8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
1/10
14.3.2016.
1
Ekonomika ipolitika EU2. TJEDAN
Sadržaj
Ekonomske i političke integracije
Unutarnje europsko tržište
Ekonomski pokazatelji EU
Monetarna i makroekonomska politi ka EU
Kako se financira EU
Ekonomika ipolitika EU
EKONOMSKEI POLITIČKE
INTEGRACIJE
Ekonomske i političke integracije
Glavni cilj ekonomskih integracija je smanjenjeprepreka u međusobnoj trgovini i diskriminacijatrgovine s trećim zemljama (nečlanicama)integracije.
Političke integracije služe jačanju političkogutjecaja zemalja članica prema trećimzemljama, ali i dominantne članice nad ostalimčlanicama.
Ekonomske i političke integracije
Kroz povijest, mnoge su zemlje međusobnosurađivale i sklapale saveze s ciljemgospodarskog razvoja i jačanja političkogutjecaja.
U prvoj polovici 20. stoljeća bitnu su uloguodigrali i vojni savezi: Antanta i Centralne sile,Savezničke sile i Sile osovine.
Ekonomske i političke integracije
Drugu polovicu 20. stoljeća obilježava razvitakglobalne ekonomije i regionalnih ekonomskihintegracija.
U poslijeratnom svijetu formiraju se nadnacionalneorganizacije:
UN (United Nations – Ujedinjeni narodi)
World Bank (Svjetska banka)
IMF (International MonetaryFund – Međunarodnimonetarni fond)
WTO (World Trade Organization– Svjetska trgovinskaorganizacija)
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
2/10
14.3.2016.
2
UN
United Nations – Ujedinjeni narodi
1945. – Povelja Organizacije ujedinjenih naroda
Međunarodna organizacija za održavanje mira isigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskihodnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije ipromicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnihsloboda čovjeka
Sjedište je u New Yorku
UN
Glavna tijela UN-a: Opća skupština, Vijećesigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće,Međunarodni sud i Tajništvo.
Stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta:SAD, UK, Francuska, Kina i Rusija.
Programi i fondovi UN-a: npr. UNICEF, UNHCR,FAO i UNESCO
World Bank
Svjetska banka
Osnovana je 1944. godine sa sjedištem uWashingtonu.
Međunarodna je financijska institucija koja
kreditira kapitalne projekte u zemljama u razvoju. Službeni joj je cilj smanjenje siromaštva u svijetu.
IMF/MMF
Međunarodni monetarni fond
Osnovan je 1944. godine sa sjedištem uWashingtonu
Međunarodna organizacija zadužena za nadzor
svjetskog financijskog sustava, kroz nadziranjeplatnih bilanci, kamatnih stopa i pružanjatehničke i financijske podrške.
WTO
Svjetska trgovinska organizacija
Osnovana je 1995. godine sa sjedištem u Ženevi.
Slijednica je GATT-a (General Agreement onTariffs and Trade), multilateralnogmeđunarodnog ugovora s ciljem smanjenjatarifnih i netarifnih prepreka u međunarodnojtrgovini.
Temeljni cilj WTO-a je postizanje razvoja iodrživog rasta svjetskog gospodarstva, uzliberalno trgovinsko okruženje.
Tarifne i netarifne prepreke
Tarifne prepreke – fiskalne mjere kojima zemlje(vlade) nastoje ograničiti vanjskotrgovinskurazmjenu (npr. carine, posebni porezi na uvoznurobu, trošarine i sl.)
Netarifne prepreke – vanjskotrgovinskaograničenja kojima se nastoji ograničiti uvoz iliizvoz (npr. uvozne kvote, duga procedura,tehnički zahtjevi)
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
3/10
14.3.2016.
3
Razine ekonomskih integracija
Zona slobodne trgovine
slobodna međunarodna trgovina među članicama zone, svakačlanica zadržava v lastiti carinski sustav prema nečl anicama
Carinska unija
Zona slobodne trgovine + zajedničke carine prematrećima
Zajedničko tržište
Carinska unija + sloboda kretanja rada i kapitala
Ekonomska zajednica (ekonomska i monetarna unija)
usklađivanje ekonomskih politika
Politička zajednica
Zajednički ustav, parlament
Glavni tipovi regionalnih ekonomskihintegracija ovisno o dubini
Nema vidljivihinternih
ograničenjatrgovine
Zajedničkavanjska
trgovinskaograničenja
Nemanevidljivihinternih
ograničenjatrgovine
Slobodno kretanjeproizvodnih faktora
i financijskeimovine
Zajedničkavaluta
Zajedničkaekonomska
politika
SLOBODNOTRGOVINSKOPODRUČJE
X
CARINSKA UNIJA X X
JEDINSTVENOTRŽIŠTE ROBA X X X
ZAJEDNIČKOTRŽIŠTE X X X X
MONETARNAUNIJA X X X X X
EKONOMSKAUNIJA X X X X X X
[1] U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota.[2] Nevidljive barijere trgovini uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne uprave da kupuju od domaćihdobavljača.
Izvor: Hansen, J. D. i Nielsen, J. U. (1997) AnEconomic Analysisof the EU. 2. izdanje. London: McGraw-Hill International. str.4.
Razlozi stvaranja ekonomskihintegracija
Visoke carinske prepreke
Veličina zemlje i brojnost zemalja (veća mogućnost daće unija dobiti efikasnijeg proizvođača)
Geografska blizina, manji transportni trošak
Veličina razmjene prije integracije
Efekti ekonomskih integracija
povećanje tržišta
povećanje konkurencije
ekonomija obujma
stimulacija investicija (tariff factories) bolje korištenje resursa (mobilnost rada i
kapitala
Dugoročni efekti bilateralnihugovora u odnosu na pristupanje EU
Bilateralniug ovor i Pr is tup anje EU
Bogatstvo 0,5% 1,0%
BDP per capita 0,6% 3,0%
Rastzaposlenosti*) +10.000 +55.000
Ukupni izvoz robe 2,9% 15,7%
Ukupni uvoz robe 2,0% 9,8%
Realne nadnice 0,4% -1,1%
*) imigracija
Izvor: Müller A., van Niewkoop R.:„EU-Integration der Schweiz -wirtschaftliche Aus wirkungen“, ECOPLAN, Bern, 1999 pg.10
Ekonomske integracije
APEC – Asia Pasific EconomicCooperation
EFTA - European Free Trade Association
EU - European Union
NAFTA – North America Free Trade Area
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
4/10
14.3.2016.
4
Ekonomske integracije
ACS – Association of Caribbean States
Andean Group
CACM- Central American Common Market
CARICOM – Caribbean Community and CommonMarket
Central American Group of Four
Group of Three
LAIA – Latin American Integration Association
MERCOSUR – Southern Cone Common Market
OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States
Ekonomika ipolitika EU
UNUTARNJEEUROPSKO
TRŽIŠTE
Jedno tržište bez granica
Na jedinstvenom tržištu EU-a (ponekad se nazivai unutarnje tržište) ljudi, roba, usluge i novacmogu se kretati na području EU-a jednakoslobodno kao unutar jedne države.
Da bi se to postiglo, uklonjene su brojnetehničke, zakonske i birokratske preprekeslobodnoj trgovini i slobodnom kretanju međudržavama članicama EU.
Unutarnje europsko tržište
Zajedničko tržište definirano je 1958. Ugovorom izRima
Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. uUgovor o EEZ-u uvršten je cilj unutarnjeg tržišta,definirajući ga kao „područje bez unutarnjihgranica u kojem se jamči slobodno kretanjeroba, osoba, usluga i kapitala”.
Prepreke zajedničkom tržištu
rascjepkanim nacionalnim poreznim sustavima otežava seintegracija tržišta i narušava učinkovitost
još postoje odvojena nacionalna tržišta financijskih usluga,energije i prijevoza,
e-trgovina sporije se razvija među državama članicamaEU-a nego na nacionalnoj razini, a u pravilima,standardima i praksama postoje znatne razlike
uslužni sektor zaostaje za tržištima robe iako poduzeća jošod 2006. imaju mogućnost ponude niza usluga izvan svojematične države
pravila o priznavanju stručnih kvalifikacija potrebno jepojednostavniti kako bi se kvalificiranim radnicima olakšaopronalazak zaposlenja u drugim državama članicama EU-a.
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
5/10
14.3.2016.
5
Prepreke zajedničkom tržištu
Tržište financijskih usluga još uvijek nije visokointegrirano.
Nadzor i reguli ranje financijskih institucija jošuvijek je na nacionalnoj razini.
Cilj je stvaranje bankarske unije, ali i unije tržištakapitala.
Ugovor o Europskoj uniji
Četiri slobode – temeljni stupovi jedinstvenogtržišta slobodno su kretanje ljudi, roba, usluga ikapitala
Institucije EU-a dobile su ovlasti da donosezakone (u obliku uredbi, direktiva i odluka) kojiimaju prednost nad nacionalnim zakonima iobvezuju sva nacionalna tijela vlasti.
Upravljanje unutarnjim tržištem
Europska komisija ima važnu ulogu upredlaganju zakonodavstva EU-a, pružanjupotpore ugovorima o EU-u te osiguranju pravilneprimjene prava EU-a u cijeloj Uniji – neovisno otome primjenjuju li ga pojedinci, nacionalna
tijela vlasti ili druge institucije EU-a. Za uspješnu provedbu pravila EU-a potrebno ih
je „prenijeti” u nacionalno zakonodavstvo.
Upravljanje unutarnjim tržištem
Svaka je država članica odgovorna za pravilnu ipravodobnu provedbu prava EU-a, a na Komisiji
je da to osigura.
Ako se država članica ne pridržava prava EU-a,Komisija ima ovlasti na temelju koj ih možeokončati povredu, a krajnja je mjeraprosljeđivanje predmeta Sudu Europske unije uLuxembourgu.
Upravljanje unutarnjim tržištem
Politike EU-a o tržišnom natjecanju i jedinstvenomtržištu međusobno se dopunjuju jer se politikom otržišnom natjecanju osigurava da se poduzećapošteno natječu.
Npr. područje telekomunikacija i postupnoukidanje roamingado 2017. godine
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
6/10
14.3.2016.
6
Dovršetak jedinstvenog tržištaprioritet je Europske komisije
Ciljevi:
olakšati pristup financiranju za nova poduzeća
učinkovitija javna nabava
još veća penetracija brzog i nterneta
još veća zaštita potrošača i rast njihovih prava
razvoj društveno odgovornih poduzeća
više natjecanja na energetskom tržištu
održiva i sigurna industrija (cirkularna ekonomija)
http://ec.europa.eu/economy_finance/explained/video_hr.htm
Ekonomika ipolitika EU
EKONOMSKIPOKAZATELJI
EU
Jedinstveno tržište ukratko
Gospodarstvo s najvećim BDP-om na svijetu
500 milijuna potrošača, 20 milijuna malih i srednjihpoduzeća
28 država članica
Simbol europske integracije
Najveći globalni izvoznik i uvoznik hrane i stočnehrane
7 % svjetskog stanovništva
20 % svjetskog izvoza i uvoza
Glavni ekonomski pokazatelji
BDP (PPP): 18,5 tril ijuna USD (2014.)
BDP per capita: 36.699 USD (2014.)
BDP prema sektoru:
70,5% - uslužni sektor
27,3% - industrija
2,1% - poljoprivreda
Nezaposlenost: 9% (HR: 17,5%)
Inflacija: 0,3% (siječanj 2016)
Inflacija u EU zoni
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
7/10
14.3.2016.
7
Inflacija u EU zoni
Ekonomika ipolitika EU
MONETARNA IMAKROEKONOMSKAPOLITIKA EU
Monetarna politika
Monetarna poli tika je skup pravila, propisa,mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferidruštvene reprodukcije regulira količina, strukturai dinamika novčane mase, kao i optjecaj novcana razini nacionalnih, odnosno državnih
ekonomija. Temeljne sastavnice monetarne politike su
emisijska, kreditna, devizna i tečajna politika.
Europska monetarna politika
Europski sustav središnjih banaka (ESSB) sastoji seod Europske središnje banke (ESB) i nacionalnihsredišnjih banaka svih država članica EU-a.
Glavni je cilj ESSB-a održati stabilnost cijena(dugoročno - inflacija ispod ali blizu 2%).
Monetarna strategija temelji se na dvamastupovima: Ekonomska analiza
Monetarna analiza
Europska monetarna politika
Ekonomska analiza:
usredotočena prvenstveno na procjenu aktualnihekonomskih i financijskih kretanja te s time povezanihkratkoročnih i srednjoročnih rizika za stabilnost cijena
Varijable: razvoj cjelokupne proizvodnje, agregatnapotražnja i njezini sastavni dijelov i, fiskalna politika, uvjetina tržištu rada i kapitala, široki raspon pokazateljacijena i troškova, razvoj deviznog tečaja, svjetskoggospodarstva i platne bilance, financijska tržišta ipozicije bilance stanja sektora u europodručju
Europska monetarna politika
Monetarna analiza:
temelji se na odnosu između monetarnog rasta iinflacije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju tekoristi činjenicu da monetarni trendovi upravljajuinflacijskim trendovima.
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
8/10
14.3.2016.
8
Europska monetarna politika
Provedba monetarne politike (instrumenti ipostupci):
Operacije na otvorenom tržištu (operacijerefinanciranja na bankarskom tržištu, operacije fineprilagodbe likvidnosti, strukturne operacije)
Stalno raspoložive mogućnosti (likvidnost nameđubankovnom prekonoćnom tržištu)
Držanje minimalnih obveznih pričuva
Nestandardne mjere
Euro – zajednička valuta
Zajednička valuta uvedena 1999. godine, kao jedan od važnih koraka prema daljnjojgospodarskoj i političkoj integraciji.
Danska i UK imaju opciju nesudjelovanja uzajedničkoj valuti.
Osnovni uvjeti za uvođenje eura defini rani su jošUgovorom iz Maastrichtaiz 1992: Niska i stabilna inflacija
Stabilnost tečaja nacionalne valute
Dobro stanje javnih financija
USD za 1 EUR (kretanje tečaja)
CHF za 1 EUR (kretanje tečaja) GBP za 1 EUR (kretanje tečaja)
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
9/10
14.3.2016.
9
HRK za 1 EUR (kretanje tečaja) Postupak uvođenja eura
Država članica mora zadovoljiti temeljne kriterije:stabilne cijene (inflacija), dobro stanje javnihfinancija, održive javne financije, trajanje/stabilnostkonvergencije, stabilnost tečaja nacionalne valute(konvergencijski kriteriji)
Mora se stvoriti pravni okvir za uvođenje eura igašenje nacionalne valute (fiksiranje tečaja)
Operativno provođenje zamjene valute
Ovlasti nacionalne centralne banke prenose se naECB
Pet konvergencijskih kriterija Vježba (po grupama)
Prodiskutirajte i napišite pozitivne i negativneučinke uvođenja eura u RH.
U kojem vremenskom okvi ru očekujete uvođenjeeura u RH?
Ekonomika ipolitika EU
KAKO SEFINANCIRAEU?
Kako se financira EU?
Postotak bruto nacionalnog dohotka (uglavnomoko 0,7 %) koji odvajaju sve države članice i koji
je najveći izvor proračunskih prihoda; temelji sena načelu solidarnosti i platne sposobnosti, iakose iznos može prilagoditi u cilju izbjegavanjapreopterećivanja određenih država
8/16/2019 W 2 Ekonomika i politika EU.pdf
10/10
14.3.2016.
10
Kako se financira EU?
Postotak standardiziranih prihoda od poreza nadodanu vrijednost svake države članice, kojinajčešće iznosi otprilike 0,3 %
Veliki dio uvoznih carina na proizvode iz trećihzemalja (država koja naplaćuje carinu zadržavamali postotak).
EU ubire i poreze na dohodak od plaća svojegosoblja, doprinose trećih zemalja za određeneprograme EU-a i novčane kazne određene društvimakoja krše pravi la i propise EU-a.
Kako se financira EU?
http://europa.eu/about-eu/basic-information/money/revenue-income/index_hr.htm
Proračun EU za 2016.: 143.541.453.114 €
Kako se financira EU?
Kako se financira EU?
Top Related