Post on 07-Jul-2016
SVEUČILIŠTE U RIJECI
UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI
ANALIZA KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA DJECE
DJEČJEG VRTIĆA ZAMETRad iz kolegija Kineziologija
DANIJELA MATASIĆ
RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE/2. SEMESTAR
prof. dr.sc. BILJANA TRAJKOVSKI
Rijeka, lipanj, 2016.
SADRŽAJ
1. UVOD I PROBLEM RADA................................................................................1
2. CILJ RADA..........................................................................................................2
3. UZORAK VARIJABLI........................................................................................3
3.1. Opis testova......................................................................................................3
4. REZULTATI KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA.........................................7
5. ANALIZA KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA..............................................9
5.1. Usporedba morfoloških obilježja......................................................................9
5.2. Usporedba motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.........................................9
5.3. Analiza morfološkim, motoričkih i funkcionalnih obilježja...........................10
6. PRIJEDLOG KINEZIOLOŠKIH RJEŠENJA...................................................12
7. ZAKLJUČAK.....................................................................................................13
8. LITERATURA...................................................................................................14
1. UVOD I PROBLEM RADA
Jedna od prioritetnih zadaća u radu s djecom predškolske dobi odnosi se na brigu o
njihovom optimalnom rastu i razvoju. Kako bi se taj proces odvijao na odgovarajući
način, sudionici u odgojno-obrazovnom radu trebaju voditi računa o interakciji
različitih antropoloških dimenzija te njihovom integralnom razvoju. Za praćenje
tjelesnog razvoja i napredovanja pojedinog djeteta potrebno je imati podatke o
pojedinim antropološkim mjerama za pojedinu dob. Antropološka obilježja uključuju
motoričke i funkcionalne sposobnosti te morfološka obilježja. Motoričke
sposobnosti je važno razvijati od najranije dobi jer razvijene sposobnosti služe u
boljem rješavanju i izvođenju motoričkih zadataka te na taj način omogućuju
uspješno kretanje. Od funkcionalnih sposobnosti, potrebno je razvijati aerobni
kapacitet odnosno izdržljivost primjenom za to odabranih motoričkih sadržaja,
primjerice, poligona tri minute koji je u ovom radu i prikazan. Poznavanje osobina
dobi, tj. morfološkim karakteristika omogućava se bolje planiranje, praćenje i
vrednovanje različitih utjecaja koji utječu na razvoj djeteta. Postoje neki nužni
postupci koji čine fazu planiranja vježbanja i tjelesne aktivnosti, a to su utvrđivanje
stanja subjekta i utvrđivanje faktora ograničenja. Potrebno je pružiti subjektima koji
izvode motoričke zadatke adekvatne sadržaje, optimalno opterećenje, primjerenu
motivaciju te ugodno emotivno stanje. Kako bi to sve bilo omogućeno, cilj je
upoznati antropološka obilježja, sposobnosti, osobine i znanja subjekta. Potrebno je
još nadodati da je dugoročni cilj uspostaviti stil života u kojem je prisutno redovito
vježbanje.
Problem ovog rada je analiza odnosno utvrđivanje stanja kinantropoloških obilježja
djece predškolske dobi kao osnova za osiguravanje kvalitetnih programa u dječjim
vrtićima kojima će se poboljšati tjelesna aktivnost djece, a samim time i njihovo
zdravstveno stanje. U tu svrhu provođeni su brojni testovi s djecom koji će biti
opisani i detaljnije objašnjeni u ovom radu. Pored toga, moguće je uvidjeti i indeks
tjelesne mase djece u njihovim rezultatima te uočiti kako su među djevojčicama i
dječacima prisutne brojne razlike, kako u rezultatima testova tako i u morfološkim
karakteristikama usporedivši njihove rezultate s rezultatima Primorsko-goranske
županije.
2. CILJ RADA
Cilj ovog rada bio je utvrditi razinu motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te
morfoloških obilježja djevojčica u dobi od 6 godina i dječaka u dobi od 5 godina koji
pohađaju dječji vrtić Zamet. Postignutim rezultatima pružit će se prilika za lakše i
kvalitetnije organiziranje kinezioloških sadržaja koji su potrebni djeci za bolje
razvijanje kinantropoloških obilježja. U tu svrhu, provodili su se testovi koji su
primjereni za djecu te dobi. Možemo sagledati razlike između djevojčica i dječaka u
provođenju tih testova i samim time razlike u kinantropološkim obilježjima, a
rezultate dobivene u dječjem vrtiću Zamet treba usporediti s vrijednostima i
rezultatima Primorsko-goranske županije te ustanoviti postignuća djece međusobno i
uvidjeti u kojim testovima se rezultati podudaraju, a u kojima su prisutna velika
odstupanja te jesu li djeca iz dječjeg vrtića Zamet iznadprosječna ili ispodprosječna u
obavljanju testova. Kinantropološka obilježja utvrdit će se pomoću orijentacijskih
vrijednosti u šest testova motoričkih sposobnosti, tri morfološke mjere i jednog testa
za funkcionalne sposobnosti dječaka i djevojčica starosne dobi 5 i 6 godina.
3. UZORAK VARIJABLI
Uzorak varijabli:
3 morfološke karakteristike
6 testova za procjenu motoričkih sposobnosti
1 test za provjeru funkcionalnih sposobnosti
Tablica 1: Testovi za procjenu kinantropoloških obilježja djece
Naziv testa Oznaka testa Obilježje
Prenošenje kockica PK Agilnost
Hodanje unatrag u uporu
za rukamaHOD Reorganizacija stereotipa gibanja
Skok udalj iz mjesta SKOK Eksplozivna snaga nogu
Podizanje trupa 15 sek TRBUH 15 Repetitivna snaga trupa
Izdržaj u visu zgibom ZGIB Statička snaga ruku
Pretklon u sjedu
raznožnomSJED Fleksibilnost donjih ekstremiteta
Poligon 3 minute POL3 Aerobna izdržljivost
Tjelesna visina VIS Longitudinalna dimenzionalnost kostura
Tjelesna težina TEZ Masa i voluminoznost tijela
Indeks tjelesna mase BMI Procjena stanja uhranjenosti
3.1. Opis testova
Prenošenje kockica (agilnost)
Poligon za provedbu ovog testa čine dvije linije te dvije spužvaste kockice položene
iza jedne od linija. Početni položaj ispitanika je položaj visokog starta iza jedne od
linija. Na znak „pripremi“ te uz istovremeni pljesak rukama i uzvikom „sad!“,
ispitanik trči do suprotne linije, uzima jednu kockicu, trči natrag do startne linije,
polaže kockicu iza nje, trči ponovno do suprotne linije, uzima drugu kockicu, te s
njom pretrčava preko startne linije. Kao rezultat testa registrira se vrijeme proteklo
od starta ispitanika do pretrčavanja preko startne linije s drugom kockicom. Zadatak
se ponavlja dva puta, ali ne za redom, već nakon što isti zadatak prođu svi ispitanici
u grupi od petero djece. Rezultat se izražava u sekundama.
Hodanje unatrag u uporu za rukama (reorganizacija stereotipa gibanja)
Zadatak se sastoji od dviju paralelnih linija na podu ucrtanih na udaljenosti od 5
metara. Dijete na startnoj liniji zauzima položaj upora za rukama, rukama dodirujući
označenu liniju. Na znak 'pripremi' te uz istovremeni pljesak rukama i uzvikom
„sad!“, dijete kreće u izvođenje zadatka. Zadatak je završen kada rukama prijeđe
ciljnu liniju. Zadatak se ponavlja dva puta, ali ne za redom, već kad cijela grupa od
petero djece završi zadatak. Zadatak se izražava u sekundama.
Skok udalj iz mjesta (eksplozivna snaga nogu)
Test se izvodi tako da ispitanik stane stopalima do ucrtane linije za start koja se
ucrtava na početku strunjače, licem okrenut prema strunjači. Ispitanikov je zadatak
sunožnim odrazom uz pomoć zamaha ruku skočiti prema naprijed što dalje može.
Rezultat se mjeri metarskom trakom od početne crte do mjesta doskoka ispitanikove
pete. Zadatak je završen nakon što ispitanik izvede tri ispravna skoka za redom.
Zadatak se izražava u centimetrima te se uzima najbolji rezultat.
Podizanje trupa (repetitivna snaga trupa)
Test se izvodi tako da ispitanik iz ležećeg položaja s rukama prekriženim na prsima,
podiže trup dok laktovima ne dosegne natkoljenice i zatim se spušta natrag do
ležećeg položaja. Pri tome su noge ispitanika zgrčene pod kutom od 90 stupnjeva, a
pridržava ih ispitivač. Za vrijeme izvođenja testa nije dopušteno odbijati se leđima od
podloge, odmicati laktove od trupa, pomicati dlanove s ramena te zamahivati
bokovima. Registrira se broj ispravnih podizanja izvedenih u 15 sekundi. Test se
ponavlja jedanput. Rezultat se izražava u broju ponavljanja.
Izdržaj u visu zgibom (statička snaga ruku)
Test se izvodi tako da se ispitanik podigne pothvatom dok bradom ne dosegne visinu
iznad preče i taj položaj zadržava što je duže moguće. Nakon što mjeritelj namjesti
ispitanika u taj položaj, započinje mjeriti vrijeme. Izvođenje testa se prekida kada se
brada ispitanika spusti ispod visine preče, tj. kada su se ruke ispitanika ispružile.
Zadatak se ponavlja jedanput i rezultat se izražava u sekundama.
Pretklon u raznožnom sjedu (fleksibilnost donjih ekstrimiteta)
Ispitanik zauzima položaj u raznožnom sjedu te treba dotaknuti prstima potpuno
ispruženih ruku najudaljeniju točku na metru između nogu, a zatim napravi pretklon
naprijed ne narušavajući položaj opruženih nogu, ponovo dodirujući najudaljeniju
točku na metru. Pri izvođenju, srednji prsti na rukama moraju biti jedan preko
drugoga. Rezultat maksimalnog dohvata izražava se u centimetrima i upisuje se samo
najbolji rezultat od tri puta mjerenja.
Poligon tri minute (aerobna izdržljivost)
Ovaj test odnosi se na trčanje do tri minute s različitim zadacima te se utječe na
poboljšanje aerobne izdržljivosti kod djece i poboljšanje eksplozivne snage nogu
Poligon 3 minute podrazumijeva kretanje preko zadanog poligona s preprekama koji
je postavljen na sljedeći način: djeca su na zadani znak (petoro djece istodobno) s
označene linije počela trčati oko četiri stalka radeći slalom, zatim su pretrčali preko
klupice visine 10 cm, nakon čega su pretrčali s jedne strunjače na drugu strunjaču,
preskočili preko četiri gredica visine 5 cm i pretrčali preko pet kolutova. Djeca su
imala zadatak unutar tri minute prelaziti poligon trčeći ili hodajući gdje je mjeritelj
bilježio koliko je krugova prijeđeno u tom razdoblju te ih preračunavao u metre.
Razlog za test Poligon 3 minute je taj što se veće vrijednosti pulsa postižu upravo u
ovom testu, za razliku od standardnog testa trčanje 3 minute, što se može pripisati
većoj motiviranosti djece predškolske dobi prigodom izvođenja ovog zadatka kojeg
su izvodili u boljem kontinuitetu.
Indeks tjelesne mase (BMI)
BMI se definira kao omjer vrijednosti tjelesne mase, izražene u kilogramima i
kvadrata vrijednosti tjelesne visine, izražene u metrima. Služi za brzu, ali okvirnu
procjenu stanja uhranjenosti. Primjerice, osoba težine 60 kg i visine 170 cm ima BMI
20,8 (60
1702). Ako BMI prelazi 25 smatra se da je osoba prekomjerne težine, a ako
prelazi 30 da je pretila. Kod djece 3,5-7 god prekomjernom težinom se smatra ako
dijete ima BMI viši od 17, a pretilim ako prelazi 19-20.
4. REZULTATI KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA
Dobivene rezultate neophodno je transformirati u neki pogodan oblik, kako bi bilo
moguće analizirati relacije između varijabli. Najjednostavnija transformacija
originalnih rezultata mjerenja je pomoću procedure koja se naziva standardizacija. Z-
vrijednost pokazuje udaljenost nekog rezultata mjerenja od aritmetičke sredine
iskazane kao dio standardne devijacije skupa podataka te se koristi za određivanje
položaja pojedinog rezultata u grupi odnosno, z-vrijednost označava položaj
pojedinog rezultata u nekoj normalnoj raspodjeli i to tako da se ta vrijednost izrazi u
dijelovima standardne devijacije. Uz pomoć z-vrijednosti mogu se ispravno
uspoređivati rezultati što su ih ispitanici postigli u više testova, preko z-vrijednosti
mogu se uspoređivati ispitanici u različitim varijablama, s različitim mjernim
skalama i jedinicama. Standardne vrijednosti rezultata mjerenja imaju prosječne
vrijednosti 0 i varijantu. Može se zaključiti da će ispitanik koji ima prosječan rezultat
u nekoj varijabli, imati standardnu vrijednost jednaku nuli, ako mu je rezultat iznad
prosjeka, z-vrijednost će biti pozitivna, a ako je ispod prosjeka, z-vrijednost će biti
negativna. Standardizirane vrijednosti varijable pokazuju relativan položaj neke
vrijednosti u nizu, a u ovom slučaju u homogeniziranoj skupini djevojčica koje imaju
6 godina i homogeniziranoj skupini dječaka koji imaju 5 godina.
Rezultati dobiveni mjerenjem prikazani su u tablici 2 za djevojčice i tablici 3 za
dječake.
Dječji vrtić: Zamet
VARIJABLE
IME DOB VIS TEŽ BMI PK HO
D
SKOK ZGI
B
TRB
15
SJED POL3
Antonija 6 109,30 18 15,0
7
14,30 5,60 123,00 5,16 5 4,00 400
Ema V. 6 121,80 24 16,1
8
14,50 7,00 108,00 7,30 8 18,00 450
Magdalena 6 120,00 22 15,2 14,70 6,70 128,00 4,32 10 8,00 470
8
Tea F. 6 121,80 21 14,1
6
15,7 6,90 112,5 19,70 6 18,00 400
Uma D. 6 116,10 20 14,8
4
16,50 6,4 119,00 6,30 10 14,00 410
AS 117,80 21 15,1
1
15,14 6,52 118,10 8,56 7,80 12,40 426
SD 5,29 2,24 0,73 0,93 0,56 8,00 6,33 2,28 6,23 32,09
ASPGŽ 120,2 23,2 15,9
7
15,63 8,58 103,28 6,12 8,76 6,6 401
SDPGŽ 5,29 3,81 1,66 1,55 2,26 18,56 2,81 7,33 7,73 43,71
Z -0,45 -0,58 -0,52 0,32 0,91 0,80 0,87 -0,13 0,75 0,57
Prioriteti 2 7 5 6 1 4 3
Tablica 2. Rezultati inicijalnog mjerenja i Z-vrijednosti kinantropoloških obilježja djevojčica.
Dječji vrtić: Zamet
VARIJABLE
IME DOB
VIS TEŽ BMI PK HOD SKOK
ZGIB TRB 15
SJED POL3
Dean 5 112 22 17,54 14,1 7,7 103 2,12 3 0 420Dino 5 112 21 16,74 21,7 7,8 102 0 8 6 400Marko P.
5 109,3 16 13,39 14,5 7,8 96 2,3 3 9 380
Maro 5 113 19 14,88 16,9 10 87 0 7 1 400Niko 5 103 16 15,08 15,1 10,4 114 0 3 10 420AS 109,86 18,8 15,53 16,46 8,74 100,4 0,88 4,8 5,2 404SD 4,07 2,77 1,64 3,12 1,34 9,91 1,21 2,49 4,55 16,73ASPGŽ 114,2 21,3 16,3 16,48 9,23 96,14 5,32 4,74 4,07 397
SDPGŽ 4,86 2,98 1,72 2,39 2,73 18,62 2,78 4,73 6,18 53,44
Z -0,89 -0,84 -0,45 0,01 0,18 0,23 -1,60 0,01 0,18 0,13Prioriteti 2 3 5 1 2 3 4
Tablica 3. Rezultati inicijalnog mjerenja i Z-vrijednosti kinantropoloških obilježja
dječaka.
5. ANALIZA KINANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA
Dobiveni rezultati mogu poslužiti u procjeni da li je pojedino dijete ili skupina boljih
ili lošijih kinantropoloških obilježja u odnosu na prosjek djece predškolske dobi u
Primorsko-goranskoj županiji.
5.1. Usporedba morfoloških obilježja
Uvidom u dobivene rezultate, možemo usporediti prosječnu visinu i težinu djece DV
Zamet s prosječnom visinom i težinom Primorsko-goranske županije. Vidimo
prosječnu visinu djevojčica DV Zamet koja iznosi 117,80 cm i prosječnu težinu od
21 kg te u usporedbi s ASPGŽ vidimo lagano odstupanje. ASVISPGŽ iznosi 120, 2
cm te ASTEŽPGŽ iznosi 23 kg, što nam ukazuju da su djevojčice DV Zamet u
prosjeku nešto niže i lakše. Kod dječaka se javlja ista situacija, dječaci DV Zamet su
u prosjeku visoki 109,86 cm i teški 18,8 kg, dok ASVISPGŽ iznosi 114,2 cm, a
ASTEŽPGŽ iznosi 21,3 kg isto zaključujemo da puno niži i lakši od prosjeka PGŽ.
Prema indeksu tjelesne mase (BMI) koji ukazuje na stanje uhranjenosti, sve su
djevojčice pojedinačno normalno uhranjene, a ista je situacija i s prosječnim
indeksom tjelesne mase (BMI=15,11) te je odstupanje od prosjeka PGŽ, možemo
reći, nevidljivo jer ASBMIPGŽ iznosi 15,97. Dječaci su također u prosjeku
normalno uhranjeni (BMI=15,53), osim jednog dječaka koji se istječe po poprilično
niskoj uhranjenosti koja iznosi 13,39, iako je odstupanje u njihovom slučaju veće od
prosjeka PGŽ jer ASBMIPGŽ iznosi 16,3.
5.2. Usporedba motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
Prema rezultatima, djevojčice su pokazale najlošiji rezultat u testu podizanje trupa 15
koji ukazuje na njihovu repetitivnu snagu trupa (TRB15=-0,13). U usporedbi s PGŽ,
djevojčice iz DV Zamet u prosjeku u 15 sekunda naprave 7,80 trbušnjaka, dok
prosjek PGŽ iznosi 8,76 trbušnjaka u 15 sekundi. To nam ukazuje da je potrebno
provoditi više vremena radeći aktivnosti kojima će djevojčice poboljšati repetitivnu
snagu trupa. U ostalim testovima djevojčice su pokazale puno bolje rezultate od
rezultata PGŽ. Kod dječaka najlošiji rezultat je vidljiv u testu izdržaj u visu zgibom
koji mjeri njihovu statičnu snagu ruku (ZGIB=-1,60) te tri dječaka imaju rezultat
jednak nuli, što znači da nisu mogla izdržati niti 1 sekundu u tom položaju, a samim
time vidimo da je potrebno uložiti truda u vježbe i aktivnosti koje će poboljšati
statičku snagu ruku dječaka.
Upadljivi rezultati djevojčica, odnosno testovi u kojima su ostvarile mnogo uspjeha i
bile mnogo bolje od prosjeka PGŽ, pogotovo u testu hod unatraške u uporu za
rukama što ukazuje na vrlo dobru reorganizaciju stereotipa gibanja (HOD=0,91),
izdržaj u visu zgibom (ZGIB=0,87) isto vrlo dobra statična snaga ruku kao što je
vidljivo i u slučaju kod dječaka, skok u dalj iz mjesta (SKOK=0,80), u ostalim
testovima djevojčice su također postigle bolje rezultate od prosjeka PGŽ, poligon tri
minute (POL3=0,57), prenošenje kockica (PK=0,32).
Kod dječaka najbolji rezultat je vidljiv u testu skok u dalj iz mjesta što znači da
imaju vrlo razvijenu eksplozivu snagu nogu (SKOK=0,23), a što se ostalih testova
tiče, njihovi rezultati su isto bolji od prosjeka PGŽ, hod unatraške u uporu za rukama
i pretklon u sjedu raznožnom (HOD i SJED=0,18), poligon 3 minute (POL3=0,13) te
prenošenje kockica i podizanje trupa 15 (PK i TRB15=0,01).
5.3. Analiza morfološkim, motoričkih i funkcionalnih obilježja
Što se rezultata BMI tiče, u prosjeku su sva djeca bila normalno uhranjena. To nam
ukazuje na to da nije vidljiv problem nepravilne ishrane u djetinjstvu te da su
roditelji osviješteni o važnosti zdrave prehrane i utjecaja redovite tjelesne aktivnosti
te do kojih problema može dovesti povećana tjelesna težina i pretilost.
Prema rezultatima, od sveukupno 7 testova motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
primjećujemo da su samo u 1 testu od njih 7, kako kod dječaka tako i kod djevojčica,
ostvareni lošiji rezultati od prosjeka PGŽ. Kod djevojčica je to test podizanje trupa
15 sekundi, a kod dječaka test izdržaj u visu zgibom. Možemo reći da se odgajatelji i
kineziolozi DV Zamet koristili kvalitetne sadržaje za djecu kojima su i postigli
ovako uspješne rezultate.
Možemo izdvojiti nekoliko djevojčica i dječaka koji su postigli mnogo bolje rezultate
od svojih vršnjaka. Među djevojčicama ističe se Tea, koja je iznimno dobra u testu
izdržaj u visu zgibom (19,70) dok je najmanji rezultat 4,90 stoga ona ima izričito
razvijenu statičnu snagu ruku, no ostvaruje najslabiji rezultatu u testu poligon tri
minute, te je potrebno uvesti neke zabavne i izazovne igre koje će je potaknuti na
trčanje i tako razviti aerobnu izdržljivost. Kod dječaka izdvaja se dječak Niko koji je
iznimno dobar u većini testova, tako je najbolji u testu pretklon u sjedu raznožnom
(10), skok u dalj iz mjesta (114), poligon tri minute (420), nije loš niti u testu
prenošenje kockica (15,1). Njegova slabost je izdržaj u visu zgibom (0) i podizanje
trupa 15 sekundi (3), a u hodu unatraške u uporu za rukama je najsporiji od svojih
vršnjaka (10,4). Poželjno bi bilo motivirati ga da ostvari bolje rezultate i u tim
testovima, budući da ostvaruje dobre rezultate u poligonu, može tako i u hodu te je
potrebno više vremena posvetiti aktivnostima kojima će poboljšati svoju statičnu
snagu.
Možemo vidjeti da, kako među dječacima tako i među djevojčicama, najmanje
odstupanje prevladava u testu prenošenje kockica, te su ti rezultati vrlo dobri i u
prosjeku PGŽ, što dovodi do zaključka da je taj test najlakši među navedenim. Isto
tako, vrlo dobri rezultati kod svih djece i djevojčica i dječaka ostvareni su u testu
poligon tri minute i u odnosu s prosjekom PGŽ možemo zaključiti da je djeci
zabavno tračati kada imaju brojne prepreke koje moraju zaobilaziti, preskakati i
slično.
6. PRIJEDLOG KINEZIOLOŠKIH RJEŠENJA
Elementarne igre i klasične tjelesne vježbe za predškolce (koje su dio edukacijskog
programa koji se realizira u sklopu redovitog programa dječjih vrtića), djeci su isprva
zanimljive, ali im brzo dosade te je zato potrebno stalno uvoditi nove izazove i nove
zadatke, primjerice, u testu poligon tri minute. Djeca obožavaju zaobilaziti prepreke
na različite načine, preskakivanjem, provlačenjem i slično te je takav način mnogo
izazovniji za njih nego obično trčanje koje za njih predstavlja dosadu.
Prilikom programiranja sadržaja za djevojčice uz primjenu svih kinezioloških
sadržaja potrebno je pojačati sadržaje koji će podignuti rezultate testa podizanje trupa
15 sekundi koji je ispod prosjeka PGŽ (TRB15=-0,13). To znači da se prvenstveno
treba utjecati na motoričku sposobnost snagu, odnosno repetitivnu snagu trupa kako
bi rezultati i tog testa dostigli ostale rezultate koji su prema rezultatima PGŽ vrlo
zadovoljavajući te se trebaju nastaviti primjenjivati kineziološki sadržaje iste
kvalitete, te kao što je već spomenuto, s nekim dodatnim izazovima i poticajima jer
djeci brzo dosade isti principi i pravila igre.
Prilikom programiranja sadržaja za dječake uz primjenu svih kinezioloških sadržaja
potrebno je pojačati sadržaje koji će podignuti rezultate testa izdržaj u visu zgibom
koji je daleko ispod prosjeka PGŽ (POL3=-1,60) To znači da se prvenstveno treba
utjecati na motoričku sposobnost snagu, odnosno statičnu snagu ruku. Mogu se
provoditi brojne igre u kojima djeca prenose lopte, kocke i slične predmete, zatim
bacaju lopte, dodaju ih drugima dok se igraju lovice, sve u svrhu jačanja ruku.
Kod održavanja kvalitete kinezioloških sadržaja kako bi rezultati ostali ovako dobri u
ostalim testovima i kako bi djeca i dalje napredovala potrebno je na to utjecati tako
da djeca trebaju trčati s različitim zadacima, primjerice, razne štafetne igre koje svaki
puta mogu imati drugačiji oblik, zadatak, poligon i slično, kako djeca ne bi prebrzo
izgubila motivaciju i kako im zadatak ne bi bio nezanimljiv.
7. ZAKLJUČAK
One motoričke i funkcionalne sposobnosti koje su lošije u tijeku godine trebaju se
nastojati poboljšati, a one koje su dobre i izvrsne treba zadržati na toj razini i još ih
više unaprijediti. Budući da se radi o maloj djeci, najveći dio motoričkog učenja
pripada različitim elementarnim i štafetnim igrama. Također, zbog koncentracije i
pozornosti djece, najviše im odgovara rad u poligonu prepreka, jer brzo mijenjaju
zadatke i ne gube interes za zadano. Kroz godinu treba provjeravati napredak djece, a
sva sredstava koja se koriste u vježbama trebaju biti prilagođena dobi djece. U
pravilu to su: strunjače, različite penjalice, lopte, stalci, vrećice s pijeskom, palice,
švedske klupe, posebni sanduci za puzanje i provlačenje, obruči, mini trampolin itd.
Iz toga slijedi da nekretanja kod male djece narušava njihov skladan rast i razvoj te je
iz toga razloga djeci potrebno omogućiti svakodnevno kretanje (spontano i
organizirano) u vrtićima i u obitelji te je potrebno njihovo antropološko stanje pratiti,
njihove funkcionalne sposobnosti koje su u direktnoj vezi s pojavom pretilosti.
Dobivene informacije trebale bi pomoći stručnjacima da, usporedbom djetetovog
aktualnog stanja na početku izrade plan i program rada s naglaskom na unaprjeđenje
individualnih karakteristika svakog pojedinog djeteta u cilju podizanja razine
zdravlja.
8. LITERATURA
1. Pejčić, A., Trajkovski Višić, B., Lončarić, I. (2009). Objektivni pokazatelji antropološkog statusa djece preduvjet kvalitetnog programiranja. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci.