine još više smanji-ti. Sa aspekta produktivnosti teško je opravdati rast plata u RS, jer ovaj rast zasigurno nije praćen rastom produktivnosti u javnom sektoru koji je ujedno glavni pokretač rasta plata u K1 2008.
Posmatrajući iznose neto plata po standardnoj klasifikaciji djelatnosti, oba entiteta bilježe najbrži rast plata u javnom sektoru, s tim što RS ima znatno brži rast plata u posmatranim područjima zbog pove-ćanja plata u ovom sektoru u februaru. Tako je u K1 u FBiH najveći rast registrovan u oblastima obra-zovanja (19% g/g), državne uprave (19%), te zdravstva (18%), dok su u RS stope rasta u javnom sektoru iznosile: zdravstvo (74%), obrazovanje (53%) te državna uprava (11%).
Penzije
Snažan rast prosječne penzije u BiH od 25,6 % u K1 u 2008. podstaknut boljim prihodima od do-��
prinosa entitetskih Fondova, uz porast broja penzionera od 4,1% g/g.
Prosječan broj penzionera u K1 2008. godine u BiH je iznosio 529.494 lica što predstavlja povećanje od 4,1% u odnosu na K1 prošle godine. Entitetski podaci pokazuju nešto brži rast prosječnog broja penzio-nera u FBH u odnosu na RS. U FBiH je zabilježeno povećanje prosječnog broja penzionera od 5%, dok u RS 2,7%.
Slično platama, penzije u BiH su imale rastući trend u K1 2008. godini kao i prethodnih godina. Prosječ-na neto penzija u BiH u K1 2008. iznosila je 308 KM, što predstavlja povećanje od 25,6% poređenju sa istim periodom 2007. godine. Ova stopa rasta je znatno brža u odnosu na stopu rasta prošle godine (15 procentnih poena). Znatno bržem rastu penzija u BiH je doprinijeo ubrzan rast penzija i u FBiH i u RS.
Ovakav trend je blago uvećao razliku između prosječnih penzija u FBiH i RS u prvom kvartalu, koja je iznosila 60 KM u (FBiH 331 KM, RS 271 KM). U K1 2007. ova razlika je bila 54 KM.
22
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Penzije u BiH imaju nešto bržu stopu rasta u odnosu na porast prosječne plate u BiH, usljed brže stope rasta prihoda od doprinosa Fonova PIO iz kojih se uglavnom finansiraju penzije. Time se procentualno povećava udio prosječne penzije u prosječnoj plati u BiH. Tako martovska penzija u BiH sa prosjekom 312 KM iznosi 43% od prosječne plate za mart 2008. godine koja iznosi 726 KM.
23
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
I I . JAVNE FINANSI JE – F ISKALNI RAZVOJ I
Glavne karakteristike fiskalnih kretanja u prvom kvartalu 2008. godine se ogledaju u nastavku snažnog rasta glavnih kategorija javnih prihoda od 17,7% g/g19, kako prihoda od indirektnih poreza koji su rasli 16,4% g/g (prvenstveno zbog rasta prihoda od PDV-a), tako i prihoda od direktnih poreza i doprinosa (24,9% i 15,7% g/g na nivou BiH, respektivno) čiji se uzrok jednim dijelom može tražiti u izmijenjenoj poreskoj legislativi. U nastavku su, između ostalog, prezentirana glavna obilježja u kretanju javnih pore-skih prihoda, usvojeni državni i entitetski budžeti (centralni budžetski nivoi), te konsolidirani podaci o izvršenju budžeta u BiH za 2007. godinu.
Indirektni porezi
Indirektni porezi su u prvom tromjesečju ove godine nastavili trend visokog rasta prisutan posljednjih nekoliko godina. Glavni generatori ovakvog rasta su i dalje bili prihodi od PDV-a koji su, sa skoro tri četvrtine, učestvovali u ukupnom porastu indirektnih poreza od 16,4% u odnosu na prvi kvartal 2007. godine. Pored toga, carine su takođe bile standardno važan faktor rasta rasta prihoda.
Tabela 2: Prikupljeni indirektni porezi u prvom kvartalu 2005.-2008. (u milionima KM)
2005 K1 2006 K1 2007 K1 2008 K1
Indirektni porezi 687 769 906 1.054
od čega
PDV 375 445 544 651
Carine 114 105 129 161
Akcize 162 183 194 202
Putarine 36 36 39 40
Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Porast cijena energenata, sirovina i ostalih uvoznih roba je doveo do snažnog porasta carinskih prihoda u prvom kvartalu 2008. godine od 25,0% g/g čime su se carinski prihodi približili prikupljenim iznosima akciza. Ovo se odrazilo na povećanje učešća carinskih prihoda na račun prihoda od akciza u ukupnoj strukturi indirektnih poreza. Pri tome je PDV sa učešćem od 61,7% zadržao svoj standardni primat. U tabeli 2. je ilustrovan pomenuti dosadašnji trend bržeg rasta carina od rasta akciza u apsolutnom iznosu od godine uvođenja PDV-a. Ipak, u skorijoj budućnosti se očekuje smanjenje carina u strukturi prihoda od indirektnih poreza, uz istovremeno povećanje akciza imajući u vidu obaveze iz nedavno potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Sporazum podrazumijeva potpuno ukidanje carina na
19 U glavne kategorije javnih prihoda su za potrebe ove analize uračunati prihodi od indirektnih poreza, direktnih poreza i doprinosa
24
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
uvoz iz EU do 2013. godine20, te se, obzirom na veliki udio EU u ukupnom BiH uvozu, očekuje značajan pad ovog vida prihoda od indirektnih poreza. S druge strane, očekuje se da će BiH, povećanjem akciza, iskompenzirati dio ovog gubitka, kroz ispunjenje obaveze njihovog harmoniziranja sa EU standardima.
Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA) navodi da je u oblasti indirektnih poreza jedini način neutralizacije gubitka prihoda od carine upravo povećanje akciznih stopa, ali i da će to imati negativne makroekonomske i socijalne efekte.21
Grafikon 7: Učešće u strukturi ukupnih indirektnih poreza u prvom kvartalu 2005.-2008.
Putarine
2005 K1 2006 K1 2007 K1 20088 K1
Akcize
Carine
PDV
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Iako je očekivano da se, u trećoj godini od uvođenja, rast iznosa prikupljenog PDV-a stabilizira na nižoj stopi, ta stopa je još uvijek prilično visoka. Iznos prikupljenih prihoda od PDV-a22 je u prva tri mjeseca 2008. bio za 19,6% veći nego u istom periodu prethodne godine. Ovo je u skladu sa trendom rasta u pret-hodnim godinama kada se rast kretao oko 20% g/g i bio pravdan prvobitnim efektima uvođenja PDV-a. Nastavak trenda visokog rasta prihoda od PDV-a je uzrokovan prvenstveno višestrukim porastom infla-cije i visokom stopom rasta uvoza u prvom tromjesečju. Ovdje je posebno važno istaći vezu PDV prihoda i uvoza obzirom da najveći dio ovih prihoda čini uvozni PDV.
Prema podacima UIO, uvozni PDV u prvom kvartalu 2008. godine čini čak 85,6% ukupno prikupljenih prihoda od PDV-a sa trendom povećanja u posljednjih nekoliko godina. Njegov udio se povećao sa 67,4% u K1 2006. na 81,0% u K1 2007. godine. Ovo je razumljivo obzirom da su prilično visoke stope rasta uvoza bile praćene visokim rastom uvoznog PDV-a. Tako je u K1 2007. uvoz rastao 41,0% a uvozni PDV 46,8%, dok je u K1 2008. rast uvoza od 27,4% praćen rastom uvoznog PDV-a od 26,4% g/g. S tim u vezi, buduća kretanja PDV prihoda će u velikoj mjeri ovisiti od kretanja uvoza, s jedne, te nominalnog BDP-a, s druge strane. Smanjenje uvozne ovisnosti bi se moglo negativno odraziti na uvozni PDV, dok bi nomi-nalni rast BDP-a (djelomično uzrokovan poboljšanjem situacije u uvozu) trebao podstaći porast domaćeg PDV-a. Ipak, svako naglo smanjenje stope rasta uvoza (kao npr. u K1 2008. u poređenju sa K1 2007.) bi se moglo negativno odraziti na ukupne PDV prihode obzirom na veliko učešće uvoznog PDV-a u njihovoj strukturi. U tom slučaju bi bilo teško za očekivati generisanje dovoljno visokog ekonomskog rasta koji bi kroz povećanje domaćeg PDV-a iskompenzirao gubitak uvoznog PDV-a.
Na Grafikonu 8. je prikazana opisana veza između kretanja u uvozu i uvoznog PDV-a, a obzirom na nje-govo 85%-tno učešće u ukupnom PDV-u, i ukupnog PDV-a na mjesečnoj bazi u periodu 2006.-2008.
20 Do ulaska u EU se zadržavaju carine samo na najosjetljivije proizvode.
21 Više informacija u 34. Biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO
22 Podaci o PDV-u su preuzeti iz Nacionalne prijave Uprave za indirektno oporezivanje, koja prikazuje neto PDV prihod na obračunskoj osnovi
25
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Grafikon 8: Odnos vrijednosti uvoza i prihoda od uvoznog PDV-a 2006.-2008.
Uvoz
2006 jan
mar maj julse
p nov
2007 jan
mar
2008 jan
marmaj julse
p nov
Uvozni PDV
Ukupni PDV
0
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
1,600
Uvoz
(Mili
oni K
M)
300
250
200
150
100
50 PDV
(Mili
oni K
M)
Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH i BHAS
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, prikupljenih bruto 1,31 milijardi KM indirektnih poreza je raspoređeno na način prikazan na Grafikonu 9. Tako je u prvom kvartalu 2008. za finansiranje Institucija BiH izdvojeno oko 165 miliona KM ili 20,7% više nego u prvom kvartalu 2007., izdvajanja za minimalne rezerve su, zbog prethodnog zastoja koji su je uzrokovan niskim nivoom rezervi, povećane za 88,1%, a ukupno raspoređeni prihodi od indirektnih poreza su u ovom kvartalu za 17,9% viši nego u prethodnoj godini. FBiH i RS su u prvom kvartalu raspodjelom prihoda od indirektnih poreza dobili 7,9% i 9,6% više nego u prvom kvartalu prethodne godine, respektivno.
Grafikon 9: Raspoređeni prihodi od indirektnih poreza u prvom kvartalu 2007. i 2008.
Minimalne rezerve10,00%
Institucije BiH
12,27%
Federacija BiH
50,49%
Republika Srpska
24,52%
Brčko Distrikt2,71%
Minimalne rezerve15,95%
InstitucijeBiH
12,56%
Federacija BiH
46,17%
Republika Srpska
22,78%
Brčko Distrikt2,54%
K1 2007 K1 2008
Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Prvi kvartal 2008. godine je, pored ostalog, obilježio i duži zastoj u isplati povrata PDV obveznicima usljed, kako službeno objašnjava UIO, prethodno nisko utvrđenog nivoa rezervi na jedinstvenom računu iz kojih se povrati isplaćuju, o čemu je već pisano u godišnjoj publikaciji.
Nakon odluke o raspodjeli prihoda donesene od strane Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezi-vanje u februaru ove godine kojom se pokušao prekinuti zastoj u isplati povrata zbog nedostatka sredsta-va na računu rezervi, u junu je postignut sporazum o trajnoj metodologiji raspodjele prihoda sa jedin-stvenog računa BiH među entitetima. Novi Pravilnik predviđa da se privremeni koeficijenti za raspored
26
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
prihoda utvrđuju kvartalno na bazi prosječne krajnje potrošnje iz prethodna tri mjeseca, sa razmakom od jednog mjeseca, te se uvode dva privremena i godišnje konačno poravnanje koje će vršiti nezavisni revizor. Od izmijenjene metodologije se očekuje da će doprinijeti otklanjanju poteškoća koje mogu biti uzrokom zastoja u funkcioniranju sistema indirektnih poreza.
Buduća kretanja u sferi indirektnih poreza treba posmatrati u skladu sa pomenutom korelacijom prihoda od PDV-a sa vrijednosti uvoza. Obzirom da se očekuje usporenje stope rasta uvoza do kraja godine, uz očekivani stabilan ekonomski rast i pod pretpostavkom smanjenja stope inflacije do kraja godine (nepo-stojanje velikih inflatornih udara), za očekivati je opadanje stope rasta prihoda od indirektnih poreza, prvenstveno od PDV-a, u narednom periodu.
Direktni porezi
Tabela 3: Prihodi od direktnih poreza i doprinosa u prvom kvartalu 2007. i 2008.
FBiH RS
K1 2007. K1 2008. % K1 2007. K1 2008. %
Doprinosi 609.366.382 681.977.972 11,9% 164.701.164 213.466.548 29,6%
PIO - - - 93.068.057 121.379.381 30,4%
Zdravstvo - - - 60.796.205 77.717.361 27,8%
Nezaposleni - - - 3.704.863 4.851.402 30,9%
Dječija zaštita - - - 7.132.038 9.518.403 33,5%
Direktni porezi 221.809.955 261.588.599 17,9% 148.725.907 201.389.211 35,4%Porez na platu 67.920.488 84.458.612 24,3% 29.337.699 35.885.892 22,3%Porez na dobit 33.640.799 28.623.344 -14,9% 28.714.897 46.893.280 63,3%Porezi građana 40.514.551 56.339.151 39,1% 18.850.596 18.821.263 -0,2%
Ostale takse, kazne i naknade 79.734.117 92.167.492 15,6% 71.822.715 99.788.776 38,9%
Total 831.176.337 943.566.571 13,5% 313.427.071 414.855.759 32,36%
Izvor: Poreska uprava RS i Federalno ministarstvo finansija
Kao što se vidi iz prethodne Tabele 3., oba entiteta su u prvom kvartalu 2008. godine zabilježila značajan porast u oblasti direktnih poreza. Naime, direktni porezi i doprinosi su ukupno porasli za oko 112 miliona KM ili 13,5% u FBiH, odnosno 101 milion KM ili 32,4% u RS u odnosu na prvi kvartal 2007. godine. Efekti napora Poreske uprave FBiH ka povećanju efikasnosti se najbolje očituju u rastu ukupnih prihoda, dok je rast prihoda od poreza građana od 39,1% te poreza na platu od 24,3%, između ostalog, rezultat povećanja prosječne plate u FBiH od 12,6% u odnosu na prvi kvartal prošle godine te porasta broja zaposlenih od oko 8,0%. Od početka 2008. godine je u FBiH na snazi novi Zakon o porezu na dobit kojim je prijašnja stopa poreza od 30% smanjena na 10% uz izmijenjen režim oslobađanja od plaćanja poreza što je dijelom uzrokovalo da prihodi od poreza na dobit u FBiH zabilježe pad od 14,9% u odnosu na prvi kvartal 2007. godine.
Direktni porezi u RS su i u prvom kvartalu 2008. godine uveliko određeni stupanjem na snagu novih Za-kona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak u 2007. godini te povećanjem plata i zapošljavanja prvenstveno u javnom sektoru. Tako je najveći rast od čak 63,3% zabilježen u domenu poreza na dobit. Rast prikupljenih prihoda od poreza na platu od 22,3% je pratio kretanje prosječne plate u RS – ona je rasla čak 23,1% u odnosu na prvi kvartal 2007. godine, a taj rast je generisan prvenstveno rastom plata u javnom sektoru i to u oblasti zdravstva 74,1%, obrazovanja 52,9% te uprave 10,6% (više informacija u poglavlju „Plate“). Značajan rast je ostvaren i u prikupljenim doprinosima koji su, kako se vidi u gornjoj tabeli, u ukupnom obimu rasli za 29,6% u odnosu na prvi kvartal 2007. godine, prateći trend iz okvirnih podataka o rastu zaposlenih u prvom kvartalu te navedenom porastu prosječne plate u RS.
27
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Konsolidovani fiskalni rezultati
Konsolidacija podataka u komplikovanom fiskalnom sistemu BiH je zahtjevan i opsežan posao zbog kako horizontalne tako i vertikalne neusklađenosti fiskalnog sistema i drugih faktora. Pažnju u ovom kvartal-nom izvještaju je potrebno usmjeriti na kratku analizu dostupnih preliminarnih konsolidiranih podataka o budžetu za 2007. godinu objavljenih od strane Centralne banke BiH u skladu sa metodologijom Stati-stike vladinih finansija 2001 (GFS 2001) koja uključuje entitetske vlade, kantone u FBiH, lokalne vlade, fondove socijalnog osiguranja i JP Direkcija cesta FBiH i JP „Putevi RS“.
Prema navedenom izvoru, u 2007. godini je ostvaren suficit opće vlade23 u iznosu od 278 miliona KM ili 1,3% procijenjenog BDP-a za 2007. te je u apsolutnom iznosu za 49,5% manji od onog ostvarenog u pret-hodnoj godini. Navedeni suficit je prvenstveno generisan suficitom u konsolidovanoj FBiH od 141 milion KM i Institucijama BiH od 81 milion KM što zajedno čini 79,8% ukupnog suficita. Suficit je, kao i u 2006. godini dijelom kreiran većim od očekivanog rastom prihoda, prvenstveno od indirektnih poreza (PDV), primjenom novih zakona u oblasti direktnih poreza te poboljšanjem fiskalne discipline.
Grafikon 10: Usporedba bilansa po nivoima vlasti u BiH 2005.-2007. (u % BDP)
-0,5%
0,0%
0,5%
1,0%
1,5%
2,0%
2,5%
3,0%
3,5%
2005
KonsolidovanaBiH
InstitucijeBiH
KonsolidovanaFBiH
KonsolidovanaRS
Brčko Distrikt
2006 2007
2,4%
1,7%2,0%
0,7% 0,7%
0,1%
-0,1%
0,0%0,1%
0,6%
1,3%
2,9%
0,2% 0,4%0,2%
Izvor: Centralna banka BiH
Ukupni prihodi konsolidovane države su u 2007. godini iznosili 9,83 milijardi KM ili 47,5% procije-njenog BDP-a za 2007. godinu te time ostvarili rast od 14,5% u odnosu na prihode iz prethodne godine, koji su također imali visoku stopu rasta. Primjera radi, u samo dvije godine ukupni prihodi konsolidirane BiH su povećani za 38,1% odnosno za 2,7 milijardi KM (sa 7,1 milijardi KM u 2005.) gdje se jasno očituje uticaj uvođenja PDV-a na domaća fiskalna kretanja.
U strukturi prihoda najviši udio i dalje imaju porezi (56,3%), prvenstveno PDV, iako je u strukturi prihoda konsolidovane RS bitno primijetiti promjenu koja se tiče reformiranih poreza na dobit i dohodak. Naime, u 2007. godini se znatno povećao udio poreza na dohodak, dobit i kapitalne dobitke u ukupnim priho-dima u odnosu na prethodne godine: prihodi od ovih poreza su rasli za 100 miliona KM tj. 233,3% te je učešće u strukturi povećano sa 1,9% u 2006. na 5,5% u 2007. godini.
Od drugih stavki koje bilježe visok rast su Ostali prihodi (rasli po stopi 26,4%) te doprinosi za socijalno osiguranje (14,1%).
Ukupni rashodi konsolidovane države iznosili su 8,8 milijardi KM ili 42,6% procijenjenog BDP-a za 2007. godinu što predstavlja rast od 16,7% u odnosu na prethodnu godinu, te tako zadržavaju visoku stopu rasta usljed povećane potrošnje zbog uvećanja prihoda iz poreskih izvora. Struktura rashoda kon-
23 U izvještajima Centralne banke, po metodologiji GFS 2001, sufi cit/defi cit je iskazan stavkom neto pozajmljivanje/zaduživanje - razlika prihoda i rashoda umanjena za neto stjecanje nefi nancijske imovine
28
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
solidovane države ni u 2007. godini nije pretrpila veće promjene te je učešće, pogotovo onih značajnijih, zadržano na približno istom nivou. Tako i dalje oko 88,2% rashoda otpada na tri glavne stavke i to socijal-na davanja (34,2%), kompenzacija zaposlenih (28,8%) i korištenje roba i usluga (25,2%), što je nešto više od izdvajanja na ove tri stavke u zemljama u okruženju - u Srbiji je na ove tri stavke u 2007. godini utroše-no oko 79,4% rashoda, a u Hrvatskoj 80,0%24. Ove tri stavke generišu glavninu rasta ukupnih rashoda, a u konsolidovanoj FBiH porast stavke socijalnih davanja od čak 29,5% u odnosu na 2007. godinu generiše više od pola ukupnog rasta rashoda u FBiH. Od ostalih stavki, bitno je napomenuti visok rast subvencija (28,4%) te kompenzacija uposlenim (18,4%) u konsolidovanoj RS, dijelom uzrokovano već pomenutim rastom plata i zaposlenosti, prvenstveno u javnom sektoru. Na Grafikonu 11. je prikazana struktura ras-hoda opće države gdje se tačno ističu gore pomenute tri glavne odrednice javne potrošnje u BiH.
Grafikon 11: Struktura rashoda konsolidirane BiH 2003.-2007.
Grantovi
2003 2004 2005 2006 2007
Subvencije
Korištenje robe i usluga
Socijalna davanja
Kamate
Ostali rashodi
Kompenzacija zaposlenih0%
10%20%30%40%50%60%70%80%90%
100%
Izvor: Centralna banka BiH
Historijski i detaljni podaci o kretanjima u izvršenju budžeta tri centralna nivoa vlade po kvartalima se mogu pronaći u tabeli u prilogu ovog izvještaja, a na Grafikonu br. 12 su prikazani ukupni prihodi i ras-hodi centralnih nivoa u prvom kvartalu 2003.-2008. Podaci o izvršenjima budžeta u prvom kvartalu 2008. godine pokazuju blagi deficit budžeta RS, te suficite u izvršenju budžeta FBiH i Institucija BiH.
Grafikon 12: Ukupni prihodi i rashodi tri centralna nivoa u prvom kvartalu 2003.-2008.
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Mili
oni K
M
FBiH Rashodi
FBiH Prihodi
RS Prihodi
RS Rashodi
IBiH Prihodi
IBiH Rashodi
Izvor: Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo finansija RS, Ministarstvo finansija i trezora BiH
24 Izvori podataka za Hrvatsku i Srbiju su ministarstva fi nansija navedenih država
29
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Budžeti centralnih nivoa za 2008. godinu
U nastavku se nalazi kratak osvrt na glavne odlike budžeta centralnih nivoa za 2008. godinu koji uklju-čuju budžet Institucija BiH, Budžet Vlade FBiH te Budžet Vlade RS za 2008., a na samom kraju data je tabela zbirnog pregleda usvojenih budžeta kantona u FBiH.
Institucije BiH usvojile su budžet u iznosu 1,19 milijardi KM za ovu godinu, što predstavlja povećanje od 172,6 miliona KM tj. relativno povećanje od 17,03% u odnosu na budžet iz prethodne fiskalne godi-ne. Od ovog iznosa, 924,5 miliona KM je namijenjeno finansiranju Institucija BiH, a 261,9 miliona KM za servisiranje javnog vanjskog duga BiH. Interesantno je napomenuti da je pored povećanja svih glavnih stavki u budžetu (osim rezervisanja) iznos za servisiranje vanjskog duga ostao na približno istom nivou, što je rezultat nepostojanja novih kreditnih zaduženja u prošloj godini, te isteka standby aranžmana MMF-a. Kao osnovni razlozi porasta Budžeta institucija BiH u 2008. godini navode se: davanje priorite-ta izgradnji državnih funkcija vezanih za ispunjavanje uslova za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (posebno na području sigurnosnog, pravosudnog i fiskalnog sektora), dovršetak postupka tranzicije Oružanih snaga BiH te implementaciju prijema Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir (PfP) i pristu-panje NATO-u te nezavršeno kadrovsko popunjavanje u institucijama BiH koje je u Dokumentu okvirnog budžeta predviđeno za naredne tri godine.
Budžet Vlade Republike Srpske je usvojen u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi KM što predstavlja po-većanje od 7,9% u odnosu na Rebalans budžeta iz 2007., a u ovu cifru je uključen iznos od 103,3 miliona KM predviđen za otplatu vanjskog duga RS. Najveću stavku u iznosu od 1,436 milijardi KM koji čine planirani prihodi u budžetu RS za 2008. godinu čini, naravno, kategorija indirektnih poreza. Oni su pla-nirani u iznosu od 903,5 miliona KM te su 2,7% viši od onih u 2007. godini. Najveći porast od čak 46,2% je planiran u kategoriji prihoda od poreza na dobit preduzeća, a ukupan iznos koji se planira prikupiti je 95,7 miliona KM. Navedeno povećanje je rezultat pozitivnih efekata primjene novog zakona o porezu na dobit vidljivih u 2007. godini kao i efekat fiskalizacije u RS. U budžetu je predviđeno uspostavljanje novih budžetskih korisnika u okviru Ministarstva prosvjete i kulture (prebacivanje visokoškolskih ustanova na trezorsko poslovanje) te Ministarstva pravde (kazneno-popravni zavodi i osnovni sudovi). Najznačajnije stavke rashoda su: plate i naknade troškova zaposlenih koje u strukturi učestvuju sa 31,7% te su za 16,8% veća u odnosu na Rebalans Budžeta RS za 2007.godinu; troškovi materijala i usluga sa udjelom od 6,7% te subvencije javnim preduzećima zbog učešća od 8,7% gdje je vidljivo povećanje izdvajanja za finansira-nje Željeznica RS te podsticaje poljoprivredi.
Budžet Vlade Federacije BiH usvojen je u iznosu od 1,76 milijardi KM što predstavlja povećanje u apsolutnom iznosu od 171 milion KM ili 10,8% u odnosu na budžet iz 2007. godine. Najznačajnije stavke na prihodovnoj strani budžeta su indirektni porezi (1,2 milijarde KM), a najveća povećanja vrijedna pomena su predviđena u oblasti poreza na dobit (oko 22%) te prihodi od putničkih taksi. Ipak, kako je već navedeno, prihodi od poreza na dobit su u K1 2008. zabilježili pad od 14,9% g/g te tim itekako odstupili od navedenog plana pa bi kretanja u prihodima od ovog poreza u narednom periodu trebala biti područ-je posebne pažnje. Na rashodovnoj strani budžeta se predviđa najveći rast u kategoriji transfera drugim nivoima vlasti, transferima neprofitnim organizacijama i podsticajima za poljoprivredu.
Ipak, 2008. godina je obilježena problemima vezanim za izvršenje budžeta FBiH jer je isplata tzv. soci-jalnih transfera (invalidnine, naknade borcima i žrtvama rata i sl.) koji imaju visoko učešće u ukupnim rashodima dovela u pitanje izvršenje budžeta zbog nedostatka sredstava na računu Vlade FBiH u pojed-inim momentima. U narednom periodu će biti potrebno posebnu pažnju obratiti rješavanju novonastalog problema likvidnosti.
Tabela 4. data u nastavku daje zbirni pregled usvojenih kantonalnih budžeta.
30
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabela 4: Zbirni prikaz prihoda i rashoda budžeta 10 kantona po ekonomskim kategorijama u 2008. (u hiljadama KM)
Budžet 2007. Budžet 2008. Rast 08/07
PRIHODI I PRIMICI 1.910.243,3 2.293.725,8 20,1%
Prihodi od poreza 1.567.528,4 1.886.587,4 20,4%
Neporezni prihodi 216.815,3 247.706,1 14,2%
Kapitalni primici 18.127,4 16.108,7 -11,1%
Potpore (grantovi) 55.220,5 72.817,8 31,9%
Primljene otplate danih zajmova 4.093,0 12.198,1 198,0%
Ostali prihodi 2.100,0 16.005,0 662,1%
RASHODI 1.929.118,6 2.316.309,4 20,1%
Tekući rashodi 1.692.831,5 1.980.436,1 17,0%
Plaće i naknade troškova uposlenih 827.369,8 966.401,8 16,8%
Doprinosi poslodavca 80.018,2 90.117,5 12,6%
Izdaci za nabavku materijala i usluga 195.290,4 231.642,8 18,6%
Kapitalni rashodi 207.148,5 311.758,7 50,5%
Ostale isplate 19.865,9 18.429,5 -7,2%
Tekuća rezerva 6.323,9 5.685,1 -10,1%
Obaveze iz prethodne godine 0,0 0,0
BILANS -18.875,3 -22.583,6
Izvor: Federalno ministarstvo finansija
31
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
I I I . C I JENE, MONETARNI I F INANSI JSKI SEKTOR
Cijene
Značajno povećanje nivoa cijena u drugoj polovini 2007. godine usljed rasta cijena žitarica, brašna i nafte na domaćem tržištu koje je bilo prouzrokovano kretanjima na svjetskom tržištu nastavljeno je i u K1 2008. godine. Tako je prosječna godišnja inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI), u K1 2008. iznosila 6,5%. Najveći doprinos rastu su imale kategorije hrane i pića (11,8%), transporta (10%) i stanova-nja i energenata (4,9%).
U okviru kategorije hrane, koja ima najveće učešće u strukturi CPI, gotovo sve glavne pod-kategorije ostvarile su porast cijena u K1 2008. Najveći porast cijena zabilježen je kod kategorije brašna (oko 17% g/g). Usljed porasta cijena žitarica došlo je i do poskupljenja hljeba i peciva (19%). U K1 takođe je, u ko-relaciji sa poskupljenjem stočne hrane, primjetan rast cijena piletine (13%), te mlijeka i mliječnih prera-đevina (17%). Značajan je i rast cijena voća (19%) i povrća (17%).
Rekordan ubrzan i kontinuiran rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu uzrokovao je rast cijena gori-va u BiH (Grafikon 13). U kategoriji transporta u K1 2008. došlo je do porasta cijena goriva od oko 15% u odnosu na isti period prethodne godine. S druge strane, kategorija stanovanja i energenta u prosjeku je u K1 najveći rast cijena zabilježila kod građevinskog materijala-cementa (30%). Pored toga, značajan rast cijena u ovoj kategoriji su ostvarila i tečna goriva (20% g/g).
Grafikon 13: Rast cijena nafte na svjetskom tržištu i u BiH
60
70
80
90
100
110
120
130
0
20
40
60
80
100
120
Cije
na s
irove
naf
te $
/bar
el
Inde
ks p
otro
šačk
ih c
ijena
gor
iva
u Bi
H (2
005=
100)
Indeks cijena nafte u BiH
Jan
Mar
Maj
2005
Juli
Sep
Nov
Jan
Mar
Maj
Juli
Sep
Nov
Jan
Mar
Jan
Mar
Maj
Juli
Sep
Nov
Brent
20072006 2008
Izvor: Agencija za statistiku BiH i Energy Information Administration EIA
32
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Ukoliko se ovaj trend rasta cijena nafte i žitarica na svjestkim tržištima održi, nivo inflacije u BiH u 2008. godini mogao bi biti znatno viši u odnosu na 2007. godinu i iznositi preko 7%.
Razvoj monetarnog sektora u BiH
U K1 2008. nastavljen je trend usporenog, ali i dalje snažnog, rasta monetarnih agregata iz 2007. godine. Tako je ukupan iznos najšireg novčanog agregata, novca u širem smislu (M2), dostigao 12,4 milijardi KM krajem prvog kvartala 2008. godine, što je za oko 2 milijarde KM ili 18,1% više u odnosu na isti peri-od prethodne godine. Rast M2 je znatno usporen u odnosu na K1 2007. kada je stopa rasta bila 26%.
Glavni razlog usporenog rasta M2 u njegovoj strukturi je imao usporen rast transakcijskog novca (M1)25 od 13,3% u K1 što je za 16 procentnih poena manje u odnosu na isti period prethodne godine. S druge strane, kvazi novac (QM)26 je na kraju K1 2008. zadržao gotovo nepromjenjenu stopu rasta kao i na kraju K1 2007. godine (23%) dostigavši nivo od 6,3 milijarde KM.
Usporen rast M1 u K1 2008. uzrokovan je prije svega smanjenom stopom rasta depozita po viđenju u do-maćoj valuti za 22,8 procentnih poena g/g (stopa rasta svega 16,4%), ali i usporenjem rasta gotovine izvan banaka (7,9% g/g, što je dvostruko manja stopa rasta).
S druge strane, komponenta manje likvidnog dijela novčane mase- kvazi novca (QM) imala je istu stopu rasta kao i u K1 2007. (23%). Dok su oročeni i štedni depoziti u stranoj valuti zabilježili smanjenje rasta od 6 procentnih poena, oročeni i štedni depoziti u domaćoj valuti su imali istu stopu rasta kao i u K1 2007. Rast depozita po viđenju u stranoj valuti bio je ubrzan za 9 procentnih poena u odnosu na isti peri-od prethodne godine. Kao rezultat svih ovih kretanja, udio QM u M2 porastao za 3 procentna poena.
Grafikon 14: Dinamika rasta novčanih agregata u BiH i njihovi doprinosi rastu novčane mase M2
Gotovina izvan banaka
Dopr
inos
i sto
pi ra
sta
M2
(pro
cent
ni p
oeni
)
Stop
e ra
sta
mon
etar
nih
agre
gata
K1 2006 K2 2006 K3 2006 K4 2006 K1 2007 K2 2007 K3 2007 K4 2007 K1 2008
[tedni depoziti u domaćoj valuti
[tedni depoziti u stranoj valuti
Kvazi novac QM
0
5
10
15
20
25
30
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
Depoziti po viđenju u domaćoj valuti
Depoziti po viđenju u stranoj valuti
M1
Izvor: Centralna banka BiH
25 M1- (transakcijski novac) sastoji se od gotovine izvan banaka i depozita po viđenju u domaćoj valuti.
26 QM- (kvazi novac)- sastoji se od depozita po viđenju u stranoj valuti i štednih i oročenih depozita u domaćoj i stranoj starnoj valuti.
33
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
U prvom kvartalu 2008. godine M2 je imao blago veću prosječnu stopu rasta u odnosu na kretanje pri-marnog novca (M0)27 pa je pokrivenost M2 sa M0 smanjena na 48%, dok je pokrivenost M2 deviznim rezervama CBBH ostala gotovo ista, 53,7%.
Usporen rast deviznih rezervi CBBH u 2007. godini nastavljen je i u K1 2008. Tako su bruto devizne rezerve CBBH krajem marta 2008. godine iznosile 6,6 milijardi KM što predstavlja povećanje za 18% ili 1 milijardu KM u odnosu na isti period prethodne godine, ali smanjenje za 1,4% u odnosu na kraj 2007. godine. Devizne rezerve CBBH su plasirane uglavnom u vidu depozita kod stranih banaka u iznosu 5.587 miliona KM ili 84,6%, što je nešto manji udio u ukupnim deviznim rezervama u odnosu na isti period prethodne godine, a u korist investicija u vrijednosne papire čiji je udio povećan za oko 7 procentnih poena u K1 2008. Investicije u vrijednosne papire u K1 2008. su imale veoma visoku stopu rasta od 130% dostigavši iznos od 913 miliona KM.
Krajem K1 2008. nivo bruto deviznih rezervi je bio dovoljan za finansiranje 5,7 mjeseci prosječnog BH uvoza, što je zadovoljavajuće sa aspekta finansijske stabilnosti.28
Centralna banka BiH je od 1. januara 2008. godine povećala stopu obavezne rezerve na 18%, s ciljem usporavanja kreditne ekspanzije. I pored ove intervencije CBBH, nijedna banka u BiH nije imala pro-blema sa zadovoljavanjem stope OR, štaviše i dalje je prisutan višak na računima komercijalnih banaka kod CBBH. Komercijalne banke drže kod CBBH gotovo 30% više rezervi u odnosu na zakonski propisani minimum, odnosno prosječna stopa koju banke drže kod CBBH u odnosu na depozitnu bazu iznosila je oko 23% u K1. Ovakva promjena nije dovela do smanjenja likvidnosti komercijalnih banaka pa u K1 2008. nije došlo ni do ciljanog usporenja kreditnog rasta (stopa rasta kredita u K1 je iznosila 29%).
Bankarski sektor u BiH
Uprkos povećanju stope obaveznih rezervi, u prvom kvartalu 2008. godine nastavljen je trend nešto bržeg rasta kredita u bankarskom sektoru BiH. Tako su ukupni krediti plasirani kroz bankarski sektor krajem K1 2008. iznosili 12,7 milijardi KM, što je povećanje za 29% u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 786 miliona KM u odnosu na kraj 2007. godine. Ubrzani rast potražnje za kreditima u ovoj godini bilježimo prije svega u sektoru privatnih preduzeća (33%) i stanovništva (29%), što je mogu-ća posljedica blagog pada kamatnih stopa za sektor preduzeća te aktivnog nastojanja banaka da privuku nove klijente i povećaju tržišni udio. Udio ova dva sektora u ukupnim kreditima je u prvom kvartalu 2008. godine povećan za jedan procentni poen na 92,2%.
Ukupna potraživanja prema sektoru domaćinstava krajem K1 2008. iznosila su 5,9 milijardi KM ili 47,6% ukupnih kredita, što je povećanje za čak 1,3 milijarde KM za godinu dana. Značajan doprinos ovom rastu je imala kategorija potrošačkih kredita. Od ukupnih kredita plasiranih sektoru domaćinstava 62% su potrošački krediti, 25% stambeni krediti, a preostalih 13% su krediti namijenjeni za poljoprivredu, mali biznis i ostale namjene.
Opterećenje stanovništva kreditima u BiH u poređenju sa zemljama regiona manje je od onog u Hrvat-skoj, ali znatno veće od onog u Srbiji i Makedoniji.
27 M0- (primarni ili rezervni novac)- sastoji se od gotovine izvan monetarnih vlasti, depozita komercijalnih banaka i depozita ostalih domaćih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti.
28 Koeficijent pokazuje da se 5,7 mjeseci uvoza može finansirati deviznim rezervama CBBiH. Prema teoriji međunarodne trgovine, ukupne rezerve bi trebale pokrivati najmanje 3 mjeseca uvoza.
34
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Grafikon 15: Krediti stanovništvu pc kao % BDP pc – regionalno poređenje
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
Bosna i Hercegovina
Mart 2006. Mart 2007. Mart 2008.
Hrvatska Makedonija Srbija
Izvor: Centralne banke zemalja u regiji, Agencije za statistiku BiH, Hrvatske, Srbije i Makedonije
S druge strane, ukupni iznos potraživanja prema sektoru privatnih preduzeća iznose je 5,7 milijardi KM ili 45% od ukupnih potraživanja krajem K1 2008., što predstavlja godišnje povećanje od 1,4 milijarde KM. Od ukupnih plasmana29 privatnim nefinansijskim preduzećima u uslužne djelatnosti je plasirano 59%, dok je u sektore industrije, rudarstva, energetike i građevinarstva plasirano 37%. Sektor poljoprivrede je imao udio od svega 4%. Najveći doprinos rastu kreditnih plasmana je imala kategorija kredita trgovini čiji udio čini gotovo polovinu ukupnih kreditnih plasmana sa stopom rasta od 27% g/g. S druge strane, industrijski sektor je u K1 2008. zabilježio najznačajniji pad kredita od 26%.30
U prvom kvartalu 2008. godine nastavljen je trend blagog pada kamatnih stopa kako na kratkoročne kredite preduzećima i domaćinstvima tako i na dugoročne kredite preduzećima. Tako su najveći pad zabilježile kamatne stope na kratkoročne kredite preduzećima i dugoročne kredite stanovništvu (0,6 pro-centnih poena). Blagi pad prisutan je kod kamatnih stopa na dugoročne kredite preduzećima (0,01 pro-centni poen) dok su kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu porasle za 0,1 procentni poen. Ovakvo kretanje kamatnih stopa može biti posljedica promjene strukture plasiranih bankarskih kredita unutar svake od ovih kategorija.
U prvom tromjesečju 2008. godine nastavljen je brz rast depozita. Ukupni depoziti svih institucionalnih sektora u prosjeku su porasli 30,3% u odnosu na prvi kvartal 2007. godine i krajem marta 2008. dostigli su 12,1 milijardi KM, što je godišnje povećanje od čak 2,8 milijardi KM. Glavni generator ovakve stope rasta depozita su depoziti opšte vlade. Rast depozita privatnih preduzeća u prvom kvartalu 2008. je znatno sporiji u odnosu na isti period prethodne godine, a i rast depozita stanovništva bilježi blago opadajući trend.
Depoziti opšte vlade, bili su glavni generator rasta depozita u 2007. godini. Tako su u prvom tromjesečju 2008. godine ostvarili rast od gotovo 80% u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, u odnosu na kraj 2007. godine zabilježen je pad depozita opšte vlade od 7%. Ovo se moglo i očekivati nakon zna-čajnog rasta depozita u junu 2007. godine usljed priliva sredstava od privatizacije Tekoma Srpske. Zbog toga, u 2008. godini realno je očekivati manju stopu rasta depozita. S obzirom na novonastale probleme s likvidnošću u FBiH, depoziti opšte vlade bi mogli imati znatno nižu stopu rasta do kraja 2008. godine.
S druge strane, depoziti stanovništva rasli su po stopi od 23% g/g, što je za 5 procentih poena manje u odnosu na isti period prethodne godine, i dosegli 5,4 milijarde KM. Ovo predstavlja godišnji rast od 1
29 Kreditni plasmani su širi pojam i pored ukupnih kredita obuhvataju plasmane kao što su oročena sredstva kod ino banaka, plasmani drugim bankama, vrijednosni papiri, investicije u nekonsolidovana preduzeća, kamate i naknade, avanse i odgođeno plaćanje.
30 Ukupni krediti sektora industrije u BiH su izračunati zbrajanjem kategorija krediti rudarstvu i industriji u RS i ostali krediti (koji uključuju kredite industriji) u FBiH. Pretpostavlja se da krediti rudarstvu u RS zauzimaju veoma mali procenat u kategoriji kredita rudarstvu i industriji u RS.
35
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
milijarde KM a 176 miliona KM u odnosu na kraj 2007. godine. Depoziti stanovništva i dalje imaju najve-ći udio u ukupnim depozitima (43,8%), uprkos smanjenju njihovog udjela za 2 procentna poena u korist depozita opšte vlade. Depoziti preduzeća, kao treća po veličini kategorija depozita, sa udjelom od 14,7%, bilježe naglo smanjenje stope rasta od 18 procentnih poena u K1 2008. Time je stopa rasta ove kategorije depozita u K1 iznosila svega 15% g/g ili 236 miliona KM.
Berze u BiHUkupna tržišna kapitalizacija31 Sarajevske i Banjalučke berze (SASE i BLSE) iznosila je krajem prvog kvartala 2008. godine 17,7 milijardi KM, za 12,8 milijardi KM ili 42% manje u odnosu na isti period pret-hodne godine. Ovakav negativan trend tržišne kapitalizacije na bh. tržištima je u najvećoj mjeri posljedi-ca smanjenja cijena dionica na obje bh. berze u drugoj polovini 2007. godine koje se nastavlja i tokom K1 2008. godine, te utiče i na smanjenje ukupnog obima trgovine na berzama.
Indeksi investicijskih fondova Sarajevske i Banjalučke berze (BIFX i FIRS)32 bilježili su ubrzan pad u prvom kvartalu 2008. FIRS je dostigao vrijednost od 4.165,37 poena što je pad od 55,47% g/g, dok je vri-jednost BIFX iznosila je 4.259,39 poena što je pad od 54,47% g/g. Vrlo ilustrativan pokazatelj kontrakcije prometa i pada cijena dionica zabilježenih u prvom kvartalu 2008. je i podatak da su BIFX i FIRS ostvarili pad vrijednosti u poređenju sa krajem 2007. godine za 34,9% odnosno 37,1% respektivno.
Grafikon 16: Indeksi investicijskih fondova sarajevske i banjalučke berze (BIFX i FIRS)
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
BIFX
3. ja
n. 0
7
6. fe
b. 0
7
7. m
ar. 0
7
4. a
pr. 0
7
7. m
aj. 0
7
7. ju
n. 0
7
5. ju
l. 07
2. a
vg. 0
7
30. a
vg. 0
7
27. s
ep. 0
7
25. o
kt. 0
7
22. n
ov. 0
7
20. d
ec. 0
7
22. j
an. 0
8
19. f
eb. 0
8
18. m
ar. 0
8
FIRS
Izvor: SASE i BLSE statistika
Potpuno identičnu sliku kretanja na BH berzama vidimo i kroz dva reprezentativna indeksa Sarajevske i Banjalučke berze SASX-10 i BIRS, koji predstavljaju kretanje cijena dionica najuspješnijih kompanija listiranih na te dvije berze.
Kao što vidimo na Grafikonu 17, SASX-10 bilježi pad u i prvom kvartalu 2008. ali je njegova vrijednost i dalje veća od vrijednosti BIRS-a. Krajem marta 2008. godine SASX-10 je ostvario je vrijednost od 2.420,61 poena što je pad od 52,5% u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 34,3% u odnosu na kraj 2007. godine.
Indeksi na Banjalučkoj berzi bilježe veći pad od SASX-10. Zanimljivo je istaći da je nakon zabilježenog re-kordnog rasta cijene dionica preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS-a (ERS-10) u K1 2007. godine došlo
31 Kapitalizacija – zbir produkata cijena dionica i obima dionica kojima se trgovalo na berzama.
32 Indeksi obje berze izračunati su na osnovu prosječne cijene dionica 11 najuspješnijih investicijskih fondova u slučaju Sarajevske berze (BIFX) i 13 IF-ova Banjalučke berze (FIRS).
36
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
do snažnog opadanja prometa njihovim dionicama, čime je vrijednost ERS-10 pala ispod vrijednosti SA-SX-10. Indeks ERS-10 ostvario je pad vrijednosti od 62% g/g ili 31,8% u odnosu na kraj 2007. godine i sa 30.03.08. godine iznosio 2.226,99 poena. Drugi indeks BLSE, BIRS, sa istekom prvog kvartala 2008. imao je vrijednost od 2.121,67 poena što je pad od 53,4% g/g, ili 17,3% u poređenju sa krajem 2007. godine.
Grafikon 17: Indeksi najuspješnijih kompanija na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi (SASX-10 i BIRS) i indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS-a (ERS-10)
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
BIFX
3. ja
n. 0
7
6. fe
b. 0
7
7. m
ar. 0
7
4. a
pr. 0
7
7. m
aj. 0
7
7. ju
n. 0
7
5. ju
l. 07
2. a
vg. 0
7
30. a
vg. 0
7
27. s
ep. 0
7
25. o
kt. 0
7
22. n
ov. 0
7
20. d
ec. 0
7
22. j
an. 0
8
19. f
eb. 0
8
18. m
ar. 0
8
SASX - 10 ERS - 10
Izvor: SASE i BLSE statistika
U K1 2008. godine na Sarajevskoj i Banjalučkoj berzi (SASE i BLSE) ostvaren je ukupan promet od 170.138.192,54 KM što je pad za 75,7% u odnosu na prethodnu godinu.
Promet na Sarajevskoj berzi je iznosio 78.014.395 KM što je u odnosu na prvi kvartal 2007. smanje-nje od 83,6% ili 46% ukupnog trgovanja na BiH tržištu u prvom kvartalu 2008. godine. SASE u martu 2008. godine bilježi najveći promet uglavnom na Slobodnom tržištu (67,4%) kroz trgovanje dionicama najuspješnijih kompanija prisutnim na tom tržištu, na Zvaničnoj kotaciji (19,6%) te na Kotaciji fondova (12,9%).
Promet na Banjalučkoj berzi je iznosio 92.123.797,54 KM što je u 59% manje u odnosu na prvi kvartal 2007. Promet ostvaren na Banjalučkoj berzi čini 54% ukupnog prometa na BH berzama. Od ukupnog prometa na Banjalučkoj berzi najveći udio čini promet kroz blok poslove sa 66,5%, dok redovni promet u ukupnom prometu učestvuje sa 29,7%.
37
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
IV. VANJSKI SEKTOR
Prvi kvartal 2008. na međunarodnom tržištu obilježile su visoke cijene nafte, hrane ali i ostalih proizvoda i usluga, pod „izgovorom“ skupljih inputa i transportnih troškova.
Pomenuta atmosfera se prenijela i na BH tržište gdje su zabilježene više stope rasta uvoza od izvoznih (27% vs. 15%) i značajno povećanje vanjskotrgovinskog deficita za 39% u odnosu na K1 2007. Ukupno tr-govanje sa inostranstvom je uvećano za 23%, najvećim dijelom na račun povećanog uvoza, dok je pokri-venost uvoza izvozom je opala (4 procentna poena) na svega 43%.
Platni bilans BiH
Stanje ekonomskih transakcija BiH sa inostranstvom do K1 2008. prikazano je u Platnom bilansu BiH koji se nalazi u Dodatku.
Najvažniji pokazatelj je svakako deficit tekućeg računa koji se nakon izvanrednog poboljšanja u K1 2006. (kada je iznosio tek 24,8 miliona KM) nastavio pogoršavati, da bi na kraju K1 2008. dostigao rekordnih 820,2 miliona KM. Kao što se i vidi na Grafikonu 18. glavni razlog povećanja deficita je sve negativniji odnos razmjene robama (-2.069,5 miliona KM)33.
U odnosu na K1 2007. rashodovne stavke tekućeg računa su se povećale za 835,3 miliona KM (od toga je 91% uvoz roba), a prihodovne za 382,7 miliona KM (od toga je izvoz roba činio 50%, a tekući transferi 27% prihoda) što čini ukupnu razliku od značajnih 452,6 miliona KM pogoršanja deficita na tekućem računu.
Grafikon 18: Tekući račun BIH u K1 (2005.-2008.)
Tekući transferi
Tekući račun
U m
illio
nim
a KM
2005 K1 2006 K1 2007 K1 2008 K1
Dohodak
-2.500
-2.000
-1.500
-1.000
-500
0
500
1.000
Usluge
Roba
Izvor: Centralna banka BiH
33 Više o trgovini robama u narednom poglavlju.
38
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Bilans usluga – suficit raste 30% g/g (ili 287,5 miliona KM) najvećim djelom zahvaljujući prihodu od pružanja usluga putovanja 190 miliona KM (rast 13%), ali i građevinskih usluga u inostranstvu od 106,5 miliona KM (rast 50%).
Prihod od tekućih transfera 787,8 miliona KM raste po sve nižoj stopi (2%) dok dohodak bilježi sve zna-čajnije prilive (po osnovu kompenzacija zaposlenim 180,2 miliona KM ili 7% rasta, a investicioni dohodak 126,6 miliona KM ili 49% rasta u odnosu na K1 2007).
Najveći dio (85%) finansiranja deficita tekućeg računa dolazi od finansijskog računa (694 miliona KM) dok je kapitalnim prihodima pokriveno tek 11% deficita (92,2 miliona KM). Finansijski račun je zna-čajno uvećan uslijed povećanja stavke ostalih investicija dok direktne strane investicije nisu zabilježile značajnija ulaganja34. Aktiva koju domaće komercijalne banke drže u inostranstvu je značajno smanjena (416 miliona KM) u pomenutom kvartalu, dok su se pasivni računi (tj. dugovanja) uvećali za 32% (ili 33,8 miliona). Novih zajmova je privučeno 17% manje nego prošle godine u istom kvartalu (125 miliona KM), dok je i otplata glavnice zajma takođe smanjena za 40% a u K1 2008. iznosi 83,3 miliona KM.
Devizne rezerve su smanjene za 81,8 milion KM što je i očekivano s obzirom na značajno povećanje uvoza.
Spoljna trgovina robama
Tabela 5: Glavni pokazatelji spoljnotrgovinskog poslovanja BiH
u milionima KM 2003 2004 2005 2006 2007 K1 2007 K1 2008
Izvoz roba 2.428 3.013 3.783 5.164 5.937 1.365 1.567
Uvoz roba -8.365 -9.423 -11.180 -11.389 -13.899 -2.883 -3.673
Trgovinski bilans -5.937 -6.410 -7.397 -6.225 -7.962 -1.518 -2.106
ukupna trgovina 10.793 12.436 14.963 16.553 19.836 4.248 5.240
u % BDP 81% 85% 95% 94% 95% - -
% promjena izvoza 16% 24% 26% 37% 15% 27% 15%
--- uvoza 4% 13% 19% 2% 22% 41% 27%
--- bilansa (deficita) 0% 8% 15% -16% 28% 57% 39%
---ukupne trgovine 6% 15% 20% 11% 20% 36% 23%
pokrivenost uvoza izvozom 29% 32% 34% 45% 43% 47% 43%
Izvor: Centralna banka BiH
Posmatrajući stope rasta uvoza i izvoza po kvartalima od 2004. možemo zaključiti da je pozitivan trend viših stopa rasta izvoza od uvoznih trajao sve do 2007. kada se pojavio obrnut trend koji traje sve do kraja marta 2008. Povećane stope rasta uvoza na početku 2007. su pravdane uvođenjem poreza na dodatnu vrijednost u 2006., ali je to opravdanje izgubilo na težini posmatrajući čitavu 2007. i K1 2008. kada su više cijene nafte, poljoprivrednih proizvoda i nekih metala, ali i povećan uvoz opreme u BiH najviše doprinijeli uvozu. Ukupan uvoz na kraju K1 2008. je iznosio 3,673 milijardi KM, a izvoz svega 1,567 milijardi KM.
34 FDI su u prvom kvartalu 2008. iznosile 146,5 miliona KM što je za 37% manje u odnosu na K1 2007.
39
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Grafikon 19: Kvartalne stope rasta uvoza i izvoza BiH
-10%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
Uvoz
K1 -
200
5
Rast
g/g
u %
K2 -
200
5
K3 -
200
5
K4 -
200
5
K1 -
200
6
K2 -
200
6
K3 -
200
6
K4 -
200
6
K1 -
200
7
K1 -
200
8
K2 -
200
7
K3 -
200
7
K4 -
200
7
Izvoz
Izvor: Centralna banka BiH
Nominalne vrijednosti uvoza i izvoza posmatrane po kvartalima od 2003. pokazuju jasan trend rasta iz godine u godinu, kada se početkom godine registruju najniže vrijednosti uvoza i izvoza a približavajući se kraju godine sve više. To nam daje razloga za zabrinutost za trgovinski i platnobilansni deficit do kraja 2008.
Grafikon 20: Kvartalne vrijednosti uvoza izvoza i deficita u BiH
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
Uvoz
K1 -
200
3
K2 -
200
3
K3 -
200
3
K4 -
200
3
K1 -
200
4
K2 -
200
4
K3 -
200
4
K4 -
200
4
K1 -
200
5
K2 -
200
5
K3 -
200
5
K4 -
200
5
K1 -
200
6
K2 -
200
6
K3 -
200
6
K4 -
200
6
K1 -
200
7
K1 -
200
8
K2 -
200
7
K3 -
200
7
K4 -
200
7Izvoz Deficit
Izvor: Centralna banka BiH
Trgovinski deficit je u prvom kvartalu 2008. zabilježio najvišu vrijednost (2,106 milijardi KM) u poređe-nju sa svim prvim kvartalima od 2003. Najveći doprinos godišnjem rastu deficita od 39% su dale glavne kategorije uvoza: mineralna goriva, mašine i aparati, transportna sredstva (sa po 7 proc.poena doprino-sa), zatim bazni metali –najviše željezo (5 proc.poena) i proizvodi biljnog porijekla (3 proc.poena). Uku-pan zbirni deficit ovih pet kategorija je iznosio više od 1,5 milijardi KM, dok su samo mašine i oprema iznosile 430 miliona KM, a nafta 423 miliona KM.
Povećane vrijednosti uvoza iskazane su u svim kategorijama proizvoda (HS na dvije cifre). Najznačajniji je ipak rast uvoza glavnih prethodno navedenih kategorija koje su i formirale ogroman deficit. Najveće učešće u ukupnom uvozu imala je kategorija- mašine, aparati i oprema (17,3%) sa godišnjim rastom od 29%. S obzirom na još uvijek nedovoljnu proizvodnju u ovom sektoru, pokrivenost uvoza izvozom iznosi
40
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
tek 33%. Ipak, najveće pojedinačne stavke (HS na 4 cifre) u ukupnom uvozu su nafta i automobili sa blizu 500 miliona KM uvoza u K1 2008. Vezano za naftu, možemo primjetiti da je porast vrijednosti uvoza (58%) najvećim dijelom posljedica povećanih cijena na svjetskom tržištu, jer se količina u odnosu na K1 2007. promijenila za 11%. Procjena je da je uvozna cijena nafte porasla za oko 39%, što se prenijelo na porast cijena na benziskim pumpama u BiH. U okviru kategorije proizvodi mineralnog porijekla značajni uvozni proizvodi su i kameni ugalj za koksovanje sa rastom uvoza od 50% kao i gas sa 30% rasta g/g.
Bazni metali od kojih najviše željezo i aluminijum i dalje se uvoze radi prerade i daljeg izvoza. Ono što je zabrinjavajuće je pad pokrivenosti uvoza izvozom u oba slučaja, kao i pad izvoznih performansi u slučaju aluminijuma usljed cijenovnog efekta i ugrožene konkurentnosti na inostranim tržištima uz stalne priti-ske na pad cijena.
BiH je i dalje značajan uvoznik lijekova čak i pored solidne domaće proizvodnje (mada umanjene u K1 2008) od strane „Bosnalijeka“ i „Farmavite“. Pored lijekova uvoze se još i proizvodi anorganske hemije za dalju obradu, ali uz pad vrijednosti uvoza (-9,6%) u posmatranom kvartalu. Izvoz anorganske hemije je rastao po stopi od 22%.
Ubrzan rast uvoza transportnih sredstava od 10 procentnih poena (55% g/g) čine najvećim dijelom kori-šteni automobili.
Grafikon 21: Ućešće uvoza glavnih kategorija u ukupnom uvozu BiH
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
16%
18%
2006 K1
Mašine, aparati Proiz. mineralnog porijekla
Bazni metali i proiz.
Proiz. hemijske industrije
Transportna sredstva
2007 K1 2008 K1
Izvor: Centralna banka BiH
Izvozne performanse BH ekonomije se još uvijek ograničavaju na usku bazu proizvoda. Više od pola izvoza, ili preciznije 52,4% otpada na samo tri kategorije: bazni metali (željezo i aluminijum) 28,4% i ka-tegorija mašina i aparata 13,3%, dok proizvodi mineralnog porijekla (električna energija i koks) učestvuju u ukupnom izvozu sa 10,8%. Najveći doprinos rastu izvoza od 15% su imali električna energija i mašine i aparati (6 vs. 3 procentna poena, respektivno).
Visoke stope rasta izvoza se u nekim slučajevima mogu objasniti najvećim dijelom efektom porasta cijena, što je slučaj sa željezom, ali i električnom energijom i koksom, dok to u slučaju aluminijuma nije bio slučaj. Naprotiv, padom cijena aluminijuma na svjetskom tržištu „Aluminij“ Mostar čak izvozi veće količine koje su zamagljene efektom nižih cijena jer su iskazane vrijednosti izvoza na godišnjem nivou umanjene za čak 8%.
U okviru proizvoda hemijske industrije registrovan je 22% rast izvoza anorganske hemije (aluminijum oxid ili glinica) gdje je pokrivenost uvoza izvozom po prvi puta prešla 100%, tačnije 117%. Izvoz lijekova je rastao 33%.
Negativan doprinos rastu od 1 proc. poena je zabilježen u kategoriji Drvo i proizvodi od drveta gdje je zabilježen pad izvoza od 11%. Interesantno, namještaj koji se nalazi u kategoriji razni proizvodi bilježi
41
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
izvrsne stope rasta (20%), kao i značajno učešće u BH izvozu (8%) što nas može navesti na zaključak da BH ekonomija umjesto izvoza trupaca i neobrađenog drveta se preusmjerila na izvoz namještaja, koji je većeg stepena obrade, i koji nosi veću dodanu vrijednost. Pokrivenost uvoza izvozom kod namještaja iznosi 250%.
Grafikon 22: Učešće glavnih kategorija u izvozu BiH
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
2006 K1
Bazni metali Mašine, aparati Proizvodi mineralnog por.
Drvo i proiz. Proiz. hemijske ind.
2007 K1 2008 K1
Izvor: Centralna banka BiH
Spoljna trgovina po zemljama
Posmatrajući spoljnotrgovinske performanse po grupama zemalja sa kojima BiH trguje može se primjeti-ti uobičajen trend- preovlađujuća trgovina sa zemljama Eropske unije (50%), sa godišnjim rastom od 17%, ali i nešto manjim učešćem u korist ostalih zemalja, i sve značajnije trgovanje sa zemljama iz okruženja (učešće od 32% a rast 26% g/g).
Sa druge strane, najveći doprinos rastu deficita su dale upravo zemlje EU koji u ukupnom deficitu na kraju marta 2008. iznosi 40% (rast od 46%). Učešće zemalja sa kojim je BH imala potpisane ugovore o slobodnoj trgovini u ukupnom deficitu je iznosilo 34% (rast od 40%). Suficit je ostvaren jedino u slučaju Albanije i to nepunih 2 miliona KM.
Grafikon 23: Učešće zemalja u deficitu BiH
9%
30%
20%
18%
13%
10%
Hrvatska
Njemačka
Turska
Srbija(do 12.02.2007.)
Mađarska
Italija
Izvor: BHAS
42
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Grafikon 24: Uvoz BiH po grupacijama zemalja
EU
2005 K1 2006 K1 2007 K1 2008 K1
SST
Ostale
0%
20%
40%
60%
80%
100%
60%
34%
6%
61%
32%
7%
62%
30%
8%
57%
31%
11%
Izvor: BHAS
Najznačajniji trgovinski partneri iz EU su i dalje Njemačka i Italija sa sve značajnijim probojem Mađar-ske, posebno na strani uvoza koji je rastao 60%. Najveći doprinos (10 procentnih poena) rastu uvoza su registrovale Hrvatska, Njemačka i Srbija, a rastu izvoza - Srbija, Njemačka i Austrija (9 procentnih poe-na). Od ostalih značajnih zemalja potrebno je izdvojiti Tursku koja je povećala svoje učešće na BH tržištu rastom uvoza od 51% a time i značajnim doprinosom rastu deficita od 5%. Ekspanzija uvoza iz Turske nastala je kad je OMV preuzeo većinski udio u kapitalu najvećih rafinerija u Turskoj, koje gorivo u našu zemlju izvoze bez naplaćivanja carine.35 Turska je time postala drugi najznačajniji snabdjevač naftnih derivata nakon Hrvatske u BiH.
Grafikon 25: Izvoz BiH po grupacijama zemalja
EU
2005 K1 2006 K1 2007 K1 2008 K1
SST
Ostale
0%
20%
40%
60%
80%
100%
54%
29%
17%
53%
29%
18%
49%
32%
19%
48%
33%
20%
Izvor: CBBH
Na strani izvoza najznačajnija godišnja stopa rasta se pojavljuje u slučaju Srbije 51% i Njemačke 21%. U Srbiju se najviše izvoze električna energija i koks, a u Njemačku namještaj, mašine, odjeća i obuća i meta-li- željezo i čelik.
Posmatrajući regionalno poređenje godišnjih stopa rasta uvoza i izvoza možemo primjetiti da je najbolje izvozne performanse zabilježila Srbija, a zatim i Makedonija koje su i imale najbolje stope pokrivenosti uvoza izvozom. Najveći rast uvoza su ostvarile Makedonija i Crna Gora.
35 Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom je predvidio ukidanje svih carinskih ograničenja do 1.1.2007.
43
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Grafikon 26: Regionalno poređenje stopa rasta uvoza, izvoza i pokrivenost uvoza izvozom
-20%
-10%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
promjena uvoza
BiH
42,7% 44,9% 46,2%
20,7%
58,4%
Hrvatska Srbija Crna Gora Makedonija
promjena izvoza pokrivenost uvoza izvozom
Izvor: Agencije za statistiku posmatranih zemalja
45
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
V. STRANE DIREKTNE INVESTICI JE
Stanje direktnih stranih investicija na kraju prvog kvartala 2008. je iznosilo 6,57 milijardi KM, što je za 86,0 miliona KM36 više u odnosu na stanje 31.12.2007.godine.
Evropske zemlje (39) u ukupnom kapitalu učestvuju sa 6,19 milijardi KM ili 94,3% a vanevropske (50) sa 376,13 miliona KM ili 5,7%. Najveća ulaganja od Evropskih zemalja u periodu maj 1994-mart 2008. odno-se se na Srbiju (23,5%), Austriju (12,4%), Hrvatsku (12,1%), i Sloveniju (9,1%), a od vanevropskih Turska (1.1%) i SAD, UAE i Saudijska Arabija sa manje od 1% od ukupnih ulaganja u BiH.
Grafikon 27: Direktna strana ulaganja u BiH u milionima KM
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
K1 -
200
4
U m
ilion
ima
KM
K2 -
200
4
K3 -
200
4
K4 -
200
4
K1 -
200
5
K2 -
200
5
K3 -
200
5
K4 -
200
5
K1 -
200
6
K2 -
200
6
K3 -
200
6
K4 -
200
6
K1 -
200
7
K1 -
200
8
K2 -
200
7
K3 -
200
7
K4 -
200
7
Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Posmatrajući registrovana ulaganja u K1 2008. ne uzimajući u obzir smanjenje kapitala usljed statusnih promjena preduzeća, ukupan priliv je iznosio 89 miliona KM. Ali zbog metodologije kumulativnog praće-nja od 1994. godine uzeto je u obzir smanjenje stranog kapitala od 3 miliona KM, pa u MVTEO se za K1 2008. registruje suma od 86 miliona KM.
Od ukupnog registrovanog kapitala u prvom kvartalu 2008. godine 49,8% odnosi se na ulaganja u osniva-nja novih društava-kompanija, a na dokapitalizacije ranije osnovanih društava-povećanje kapitala 50,2%.
Posmatrajući SDI po zemljama koje su ulagale u BiH u K1 2008. možemo vidjeti da su samo Slovenija i Hrvatska učestvovale sa 53%, a Turska i Italija sa 23% u ukupnom iznosu ulaganja za pomenuti kvartal.
36 Iznos direktnih stranih ulaganja je preuzet iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a razlikuje se od iznosa registrovanog u platnom bilansu cenralne banke BiH za 60,5 miliona KM (manje) zbog različite metodologije praćenja FDI.
46
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Grafikon 28: Najznačajnije zemlje izvor SDI u K1 2008.god.
Ostali
Hrvatska(12 mil)
Slovenija(33,5 mil)
Turska(10 mil)
Srbija(15.6 mil)
Italija(9,7 mil)
SAD(5,4 mil)
Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Registrovani strani kapital pretežno se odnosi na ulaganja u oblast proizvodnje (metaloprerađivačke, drvnoprerađivačke i poljoprivredne) sa 67,8%, trgovine (20%), bankarstva (9%), dok ostala ulaganja po sektorima učestvuju sa 3% u ukupnim stranim ulaganjima.
Ulaganje u K1 2008. je za 53% manje u odnosu na isti period prethodne godine (K1 2007), a kroz do-sadašnje praćenje direktnih stranih ulaganja u BiH može se zaključiti da je njihov obim tokom godine najniži u toku prvog i trećeg kvartala.
PRILOZIBosna i HercegovinaEkonomski trendovijanuar – mart 2008
Jedinica za ekonomska istra`ivanja
Juni, 2008
48
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabe
la 1
: Ind
ustr
ijska
pro
izvo
dnja
u F
BiH
perio
d po
inde
ksu
1-12
.200
71-
3.20
071-
3.20
081.
2008
2.20
083.
2008
bazn
i per
iod
anal
ogni
per
iod
pret
hodn
e go
dine
INDU
STRI
JA U
KUPN
O10
8,6
112,
910
5,0
108,
711
3,7
94,3
C) V
AĐEN
JE R
UDA
I KAM
ENA
105,
697
,111
0,8
114,
211
9,0
100,
8D)
PRE
RAĐI
VAČK
A IN
DUST
RIJA
111,
712
8,9
102,
610
7,7
110,
592
,0E)
PRO
IZVO
DNJA
I SN
ADBI
JEVA
NJE
ELEK
TRIČ
NOM
ENE
RGIJ
OM, G
ASOM
I VO
DOM
101,
789
,710
8,4
108,
611
9,6
97,8
VAĐE
NJE
RUDA
I KA
MEN
A10
) Vađ
enje
kam
enog
i m
rkog
ugl
ja, l
igni
ta i
trese
ta10
4,2
91,7
113,
911
6,2
118,
810
7,1
13) V
ađen
je ru
da m
etal
a11
5,3
120,
410
6,2
58,4
102,
514
8,4
14) V
ađen
je o
stal
ih ru
da i
kam
ena
110,
713
4,4
95,4
106,
312
1,5
74,7
PRER
AĐIV
AČKA
INDU
STRI
JA15
) Pro
izvo
dnja
pre
hram
beni
h pr
oizv
oda
i pić
a10
7,9
111,
110
7,5
110,
410
4,3
107,
816
) Pro
izvo
dnja
duh
ansk
ih p
roiz
voda
95,8
97,5
116,
510
6,1
143,
710
6,5
17) P
roiz
vodn
ja te
kstil
a pr
ediv
a i t
kani
na77
,965
,115
3,4
178,
114
5,9
140,
718
) Pro
izvo
dnja
odj
evni
h pr
edm
eta,
dor
ada
i boj
enje
krz
na99
,510
3,0
145,
815
8,6
168,
210
0,2
19) P
roiz
vodn
ja k
ože
i pre
dmet
a od
kož
e i o
buće
104,
313
6,1
101,
411
8,7
106,
184
,120
) Pre
rada
i pr
oizv
odi o
d dr
veta
i pl
ute
103,
012
9,9
97,8
96,5
129,
576
,221
) Pro
izvo
dnja
cel
uloz
e, p
apira
i pr
oizv
oda
od p
apira
94,4
95,7
109,
112
1,0
103,
510
3,2
22) I
zdav
ačka
dje
latn
ost,
štam
panj
e i r
epro
dukc
ija s
nim
anih
mat
erija
la13
2,0
144,
692
,768
,611
3,1
111,
423
) Pro
izvo
dnja
kok
sa i
deriv
ata
nafte
132,
416
9,8
128,
010
7,1
134,
514
9,4
24) P
roiz
vodn
ja h
emik
alija
i he
mijs
kih
proi
zvod
a12
1,7
179,
265
,998
,285
,532
,225
) Pro
izvo
dnja
pro
izvo
da o
d gu
me
i pla
stik
e11
6,1
164,
810
3,0
97,8
106,
010
4,3
26) P
roiz
vodn
ja p
roiz
voda
od
osta
lih m
iner
ala
105,
421
0,8
111,
015
5,6
113,
493
,627
) Pro
izvo
dnja
osn
ovni
h m
etal
a10
6,6
97,3
116,
310
0,5
113,
113
9,4
28) P
roiz
vodn
ja m
etal
nih
proi
zvod
a os
im m
ašin
a13
8,0
138,
413
2,4
109,
515
2,9
134,
829
) Pro
izvo
dnja
ost
alih
maš
ina
i ure
đaja
140,
311
2,7
125,
511
4,5
138,
812
4,1
30) P
roiz
vodn
ja k
ance
larij
skih
i ra
čuna
rski
h m
ašin
a14
7,0
216,
965
,670
,754
,574
,331
) Pro
izvo
dnja
dru
gih
elek
trons
kih
maš
ina
i apa
rata
80,0
84,0
110,
499
,411
3,6
116,
933
) Pro
izvo
dnja
med
icin
skih
, pre
cizn
ih i
optič
kih
inst
rum
enat
a10
3,1
167,
110
1,3
130,
298
,078
,834
) Pro
izvo
dnja
mot
orni
h vo
zila
i pr
ikol
ica
156,
816
3,2
116,
113
1,7
128,
393
,835
) Pro
izvo
dnja
ost
alih
sao
brać
ajni
h sr
edst
ava
77,0
83,1
237,
421
5,1
180,
238
0,6
36) P
roiz
vodn
ja n
amje
štaj
a i s
lični
h pr
oizv
oda
116,
316
4,6
81,4
96,3
83,2
68,6
37) R
ecik
laža
108,
813
9,3
108,
997
,311
8,5
111,
1PR
OIZV
ODNJ
A I S
NADB
IJEV
ANJE
ELE
KTRI
ČNOM
ENE
RGIJ
OM, G
ASOM
I VO
DOM
40) P
roiz
vodn
ja i
snad
bije
vanj
e el
. Ene
rgijo
m, g
asom
, par
om i
topl
om v
odom
101,
789
,710
8,4
108,
611
9,6
97,8
41) S
kupl
janj
e,pr
očiš
ćava
nje
i dis
tribu
cija
vod
e
Izvo
r: Fe
dera
lni z
avod
za
stat
istik
u FB
iH
49
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Tabe
la 2
: Ind
ustr
ijska
pro
izvo
dnja
u R
S
perio
d po
inde
ksu
1-12
.200
71-
3.20
061-
3.20
071-
3.20
081.
2008
2.20
083.
2008
bazn
i per
iod
anal
ogni
per
iod
pret
hodn
e go
dine
INDU
STRI
JA U
KUPN
O10
1,4
111,
310
5,5
105,
810
4,8
106,
310
6,0
C) V
AĐEN
JE R
UDA
I KAM
ENA
102,
718
5,4
114,
012
4,6
90,6
151,
212
5,0
D) P
RERA
ĐIVA
ČKA
INDU
STRI
JA10
4,1
114,
511
1,2
101,
610
0,6
98,6
105,
0E)
PRO
IZVO
DNJA
I SN
ADBI
JEVA
NJE
ELEK
TRIČ
NOM
ENE
RGIJ
OM, G
ASOM
I VO
DOM
94,6
100,
494
,211
1,7
114,
111
7,0
104,
4VA
ĐENJ
E RU
DA I
KAM
ENA
10) V
ađen
je k
amen
og i
mrk
og u
glja
, lig
nita
i tre
seta
86,7
205,
511
9,9
115,
793
,710
6,1
170,
713
) Vađ
enje
ruda
met
ala
96,6
137,
075
,413
7,3
89,7
186,
412
9,4
14) V
ađen
je o
stal
ih ru
da i
kam
ena
127,
213
7,8
540,
599
,985
,811
6,6
92,8
PRER
AĐIV
AČKA
INDU
STRI
JA15
) Pro
izvo
dnja
pre
hram
beni
h pr
oizv
oda
i pić
a99
,410
4,1
104,
910
4,7
100,
010
5,5
108,
616
) Pro
izvo
dnja
duh
ansk
ih p
roiz
voda
75,6
100,
458
,517
4,7
306,
197
,594
,617
) Pro
izvo
dnja
teks
tila
pred
iva
i tka
nina
179,
460
,221
3,5
111,
436
,439
,123
2,1
18) P
roiz
vodn
ja o
djev
nih
pred
met
a, d
orad
a i b
ojen
je k
rzna
127,
813
1,1
123,
910
1,3
118,
411
7,0
75,3
19) P
roiz
vodn
ja k
ože
i pre
dmet
a od
kož
e i o
buće
83,9
83,3
58,1
97,4
106,
810
5,1
81,6
20) P
rera
da i
proi
zvod
i od
drve
ta i
plut
e91
,325
4,0
126,
997
,597
,210
2,3
93,7
21) P
roiz
vodn
ja c
elul
oze,
pap
ira i
proi
zvod
a od
pap
ira11
7,0
87,5
105,
911
3,9
123,
912
3,0
98,4
22) I
zdav
ačka
dje
latn
ost,
štam
panj
e i r
epro
dukc
ija s
nim
anih
mat
erija
la96
,811
2,5
112,
783
,589
,478
,685
,623
) Pro
izvo
dnja
kok
sa i
deriv
ata
nafte
108,
637
,611
5,6
105,
280
,710
9,0
113,
424
) Pro
izvo
dnja
hem
ikal
ija i
hem
ijski
h pr
oizv
oda
97,2
90,0
96,1
97,5
102,
910
3,0
89,1
25) P
roiz
vodn
ja p
roiz
voda
od
gum
e i p
last
ike
96,1
98,9
69,8
126,
112
1,0
126,
313
0,1
26) P
roiz
vodn
ja p
roiz
voda
od
osta
lih m
iner
ala
107,
315
0,2
195,
813
6,6
105,
317
3,3
128,
127
) Pro
izvo
dnja
osn
ovni
h m
etal
a84
,919
3,2
86,7
107,
710
3,8
90,2
130,
928
) Pro
izvo
dnja
met
alni
h pr
oizv
oda
osim
maš
ina
105,
710
4,2
144,
675
,993
,271
,870
,629
) Pro
izvo
dnja
ost
alih
maš
ina
i ure
đaja
130,
956
,499
,685
,011
3,7
56,8
99,2
30) P
roiz
vodn
ja k
ance
larij
skih
i ra
čuna
rski
h m
ašin
a13
7,8
120,
019
0,3
63,8
77,3
73,8
53,5
31) P
roiz
vodn
ja d
rugi
h el
ektro
nski
h m
ašin
a i a
para
ta90
,010
5,5
92,4
131,
370
,615
7,0
185,
532
) Pro
izvo
dnja
radi
o,TV
i ko
mun
ikac
ione
opr
eme
33,3
2,8
333,
36,
70,
00,
033
,333
) Pro
izvo
dnja
med
icin
skih
, pre
cizn
ih i
optič
kih
inst
rum
enat
a92
,485
,315
9,7
117,
197
,521
9,6
63,9
34) P
roiz
vodn
ja m
otor
nih
vozi
la i
prik
olic
a11
4,9
222,
611
2,1
155,
318
1,8
127,
316
8,0
35) P
roiz
vodn
ja o
stal
ih s
aobr
aćaj
nih
sred
stav
a11
3,7
112,
811
1,0
135,
611
9,0
113,
816
9,9
36) P
roiz
vodn
ja n
amje
štaj
a i s
lični
h pr
oizv
oda
174,
013
2,1
135,
395
,764
,211
8,5
103,
837
) Rec
ikla
ža15
1,5
97,2
268,
673
,910
8,1
85,7
52,4
PROI
ZVOD
NJA
I SNA
DBIJ
EVAN
JE E
LEKT
RIČN
OM E
NERG
IJOM
, GAS
OM I
VODO
M40
) Pro
izvo
dnja
i sn
adbi
jeva
nje
el. E
nerg
ijom
, gas
om, p
arom
i to
plom
vod
om94
,610
0,4
94,2
111,
711
4,1
117,
010
4,4
Izvo
r: Re
publ
ički
zav
od z
a st
atistik
u RS
50
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabe
la 3
. Rea
lni s
ekto
r -
indu
strij
a i u
slug
e
Vrije
dnos
t po
inde
ksu
1-12
.200
71-
3.20
071-
3.20
081.
2008
2.20
083.
2008
bazn
i per
iod
isti
perio
d pr
etho
dne
godi
ne
Proi
zvod
nja
Indu
strij
ska
proi
zvod
nja
FBiH
108,
611
2,9
105,
010
8,7
113,
794
,3
RS10
1,4
105,
510
5,8
104,
810
6,3
106
Građ
evin
arst
vo (v
rijed
nost
rado
va)
FBiH
122,
620
0,2
156,
720
2,0
147,
815
2,1
RS12
9,6
180,
712
4,9
156,
218
7,2
86,2
Prije
voz
Cest
ovni
(pre
veze
no ro
be)
FBiH
153,
218
6,5
105,
4Kv
art o
bjav
ljKv
art o
bjav
ljKv
art o
bjav
lj
RS12
0,6
200,
010
3,2
207,
512
1,6
99,4
Cest
ovni
(pr
evez
eni p
utni
ci)
FBiH
102,
610
9,6
89,6
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
RS10
8,3
120,
010
1,4
100,
810
3,2
95,8
Grad
sko
- Pr
igra
dski
Prij
evoz
(pre
veze
ni p
utni
ci)
FBiH
76,3
77,1
97,9
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
RS10
7,6
116,
599
,993
,798
,510
2,7
Želje
znič
ki (p
reve
zeno
robe
)FB
iH10
5,4
99,3
140,
3Kv
art o
bjav
ljKv
art o
bjav
ljKv
art o
bjav
lj
RS99
,610
3,3
106,
710
4,7
100,
711
4,4
Želje
znič
ki (p
reve
zeni
put
nici
)FB
iH10
4,5
101,
313
2,1
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
RS92
,697
,210
6,9
100,
010
6,7
113,
1
Turiz
amDo
mać
iFB
iH11
8,0
116,
910
4,5
103,
110
9,3
101,
9
RS11
1,0
108,
511
6,5
106,
212
1,6
120,
8
Stra
niFB
iH11
7,9
116,
910
6,6
98,9
114,
810
5,9
RS12
4,3
123,
411
1,8
124,
310
3,1
106,
7
Izvo
ri: E
ntite
tski
zav
odi z
a st
atistik
u
51
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Tabe
la 4
. Pos
lova
nje
u tr
govi
ni n
a m
alo
i ugo
stite
ljstv
u
Vrije
dnos
t po
inde
ksu
2007
K1 2
007
K1 2
008
1.20
082.
2008
3.20
08ba
zni p
erio
dis
ti pe
riod
pret
hodn
e go
dine
Trgo
vina
na
mal
o
tren
utne
cije
neFB
iH11
4,0
124,
512
1,5
117,
112
6,1
121,
4
defla
cija
cije
na in
deks
om p
otro
šačk
ih c
ijena
112,
012
3,3
113,
811
0,1
118,
311
3,0
tren
utne
cije
neRS
116,
212
6,2
131,
212
8,7
141,
112
5,5
defla
cija
cije
na in
deks
om tr
govi
ne n
a m
alo
114,
912
5,6
123,
712
1,6
133,
411
7,6
Ugos
titel
jstv
o
tren
utne
cije
neFB
iH12
4,7
119,
512
4,5
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
Kvar
t obj
avlj
defla
cija
cije
na in
deks
om tr
govi
ne n
a m
alo
122,
511
8,3
116,
6Kv
art o
bjav
ljKv
art o
bjav
ljKv
art o
bjav
lj
tren
utne
cije
neRS
117,
011
2,3
135,
413
7,8
137,
913
0,8
defla
cija
cije
na in
deks
om tr
govi
ne n
a m
alo
115,
711
1,7
127,
613
0,2
130,
312
2,6
Izvo
ri: E
ntite
tski
zav
odi z
a st
atistik
u
52
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabe
la 5
: Trž
ište
rad
a
mje
sec
broj
zap
osle
nih
broj
nez
apos
leni
hst
opa
neza
posl
enos
tipr
osje
čne
neto
pla
tepr
osje
čne
neto
pen
zije
*Bi
HFB
iHRS
Brčk
oBi
HFB
iHRS
Br~k
oBi
HFB
iHRS
Brčk
oBi
HFB
iHRS
Brčk
oBi
HFB
iHRS
Brčk
oos
obe
%KM
I-200
338
6397
4541
3129
2040
1459
0516
186
43,0
%47
651
038
670
416
018
812
0
II-20
0338
6668
45
5587
2928
2814
6604
1615
543
,1%
475
512
372
690
160
188
120
III-2
003
6336
6338
7134
2346
8611
843
4525
1329
3204
1440
6015
249
41,7
%43
,1%
38,0
%56
,3%
473
516
371
684
160
189
120
IV-2
003
3873
7844
8784
2928
4314
2354
1358
743
,1%
479
523
369
677
162
188
125
V-20
0338
7502
4502
4329
2626
1426
2114
996
43,0
%48
152
537
368
816
218
812
5
VI-2
003
3878
5011
843
4533
7329
3970
1436
6615
737
43,1
%57
,1%
484
527
379
690
162
188
126
VII-2
003
3878
3245
9015
2974
7714
5112
1642
643
,4%
486
531
374
694
166
188
136
VIII-
2003
3880
9446
2100
2993
4014
6040
1672
043
,5%
487
527
381
691
166
188
136
IX-2
003
6375
7538
7542
2381
9011
843
4666
0430
2271
1472
0017
133
42,3
%43
,8%
38,2
%59
,1%
488
527
376
691
173
199
137
X-20
0338
7198
4678
4730
3054
1476
3517
158
43,9
%48
852
838
671
517
519
914
4
XI-2
003
3876
7946
8486
3034
5414
7980
1705
243
,9%
499
528
394
704
178
199
151
XII-2
003
3872
9411
843
4680
6730
4830
1465
7416
663
44,0
%58
,5%
486
530
385
707
181
199
159
147
I-200
438
7099
4619
4330
6806
1383
7316
764
44,2
%49
652
739
471
018
419
915
716
5
II-20
0438
7197
4644
9230
8017
1396
1416
861
44,3
%49
552
540
670
418
519
916
016
7
III-2
004
6350
6438
7212
2355
7812
274
4665
4130
9875
1398
0616
860
42,4
%44
,5%
37,2
%57
,9%
494
526
405
707
186
199
161
167
IV-2
004
3875
72
4664
6530
9866
1398
6616
733
44,4
%49
953
041
070
318
519
916
116
8
V-20
0438
7592
4651
0030
9226
1391
0616
768
44,4
%50
653
541
870
618
519
916
116
7
VI-2
004
3876
5112
498
4678
4131
1619
1392
8116
941
44,6
%57
,5%
509
538
427
701
185
198
161
166
VII-2
004
3888
8447
4051
3172
9713
9572
1718
244
,9%
506
535
427
708
190
206
161
169
VIII-
2004
3890
0647
7914
3210
9313
9675
1714
645
,2%
509
536
434
704
190
206
161
169
IX-2
004
6387
2138
9119
2368
9912
703
4822
1132
3111
1418
6717
233
43,0
%45
,4%
37,5
%57
,6%
506
534
423
703
191
207
161
170
X-20
0438
9502
4806
7232
3537
1396
0217
533
45,4
%50
853
443
371
419
220
816
217
0
XI-2
004
3893
6048
2342
3239
8414
0643
1771
545
,4%
510
537
433
711
197
209
175
177
XII-2
004
3895
2312
678
4860
8832
5738
1424
6217
888
45,5
%58
,5%
521
545
455
711
197
209
175
178
I-200
538
9437
4908
1832
8225
1448
2317
770
45,7
%52
254
243
170
320
221
817
518
1
II-20
0538
9866
4966
6033
0398
1479
0118
361
45,9
%52
954
545
970
220
221
917
518
2
III-2
005
6435
3638
9844
2410
4712
645
5009
4133
1417
1512
0218
322
43,8
%45
,9%
38,5
%59
,2%
530
548
460
706
202
220
175
182
IV-2
005
3900
5650
3754
3316
3915
3474
1864
146
,0%
526
547
452
684
202
219
175
182
V-20
0539
0289
5030
9733
0827
1536
2518
645
45,9
%53
355
545
266
920
521
918
118
4
VI-2
005
3889
1213
041
5074
2933
5000
1542
0218
227
46,3
%58
,3%
536
556
464
663
206
219
185
188
VII-2
005
3875
5851
2083
3416
5015
3700
1673
346
,9%
538
556
471
662
208
219
189
190
53
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
VIII-
2005
3870
9651
6214
3440
2515
5050
1713
947
,1%
543
561
472
671
208
219
189
190
IX-2
005
6445
1638
7009
2442
0013
307
5181
2634
5691
1549
3517
500
44,6
%47
,2%
38,8
%56
,5%
544
563
472
665
208
219
189
191
X-20
0538
7275
5205
5334
6294
1563
3517
924
47,2
%55
156
547
666
421
122
519
019
3
XI-2
005
3870
8351
6078
3465
9615
1607
1787
547
,2%
552
569
474
665
213
225
194
195
XII-2
005
3865
9213
196
5080
3934
7478
1423
3118
230
47,3
%58
%56
558
249
066
121
822
520
620
2
I-200
638
6377
5103
4534
9137
1427
5418
454
47,5
%57
059
248
366
222
223
020
920
4
II-20
0638
6680
5130
6735
0187
1445
1018
370
47,5
%56
057
948
966
322
223
120
920
6
III-2
006
6476
4638
6999
2473
4313
304
5145
5835
1367
1453
3117
860
44,3
%47
,6%
37,0
%56
,5%
572
591
494
666
223
231
209
206
IV-2
006
3880
1651
5052
3512
6414
5678
1811
047
,5%
577
596
508
672
222
230
209
206
V-20
0638
8436
5133
5935
0958
1448
3017
571
47,5
%58
159
951
667
022
323
121
020
7
VI-2
006
3894
5713
753
5113
7135
2193
1422
5216
926
47,5
%55
,2%
584
599
524
677
227
238
210
209
VII-2
006
3898
4951
6005
3565
7914
1932
1749
447
,8%
586
602
530
679
228
239
210
209
VIII-
2006
3900
7651
6643
3574
7814
1586
1757
947
,8%
591
606
535
670
227
238
210
207
IX-2
006
6624
7539
1498
2571
1013
867
5184
7135
9177
1413
4817
946
43,9
%47
,8%
35,5
%56
,4%
592
609
538
675
227
238
210
207
X-20
0639
2116
5192
2736
0049
1414
0417
774
47,9
%59
961
453
969
123
424
921
021
2
XI-2
006
3928
3952
1162
3604
6914
2899
1779
447
,9%
601
619
537
671
234
249
211
212
XII-2
006
3928
6514
118
5248
3936
2368
1441
0618
365
48,0
%56
,5%
613
632
550
685
239
257
211
216
I-200
739
2734
5315
3136
7449
1461
8017
902
48,3
%61
463
453
166
724
526
521
222
3
II-20
0739
4038
5369
6937
1161
1476
7318
135
48,5
%61
763
256
067
224
526
621
222
2
III-2
007
6675
2639
6003
2573
2814
195
5354
8937
1156
1465
1717
816
44,5
%48
,4%
36,3
%55
,7%
625
641
569
680
246
267
213
228
IV-2
007
3968
8953
2834
3709
6114
4306
1756
748
,3%
635
651
577
678
255
279
215
234
V-20
0739
7754
5297
3337
0738
1416
1017
385
48,2
%64
366
357
667
025
727
922
123
8
VI-2
007
4012
5414
553
5310
3537
3519
1401
8917
327
48,2
%54
,4%
641
657
584
676
262
285
226
243
VII-2
007
4078
8552
5175
3704
1013
8285
1648
047
,6%
642
660
576
681
264
284
231
246
VIII-
2007
4083
4352
2690
3698
8613
6520
1628
447
,5%
651
668
593
687
270
292
237
252
IX-2
007
6837
6040
9897
2590
9014
773
5212
8837
1017
1349
5715
314
43,3
%47
,5%
34,2
%50
,9%
652
666
598
688
273
291
242
256
X-20
0741
3669
5196
1537
1342
1338
1514
458
47,3
%66
167
960
168
627
829
924
526
0
XI-2
007
4191
2551
8055
3703
0313
3645
1410
746
,9%
672
695
607
694
280
299
250
263
XII-2
007
4234
4015
123
5156
5036
7570
1342
0713
873
46,5
%47
,8%
681
697
628
734
283
299
255
258
I-200
842
3651
5166
8636
6705
1361
0813
873
46,4
%67
771
058
469
630
633
026
728
7
II-20
0842
5215
5171
8136
5232
1381
3413
815
46,2
%71
671
372
470
630
633
126
628
7
III-2
008
4277
4715
337
5095
7035
7281
1384
9713
792
45,5
%47
,3%
726
724
731
716
312
332
280
298
Izvo
r: Ag
enci
ja z
a st
atistik
u Bi
H, Z
avod
i za
stat
istik
u FB
iH i
RS, e
ntite
tski
Zav
odi z
a za
pošlja
vanj
e, F
ond
za P
IO/M
IO F
BiH
i RS
*pro
sječ
ne n
eto
penz
ije z
a Bi
H su
izra
čuan
te n
a os
novu
bro
ja p
enzi
nera
od
stra
ne D
EP o
sobl
ja
54
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabe
la 6
: Kva
rtal
ni p
rihod
i i r
asho
di c
entr
alni
h bu
džet
skih
niv
oa u
K1
i K1-
K4, 2
003.
-200
8.
2003
.20
04.
2005
.20
06.
2007
.20
08.
K1K1
-K4
K1K1
-K4
K1K1
-K4
K1K1
-K4
K1K1
-K4
K1
AUK
UPNI
PRI
HODI
I GR
ANTO
VI (1
+2)
BiH
44,1
76,7
5919
2,08
1,94
852
,661
,972
245,
477,
676
81,4
73,8
8238
0,66
4,60
314
0,08
3,51
270
0,24
1,16
016
2,90
4,32
079
0,64
2,85
819
3,17
9,79
1FB
iH21
2,95
8,45
51,
013,
423,
844
228,
539,
769
1,05
7,59
3,25
016
9,58
0,74
61,
044,
736,
862
184,
635,
796
1,00
1,97
9,50
422
8,74
6,83
91,
397,
993,
286
260,
293,
972
RS20
8,55
2,42
01,
003,
056,
293
207,
665,
157
997,
440,
321
202,
610,
619
924,
864,
850
244,
796,
855
1,12
7,60
5,09
527
5,00
5,39
11,
292,
736,
340
330,
622,
197
1Uk
upni
prih
odi (
1.1+
1.2)
BiH
36,2
50,1
6318
1,77
4,41
639
,671
,587
223,
404,
172
78,7
21,1
5930
9,57
3,31
713
9,17
9,92
363
5,35
6,62
815
7,65
2,89
377
0,22
5,49
518
9,87
4,71
3FB
iH19
8,28
9,73
099
2,23
5,65
622
8,53
9,76
91,
057,
593,
250
169,
580,
746
1,03
5,06
6,96
218
4,63
5,79
61,
001,
979,
504
228,
746,
839
1,39
7,99
3,28
626
0,29
3,97
2RS
201,
030,
101
991,
641,
005
207,
466,
685
996,
608,
135
202,
217,
689
923,
293,
130
244,
096,
855
1,12
5,00
5,09
527
4,60
5,39
11,
290,
236,
340
330,
122,
197
1.1
Teku
ći p
rihod
i (1.
1.1+
1.1.
2+1.
1.3)
BiH
35,7
40,7
6714
8,43
0,39
830
,120
,270
173,
173,
340
71,9
31,6
8630
9,57
3,31
713
6,12
7,71
863
5,35
6,62
815
6,57
3,32
472
4,90
8,49
718
6,73
0,66
4FB
iH19
8,28
9,73
099
2,23
5,65
522
8,53
9,76
91,
057,
591,
300
169,
580,
746
994,
737,
785
184,
606,
997
1,00
1,94
9,13
022
8,74
6,83
91,
219,
517,
950
260,
230,
650
RS20
1,03
0,10
199
1,64
1,00
520
7,46
6,68
599
6,60
8,13
520
2,21
7,68
992
3,29
3,13
024
4,09
6,85
51,
125,
005,
095
274,
605,
391
1,29
0,23
6,34
033
0,12
2,19
7
1.1.
1Pr
ihod
i od
pore
za (1
.1.1
.1+
...+
1.1.
1.6)
BiH
00
00
61,6
50,9
5025
1,50
0,00
012
3,35
1,70
056
6,00
0,00
013
6,54
4,70
863
2,40
0,00
016
4,82
5,57
7FB
iH17
9,37
3,32
890
2,72
4,87
118
1,74
8,63
589
6,81
6,35
314
9,67
6,96
979
2,94
4,79
415
8,87
0,67
180
9,80
6,75
920
7,47
4,54
894
8,20
2,34
722
9,16
1,71
7RS
161,
182,
051
773,
966,
932
164,
305,
259
805,
173,
018
164,
006,
542
801,
761,
508
209,
196,
855
965,
805,
095
243,
105,
391
1,12
0,13
6,34
026
8,62
2,19
7
1.1.
1.1
Prih
odi o
d in
dire
ktni
h po
reza
sa
JR U
IOBI
H0
00
061
,650
,950
251,
500,
000
123,
351,
700
566,
000,
000
136,
544,
708
632,
400,
000
164,
825,
577
FBiH
00
00
124,
469,
893
738,
753,
677
138,
992,
166
758,
271,
607
191,
296,
196
903,
204,
003
209,
712,
394
RS0
00
060
,287
,763
374,
232,
469
132,
396,
855
720,
205,
095
178,
205,
391
900,
036,
340
197,
922,
197
1.1.
1.2
Pore
z na
robe
i us
luge
BIH
00
00
00
00
00
0FB
iH84
,759
,942
408,
433,
677
96,6
19,4
2644
4,77
9,72
066
6,74
966
0,65
70
00
00
RS10
0,41
6,38
249
6,45
0,16
710
5,95
0,50
654
8,79
5,84
062
,978
,868
259,
689,
220
27,9
00,0
0041
,400
,000
2,80
0,00
013
,100
,000
5,00
0,00
0
1.1.
1.2.
1Po
rez
na p
rom
et ro
ba i
uslu
gaBi
H0
00
00
00
0FB
iH0
00
00
00
00
RS62
,496
,349
295,
649,
706
69,4
06,2
3234
8,56
5,11
159
,865
,920
247,
237,
428
27,8
00,0
0041
,100
,000
2,70
0,00
011
,500
,000
2,90
0,00
0
1.1.
1.2.
2Ak
cize
BiH
00
00
00
00
FBiH
84,7
59,9
4240
8,43
3,67
796
,619
,426
444,
779,
720
666,
749
660,
657
00
00
0RS
37,9
20,0
3320
0,80
0,46
136
,544
,274
200,
230,
729
3,11
2,94
812
,451
,792
100,
000
300,
000
100,
000
1,60
0,00
02,
100,
000
1.1.
1.3
Pore
z na
međ
unar
odnu
trg
ovin
u i t
rans
akci
je
BiH
00
00
00
00
00
0FB
iH92
,178
,113
474,
602,
101
79,1
24,1
0742
0,77
5,09
17,
487,
031
9,16
8,89
572
,467
440,
300
99,2
2937
2,03
316
2,58
9RS
26,8
06,0
6414
9,41
1,78
622
,450
,283
112,
892,
997
1,17
1,94
41,
288,
358
010
0,00
00
100,
000
0
1.1.
1.4
Pore
z na
doh
odak
, dob
it i k
apita
lnu
dobi
tBi
H0
00
00
00
00
FBiH
2,43
5,27
319
,689
,093
6,00
5,10
230
,419
,739
16,5
14,4
4342
,100
,902
19,1
88,8
5748
,388
,695
15,3
12,2
0141
,315
,736
18,3
50,2
52RS
10,6
42,7
6724
,491
,790
10,9
78,5
4325
,905
,320
13,1
50,9
3552
,603
,740
17,5
00,0
0033
,800
,000
30,1
00,0
0071
,100
,000
34,1
00,0
00
1.1.
1.5
Pore
z na
pla
tu i
radn
u sn
agu
BIH
00
00
00
00
0
FBiH
00
00
00
00
0
RS18
,444
,934
84,3
43,1
0320
,141
,869
96,3
56,0
0822
,797
,128
91,1
88,5
1225
,100
,000
132,
200,
000
24,3
00,0
0010
9,50
0,00
026
,300
,000
1.1.
1.6
Osta
li po
rezi
Bi
H0
00
00
00
00
FBiH
00
841,
803
538,
853
2,26
0,66
361
7,18
12,
706,
157
766,
922
3,31
0,57
593
6,48
3RS
4,87
1,90
319
,270
,085
4,78
4,05
821
,222
,853
3,61
9,90
422
,759
,209
6,30
0,00
038
,100
,000
7,70
0,00
026
,300
,000
5,30
0,00
0
1.1.
2Ne
pore
zni p
rihod
iBi
H13
,991
,767
56,7
30,3
987,
500,
270
46,4
37,6
1610
,280
,736
58,0
73,3
1712
,776
,018
69,3
56,6
2820
,028
,616
92,5
08,4
9721
,905
,087
FBiH
18,9
16,4
0289
,510
,784
46,7
91,1
3416
0,77
4,94
719
,903
,777
201,
792,
991
25,7
36,3
2619
2,14
2,37
121
,272
,291
271,
315,
603
31,0
68,9
33RS
39,8
48,0
5121
7,67
4,07
343
,161
,426
191,
435,
117
38,2
11,1
4712
1,53
1,62
234
,900
,000
159,
200,
000
31,5
00,0
0017
0,10
0,00
061
,500
,000
1.2
Kapi
taln
i prim
ici
Capi
tal r
even
ue
BiH
00
00
00
00
00
178,
962
FBiH
01
01,
950
040
,329
,177
28,7
9930
,374
010
,258
,622
63,3
22RS
00
00
00
00
0
55
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
1.3
1.4
1.5
Nam
jens
ki p
rihod
i za
spec
ijaln
e pr
ogra
me
CIPS
Prih
odi
Vanr
edni
prih
odi
BiH
30,0
003,
664,
121
270,
000
3,62
7,55
616
,615
727,
742
00
00
0Bi
H31
6,54
311
,496
,156
8,46
2,58
441
,684
,881
6,03
1,01
812
,867
,915
2,01
7,50
76,
739,
910
00
0
BiH
162,
853
3,17
9,53
221
8,73
32,
619,
026
741,
840
4,31
4,57
41,
034,
698
4,46
7,42
81,
079,
569
8,33
0,88
52,
965,
087
1.6
Osta
li pr
ihod
i (tra
nsfe
ri iz
pr
etho
dne
godi
ne e
tc.)
BiH
015
,004
,209
600,
000
2,29
9,36
90
18,2
21,0
170
36,1
65,8
730
36,9
86,1
130
FBiH
00
00
00
00
016
8,21
6,71
40
RS0
00
00
00
00
00
2Gr
anto
vi -
Pot
pore
Bi
H7,
926,
596
10,3
07,5
3212
,990
,385
22,0
73,5
042,
752,
723
34,9
60,0
3890
3,58
917
,511
,321
5,25
1,42
720
,417
,363
3,30
5,07
8FB
iH14
,668
,725
21,1
88,1
880
00
9,66
9,90
00
00
00
RS7,
522,
319
11,4
15,2
8819
8,47
283
2,18
639
2,93
01,
571,
720
700,
000
2,60
0,00
040
0,00
02,
500,
000
500,
000
BUK
UPNI
RAS
HODI
I NE
TO P
OZAJ
MLJ
IVAN
JEBi
H33
,630
,415
185,
208,
314
41,2
61,3
1922
9,73
0,61
766
,666
,741
339,
503,
291
122,
392,
078
655,
110,
747
141,
152,
524
696,
091,
848
148,
510,
198
FBiH
214,
461,
389
1,09
5,25
6,45
917
6,24
0,30
81,
034,
684,
260
125,
741,
983
920,
806,
348
86,8
42,3
2084
3,24
5,18
311
0,87
6,66
91,
276,
046,
976
205,
660,
024
RS20
0,01
1,18
297
3,20
2,30
521
0,37
9,92
399
0,37
3,30
919
0,11
9,13
098
0,07
7,43
120
6,10
0,00
01,
028,
753,
000
262,
200,
000
1,21
6,70
0,00
038
1,40
0,00
0
1Uk
upni
rash
odi (
1.1+
1.2+
1.3+
1.4)
BiH
33,6
30,4
1518
5,20
8,31
441
,261
,319
229,
730,
617
66,6
66,7
4133
9,50
3,29
112
2,39
2,07
865
5,11
0,74
714
1,15
2,52
469
6,09
1,84
814
8,51
0,19
8FB
iH21
4,46
1,38
91,
095,
256,
459
176,
240,
308
1,03
4,68
4,26
012
5,74
1,98
392
0,80
6,34
886
,842
,320
843,
245,
183
110,
876,
669
1,26
5,69
5,69
020
5,66
0,02
4RS
200,
011,
182
973,
202,
305
210,
379,
923
990,
373,
309
190,
119,
130
980,
077,
431
206,
100,
000
1,02
8,75
3,00
026
2,20
0,00
01,
216,
700,
000
381,
400,
000
1.1
Teku
ći ra
shod
i (1.
1.1+
1.1.
2)Bi
H30
,246
,612
143,
473,
093
36,8
02,7
2719
3,95
3,08
155
,601
,865
260,
544,
031
113,
605,
884
543,
827,
072
127,
911,
116
571,
513,
568
146,
212,
765
FBiH
210,
516,
685
1,06
1,78
9,02
917
6,23
8,36
899
3,69
9,65
012
5,11
0,47
586
0,34
4,99
386
,643
,360
799,
228,
211
110,
390,
314
1,17
7,55
6,50
319
4,31
1,45
6RS
198,
661,
272
940,
647,
401
207,
021,
646
955,
552,
924
187,
696,
763
940,
188,
096
201,
300,
000
1,00
0,25
3,00
025
5,90
0,00
01,
138,
100,
000
370,
600,
000
1.1.
1Ka
mat
eBi
H0
00
00
00
00
00
FBiH
36,6
32,4
6316
1,40
5,96
65,
268,
921
50,4
24,4
2513
5,76
61,
275,
220
722,
744
1,53
2,25
858
5,98
11,
425,
579
1,16
0,73
8RS
12,5
59,4
7975
,284
,906
10,7
87,8
6153
,775
,318
96,7
0831
3,85
40
253,
000
00
0
1.1.
2Os
tali
rash
odi,
iskl
juču
jući
kam
ate
BiH
30,2
46,6
1214
3,47
3,09
336
,802
,727
193,
953,
081
55,6
01,8
6526
0,54
4,03
111
3,60
5,88
454
3,82
7,07
212
7,91
1,11
657
1,51
3,56
814
6,21
2,76
5FB
iH17
3,88
4,22
290
0,38
3,06
317
0,96
9,44
794
3,27
5,22
612
4,97
4,71
085
9,06
9,77
385
,920
,616
797,
695,
953
109,
804,
333
1,17
6,13
0,92
419
3,15
0,71
8RS
186,
101,
793
865,
362,
495
196,
233,
785
901,
777,
606
187,
600,
055
939,
874,
242
201,
300,
000
1,00
0,00
0,00
025
5,90
0,00
01,
138,
100,
000
370,
600,
000
1.1.
2.1
Plat
e i n
akna
deBi
H23
,552
,179
103,
156,
158
27,0
35,8
0714
1,47
7,81
542
,712
,708
197,
061,
352
97,8
84,3
9643
0,69
6,99
710
9,10
6,67
846
1,63
9,98
411
9,02
5,92
0FB
iH75
,588
,625
360,
265,
317
58,0
58,4
1633
0,53
8,04
243
,462
,892
267,
123,
167
20,7
75,4
1114
7,38
5,89
526
,859
,547
183,
236,
503
37,0
97,2
76RS
82,2
93,7
1435
8,28
2,66
490
,767
,357
365,
355,
658
89,4
70,7
3536
4,12
4,81
882
,500
,000
364,
400,
000
95,7
00,0
0040
9,80
0,00
012
9,90
0,00
0
1.1.
2.2
Mat
erija
l i u
slug
eBi
H6,
692,
133
37,8
28,4
979,
766,
920
52,4
73,7
6612
,889
,157
63,4
52,6
7915
,721
,488
113,
130,
075
18,8
04,4
3810
9,87
3,58
427
,150
,673
FBiH
11,7
60,4
5597
,193
,364
10,6
14,4
3077
,538
,236
8,86
4,49
178
,114
,729
6,39
4,91
843
,714
,902
7,53
7,95
863
,536
,645
14,7
70,4
93RS
28,0
18,2
4214
1,02
9,86
613
,473
,230
89,2
90,7
4812
,063
,502
82,8
28,7
4818
,300
,000
78,7
00,0
0022
,600
,000
101,
200,
000
25,7
00,0
00
1.1.
2.3
Subv
enci
je i
trans
feri
BiH
2,30
02,
488,
438
01,
500
030
,000
00
00
36,1
72FB
iH86
,535
,141
442,
924,
383
102,
196,
601
533,
598,
947
72,5
47,3
2751
2,63
1,87
758
,750
,287
603,
340,
156
75,4
06,8
2892
9,35
7,77
614
1,28
2,95
0RS
75,3
27,1
4134
2,81
6,06
380
,554
,840
413,
523,
640
72,7
07,8
4840
5,82
8,92
781
,900
,000
468,
700,
000
109,
900,
000
513,
000,
000
169,
800,
000
1.1.
2.4
Osta
la p
otro
šnja
BiH
00
00
0FB
iH0
100,
000
1,60
0,00
010
0,00
01,
200,
000
03,
255,
000
00
0RS
462,
696
23,2
33,9
0211
,438
,358
33,6
07,5
6013
,357
,970
87,0
91,7
4918
,600
,000
88,2
00,0
0027
,700
,000
114,
100,
000
45,2
00,0
00
1.2.
Kapi
taln
i ras
hodi
BiH
4,93
03,
882,
610
736
3,26
6,16
212
9,95
513
,989
,965
204,
325
30,9
89,6
9746
3,55
939
,912
,226
329,
954
FBiH
3,21
3,76
725
,561
,306
1,94
040
,984
,609
631,
508
60,4
61,3
5519
8,96
044
,016
,972
486,
355
88,1
39,1
8711
,348
,568
RS1,
349,
910
32,5
54,9
043,
358,
277
34,8
20,3
852,
422,
367
39,8
89,3
354,
800,
000
28,5
00,0
006,
300,
000
78,6
00,0
0010
,800
,000
1.3.
Prog
ram
i pos
ebne
nam
jene
BIH
3,37
8,87
331
,976
,862
4,45
7,85
629
,266
,145
10,9
34,9
2157
,306
,035
7,50
7,80
367
,060
,166
7,76
3,68
779
,012
,148
1,33
7,17
2Od
čeg
a:CI
PSBi
H1,
385,
925
13,2
51,4
520
5,49
6,69
326
,592
3,99
0,10
334
3,76
63,
357,
680
00
0Od
čeg
a:Di
rekt
ni tr
ansf
eri s
a JR
UIO
BiH
669,
650
9,42
4,83
31,
284,
483
6,33
9,89
31,
260,
833
7,38
3,88
62,
606,
586
19,7
55,7
631,
902,
801
7,17
7,82
61,
337,
172
1.4
Reze
rva
BiH
5,87
5,74
93,
245,
229
7,66
3,26
01,
074,
066
13,2
33,8
125,
014,
162
5,65
3,90
663
0,30
7FB
iH73
0,93
87,
906,
124
00
00
00
00
0RS
00
00
00
00
00
0
56
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
2Ne
to p
ozaj
mlji
vanj
eBi
H0
00
00
00
00
00
FBiH
014
,558
,219
240,
190
8,52
6,11
12,
597,
260
19,3
34,8
510
17,7
48,6
380
10,3
51,2
861,
166,
141
RS0
-64,
986
0-2
,147
,644
465,
565
630,
532
00
00
0
2.1
Poza
jmlji
vanj
eBi
H0
00
00
00
00
00
FBiH
14,5
62,4
7124
0,19
08,
530,
363
2,59
7,26
019
,334
,851
017
,748
,638
010
,351
,286
1,16
6,14
1RS
00
06,
044,
287
465,
565
15,6
94,1
070
00
00
2.2
Otpl
ata
BiH
00
00
00
00
00
0FB
iH0
4,25
24,
252
00
00
RS0
64,9
860
8,19
1,93
10
15,0
63,5
750
00
00
Ukup
an b
ilans
, isk
ljuču
jući
gra
ntov
eBi
H2,
619,
748
-3,4
33,8
98-1
,589
,732
-6,3
26,4
4512
,054
,418
6,20
1,27
416
,787
,845
27,6
19,0
9216
,500
,369
74,1
33,6
4741
,364
,515
FBiH
-16,
171,
659
-103
,020
,803
52,2
99,4
6122
,908
,991
43,8
38,7
6311
4,26
0,61
497
,793
,476
158,
734,
321
117,
870,
170
121,
946,
310
54,6
33,9
48RS
1,01
8,91
918
,438
,700
-2,9
13,2
386,
234,
826
12,0
98,5
59-5
6,78
4,30
137
,996
,855
96,2
52,0
9512
,405
,391
73,5
36,3
40-5
1,27
7,80
3
Ukup
an b
ilans
BiH
10,5
46,3
446,
873,
634
11,4
00,6
5315
,747
,059
14,8
07,1
4141
,161
,312
17,6
91,4
3445
,130
,413
21,7
51,7
9694
,551
,010
44,6
69,5
93FB
iH-1
,502
,934
-81,
832,
615
52,2
99,4
6122
,908
,991
43,8
38,7
6312
3,93
0,51
497
,793
,476
158,
734,
321
117,
870,
170
132,
297,
596
54,6
33,9
48RS
8,54
1,23
829
,853
,988
-2,7
14,7
667,
067,
012
12,4
91,4
89-5
5,21
2,58
138
,696
,855
98,8
52,0
9512
,805
,391
76,0
36,3
40-5
0,77
7,80
3
Izvo
r: M
inista
rstv
o fin
ansija
i tre
zora
BiH
i m
inista
rstv
a fin
ansija
FBi
H i R
S
57
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Tabe
la 7
: Ras
t i s
truk
tura
mon
etar
nih
agre
gata
(kra
j per
ioda
)
Perio
d
Reze
rvni
nov
ac (M
0)Tr
ansa
kcijs
ki n
ovac
(M
1)Kv
azi n
ovac
(QM
)
M2-
ukup
noGo
tovi
na iz
van
mon
etar
nih
vlas
ti
Depo
ziti
bana
ka k
od
mon
etar
nih
vlas
ti
Osta
li de
p. p
o vi
đenj
u ko
d m
onet
arni
h vl
asti
Reze
rvni
nov
acGo
tovi
na iz
van
bana
ka
Depo
ziti
po
viđe
nju
u do
mać
oj v
alut
iM
1-uk
upno
Oroč
eni i
šte
dni
depo
ziti
u do
mać
oj v
alut
i
Depo
ziti
po
viđe
nju
u st
rano
j val
uti
Oroč
eni i
šte
dni
depo
ziti
u st
rano
j val
uti
QM-u
kupn
o
12
34
5=2+
3+4
67
8=6+
79
1011
12=
9+10
+11
13=
8+12
u m
ilio
nim
a K
MK1
200
31.
727,
834
0,6
1,3
2.06
9,8
1.59
0,6
1.28
0,9
2.87
1,5
313,
677
4,2
1.01
5,4
2.10
3,3
4.97
4,8
K2 2
003
1.70
8,8
383,
31,
42.
093,
51.
576,
11.
414,
32.
990,
532
6,4
772,
11.
036,
52.
135,
05.
125,
4K3
200
31.
685,
166
5,0
1,9
2.35
2,1
1.54
0,7
1.48
6,2
3.02
6,9
393,
281
0,1
1.04
6,7
2.25
0,0
5.27
6,9
K4 2
003
1.72
1,9
884,
01,
92.
607,
71.
601,
31.
512,
13.
113,
446
1,9
818,
31.
102,
52.
382,
75.
496,
1K1
200
41.
692,
81.
134,
52,
62.
830,
01.
537,
01.
728,
33.
265,
351
8,2
819,
61.
215,
02.
552,
85.
818,
1K2
200
41.
732,
31.
243,
22,
12.
977,
81.
578,
51.
815,
03.
393,
557
8,9
879,
91.
292,
22.
751,
16.
144,
6K3
200
41.
799,
51.
375,
81,
73.
177,
21.
632,
41.
975,
63.
608,
053
6,3
969,
41.
396,
12.
901,
96.
509,
8K4
200
41.
817,
41.
419,
61,
83.
239,
01.
670,
61.
864,
93.
535,
470
3,4
988,
11.
604,
63.
296,
16.
831,
6K1
200
51.
791,
51.
336,
61,
93.
130,
41.
626,
71.
907,
93.
534,
771
6,4
1.00
7,2
1.68
0,2
3.40
3,8
6.93
8,5
K2 2
005
1.86
3,3
1.38
3,4
2,3
3.24
9,0
1.69
0,5
2.01
2,7
3.70
3,2
721,
21.
098,
71.
754,
23.
574,
27.
277,
3K3
200
51.
883,
01.
667,
82,
83.
553,
71.
707,
82.
176,
23.
883,
977
0,8
1.11
5,3
1.90
8,5
3.79
4,6
7.67
8,6
K4 2
005
1.90
7,2
2.05
9,9
2,7
3.97
0,1
1.72
9,0
2.37
8,5
4.10
7,5
818,
01.
152,
11.
998,
03.
968,
28.
075,
7K1
200
61.
837,
92.
220,
62,
74.
061,
11.
656,
42.
434,
84.
091,
385
4,9
1.20
2,4
2.16
1,7
4.21
9,0
8.31
0,3
K2 2
006
1.93
8,5
2.24
3,2
4,9
4.18
6,6
1.74
6,7
2.66
1,9
4.40
8,6
912,
41.
270,
92.
207,
44.
390,
88.
799,
3K3
200
62.
054,
22.
698,
18,
44.
760,
71.
864,
72.
907,
94.
772,
698
7,4
1.33
5,3
2.42
5,2
4.74
8,0
9.52
0,6
K4 2
006
2.15
4,2
2.88
7,3
10,5
5.05
2,0
1.97
8,3
3.09
3,0
5.07
1,3
1.09
9,4
1.35
8,5
2.54
4,6
5.00
2,4
10.0
73,7
K1 2
007
2.10
7,6
3.02
1,8
14,2
5.14
3,6
1.91
0,8
3.38
9,6
5.30
0,4
1.17
3,2
1.32
2,8
2.70
4,2
5.20
0,2
10.5
00,6
K2 2
007
2207
,632
69,1
8,5
5485
,220
02,6
3674
5676
,613
08,5
1385
,328
2455
17,8
1119
4,4
K3 2
007
2302
,937
129,
560
24,4
2085
,538
58,5
5944
1366
,214
08,6
2975
5749
,711
693,
7K4
200
724
39,7
3777
,112
,262
29,0
2185
,339
74,6
6159
,915
17,4
1459
,331
13,2
6089
,912
249,
7K1
200
823
10,7
3665
,36,
659
82,6
2061
,239
44,7
6005
,916
02,8
1572
,832
20,7
6396
,312
402,
1%
pro
mje
na u
odn
osu
na i
sti
peri
od p
reth
odne
god
ine
K1 2
003
-12,
6%-1
8,1%
-46,
1%-1
3,6%
-13,
9%20
,0%
-1,5
%90
,3%
-8,1
%2,
5%5,
3%1,
2%K2
200
3-1
0,3%
10,1
%-3
6,2%
-7,2
%-1
1,3%
21,3
%1,
6%58
,2%
-2,0
%13
,2%
11,8
%5,
6%K3
200
3-1
2,0%
97,1
%47
,2%
4,4%
-12,
9%17
,7%
-0,1
%61
,7%
1,2%
11,5
%13
,5%
5,3%
K4 2
003
-7,9
%97
,8%
-35,
8%12
,5%
-7,7
%18
,8%
3,5%
69,7
%0,
2%13
,2%
15,5
%8,
4%K1
200
4-2
,0%
233,
0%96
,0%
36,7
%-3
,4%
34,9
%13
,7%
65,2
%5,
9%19
,7%
21,4
%17
,0%
K2 2
004
1,4%
224,
4%52
,9%
42,2
%0,
1%28
,3%
13,5
%77
,3%
14,0
%24
,7%
28,9
%19
,9%
K3 2
004
6,8%
106,
9%-1
4,0%
35,1
%6,
0%32
,9%
19,2
%36
,4%
19,7
%33
,4%
29,0
%23
,4%
K4 2
004
5,6%
60,6
%-5
,4%
24,2
%4,
3%23
,3%
13,6
%52
,3%
20,7
%45
,5%
38,3
%24
,3%
K1 2
005
5,8%
17,8
%-2
7,7%
10,6
%5,
8%10
,4%
8,2%
38,2
%22
,9%
38,3
%33
,3%
19,3
%
58
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
K2 2
005
7,6%
11,3
%11
,0%
9,1%
7,1%
10,9
%9,
1%24
,6%
24,9
%35
,7%
29,9
%18
,4%
K3 2
005
4,6%
21,2
%67
,2%
11,8
%4,
6%10
,2%
7,6%
43,7
%15
,0%
36,7
%30
,8%
18,0
%K4
200
54,
9%45
,1%
52,0
%22
,6%
3,5%
27,5
%16
,2%
16,3
%16
,6%
24,5
%20
,4%
18,2
%K1
200
62,
6%66
,1%
39,6
%29
,7%
1,8%
27,6
%15
,7%
19,3
%19
,4%
28,7
%23
,9%
19,8
%K2
200
64,
0%62
,1%
113,
4%28
,9%
3,3%
32,3
%19
,0%
26,5
%15
,7%
25,8
%22
,8%
20,9
%K3
200
69,
1%61
,8%
200,
1%34
,0%
9,2%
33,6
%22
,9%
28,1
%19
,7%
27,1
%25
,1%
24,0
%K4
200
613
,0%
40,2
%28
8,7%
27,2
%14
,4%
30,0
%23
,5%
34,4
%17
,9%
27,4
%26
,1%
24,7
%K1
200
714
,7%
36,1
%43
4,7%
26,7
%15
,4%
39,2
%29
,6%
37,2
%10
,0%
25,1
%23
,3%
26,4
%K2
200
713
,9%
45,7
%73
,2%
31,0
%14
,6%
38,0
%28
,8%
43,4
%9,
0%27
,9%
25,7
%27
,2%
K3 2
007
12,1
%37
,6%
13,4
%26
,5%
11,8
%32
,7%
24,5
%38
,4%
5,5%
22,7
%21
,1%
22,8
%K4
200
713
,3%
30,8
%16
,6%
23,3
%10
,5%
28,5
%21
,5%
38,0
%7,
4%22
,3%
21,7
%21
,6%
K1 2
008
9,6%
21,3
%-5
3,4%
16,3
%7,
9%16
,4%
13,3
%36
,6%
18,9
%19
,1%
23,0
%18
,1%
Izvo
r: Ce
ntra
lna
bank
a Bi
H
59
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Tabe
la 8
: Ind
eks
potr
ošač
kih
cije
na (C
PI)
Kod
0001
0203
0405
06
Opis
kod
aOP
ĆI IN
DEKS
HRAN
A I B
EZAL
KOHO
LNI
NAPI
CIAL
KOHO
L I D
UHAN
ODJE
ĆA I
OBUĆ
A
STAN
OVAN
JE,
VODO
OPSK
RBA,
ELE
KTRI
ČNA
ENER
GIJA
, PLI
N I D
RUGI
EN
ERGE
NTI
NAM
JEŠT
AJ, K
UĆAN
SKI
UREĐ
AJI I
RED
OVIT
O OD
RŽAV
ANJE
KUĆ
EZD
RAVS
TVO
Vrst
a in
deks
a20
05=
100
m/m
g/g
2005
=10
0m
/mg/
g20
05=
100
m/m
g/g
2005
=10
0m
/mg/
g20
05=
100
m/m
g/g
2005
=10
0m
/mg/
g20
05=
100
m/m
g/g
Pond
er (%
)10
0.0
31.3
3.6
5.1
23.5
6.9
3.7
I 200
610
6,0
104,
010
7,2
107,
610
6,5
109,
299
,810
0,0
100,
210
1,0
101,
710
0,5
117,
110
6,1
114,
010
1,3
101,
410
1,3
108,
810
9,2
108,
8
II 20
0610
6,4
100,
410
7,0
108,
610
0,9
109,
099
,910
0,1
100,
010
0,9
99,9
100,
511
7,4
100,
211
2,6
101,
410
0,1
101,
410
9,0
100,
210
9,0
III 2
006
106,
510
0,1
106,
510
8,9
100,
410
8,0
100,
010
0,1
99,9
100,
899
,910
0,3
117,
410
0,0
112,
510
1,3
99,9
101,
210
9,1
100,
010
9,0
IV 2
006
105,
699
,110
6,4
109,
810
0,7
108,
510
0,2
100,
299
,999
,598
,799
,110
5,4
89,7
113,
910
1,2
99,9
101,
210
8,9
99,8
108,
9
V 20
0610
6,5
100,
910
7,3
111,
210
1,4
109,
810
0,3
100,
110
0,2
99,3
99,8
98,8
105,
610
0,2
114,
110
1,2
100,
010
1,3
108,
910
0,0
108,
8
VI 2
006
106,
399
,810
6,9
110,
499
,310
9,3
100,
099
,899
,999
,299
,999
,110
6,1
100,
511
4,5
101,
199
,910
1,3
108,
910
0,0
108,
8
VII 2
006
105,
799
,410
6,2
108,
298
,010
8,3
100,
010
0,0
99,9
98,9
99,7
98,9
106,
610
0,4
114,
110
1,1
100,
010
1,0
109,
010
0,1
109,
0
VIII
2006
105,
599
,910
6,5
106,
898
,810
8,3
100,
010
0,0
100,
098
,599
,698
,910
7,8
101,
111
5,3
101,
110
0,0
101,
010
9,1
100,
010
9,0
IX 2
006
105,
610
0,1
105,
710
6,7
99,1
107,
810
0,1
100,
110
0,1
98,5
100,
098
,710
8,8
101,
011
4,8
101,
210
0,1
101,
110
9,0
100,
010
9,0
X 20
0610
6,3
100,
710
4,9
106,
699
,810
7,6
100,
099
,899
,998
,499
,898
,812
1,1
111,
311
1,1
101,
210
0,0
101,
210
9,0
99,9
108,
7
XI 2
006
106,
410
0,0
104,
610
6,8
100,
210
7,0
99,9
100,
010
0,0
98,0
99,7
98,6
121,
510
0,3
110,
710
1,2
100,
010
1,3
108,
910
0,0
109,
4
XII 2
006
106,
610
0,2
104,
610
7,5
100,
710
6,4
100,
110
0,1
100,
297
,899
,798
,412
1,4
99,9
110,
010
1,1
99,9
101,
110
9,2
100,
310
9,6
I 200
710
6,9
100,
310
0,9
108,
610
1,0
100,
910
0,2
100,
210
0,4
97,7
99,9
96,8
121,
510
0,1
103,
810
1,2
100,
199
,910
9,3
100,
110
0,4
II 20
0710
7,2
100,
310
0,7
109,
510
0,9
100,
910
0,2
99,9
100,
397
,699
,996
,812
1,5
99,9
103,
510
1,1
99,9
99,7
109,
299
,910
0,2
III 2
007
107,
310
0,1
100,
710
9,8
100,
310
0,8
100,
310
0,1
100,
397
,699
,996
,812
1,5
100,
010
3,5
101,
110
0,0
99,9
109,
410
0,2
100,
3
IV 2
007
106,
599
,210
0,8
110,
910
1,0
101,
110
0,2
100,
010
0,1
96,5
98,9
97,0
108,
989
,710
3,4
101,
210
0,1
100,
010
9,7
100,
310
0,8
V 20
0710
6,7
100,
210
0,2
110,
999
,999
,710
0,3
100,
110
0,1
96,2
99,7
96,9
109,
210
0,2
103,
410
1,5
100,
310
0,3
110,
210
0,4
101,
2
VI 2
007
106,
399
,610
0,0
109,
498
,799
,110
0,4
100,
110
0,4
95,6
99,4
96,4
109,
099
,810
2,7
101,
510
0,0
100,
411
0,4
100,
310
1,4
VII 2
007
106,
099
,710
0,3
108,
599
,210
0,3
100,
410
0,0
100,
495
,499
,896
,510
9,1
100,
110
2,3
101,
510
0,0
100,
411
0,5
100,
010
1,4
VIII
2007
106,
510
0,5
100,
910
9,5
100,
910
2,5
100,
410
0,1
100,
495
,499
,996
,810
9,3
100,
210
1,4
101,
710
0,3
100,
711
0,6
100,
110
1,4
IX 2
007
107,
310
0,8
101,
611
1,5
101,
810
4,5
100,
410
0,0
100,
395
,410
0,0
96,8
109,
710
0,3
100,
810
1,8
100,
010
0,6
110,
710
0,2
101,
6
X 20
0710
9,5
102,
110
3,0
113,
910
2,0
106,
810
0,6
100,
210
0,6
95,4
100,
096
,912
2,2
111,
510
0,9
101,
910
0,2
100,
810
1,5
99,8
101,
4
XI 2
007
110,
710
1,1
104,
111
5,7
101,
710
8,4
100,
610
0,1
100,
795
,410
0,1
97,3
122,
810
0,4
101,
010
2,2
100,
210
1,0
110,
510
0,0
101,
4
XII 2
007
111,
910
1,1
104,
911
8,3
102,
211
0,0
100,
110
0,0
100,
695
,899
,997
,512
4,2
101,
210
2,3
102,
410
0,2
101,
311
0,4
99,9
101,
1
I 200
811
3,4
101,
410
6,2
120,
810
2,1
111,
210
0,6
100,
010
0,4
95,3
99,9
97,5
127,
110
2,3
104,
610
2,6
100,
210
1,4
110,
410
0,0
101,
0
II 20
0811
3,8
100,
410
6,2
122,
110
1,1
111,
410
0,8
100,
110
0,6
95,3
100,
097
,712
7,2
100,
110
4,7
102,
710
0,1
101,
611
0,4
100,
010
1,1
III 2
008
114,
910
1,0
107,
112
4,0
101,
611
2,9
100,
910
0,1
100,
695
,310
0,0
97,7
128,
010
0,6
105,
410
2,8
100,
110
1,6
110,
410
0,0
100,
9
60
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Kod
0708
0910
1112
Opis
kod
aPR
IJEV
OZVE
ZERE
KREA
CIJA
I KU
LTUR
AOB
RAZO
VANJ
ERE
STOR
ANI I
HOT
ELI
RAZL
IČIT
E RO
BE I
USLU
GEVr
sta
inde
ksa
2005
=10
0m
/mg/
g20
05=
100
m/m
g/g
2005
=10
0m
/mg/
g20
05=
100
m/m
g/g
2005
=10
0m
/mg/
g20
05=
100
m/m
g/g
Pond
er
(%)
9.9
2.5
3.8
1.0
2.6
6.2
I 200
610
3,2
100,
911
0,1
112,
610
3,9
114,
710
4,1
104,
310
3,8
100,
810
0,5
101,
010
1,3
101,
210
1,4
101,
110
0,6
101,
5
II 20
0610
3,4
100,
211
0,2
112,
810
0,2
115,
010
4,4
100,
310
3,9
101,
010
0,1
101,
210
2,4
101,
110
2,5
101,
310
0,2
101,
6
III 2
006
102,
999
,510
8,4
113,
010
0,2
114,
610
4,4
100,
010
4,0
101,
110
0,2
101,
310
3,4
101,
010
3,5
101,
299
,910
1,4
IV 2
006
103,
710
0,8
106,
211
4,0
100,
911
5,6
104,
299
,810
4,0
101,
110
0,0
101,
310
3,8
100,
410
3,9
101,
210
0,0
101,
4
V 20
0610
6,5
102,
710
9,3
114,
810
0,8
116,
510
4,1
99,9
104,
110
1,0
99,9
101,
210
3,9
100,
110
4,1
101,
310
0,1
101,
5
VI 2
006
106,
910
0,4
107,
811
3,6
98,9
115,
410
4,1
100,
010
4,2
101,
010
0,0
101,
210
3,9
100,
010
3,8
101,
410
0,0
101,
5
VII 2
006
107,
610
0,6
105,
711
3,6
100,
011
5,6
104,
110
0,0
104,
310
1,1
100,
010
1,2
104,
110
0,2
104,
010
1,4
100,
010
1,4
VIII
2006
108,
910
1,3
106,
311
4,3
100,
611
6,3
104,
110
0,0
104,
510
1,1
100,
010
1,2
104,
210
0,1
104,
210
1,3
99,9
101,
3
IX 2
006
108,
099
,210
1,7
114,
210
0,0
116,
310
5,8
101,
610
5,9
102,
410
1,4
101,
910
4,6
100,
310
4,6
101,
510
0,1
101,
3
X 20
0610
4,2
96,4
98,0
114,
210
0,0
116,
310
5,9
100,
110
6,1
103,
810
1,4
103,
510
4,9
100,
310
4,8
101,
510
0,1
101,
1
XI 2
006
103,
799
,599
,611
3,7
99,5
105,
010
6,0
100,
010
6,2
104,
010
0,2
103,
710
4,9
100,
010
4,8
101,
599
,910
1,0
XII 2
006
103,
710
0,0
101,
411
3,6
99,9
104,
810
6,0
100,
110
6,3
104,
010
0,0
103,
710
5,0
100,
110
4,9
101,
510
0,1
101,
1
I 200
710
2,4
98,7
99,2
115,
710
1,9
102,
810
6,1
100,
010
1,9
104,
810
0,8
103,
910
5,2
100,
310
3,9
101,
610
0,1
100,
5
II 20
0710
2,2
99,7
98,8
115,
710
0,0
102,
610
6,2
100,
210
1,8
105,
410
0,5
104,
410
5,4
100,
110
2,9
101,
610
0,0
100,
3
III 2
007
102,
210
0,0
99,3
115,
710
0,0
102,
410
6,3
100,
010
1,8
105,
410
0,0
104,
210
5,4
100,
010
1,9
101,
710
0,1
100,
5
IV 2
007
103,
110
0,8
99,4
115,
710
0,0
101,
510
6,0
99,8
101,
810
5,4
100,
010
4,2
105,
410
0,0
101,
510
1,8
100,
110
0,5
V 20
0710
4,7
101,
698
,411
5,7
100,
010
0,7
105,
999
,910
1,7
105,
410
0,0
104,
310
5,5
100,
110
1,5
101,
810
0,1
100,
5
VI 2
007
105,
310
0,5
98,5
116,
610
0,9
102,
710
5,8
99,9
101,
610
5,4
100,
010
4,3
106,
210
0,6
102,
210
1,9
100,
110
0,6
VII 2
007
105,
310
0,0
97,9
116,
610
0,0
102,
710
5,8
100,
010
1,7
105,
410
0,0
104,
310
6,1
100,
010
2,0
102,
010
0,1
100,
6
VIII
2007
106,
010
0,7
97,3
116,
610
0,0
102,
010
5,6
99,8
101,
510
5,4
100,
010
4,3
106,
610
0,4
102,
310
2,1
100,
110
0,8
IX 2
007
106,
310
0,3
98,4
116,
610
0,0
102,
110
6,8
101,
110
0,9
107,
810
2,2
105,
210
6,6
100,
110
2,0
102,
110
0,1
100,
7
X 20
0710
7,0
100,
710
2,7
116,
610
0,0
102,
110
6,8
100,
110
0,9
108,
110
0,3
104,
110
8,2
101,
510
3,2
102,
210
0,1
100,
7
XI 2
007
109,
810
2,6
105,
811
6,5
100,
010
2,5
106,
910
0,0
100,
910
9,1
100,
910
4,9
110,
010
1,7
104,
910
2,2
100,
010
0,8
XII 2
007
110,
710
0,9
106,
811
6,5
99,9
102,
510
7,1
100,
310
1,0
109,
110
0,0
104,
911
0,4
100,
410
5,2
102,
510
0,2
100,
9
I 200
811
2,1
101,
310
9,5
120,
810
3,7
104,
410
7,7
100,
610
1,6
109,
410
0,3
104,
411
1,0
100,
510
5,5
103,
010
0,5
101,
4
II 20
0811
1,8
99,7
109,
512
0,7
100,
010
4,3
107,
710
0,0
101,
410
9,5
100,
010
3,9
111,
110
0,1
105,
410
3,2
100,
210
1,5
III 2
008
113,
610
1,6
111,
212
0,8
100,
010
4,4
108,
810
1,0
102,
410
9,2
99,8
103,
711
2,0
100,
910
6,3
103,
610
0,4
101,
9
Izvo
r: Ag
enci
ja z
a st
atistik
u Bi
H (B
HAS)
61
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Tabela 9: Rast i sektorska struktura kredita (kraj perioda)
Period
Potraživanja od svih sektora
Potraživanja od opće vlade
Potraživanja od preduzećaPotraživanja od domaćinstava
Ostala potraživanja
Ukupni potraživanja
Potraživanja od javnih
preduzeća
Potraživanja od privatnih preduzeća
1 2 3 4 5 6 7=2+..6u mi l ion ima KM
K1 2003 60,6 1.232,2 1.537,2 1.575,3 69,5 4.474,8
K2 2003 56,6 1.203,8 1.593,5 1.765,4 75,0 4.694,3
K3 2003 47,1 1.196,1 1.711,7 1.896,1 84,0 4.935,0
K4 2003 45,6 1.166,7 1.859,6 1.966,4 83,2 5.121,5
K1 2004 46,3 1.174,0 2.034,4 2.070,8 92,9 5.418,4
K2 2004 45,4 706,4 2.156,2 2.317,8 92,2 5.318,0
K3 2004 45,5 722,2 2.288,3 2.493,5 82,9 5.632,4
K4 2004 45,6 691,7 2.478,2 2.627,6 84,0 5.927,1
K1 2005 44,4 680,1 2.638,3 2.752,6 88,9 6.204,4
K2 2005 43,8 684,6 2.883,7 2.997,0 82,0 6.691,0
K3 2005 46,6 670,1 3.003,4 3.212,4 107,6 7.040,0
K4 2005 50,1 694,8 3.256,4 3.442,4 102,8 7.546,4
K1 2006 49,2 667,9 3.414,5 3.600,0 100,4 7.832,0
K2 2006 54,4 647,8 3.629,6 3.909,8 106,7 8.348,4
K3 2006 66,0 649,7 3.702,8 4.149,6 96,0 8.664,0
K4 2006 68,4 663,5 4.080,1 4.372,8 126,4 9.311,2
K1 2007 84,2 677,7 4.326,0 4.642,5 156,1 9.886,6
K2 2007 104,7 666 4599,5 5048,6 188,3 10607,1
K3 2007 114,4 658,4 4879,4 5389,7 196,2 11238,0
K4 2007 127,5 646,3 5288,1 5685,8 215,8 11963,6
K1 2008 134,9 628,5 5752,1 5997,6 236,2 12749,2
% promjena u odnosu na is t i per iod pre thodne god ine
K1 2003 9,0% -5,5% 22,2% 99,7% 13,1% 29,0%
K2 2003 1,4% 0,4% 17,9% 69,7% 44,9% 27,0%
K3 2003 -31,0% -1,3% 21,8% 49,7% 42,5% 23,0%
K4 2003 -24,8% -7,0% 28,9% 35,0% 23,7% 19,6%
K1 2004 -23,7% -4,7% 32,3% 31,5% 33,7% 21,1%
K2 2004 -19,8% -41,3% 35,3% 31,3% 22,9% 13,3%
K3 2004 -3,5% -39,6% 33,7% 31,5% -1,3% 14,1%
K4 2004 0,0% -40,7% 33,3% 33,6% 0,9% 15,7%
K1 2005 -4,1% -42,1% 29,7% 32,9% -4,3% 14,5%
K2 2005 -3,5% -3,1% 33,7% 29,3% -11,1% 25,8%
K3 2005 2,4% -7,2% 31,2% 28,8% 29,8% 25,0%
K4 2005 9,8% 0,4% 31,4% 31,0% 22,3% 27,3%
K1 2006 10,7% -1,8% 29,6% 30,6% 12,9% 26,2%
K2 2006 24,2% -5,4% 25,9% 30,5% 30,3% 24,8%
K3 2006 41,6% -3,1% 23,3% 29,2% -10,8% 23,1%
K4 2006 36,5% -4,5% 25,3% 27,0% 23,0% 23,4%
K1 2007 71,4% 1,5% 26,7% 29,0% 55,5% 26,2%
K2 2007 92,4% 2,8% 26,7% 29,1% 76,4% 27,1%
K3 2007 73,4% 1,3% 31,8% 29,9% 104,4% 29,7%
K4 2007 86,5% -2,6% 29,6% 30,0% 70,7% 28,5%
K1 2008 60,2% -7,3% 33,0% 29,2% 51,2% 29,0%
Izvor: Centralna banka BiH
62
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabela 10: Rast i sektorska struktura depozita (kraj razdoblja)
Period
Depoziti svih sektora
Depoziti opće vlade
Depoziti preduzećaDepoziti
domaćinstava Ostali depoziti Ukupni depozitiDepoziti javnih preduzeća
Depoziti privatnih preduzeća
1 2 3 4 5 6 7=2+...6
u mi l ion ima KM
K1 2003 622,0 512,2 634,8 1682,0 304,5 3755,5
K2 2003 641,4 552,0 676,3 1740,4 313,7 3923,8
K3 2003 755,6 600,3 701,7 1800,5 329,9 4188,0
K4 2003 784,0 628,9 701,7 1925,9 325,5 4366,0
K1 2004 760,1 783,2 688,2 2067,2 322,2 4621,0
K2 2004 814,0 793,6 769,3 2208,3 352,3 4937,5
K3 2004 862,0 845,2 860,2 2333,5 350,2 5251,1
K4 2004 875,8 842,8 993,0 2489,1 377,9 5578,5
K1 2005 807,9 884,7 931,1 2657,8 387,2 5668,7
K2 2005 906,2 843,7 1002,4 2886,6 378,7 6017,5
K3 2005 1041,5 864,0 1123,9 3038,2 420,0 6487,6
K4 2005 1079,2 885,7 1273,6 3181,8 474,0 6894,4
K1 2006 1266,4 965,3 1160,2 3386,7 485,0 7263,6
K2 2006 1281,6 1122,1 1186,4 3620,6 473,7 7684,4
K3 2006 1483,6 1086,4 1502,7 3799,9 537,5 8410,1
K4 2006 1464,4 1139,3 1580,1 4101,5 575,8 8861,1
K1 2007 1596,9 1229,3 1551,5 4339,9 635,8 9353,4
K2 2007 2917,7 1272,2 1763,3 4606,6 629,7 11189,5
K3 2007 3052,2 1267,3 1833,2 4808,7 659,7 11621,1
K4 2007 3069,8 1278 1914,8 5164 710,2 12138,7
K1 2008 2866,2 1453 1788,1 5342,7 735,9 12186,0
% promjena u odnosu na is t i per iod pre thodne god ine
K1 2003 18,7% 13,1% -6,5% 14,6% 33,4% 12,0%
K2 2003 9,0% 25,4% 2,9% 15,5% 33,8% 14,5%
K3 2003 21,6% 39,4% -5,9% 15,8% 16,4% 15,2%
K4 2003 26,6% 37,9% -3,5% 18,8% 8,4% 17,2%
K1 2004 22,2% 52,9% 8,4% 22,9% 5,8% 23,0%
K2 2004 26,9% 43,8% 13,8% 26,9% 12,3% 25,8%
K3 2004 14,1% 40,8% 22,6% 29,6% 6,2% 25,4%
K4 2004 11,7% 34,0% 41,5% 29,2% 16,1% 27,8%
K1 2005 6,3% 13,0% 35,3% 28,6% 20,2% 22,7%
K2 2005 11,3% 6,3% 30,3% 30,7% 7,5% 21,9%
K3 2005 20,8% 2,2% 30,7% 30,2% 19,9% 23,5%
K4 2005 23,2% 5,1% 28,3% 27,8% 25,4% 23,6%
K1 2006 56,7% 9,1% 24,6% 27,4% 25,3% 28,1%
K2 2006 41,4% 33,0% 18,4% 25,4% 25,1% 27,7%
K3 2006 42,5% 25,7% 33,7% 25,1% 28,0% 29,6%
K4 2006 35,7% 28,6% 24,1% 28,9% 21,5% 28,5%
K1 2007 26,1% 27,3% 33,7% 28,1% 31,1% 28,8%
K2 2007 127,7% 13,4% 48,6% 27,2% 32,9% 45,6%
K3 2007 105,7% 16,7% 22,0% 26,5% 22,7% 38,2%
K4 2007 109,6% 12,2% 21,2% 25,9% 23,3% 37,0%
K1 2008 79,5% 18,2% 15,3% 23,1% 15,7% 30,3%
Izvor: Centralna banka BiH
63
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Tabela 11: Kamatne stope u BiH (prosjek perioda)
Kamatne stope na kratkoročne kredite
Kamatne stope na dugoročne kredite
Kamatne stope na depozite po viđenju
Kamatne stope na štedne i oročene depozite
Privatna preduzeća Domaćinstva Privatna
preduzeća Domaćinstva Privatna preduzeća Domaćinstva Privatna
preduzeća Domaćinstva
K1 2003 11,40 10,65 1,27 4,19
K2 2003 11,04 9,98 1,15 4,28
K3 2003 10,51 9,26 1,04 4,19
K4 2003 10,52 9,00 1,01 3,45
K1 2004 10,54 9,36 1,29 3,64
K2 2004 10,33 8,85 0,85 3,50
K3 2004 10,15 10,28 8,77 10,99 0,58 0,85 2,84 3,79
K4 2004 10,10 10,28 8,79 10,92 0,56 0,80 3,07 3,96
K1 2005 9,95 10,60 8,50 10,59 0,55 0,77 3,06 3,81
K2 2005 9,85 10,37 8,23 10,45 0,49 0,70 3,51 3,49
K3 2005 9,56 9,93 8,14 10,39 0,44 0,69 3,32 3,37
K4 2005 9,08 9,48 7,73 10,09 0,44 0,61 3,48 3,59
K1 2006 8,44 9,97 8,01 10,04 0,37 0,54 3,61 3,71
K2 2006 8,20 9,62 8,07 9,75 0,38 0,50 3,68 3,65
K3 2006 7,77 9,23 8,16 9,49 0,37 0,41 4,02 3,86
K4 2006 7,65 9,48 7,75 9,48 0,36 0,49 3,94 3,56
K1 2007 7,47 9,41 7,70 9,94 0,36 0,41 3,68 3,50
K2 2007 7,14 9,39 6,54 9,45 0,36 0,39 3,46 3,48
K3 2007 7,08 9,32 7,04 10,19 0,35 0,36 3,67 3,54
K4 2007 7,00 10,37 7,83 10,08 0,32 0,35 3,37 3,70
K1 2008 6,91 9,55 7,69 9,37 0,31 0,38 3,22 3,38
Izvor: Centralna banka BiH
64
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabe
la 1
2: U
voz
i izv
oz rob
a u
BiH
Uvoz
i iz
voz
doba
ra k
lasi
fikov
ani p
rem
a ha
rmon
izov
anom
sis
tem
u ko
dova
(HS)
Uvoz
Izvo
z20
06 K
120
07 K
120
08 K
1 2
008
K1/
2007
K1
%
prom
jena
2006
K1
2007
K1
2008
K1
200
8 K1
/ 20
07 K
1 %
pr
omje
nau
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%
TOTA
L2.
043.
979
100,
0%2.
882.
995
100,
0%3.
672.
289
100,
0%27
,4%
1.07
8.46
310
0,0%
1.36
4.81
110
0%1.
566.
973
100,
0%14
,8%
01ŽI
VOTI
NJE
I PRO
IZVO
DI Ž
IVOT
INJS
KOG
PORI
JEKL
A45
.745
2,2%
55.7
302,
1%73
.184
2,0%
31,3
%8.
482
0,8%
10.7
891%
13.3
120,
8%23
,4%
02PR
OIZV
ODI B
ILJN
OG P
ORIJ
EKLA
99
.210
4,9%
145.
420
4,1%
194.
064
5,3%
33,5
%5.
661
0,5%
6.73
60%
10.6
540,
7%58
,2%
03M
ASTI
I UL
JA Ž
IVOT
INJS
KOG
PORI
JEKL
A I B
ILJN
OG P
ORIJ
EKLA
17.2
940,
8%23
.534
0,8%
29.4
170,
8%25
,0%
3.89
10,
4%9.
728
1%8.
345
0,5%
-14,
2%
04PR
EHRA
MBE
NE P
RERA
ĐEVI
NE
219.
484
10,7
%25
2.16
110
,1%
298.
476
8,1%
18,4
%29
.582
2,7%
34.4
123%
43.7
202,
8%27
,0%
05PR
OIZV
ODI M
INER
ALNO
G PO
RIJE
KLA
349.
626
17,1
%41
7.08
416
,5%
592.
051
16,1
%42
,0%
120.
118
11,1
%10
0.67
27%
168.
497
10,8
%67
,4%
06PR
OIZV
ODI H
EMIJ
SKE
INDU
STRI
JE IL
I SR
ODNI
H IN
DUST
RIJA
201.
616
9,9%
287.
163
9,3%
311.
787
8,5%
8,6%
98.2
819,
1%78
.719
6%10
3.05
46,
6%30
,9%
07PL
ASTI
ČNE
MAS
E, G
UMA
I KAU
ČUK
80.1
583,
9%13
1.85
74,
7%15
9.43
34,
3%20
,9%
17.7
601,
6%34
.476
3%30
.978
2,0%
-10,
1%08
KOžA
I KR
ZNO
56.8
552,
8%53
.028
2,1%
53.4
891,
5%0,
9%19
.270
1,8%
35.6
873%
33.3
002,
1%-6
,7%
09DR
VO I
PROI
ZVOD
I OD
DRVE
TA
19.7
701,
0%33
.459
1,1%
41.9
301,
1%25
,3%
73.4
356,
8%11
9.54
09%
107.
279
6,8%
-10,
3%
10CE
LULO
ZA, P
APIR
I KA
RTON
I NJ
IHOV
I PR
OIZV
ODI
65.4
793,
2%77
.358
2,8%
90.1
852,
5%16
,6%
21.2
082,
0%25
.218
2%31
.879
2,0%
26,4
%
11TE
KSTI
L I T
EKST
ILNI
PRO
IZVO
DI
108.
991
5,3%
136.
821
5,3%
158.
281
4,3%
15,7
%52
.386
4,9%
69.2
325%
86.0
435,
5%24
,3%
12OB
UĆA,
ŠEŠ
IRI,
KAPE
I SL
IČNI
PRO
IZVO
DI
40.9
302,
0%50
.021
1,7%
62.5
931,
7%25
,1%
59.2
025,
5%84
.210
6%91
.063
5,8%
8,1%
13
PROI
ZVOD
I OD
KAM
ENA,
GIP
SA,
CEM
ENTA
I SL
IČNI
H M
ATER
IJAL
A,
KERA
MIČ
KI P
ROIZ
VODI
, STA
KLO
I ST
AKLE
NI P
ROIZ
VODI
38.5
861,
9%65
.986
2,5%
76.3
662,
1%15
,7%
6.92
20,
6%16
.920
1%15
.233
1,0%
-10,
0%
14BI
SERI
, PLE
MEN
ITI M
ETAL
I I N
JIHO
VI
PROI
ZVOD
I, DR
AGO
I POL
UDRA
GO
KAM
ENJE
2.61
30,
1%2.
274
0,1%
2.77
40,
1%22
,0%
106
0,0%
309
0%18
30,
0%-4
0,8%
15BA
ZNI M
ETAL
I I P
ROIZ
VODI
OD
BAZN
IH
MET
ALA
175.
360
8,6%
369.
308
10,4
%47
1.05
112
,8%
27,5
%29
7.13
627
,6%
421.
427
31%
445.
121
28,4
%5,
6%
16M
AŠIN
E, A
PARA
TI, M
EHAN
IČKI
I
ELEK
TRIČ
NI U
REĐA
JI
326.
250
16,0
%49
4.77
115
,9%
637.
125
17,3
%28
,8%
146.
107
13,5
%16
8.23
512
%20
8.14
513
,3%
23,7
%
17TR
ANSP
ORTN
A SR
EDST
VA I
NJIH
OVI
DIJE
LOVI
I PR
IBOR
13
8.54
76,
8%19
5.23
57,
0%30
2.24
88,
2%54
,8%
21.6
582,
0%22
.396
2%29
.604
1,9%
32,2
%
18SA
TOVI
, MJE
RNI,
MUZ
IČKI
I M
EDIC
INSK
I IN
STRU
MEN
TI
20.8
421,
0%35
.449
1,2%
44.4
761,
2%25
,5%
3.05
10,
3%3.
638
0%4.
855
0,3%
33,4
%
19OR
UŽJE
I M
UNIC
IJA;
NJI
HOVI
DIJ
ELOV
I I P
RIBO
R84
40,
0%1.
076
0,0%
1.04
30,
0%-3
,1%
2.95
30,
3%14
.040
1%5.
018
0,3%
-64,
3%
20RA
ZNI P
ROIZ
VODI
34
.698
1,7%
54.8
622,
1%71
.942
2,0%
31,1
%90
.690
8,4%
108.
179
8%13
0.65
78,
3%20
,8%
21UM
JETN
IČKA
DJE
LA, K
OLEK
CION
ARSK
I PR
EDM
ETI I
ANT
IKVI
TETI
830,
0%22
90,
0%28
70,
0%25
,0%
199
0,0%
232
0%4
0,0%
-98,
2%
98NE
RAZV
RSTA
NO
998
0,0%
166
0,0%
880,
0%-4
6,9%
363
0,0%
180%
290,
0%64
,1%
Nap
omen
e:
Izvo
r ovi
h po
data
ka je
Age
ncija
za
stat
istik
u Bo
sne
i Her
cego
vine
i zb
og to
ga s
e uk
upan
izvo
z i u
voz
robe
razl
ikuj
u od
vrij
edno
sti i
skaz
anih
u s
tatis
tici p
latn
og b
ilans
a ko
ja u
klju
čuje
razn
a pr
ilago
đenj
a.
Poda
ci s
u kl
asifi
kova
ni p
rem
a Ha
rmon
izov
anom
siste
mu
kodo
va S
vjet
ske
trgov
insk
e or
gani
zaci
je
65
j a n u a r - m a r t 2 0 0 8
Tabe
la 1
2: U
voz
i izv
oz rob
a u
BiH
Uvoz
i iz
voz
doba
ra k
lasi
fikov
ani p
rem
a ha
rmon
izov
anom
sis
tem
u ko
dova
(HS)
Uvoz
Izvo
z20
06 K
120
07 K
120
08 K
1 2
008
K1/
2007
K1
%
prom
jena
2006
K1
2007
K1
2008
K1
200
8 K1
/ 20
07 K
1 %
pr
omje
nau
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%u
000
KM u
%
TOTA
L2.
043.
979
100,
0%2.
882.
995
100,
0%3.
672.
289
100,
0%27
,4%
1.07
8.46
310
0,0%
1.36
4.81
110
0%1.
566.
973
100,
0%14
,8%
01ŽI
VOTI
NJE
I PRO
IZVO
DI Ž
IVOT
INJS
KOG
PORI
JEKL
A45
.745
2,2%
55.7
302,
1%73
.184
2,0%
31,3
%8.
482
0,8%
10.7
891%
13.3
120,
8%23
,4%
02PR
OIZV
ODI B
ILJN
OG P
ORIJ
EKLA
99
.210
4,9%
145.
420
4,1%
194.
064
5,3%
33,5
%5.
661
0,5%
6.73
60%
10.6
540,
7%58
,2%
03M
ASTI
I UL
JA Ž
IVOT
INJS
KOG
PORI
JEKL
A I B
ILJN
OG P
ORIJ
EKLA
17.2
940,
8%23
.534
0,8%
29.4
170,
8%25
,0%
3.89
10,
4%9.
728
1%8.
345
0,5%
-14,
2%
04PR
EHRA
MBE
NE P
RERA
ĐEVI
NE
219.
484
10,7
%25
2.16
110
,1%
298.
476
8,1%
18,4
%29
.582
2,7%
34.4
123%
43.7
202,
8%27
,0%
05PR
OIZV
ODI M
INER
ALNO
G PO
RIJE
KLA
349.
626
17,1
%41
7.08
416
,5%
592.
051
16,1
%42
,0%
120.
118
11,1
%10
0.67
27%
168.
497
10,8
%67
,4%
06PR
OIZV
ODI H
EMIJ
SKE
INDU
STRI
JE IL
I SR
ODNI
H IN
DUST
RIJA
201.
616
9,9%
287.
163
9,3%
311.
787
8,5%
8,6%
98.2
819,
1%78
.719
6%10
3.05
46,
6%30
,9%
07PL
ASTI
ČNE
MAS
E, G
UMA
I KAU
ČUK
80.1
583,
9%13
1.85
74,
7%15
9.43
34,
3%20
,9%
17.7
601,
6%34
.476
3%30
.978
2,0%
-10,
1%08
KOžA
I KR
ZNO
56.8
552,
8%53
.028
2,1%
53.4
891,
5%0,
9%19
.270
1,8%
35.6
873%
33.3
002,
1%-6
,7%
09DR
VO I
PROI
ZVOD
I OD
DRVE
TA
19.7
701,
0%33
.459
1,1%
41.9
301,
1%25
,3%
73.4
356,
8%11
9.54
09%
107.
279
6,8%
-10,
3%
10CE
LULO
ZA, P
APIR
I KA
RTON
I NJ
IHOV
I PR
OIZV
ODI
65.4
793,
2%77
.358
2,8%
90.1
852,
5%16
,6%
21.2
082,
0%25
.218
2%31
.879
2,0%
26,4
%
11TE
KSTI
L I T
EKST
ILNI
PRO
IZVO
DI
108.
991
5,3%
136.
821
5,3%
158.
281
4,3%
15,7
%52
.386
4,9%
69.2
325%
86.0
435,
5%24
,3%
12OB
UĆA,
ŠEŠ
IRI,
KAPE
I SL
IČNI
PRO
IZVO
DI
40.9
302,
0%50
.021
1,7%
62.5
931,
7%25
,1%
59.2
025,
5%84
.210
6%91
.063
5,8%
8,1%
13
PROI
ZVOD
I OD
KAM
ENA,
GIP
SA,
CEM
ENTA
I SL
IČNI
H M
ATER
IJAL
A,
KERA
MIČ
KI P
ROIZ
VODI
, STA
KLO
I ST
AKLE
NI P
ROIZ
VODI
38.5
861,
9%65
.986
2,5%
76.3
662,
1%15
,7%
6.92
20,
6%16
.920
1%15
.233
1,0%
-10,
0%
14BI
SERI
, PLE
MEN
ITI M
ETAL
I I N
JIHO
VI
PROI
ZVOD
I, DR
AGO
I POL
UDRA
GO
KAM
ENJE
2.61
30,
1%2.
274
0,1%
2.77
40,
1%22
,0%
106
0,0%
309
0%18
30,
0%-4
0,8%
15BA
ZNI M
ETAL
I I P
ROIZ
VODI
OD
BAZN
IH
MET
ALA
175.
360
8,6%
369.
308
10,4
%47
1.05
112
,8%
27,5
%29
7.13
627
,6%
421.
427
31%
445.
121
28,4
%5,
6%
16M
AŠIN
E, A
PARA
TI, M
EHAN
IČKI
I
ELEK
TRIČ
NI U
REĐA
JI
326.
250
16,0
%49
4.77
115
,9%
637.
125
17,3
%28
,8%
146.
107
13,5
%16
8.23
512
%20
8.14
513
,3%
23,7
%
17TR
ANSP
ORTN
A SR
EDST
VA I
NJIH
OVI
DIJE
LOVI
I PR
IBOR
13
8.54
76,
8%19
5.23
57,
0%30
2.24
88,
2%54
,8%
21.6
582,
0%22
.396
2%29
.604
1,9%
32,2
%
18SA
TOVI
, MJE
RNI,
MUZ
IČKI
I M
EDIC
INSK
I IN
STRU
MEN
TI
20.8
421,
0%35
.449
1,2%
44.4
761,
2%25
,5%
3.05
10,
3%3.
638
0%4.
855
0,3%
33,4
%
19OR
UŽJE
I M
UNIC
IJA;
NJI
HOVI
DIJ
ELOV
I I P
RIBO
R84
40,
0%1.
076
0,0%
1.04
30,
0%-3
,1%
2.95
30,
3%14
.040
1%5.
018
0,3%
-64,
3%
20RA
ZNI P
ROIZ
VODI
34
.698
1,7%
54.8
622,
1%71
.942
2,0%
31,1
%90
.690
8,4%
108.
179
8%13
0.65
78,
3%20
,8%
21UM
JETN
IČKA
DJE
LA, K
OLEK
CION
ARSK
I PR
EDM
ETI I
ANT
IKVI
TETI
830,
0%22
90,
0%28
70,
0%25
,0%
199
0,0%
232
0%4
0,0%
-98,
2%
98NE
RAZV
RSTA
NO
998
0,0%
166
0,0%
880,
0%-4
6,9%
363
0,0%
180%
290,
0%64
,1%
Nap
omen
e:
Izvo
r ovi
h po
data
ka je
Age
ncija
za
stat
istik
u Bo
sne
i Her
cego
vine
i zb
og to
ga s
e uk
upan
izvo
z i u
voz
robe
razl
ikuj
u od
vrij
edno
sti i
skaz
anih
u s
tatis
tici p
latn
og b
ilans
a ko
ja u
klju
čuje
razn
a pr
ilago
đenj
a.
Poda
ci s
u kl
asifi
kova
ni p
rem
a Ha
rmon
izov
anom
siste
mu
kodo
va S
vjet
ske
trgov
insk
e or
gani
zaci
je
Tabe
la 1
3: G
lavn
i trg
ovin
ski p
artn
eri B
iH
Zem
ljeIZ
VOZ
2008
K1
/200
7 K1
UVOZ
2008
K1
/200
7 K1
2006
K1
2007
K1
2008
K1
2006
K1
2007
K1
2008
K1
ukup
nou
%uk
upno
u %
ukup
nou
%uk
upno
u %
ukup
nou
%uk
upno
u %
Hrva
tska
194.
778.
253
18%
257.
474.
046
19%
262.
332.
012
17%
2%34
6.82
9.53
017
%47
6.56
6.00
217
%59
8.51
8.00
016
%26
%
Njem
ačka
152.
564.
635
14%
186.
815.
938
14%
226.
430.
733
14%
21%
277.
329.
314
14%
366.
776.
743
13%
458.
523.
728
12%
25%
SCG*
115.
668.
240
11%
139.
475.
105
10%
211.
119.
844
13%
51%
184.
988.
511
9%27
9.90
6.28
510
%36
5.01
4.32
610
%30
%
Italij
a16
8.00
1.96
016
%20
7.02
9.27
715
%20
9.78
8.74
913
%1%
165.
977.
959
8%26
3.50
6.77
09%
309.
847.
581
8%18
%
Slov
enija
128.
591.
122
12%
161.
451.
607
12%
167.
534.
863
11%
4%17
6.34
7.38
79%
195.
020.
016
7%20
7.99
3.59
76%
7%
Aust
rija
62.5
10.4
466%
89.1
87.5
797%
97.0
27.8
806%
9%72
.523
.161
4%11
1.59
0.20
54%
129.
785.
892
4%16
%
Osta
le25
6.34
8.42
124
%32
3.37
7.85
424
%39
2.70
8.98
025
%21
%81
9.98
3.09
440
%1.
189.
628.
485
41%
1.60
2.96
7.86
144
%35
%
UKUP
NO1.
078.
463.
078
100%
1.36
4.81
1.40
710
0%1.
566.
943.
061
100%
15%
2.04
3.97
8.95
610
0%2.
882.
994.
506
100%
3.67
2.65
0.98
510
0%27
%
Izvo
r: Ag
enci
ja z
a st
atistik
u Bi
H
66
E P R U · E k o n o m s k i t r e n d o v i
Tabela 14: Platni bilans Bosne i Hercegovine / Izraženo u milionima KM
PLATNI BILANS BOSNE I HERCEGOVINE 2005 K1 2006 K1 2007 K1 2008 K1 2008/07 K1I - TEKUĆI RAČUN (1+2+3+4) -402,9 -24,8 -367,6 -820,2 123%1. ROBA -1.370,9 -1.115,5 -1.523,9 -2.069,5 36% Izvoz robe, fob 827,0 1.101,8 1.381,1 1.609,1 17%
Uvoz robe, fob -2.197,9 -2.217,3 -2.905,0 -3.678,6 27%
2. USLUGE 158,6 183,3 221,9 287,5 30% Izvoz 268,6 304,5 356,9 445,1 25%
Uvoz -110,0 -121,2 -135,0 -157,6 17%
2.1.Transportne usluge, izvoz 21,2 28,0 37,1 42,9 16%
2.2.Transportne usluge, uvoz -60,2 -60,2 -69,2 -85,1 23%
2.3.Putovanja, izvoz 137,9 156,3 170,4 190,1 12%
2.4.Putovanja, uvoz -12,8 -14,7 -20,8 -24,0 15%
2.5.Ostale usluge, izvoz 109,5 120,2 149,4 212,1 42%
2.6.Ostale usluge, uvoz -37,0 -46,3 -45,0 -48,5 8%
3. DOHODAK 165,6 149,7 151,0 174,0 15% Prihodi 230,3 221,8 254,3 306,8 21%
Rashodi -64,7 -72,1 -103,3 -132,8 29%
3.1.Kompenzacije zaposlenim, prihodi 189,1 170,0 169,2 180,2 7%
3.2.Kompenzacije zaposlenim, rashodi -4,7 -5,1 -5,2 -5,7 10%
3.3.Investicioni dohodak, prihodi 41,2 51,8 85,1 126,6 49%
3.4.Investicioni dohodak, rashodi -60,0 -67,0 -98,1 -127,1 30%
4. TEKUĆI TRANSFERI 643,8 757,7 783,4 787,8 1% Prihodi 708,5 830,4 865,8 879,8 2%
Rashodi -64,7 -72,7 -82,4 -92,0 12%
II - KAPITALNI I FINANSIJSKI RAČUN (1+2) 300,7 -18,4 232,5 786,2 238%1. KAPITALNI RAČUN 101,2 101,3 82,8 92,2 11% Prihodi 101,2 101,3 82,8 92,2 11%
Rashodi 0,0 0,0 0,0 0,0
2. FINANSIJSKI RAČUN 199,5 -119,7 149,7 694,0 364% 2.1.DIREKTNE INVESTICIJE 149,2 190,4 229,2 143,8 -37%
Direktne investicije u inostranstvu 0,0 -0,3 -2,1 -2,7 29%
Direktne investicije u BiH 149,2 190,7 231,3 146,5 -37%
2.2.PORTFOLIO INVESTICIJE 0,3 2,0 -0,1 0,1 -200%
Aktiva 0,3 2,0 -0,1 0,1 -200%
Pasiva 0,0 0,0 0,0 0,0
2.3.OSTALE INVESTICIJE 6,0 -65,0 56,0 455,1 713%
Aktiva (znak “minus” znači “porast”) -57,0 88,8 -51,2 314,1 -713%
Monetarne vlasti 0,0 0,0 0,0 0,0
Komercijalne banke -26,7 1,5 -44,0 372,4 -946%
Ostali sektori -30,3 87,3 -7,2 -58,3 710%
Pasiva 63,0 -153,8 107,2 141,0 32%
Trgovinski krediti 72,4 61,8 66,7 84,9 27%
Povlačenje novih zajmova 150,7 118,1 150,4 125,0 -17%
Otplata glavnice zajmova -36,1 -217,0 -138,8 -83,3 -40%
Gotovina i depoziti -73,6 -136,4 28,9 30,5 6%
Ostale obaveze -50,4 19,7 0,0 -16,1
2.4.REZERVNA AKTIVA (znak “minus” znači “porast”) 44,0 -247,1 -135,4 95,0 -170%
Specijalna prava vučenja -0,1 -2,2 -1,2 -1,0 -17%
Devize 22,6 -242,5 -126,7 81,8 -165%
Ostala potraživanja 21,5 -2,4 -7,5 14,2 -289%
III - NETO GREŠKE I PROPUSTI 102,2 43,2 135,1 34,0 -75%
Izvor: Centralna banka BiH