Post on 16-Jun-2015
Kasna antika na MediteranuIzmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru
Podjela Carstva• Teodozije – posljednji car jedinstvene
države• prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva
dijela – dvije upravne cjeline iste države• dvojica Teodozijevih sinova postaju
carevi:– istok: Arkadije (Konstantinopol)– zapad: Honorije (Milano, Ravenna)
• maloljetnim sinovima imenuje regente:– na istoku: prefekt Rufin – uskoro
zamijenjen Eutorpijem – njega nasljeñuje Got Gainas (magistermilitum)
– regent na zapadu: Vandal Stilihon –jedini magister militum
• na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima
• istok: u Konstantinopolu raste otpor barbarima u vojsci i na položajima
• sve veći raskol izmeñu Istoka i Zapada – razvijaju se u dvije samostalne države – Zapad u mnogo težem položaju
Teodozijev novac
Honorijev novac
Podjela Carstva• 395. g. Huni provaljuju u Malu Aziju s
istoka – prve hunske provale u Istočno carstvo
• 396. g. Vizigoti pod vodstvom Alariha – iz Mezije pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju
• zapadni magister militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magister militumza Ilirik
• 396. – 398. g.: Stilihon guši ustanak rimsko-berberskog stanovništva u SJ Africi
• Got Gainas – po nalogu Stilihona ubija prefekta Rufina – Arkadije poziva Gainasa na odgovornost
• Gainas se pridružuje pobunjenim Gotima – ulazi u Carigrad s gotskim četama
• nakon odlaska Gainasa i gotskih vojnika –
pobuna grañana protiv Gota – masakr u gradu: pobijeno 7 000 Gota – Gainasbježi – kasnije ga ubijaju Huni
Stilihon s obitelji
Arkadijev novac
Početak sloma na zapadu• 401. g. Alarih napada Italiju – Stilihon ga odbija
403. g. kod Verone – Vizigoti dobivaju novo zemljište uz Savu – plaća im se tribut
• zbog Alariha – Stilihon povukao vojsku iz Galije – posljedice: Vandali, Alamani, Svevi, Burgundi i Alani trajno probijaju limes i ulaze u Carstvo
• 405. Ostrogoti (Radagais) – prodiru preko Dunava i Alpa prema Italiji – pobijeñeni kod Firence – Radagais zarobljen i pogubljen
• Ravenna – zaštićena močvarom i lagunama –postaje novo carsko središte
• 408. g. – Arkadije umire – Stilihon želi ostvariti i stvarnu vlast na istoku
• senat i političke skupine protivne Germanima vrše pritisak na Honorija – Honorije pogubljuje Stilihona 408. g.
• Alarih 408. g. ponovno kreće na Italiju – traži novu zemlju u Noriku – ne uspijeva zauzeti Ravennu – grad štite i čete iz Istočnog carstva
• 410. g. – Vizigoti pljačkaju Rim – zarobljavaju Honorijevu sestru Galu Placidiju
• Alarih želi odvesti Vizigote u SJ Afriku – umire iste godine u južnoj Italiji – sahranjen u rijeci Busento kod Cosenze
Honorije
Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu• prorimski orijentirani novi kralj Ataulf –
odvodi Vizigote iz Italije u južnu Galiju –ženi se Galom Placidijom u Narbonni
• Vandali, Svevi i Alani – naseljavaju se 411. g. u Hispaniji – faktični kraj rimske vlasti u Hispaniji
• novi magister militum Konstancije –pacificira Galiju – sporazumi s Francima i Burgundima o naseljavanju 413. g. –Franci oko Triera, Burgundi oko Wormsas obje strane Rajne
• uspostavlja mir u Carstvu svedenom na Italiju, Siciliju, dio Ilirika i manje dijelove Galije, Hispanije i SJ Afriku
• Konstancije se ženi Galom Placidijomnakon Ataulfove smrti – sin Valentinijan –budući zapadni car (Valentinijan III.)
• Honorije imenuje Konstancija suvladarom – istočni car Teodozije II. se protivi –Konstancije umire 421. – Honorije umire 423. g. – bez carskog nasljednika Mauzolej Gale Placidije u Ravenni
Kratkotrajno sreñivanje stanja na zapadu• nove borbe za vlast na zapadu – senat
izabire dvorskog pravnika Ivana za cara –423. – 425. g.
• ist. car Teodozije II. – odreñuje 425. g. Valentinijana III. za cara – majka Gala Placidija postaje regentica do njegove punoljetnosti
• uz nju: magister militum Aecije (429. –452. g.) – održava zapadno Carstvo na životu
• 429. g. Vanadali (Geiserih) se prebacuju u SJ Afriku iz Španjolske – od 439. g. kraljevstvo u Kartagi – razvijaju mornaricu – gusarenje i pljačka mediter. obala
• Aecije odražava dobre odnose s Hunima i Germanima – 436. g. uz pomoć Huna pobjeñuje burgundskog kralja Guntherakoji je prekršio savez s Rimom
• Burgundi preseljeni uz Rhônu i Saônu –na bivši burgundski teritorij useljavaju Alamani
• Franci – rimski federati u SJ Galiji –Klodion i Hilderik
Teodozije II.
Konačni slom Zapadnog rimskog carstva• 441. – 445. g.: Huni (Atila i Bleda) napadaju
Istočno carstvo – prodor preko Dunava do Carigrada
• osvojeni Singidun, Nais, Serdika i Filipopol –poraz dviju carskih vojski – Teodozije II. prisiljen plaćati tribut u zlatu
• Atila se okreće na zapad – preko Panonije, Norika i Germanije – napad na Galiju
• Aecije poražava Hune, Ostrogote i Gepide 451. g. na Katalaunskim poljima – uz pomoć Vizigota (Teodorik I.), Burgunda, Franaka i Alana
• 452. g. Atila prodire u Italiju – uništava Akvileju – Atilu od napada na Rim odvraća papa Leon I. kod Mantove
• Gala Placidija umire 450. – iste godine umire Teodozije II. na istoku – Marcijan novi car na istoku – do 457. g.
• 454. g. ubijen Aecije – 455. svrgnut i ubijen Valentinijan III. – početka kraja Zap. carstva
• germanske države na zapadu:– Vizigoti vladaju područjem od Loire do Gibraltara– Vandali iz SJ Afrike pljačkaju Rim 455. g.: odvode
udovicu i kći Valentinijana III.– Burgundi se šire na jug: zauzimaju Lyon
Atila
Bitka na Katalaunskim poljima
Konačni slom Zapadnog rimskog carstva• Istočno carstvo – unutarnje borbe za vlast i
borbe s Ostrogotima – ne može pružiti pomoć Zapadnom carstvu
• novi caru Rimu – senator Petronije – do 457. g. – beznačajan vladar
• nasljeñuje ga Majorijan (457. – 461. g.) –neuspjeli pohod protiv Vandala
• magister militum Ricimer postavlja Libija Severa (461. – 465. g.) – beznačajan vladar
• 465. – 472. g.. Antemije – istočnorimski vojskovoña – novi car na zapadu
• na istoku: Leon (Lav) I (457. – 474. g.) –zajedno s Zap. carstvom: još jedan neuspio pomorski pohod protiv Vandala
• 472. g. Antemije ubijen – car Anicije Olibrije(472. – 474. g.) – smaknuo Ricimera
• 474. – 475. g. Julije Nepot – preživio pad Zapadnog carstva u Diokl. palači do 480. g.
• 475. – 476. g. – vojskovoña Orest instalira svog sina Romula Augustula u Ravenni –zbog uskraćivanja podjele zemlje germanskim vojnicima – skirski knez Odoakar zbacuje s prijestolja RomulaAugustula 476. g.
• Istočno carstvo ga priznaje kao patricija i carskog namjesnika u Italiji
Novac Romula Augustula
Granice Carstava 476 g.
Kultura kasnog carstva
• kršćanstvo – sve više pripadnika zajednice – sve utjecajnije u 3. st.
• progoni u 3. st. – kulminacija poč. 4. st. – Dioklecijan i Galerije – protivljenje carskom kultu
• 313. g. Milanski edikt – poganski kultovi su sve više potisnuti – kršćanstvo sve više vezano uz državu
• crkvi su vraćena crkvena dobra –biskupi stječu senatorske povlastice
• Konstantin Veliki poklanja papi Lateransku palaču za sjedište – temelj kasnije crkvene vlasti i države
• kršćanstvo sve više utječe na svakodnevni život
– ukida se smrtna kazna pribijanjem na križ 315. g.
– 319. g. službena zabrana privatnih poganskih žrtava
– 325. g. zabranjene gladijatorske igre– iz opticaja se povlači novac s
poganskim simbolima– smanjuje se pravo raspolaganja i
kažnjavanja nad robovima
Pozlaćeno stakleno dno – Sv. Petar i Pavao
Kultura kasnog carstva• 325. – 1. ekumenski koncil u Niceji – osuda
arijanstva – spor oko Svetog trojstva –podjela na arijanski istok i zapad sklon nicejskom tumačenju
• kršćanski pisci: Jeronim iz Stridona (345. –420. g.), Aurelije Augustin (354. – 430. g.)
• 4/5. st. – uspostava redovništva – Benedikt iz Nursije – benediktinci
• car Teodozije – odriče se svih poganskih ostavština – kršćanstvo postaje državna religija – zabrana poganskih kultova –razaranje i uništavanje poganskih hramova
• 381. g. – 2. ekumenski koncil u Carigradu –Carigrad postaje sjedište crkve u Ist. carstvu – potvrda nicejskih zaključaka
• 431. – 3. koncil u Efezu – osuda nestorijanstva
• 451. – 4. koncil u Kalcedonu – osuda monofizitizma – začetak raskola istoka i zapada
• papinstvo u Rimu preživljava kraj Zapadnog carstva – odvojeni kršćanski zapad i istok –sve jača podjela – obilježje srednjeg vijeka Sv. Aurelije Augustin
Kultura kasnog carstva• graditeljstvo – novi uzlet u 4. st.• Dioklecijan – izgradnja palače u Splitu –
elementi luksuzne vile i vojnog logora• upotreba okruglog luka i bačvastog svoda -
česta gradnja opekom• Konstantinovo vrijeme i kasnije – izgradnja
velikih višebrodnih kršćanskih bazilika – Sv. Petra, Sv. Ivan Lateranski – crkve u Konstantinopolu
• u Ravenni – intenzivna izgradnja crkava za vrijeme Gale Placidije
• u Siriji – bazilike s dva zvonika – uzor u srednjem vijeku – križarski kontakti sa Sirijom
• prilikom gradnji koriste se kameni elementi starijih grañevina – stupovi, kapiteli, arhitravi
• kiparstvo – reljefi: kršćanski sarkofazi –naracija – mitski, poganski prikazi često kombinirani s prikazima iz Starog i Novog zavjeta
• Konstantinov slavoluk – neposrednost prikaza cara – obraća se izravno promatraču
• slikarstvo – razvoj mozaičke umjetnosti –kršćanski prikazi iz apsida i luneta crkava u Rimu i Ravenni Konstantinov slavoluk u Rimu
Konstantinova bazilika Sv. Petra
Kultura kasnog carstva• pjesništvo i književnost:
– Prudencije (348. – 405. g.): prvi kršćanski pjesnik – Psychomachie
– Grgur Nazijanac, Efrem Sirijac – himne– biskup Ambrozije 370. g. uvodi pjevanje
orijentalnih himni na Zapadu
– klasicistička obnova – Kvint Aurelije Simah: poganske rimske tradicije – Simahov krug
– Klaudije Klaudijan iz Aleksandrije –pripadnik Simahovog kruga
• povjesničari:– Amijan Marcelin (310. – 395. g.) – Sirijac –
piše na grčkom – 31 knjiga rimske povijesti – do bitke kod Hadrijanopola 378. g.
– Eutropije (sredina 4. st.) – posvećuje Valentu svoju rimsku povijest – korisne informacije za 3. i 4. st.
– Euzebije (260. – 339. g.) – biskup u Cezareji(Judeja) – “Povijest crkve” i “Konstantinov život” –
– Zosim (kraj 5. – rano 6. st.) – Historia Nova– povijest Carstva do pljačke Rima 410. g.
Res Gestae – Amijan Marcelin
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vandali• Vandali – zajedno sa Svevima i Alanima – oko 400.
g. pomiču se pred Hunima prema zapadu iz porječja Tise – 406. pod Gunderihom prelaze Rajnu – pobjeñuje Franke – ulaze u Galiju
• 408. g. odlaze u Hispaniju – 411. Honorije im daje Hispaniju kao federatsku zemlju – Hasdinzi i Svevi u Galiciji – Silinzi u Andaluziji – Alani na jugozapadu Piren. poluotoka – početak meñusobnih borbi
• Vizigoti na rimski nagovor uništavaju Vandale na sjeveru – Svevi takoñer ratuju protiv Vandala –Vandali potisnuti na jug k Alanima – udružuju se
• osvajaju pomorske gradove – grade flotu – 429. g. Geiserih vodi Vandale i Alane preko Gibraltara – oko 80 000 ljudi – osvajaju SJ Afriku – Kartaga osvojena 439. g. – uspostava kraljevstva – Rim im priznaje neovisnost i suverenitet 442. g.
• rast vandalske pomorske moći – pljačkanje obala i gusarenje – osvajaju Baleare, Korziku i Sardiniju –455. g. pljačkaju Rim
• neuspjeli ratovi dvaju Carstava protiv Vandala –priznati od Ist. Carstva 474. g. – “vječni mir”
• 477. g. Geiseriha nasljeñuje sin – apsolutistička monarhija – nema izbora vladara – polagano slabljenje vandalske moći
• vandalsko kraljevstvo pada 533. g. – osvojeno od Justinijanovog vojskovoñe Belizara
Vandali pljačkaju Rim
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Burgundi• 413. g. – u okolici Wormsa –
plemenski savez pod kraljem Gundaharom
• 436. Aecije uništava njihovu državu zbog pokušaja širenja prema Belgiji (Galiji Belgici) – 443. g. preseljeni u Savoju i uz rijeke Rhônu i Saônu
• širenje države u borbama s Alamanima i Francima – osvajaju Lyon (Lugdunum) – novi glavni grad
• Gundobad (490. – 516. g.) – savez s Istočnim carstvom i Teodorikovomdržavom – ratovanje s Francima
• Gundobad mijenja stranu – prelazi Francima (Klodvig) – rat s Vizigotima i Ostrogotima
• nasljeñuje ga Sigismund (516. –523. g.) – Burgundi postaju katolici (prije arijanci) – obnova neprijateljstva s Francima –Sigismund gine u ratu protiv njih
• 532. g. bitka kod Autuna – konačni poraz Burgunda pod Godomerom –franački kralj Teudebert I. pripaja burgundsku državu Franačkoj
Karta burgundskog kraljevstva
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti• 410. g. Ataulf – vodi Gote iz Italije –
naseljavaju se u južnu Galiju –Narbonne: glavni grad – ženi se Galom Placidijom (Honorijeva sestra)
• neuspjeli pregovori s Rimom: novi rat –magister militum Konstancije ih tjera na jug – Vizigoti osvajaju Bracelonu –415. Ataulf ondje ubijen
• nasljeñuje ga brat Valija – sporazum s Honorijem: potiskuju Vandale i Alane –Honorije im daje područje izmeñu Loirei Garonne – centar u Tolosi (Tolouse) – “toloska država” (418. – 507. g)
• 451. g. Teodorik I. pogiba kao Aecijevsaveznik protiv Huna na Katalaunskimpoljima
• 462. g. Teodorik II. osvaja Galiju Narbonensis (pristup na more) – do 475. g. Vizigoti osvajaju veći dio Pirenejskog poluotoka – osim svevskeGalicije i baskijskih krajeva
• nakon 480. g. Vizigoti osvajaju Arles i Marseille – najveći opseg države pod Eurihom (466. – 484. g.)
Vizigotsko kraljevstvo oko 500. g.
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Vizigoti• sve veći pritisak Franaka i Burgunda – 507. g. bitka
kod Vougléa u blizini Poitiersa – Klodvig pobjeñuje Alariha II. – Alarihu su pomoć poslali Ostrogoti(Teodorik Veliki) – Alarih pogiba u bici
• Vizigoti gube sva područja u Galiji – osim obalnog područja od Rhône do Pireneja (Galija Narbonensis) – sačuvano uz pomoć TeodorikaVelikog
• težište države se premješta u Kastiliju – novi centar države postaje Toledo – “toledska država”
• Justinijan zauzima samo dio Andaluzije i Cordobu –Vizigoti to uspijevaju ponovno osvojiti u 80-im godinama 6. st. za vrijeme cara Mauricija
• Romani i Vizigoti se sve više miješaju – polako se gube razlike – preuzeta kasnorimska uprava i porezni sistem
• apsolutna monarhija organizirana po uzoru na istočnorimsku – potisnuto germansko izborno kraljevstvo
• tijekom 7. st. Vizigoti postaju katolici – nestanak arijanstva
• proglašen Lex Romana Visigothorum (Rekesvint: 649. – 672. g.) – uveden jedinstveni pravni sustav za Gote i Romane – pospješeno asimiliranje
• država sve slabija od kraja 7. st. – 711. g. osvajaju je Arapi Zavjetna kruna kralja Rekesvinta
Barbarsko naseljavanje i njihove države – Franci• Franci – početkom 5. st. prodiru u Galiju
preko donje Rajne• Klodion – prvi utvrñeni merovinški knez
– prodire do Somme – Aecije ga prisiljava da prizna rimsko vrhovništvo
• njegov nasljednik Hilderik vlada u Tournaiju – do 482. g.
• Hilderikov sin Klodvig I. (482. – 511. g.) – osloboñenje od rimske vrhovne vlasti – samostalna franačka država
• širenje na jug i istok – pobjeda nad Siagrijem 486/487. g. kod Soissonsa –Siagrije: sin rimskog namjesnika Egidija– uzeo titulu “rex Romanorum”
• pobjeda nad Alamanima 497. g. –uključeni u franačku državu
• 499. g. u Reimsu – Klodvig i 3 000 njegovih vojnika prihvaćaju katoličanstvo – stječe naklonost crkve i pape
• 507. pobjeda nad Vizigotima –Vizigotima oteta Akvitanija – od Loire do Garonne
• Klodvig umire 511. g. – ostavlja snažnu državu četvorici sinova – sinovi nastavljaju širenje države – franačka države opstaje do polovice 9. st.
Mač – arheološki nalaz iz Hilderikove grobnice u Tournaiju
Klodvigovo pokrštenje
Europa oko 526. g.
Italija nakon 476. g.• Odoakar vlada u Italiji nakon 476. g. u svojstvu
namjesnika Istočnog carstva – zapravo samostalno – uz podršku rimskog senata i pape Feliksa III.
• 480. g. ubijen Julije Nepot – Dalmacija priključena Odoakarovoj državi
• Istočni Goti (Ostrogoti) – napuštaju federatskuzemlju u Panoniji – kreću se po Balkanskom poluotoku pod vodstvom Teodorika
• car Zenon (474. – 491. g.) dodjeljuje im zemlju u donjoj Meziji – Ostrogoti i dalje predstavljaju opasnost za Istočno carstvo
• Zenon daje Teodoriku titulu magister militum –navodi ga da napadne Odoakara
• 489. g. – Teodorik prodire u Italiju – pobjede na Soči i kod Verone – 490. na rijeci Addi
• Odoakar se povlači u Ravennu – nakon dvije i pol godine opsade – predaje se 493. g. na prevaru – ponuñena mu zajednička uprava s Teodorikom – nakon predaje pogubljen
• od 493. g. – Teodorik vlada Italijom, Dalmacijom i južnom Panonijom kao patricij Istočnog carstva – istočnogotska država je u državnopravnom smislu dio Istočnog carstva
Romul Augustul predaje krunu Odoakaru
Ostrogotska država• Teodorik Veliki (493. – 526. g.) – prijateljske veze
s Carigradom – izgrañuje sustav saveza s ostalim germanskim državama – nastoji uspostaviti ravnotežu sila izmeñu Carigrada i Germana
• u Italiji – Goti naseljeni uglavnom na sjeveru – na jugu ih gotovo uopće nema
• odvojeni od domaćeg romanskog stanovništva –germansko i rimsko pravo – zabrana meñusobnih ženidbi – arijanstvo i katoličanstvo: Teodoriktolerantan prema katoličanstvu
• zadnji uspon gospodarstva i kulture antičke Italije• savezi s drugim Germanima nesigurni – pomože
Vizigotima protiv Franaka i Burgunda 507. g. – ne dopušta Francima i Burgundima izlazak na Sredozemno more – savez s Herulima i Tirinzimaprotiv Franaka
• pred kraj života Teodorik postaje nepovjerljiv prema Romanima i Ist. carstvu – zatvara i papu
• nasljeñuje ga desetgodišnji unuk Atalarih –regentica njegova majka Amalasvinta – prepušta Burgundima Provansu – dobri odnosi s Istokom
• 534. umire Atalarih – nemiri: gotsko plemstvo traži muškog suvladara – Amalasvinta se udaje Teodabadom koji je ubija 535. g.
• Justinijan ovaj dogañaj koristi kao povod za napad na ostrogotsku državu
Teodorikov mauzolej u Ravenni
Ostrogotska država – rat s Justinijanom• vojskovoña Belizar (pobjednik nad Vandalima)
535. g. napada na dvije strane – preko Dalmacije i s juga na Siciliji – poraz Gota kod Salone –Belizar osvaja Siciliju i Napulj
• Ostrogoti biraju vojskovoñu Vitiga (Vitiges) za novog kralja – on se povlači na sjever – ženi se u Ravenni Amalasvintinom kćerkom
• 536. Belizar osvaja Rim, cijelu južnu i srednju Italiju – Vitig ga 537. bezuspješno pokušava preoteti
• Vitig poziva Franke i Teudeberta I. u pomoć –Franci se bore protiv Belizarovih snaga –napadaju i Ostrogote – osvajaju Milano, Veneciju i Liguriju
• zbog lošeg položaja Vitig prihvaća carsku vlast nad Gotima i Italijom – Belizar prihvaća ponudu –u Ravenni zarobljava Vitiga i kraljicu – odvodi ih 540. u Carigrad zajedno s kraljevskom riznicom
• Ostrogoti biraju Totilu za novog kralja 541. g. -ponovno osvaja južnu Italiju i Napulj – Belizarratuje s Perzijom
• Totila traži od Carigrada priznanje svoje vlasti –Belizar se vraća u Italiju – ratuje bez većeg uspjeha – opozvan 548. g. – vraća u Carigrad
• ostrogotska vlast se za još neko vrijeme učvršćuje u Italiji
Totilin (Baduilin) novac
Slom ostrogotske države – bizantska vlast u Italiji – Langobardi• 551. g. Justinijan šalje novu vojsku pod vodstvom
Narzesa – napada Italiju sa sjevera dužjadranske obale
• osvaja Veneciju i prijestolnicu Ravennu –Ostrogoti poraženi kod Tadine sjeverno od Spoleta 552. g. – Totila poginuo u bitci
• ostatak gotske vojske imenuje novog kralja Teju– utvrñuju se na Vezuvu – uskoro poraženi –poginula većina Ostrogota i kralj Teja 553. g.
• na sjeveru Italije svladani zadnji uporišta gotskog otpora – Istočni Goti nestaju skoro u potpunosti –ostatak se stopio s romanskim stanovništvom
• u Italiju sa sjevera prodiru franačko-alamanskepostrojbe pod vodstvom Leutara i Butilina
• Narzes poražava Leutara kod Capue – Butilin i njegova vojska stradali kod Venecije od groznice
• 555. g. Italija postaje provincija Istočnog carstva – Narzes prvi namjesnik
• Italija – opustošena i uništena dugotrajnim ratovima – znatno smanjen broj stanovnika
• mir nije dugotrajan – 568. g. u Italiju prodiru Langobardi – osvajaju Paviju 572.: prijestolnica nove langobardske države
• bizantska vlast ograničena na Veneciju, Ravennu, Rim, Kalabriju, Apuliju i Siciliju –konačan kraj antičke kulture i civilizacije u Italiji
Karta s operacijama iz gotskog rata
Istočno rimsko carstvo• Teodozije II. (408. – 450. g.) – Codex
Theodosianus – sve carske uredbe od Konstantina nadalje
• nakon smrti Teodozija II. 450. g. – tri vojna zapovjednika postaju carevi:
– Marcijan (450. – 457. g.)– Leon (Lav) I. (457. – 474. g.)– Zenon (474. – 491. g.)
• za vrijeme Marcijana i Leona – uklanjanje germanskih plaćenika iz vojske – 471. g. uklonjen magister militum Alan Asper
• gorštaci Isaurijci zamjenjuju Germane u vojsci – isaurijski voña Tarasikodisa postaje car Zenon 474. g. – prvi car kojeg je okrunio carigradski patrijarh
• Zenon – uspješan vladar – stabilna država• tolerantan prema monofizitima – sukob s
papom Feliksom III. – 484. g. monofizitskašizma
• Anastazije I. (491. – 518. g.) – oženio se Zenonovom udovicom
• sukob s Perzijom – prodori Slavena i Bugara preko donjeg Dunava – zbog tih prodora car gradi zid preko Trakije
• novi porezni sustav – priskrbljeno 320 000 funti zlata za državu blagajnu Zenonov novac
Leon I.
Istočno rimsko carstvo – dolazak Justinijana na vlast• zbog careve naklonosti monofizitima – pobune i
ustanci protivnika monofizitizma (ortodoksi) u državi
• razvoj cirkuskih stranaka: plavi (ortodoksi) i zeleni (monofiziti) – njihov utjecaj jača i izvan cirkusa i stadiona – postaju politička i paravojna snaga
• 518. – Anastazije umire – ostavlja političku nesigurnost u državi
• novi car Justin (518. – 527. g.) – zapovjednik carske garde – uz podršku gradskog senata i vojske – utemeljitelj dardanske dinastije
• protivnik monofizita – priznaje zaključke Kalcedonskog koncila – progoni monofizite
• 527. g. adoptira nećaka Justinijana i proglašava ga suvladarom – Justin umire iste godine
• Justinijan I. na prijestolju – povoljna situacija:– nestanak germanske opasnosti sa sjevera –
germanske države nestabilne i relativno slabe– napunjena državna blagajna– odlični suradnici: Belizar, Narzes, Ivan iz
Kapadokije (prefekt pretorijanaca, unutarnji poslovi i financije), Tribonijan (pravni stručnjak)
– carica Teodora – snažna potpora • Justinijan – ideja o ponovnoj obnovi cjelovitog
Carstva – borba protiv Germana-arijanaca
Anastazijev novac
Justinijan I. – San Vitale, Ravenna
Justinijan• 532. g. – ustanak “Nika” – pobuna
najsiromašnijih slojeva protiv bogataša –nositelji pobuna: zajedno stranke plavih i zelenih
• car popušta buntovnicima – otpušta omražene činovnike Ivana iz Kapadokije i Tribonijana –nemiri se ne smiruju
• Belizar s tri veteranske jedinice vraćene iz rata s Perzijom guši ustanak u krvi – Ivan iz Kapadokije i Tribonijan vraćeni na pozicije
• Justinijan provodi temeljite reforme – upravne, financijske i pravne – borba protiv korupcije
• Corpus iuris civilis – 3 dijela: Codex Iustinianus, Digesta, Institutiones
• obnova i izgradnja novog Carigrada – novi karakter grada – nestaju carski forumi – nove crkve – Hagia Sofia
• rat sa sasanidskom Perzijom na istoku – 539. razorena Antiohija – 545. rat završen bizantskim ustupcima – 562.: potpisan 50 godišnji mir
• osvajanja na zapadu – uništena vandalska i ostrogotska država – osvojena JI Španjolska
• velika naprezanja države zbog tih ratova –ljudska i financijska – teško održive nove zapadne provincije
• posljedica orijentacije na zapad – prekasno uočena slavensko-avarska opasnost
Justinijanova osvajanja na zapadu
Sv. Sofija, Carigrad
Justinijanovi nasljednici• Justin II. – Justinijanov nećak (565. – 578. g.)• vojni neuspjesi: Slaveni preplavljuju velike
dijelove Balkana – Langobardi zauzimaju velik dio Italije
• Perzijanci pustoše Siriju i Kapadokiju – rat na istoku traje od 572. do 591. g. – Bizant uspijeva povratiti Kapadokiju i dijelove Armenije
• Tiberije II. (574. – 582.) – preuzeo vlast od mentalno bolesnog Justina II. – 579. g. velika provala Slavena na Balkanu
• Mauricije II. (582. – 602.) – vojni zapovjednik na istoku – izabran od Tiberija II.
• teški ratovi na Balkanu: protiv Avara i Slavena –gubitak Sirmija, opsada Soluna, Slaveni na Peloponezu – organizacija egzarhata: Ravenna i SJ Afrika – gubitak svih teritorija u Španjolskoj
• 602. g. – pobuna vojske na Dunavu – uskraćeno im zimovanje na državnom teritoriju – ubijen car i sinovi
• zapovjednik vojske Foka postaje novi car – uvodi teror protiv nepoćudnih grañana i aristokracije –ulične borbe cirkuskih stranaka – grañanski ratovi
• raspad obrane Balkana – Perzijanci prodiru duboko u Malu Aziju – pljačkaju Antiohiju 611. g.
• 610. g. – sin kartaškog egzarha Heraklije – novi vladar – nove reforme i uspon države Fokin stup – posljednji spomenik podignut na rimskom forumu
Kultura kasne antike• Teodorikovo vrijeme:
– graditeljstvo – nastavak na tradiciju iz doba Gale Placidije – velike gradnje u Ravenni: palača, Teodorikov mauzolej, nadbiskupska kapela, San Apollinare Nuovo (arijanska dvorska crkva)
– znanost: Kasiodor – sedam slobodnih umijeća: gramatika, retorika, dijalektika, muzika, aritmetika, geometrija, astronomija
– povijest: Jordanes – Povijest Gota• Justinijanovo doba – novi uzlet kulture na
istoku – odjeci i utjecaji na zapadu• graditeljstvo – centralne grañevine s
kupolama – Sv. Sofija, San Vitale(Ravenna), San Apollinare in Classe
• slikarstvo – mozaična umjetnost na vrhuncu – San Vitale, San Apollinare in Classe
• slikarstvo – razvoj ikona – enkaustika• historiografija: Prokopije iz Cezareje
– Historikon: povijest Justinijanovih ratova– Peri ktismaton: o Justinijanovim
grañevinama – hvali cara kao dalekovidnog vladara
– Anekdota: “tajna povijest” – prikazao cara kao ubojicu i demona, marionetu carice-bludnice
San Vitale, Ravenna
Mozaik s prikazom Teodorikove palače
Kultura kasne antike
Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – car Justinijan s pratnjom
Kultura kasne antike
Mozaik iz crkve San Vitale u Ravenni – carica Teodora s pratnjom
Dioklecijanova podjela iliričkih provincija
Rimska Dalmacija iPanonije u 5. st.
Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.• 401/402. g. – Alarihovi Vizigoti se
naseljavaju u južnoj Panoniji uz Savu• 405. – 410. g.: Alarih vodi Vizigote u
Italiju – mir u Panoniji od 410. g.• 427. g. – Rua (Ruga) na čelu Huna –
Panonija Druga (Secunda) i Savija pod hunskom vlašću – Siscija vj. ostaje pod rimskom vlašću
• 433. g.: Huni priključuju svojem teritoriju Panoniju Prvu – postaju federati – 441. g.: Huni osvojili Sirmij
• Atila nasljeñuje Rugu – dobiva od Zap. carstva titulu magister militum – od Ist. carstva titulu bazileja
• 451/452. – Atilin pohod na Galiju i Italiju• Atila umire 454. g. – iste godine
gepidski kralj Ardarih pobjeñuje Hune –Huni se povlače iz Panonije na crnomorsko primorje
• zapadni car Avit (Eparchius Avitus, 455. – 456. g.) posjetio 455. g. Panoniju –posljednji boravak nekog rimskog vladara u Panoniji
Avitov novac
Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.
• 437. g. Gala Placidija oženila sina Valentinijana III. Licinijom Eudoksijom –kćerkom Teodozija II. – Dalmacija predana kao svadbeni dar Istočnom carstvu
• Dalmacija je još uvijek relativno mirna i sigurna – utočište za brojne izbjeglice iz unutrašnjosti
• 454. g. u Dalmaciji upravitelj Marcelin –vlada iz Salone prilično neovisno u odnosu na Istočno i Zapadno carstvo –snažna mornarica – 468. g. ubijen na Siciliji za vrijeme rata protiv Vandala
• od 455. g. – Ostrogoti (Istočni Goti) zauzimaju Panoniju – 457. Valamerosvaja Slavoniju
• Tudimer 469. ujedinjuje Ostrogote –poražava ostale ujedinjene Germane u Panoniji – 471. g. napada Istočno carstvo – umire kod Niša (Naisa)
• nasljeñuje ga sin Teodorik – 476. g. Teodorik podupire Zenona – saveznički odnos s njim – začetak ostrogotskedržave u Panoniji
Salona – Manastirine
Rimska Dalmacija i Panonije u 5. st.• Marcelinov nećak Julije Nepot – gotovo
samostalan vladar u Dalmaciji – sa svojom vojskom ruši Glicerija s carskog prijestolja u Rimu 474. g. – Glicerijapostavlja za salonitanskog biskupa
• 475. g. – J. Nepot svrgnut od Oresta –za cara postavio svog sina RomulaAugustula – Julije Nepot u Saloni ostaje legitimni vladar Zapada
• 476. g. – Odoakar svrgava RomulaAugustula – Istočno carstvo ga priznaje kao rimskog patricija i carskog namjesnika u Italiji – kralj Italije
• 480. g. u Saloni ubijen Julije Nepot od bliskih suradnika Viatora i Ovida –Odoakar postaje vladar Dalmacije i Panonije Savije
• 488. g. Teodorikovi Ostrogotiporažavaju Gepide u Panoniji Sekundi
• 489. g. kreću na poticaj cara Zenona u Italiju – Odoakar poražen i ubijen
• 493. Teodorik postaje kralj u Ravenni –vlada u Italiji, Dalmaciji i Panoniji Savijikao patricij Istočnog carstva
Novac Julija Nepota
Hrvatski povijesni prostor u sklopu Ostrogotske države• 504. g. – Teodorik pokorava Gepide i
osvaja Panoniju Sekundu i Sirmij – 505. osvaja sjev. Meziju i Singidun
• gotski teritorij se dijeli na dvije upravne cjeline:
– Dalmacija i Panonija Savija – Salona– Panonija Sekunda i sj. Mezija – Sirmij
• na čelu svake cjeline – gotski comes –zapovijeda gotskom vojnom posadom –upravlja i civilnom vlašću
• Teodorik ostavio institucije rimske uprave u provincijama – odvojeni sudovi za Gote i Romane – zabranjeni meñusobni brakovi
• gospodarski i kulturni uspon u Dalmaciji i Panoniji pod gotskom vlašću
• salonitanski nadbiskup Honorije II. gradi križnu baziliku – pokraj starije iz 4. st. (graditelji biskupi Simferije i Hezihije)
• 530. i 533. – dva crkvena sabora u Saloni –na saborima sudjeluje i sisački biskup –dokaz šire jurisdikcije salonitanskenadbiskupije
• 535. – početak rata izmeñu Istočnog carstva i ostrogotskog kraljevstva Episkopalni kompleks u Saloni
Gotski rat• 535. g. – Justinijanove snage zauzimaju
Sirmij – grad je pridružen metropoliji u gradu Justinijana Prima (u južnoj Srbiji ili Makedoniji)
• carski vojskovoña Mundo zauzima Salonu –Goti je odmah preotimaju i šalju pojačanja
• vojskovoña Konstancije dolazi sa novom snažnom flotom i vojskom s juga – Goti napuštaju Dalmaciju – do kraja 535. g. samo P. Savija ostaje u gotskim rukama
• 537. g. – novi gotski pokušaj ponovnog osvajanja Dalmacije – gotska flota poražena pred Salonom – gotska se vojska povlači u Saviju
• Salona i Dalmacija postaju mjesto prikupljanja carskih četa za Italiju
• u zaleñu – Gepidi 536. g. ponovno osvajaju Srijem – Langobardi ulaze u Panoniju Primui Sekundu – pojava Slavena na Donjem Dunavu
• 548. g. gotska flota pod Indulfom pustoši kraj izmeñu Makarske i Salone – zadnji pohod Gota u Dalmaciji
• Narzes prolazi kroz Dalmaciju pri završnom pohodu na Italiju 551. g. – 552. osvaja Istru – 553. rat završen
Gotski rat na karti
Hrvatski povijesni prostor u 6. st.
• Dalmacija i Istra – velika razaranja gradova u ratu – obnova pod novom upravom
• Istra spada direktno pod Ravenskiegzarhat – gradnja novih crkava: Eufrazijeva bazilika u Poreču, Sv. Marija Formoza u Puli – obje sagrañene zalaganjem ravenskognadbiskupa Maksimijana
• obnova Salone i drugih gradova u Dalmaciji – novi uzlet u priobalnom dijelu Dalmacije
• od 547. g. – snažnije provale Slavena na Dunavu – 558.: prodiru do Termopilai Galipolja
• 547/548. g. – Langobardi pod Audoinom naseljavaju meñurječje Save i Drave – uz Justinijanovu dozvolu
• 567. g. Langobardi (Alboin) i Avari uništavaju gepidsko kraljevstvo (Kunimund) u Bačkoj i Srijemu
• Avari jačaju – 568. g. Langobardi sele iz avarskog susjedstva u Italiju
Unutrašnjost Eufrazijeve bazilike u Poreču
Hrvatski povijesni prostor u 6. st.• Avari i Slaveni zauzimaju cijelu Panoniju –
osim bizantske Sekunde – Podunavlje je postalo središte avarskog kaganata
• 568. – 582. g. – izmjenični sukobi i pregovori oko plaćanja danka izmeñu Bizanta i Avara oko Panonije Sekunde i Sirmija – 582. g. Bizant prepušta Sirmij i Sekundu Avarima
• Slaveni se naseljavaju uz Savu, Dravu, Blatno jezero – prodiru duboko u alpska područja (Norik)
• od 578. g. Slaveni iz Sklavinije u Vlaškoj prelazeći Dunav neprestano ugrožavaju Bizantsko carstvo – 584. Slaveni prodrli do Soluna
• 592. g. car Mauricije – protjerao Avare s desne obale donjeg Dunava i Trakije –očistio Balkan od Slavena
• 593. – 597. g. bizantski stratezi Prisko i Petar s promjenjivim uspjehom ratuju protiv Slavena u na lijevoj obali Dunava
• 597. g. avarski kagan Bajan pošao na rimsku Dalmaciju – bizantske snage ga poražavaju negdje na prostoru današnje Bosne
• 599. g. avarsko-slavenske čete provaljuju preko Dalmacije i Istre sve do Italije
Sirmij
Hrvatski povijesni prostor u 7. st.• oko 600. g. papa Grgur I. javlja solinskom
biskupu Maksimu o slavenskom prodiranju kroz istarski prolaz
• 601. g. nove vijesti o takvim provalama u Istri – iste godine bizantske snage na Tisi zarobile 8 000 Avara i Slavena
• 611. g. nove provale Avara i Slavena u Dalmaciju, Istru i Italiju
• 610. – 641. g. – u vrijeme cara Heraklija –Slaveni masovno prodiru na Balkan – naselili Dalmaciju, Meziju, Trakiju i Grčku sve do Peloponeza
• stradavanje mnogih gradova: Singidun, Skardona, Delminij, Narona, Epidaur i Salona – stanovništvo bježi na otoke – naseljavanje Dioklecijanove palače
• oko 614. g.: tradicionalna datacija pada Salone i propasti rimske (bizantske) Dalmacije – vjerojatnije se to dogodilo desetljeće poslije
• u ovom turbulentnom razdoblju – propast antičke civilizacije u većem dijelu Dalmacije –moguće i doseljenje Hrvata u ovo vrijeme
• oko 641. g. – papa Ivan IV. šalje opata Martina u Istru i Dalmaciju – Martinov zadatak: otkup crkvenih relikvija i zarobljenika od pogana – vj. Slavena
Dioklecijanova palača
Kasna antika na Mediteranu – izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru
• Literatura:Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba
hrvatske kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata
I: Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 –38
McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge University Press, 2007
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007Povijest, sv. 5, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih
knjiga, 1925The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest,
Lexington: Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980 The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray,
Oxford: Oxford University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974