VODNI SAOBRAĆAJ
Januar 2010.
TEHNIČKA ŠKOLA PIROT
VODNI SAOBRAĆAJ
Vodni saobraćaj obuhvata saobraćaj koji se odvija na vodenim površinama (moru, jezerima, rekama, kanalima). Međutim, daleko najveći značaj u okviru vodnog saobraćaja ima pomorski saobraćaj.
Morski saobraćaj obezbeđuje oko 4/5 ukupnog transporta u međunarodnoj trgovini
VODNI SAOBRAĆAJ
Po obimu tereta i proizvodnosti rada pomorski saobraćaj prevazilazi sve druge vrste saobraćaja
Cena prevoza tereta morskim putem je najniža od svih vrsta saobraćaja. Proizvodnost rada u morskom transportu je 5-6 puta veća, nego u železničkom i rečnom, a cena je gotovo 2 puta manja
1
10
100
1000
10000
100000
1000000
10000000
Parcel LTL Truck Truckload Railcarload
Multi-railcar
Unit train Barge load
Shipment Size (lbs)
Transport Charges ($/ton)
NASTANAK
stablo =>splav => čamac i veslo
=>jedrenjaci
=>mehanički pogon
RAZVOJ
Istorija pomorskog saobraćaja je veoma duga (još od Feničana, preko starih Grka i Rimljana, pa sve do srednjeg veka i Velikih
geografskih otkrića).
NASTANAK
razvoj trgovine u antičkom periodu
uslovljen je razvojem brodarstva
( i na morima i na rekama)
NASTANAK
u 15. veku razvoj vodnog saobraćaja (za vreme velikih geografskih otkrića)
NASTANAK
Za današnji morski saobraćaj od velike važnosti su događaji sa početka XIX veka:
uspostavljane prvih redovnih
pomorskih linija širom sveta,
posebno između Evrope i Severne
Amerike (saobraćaj na njima su
održavali brzi jedrenjaci – kliperi
NASTANAK
Za današnji morski saobraćaj od velike važnosti su događaji sa početka XIX veka:
pronalazak prvog broda
na mehanički pogon-parobrod
(Clermont),koga je konstruisao
1807. g Robert Fulton (“Klermon” je
održavao redovan saobraćaj
na reci Hadson, SAD)
NASTANAK
Za današnji morski saobraćaj od velike važnosti su događaji sa početka XIX veka:
-prvo putovanje parobrodom
preko Atlantika - parobrod
Savannah je prvi prešao
Atlantik 1919. godine
(Njujork – Liverpul) za 29 dana
NASTANAK
Za današnji morski saobraćaj od velike važnosti su događaji sa početka XIX veka:
- Značajna unapređenja parobroda predstavljali su: uvođenje elise (1840) i čelične armature (1860).
početkom XX veka počinje primena dizel motora
danas
Današnja svetska trgovačka flota se sastoji od preko 40 hiljada brodova.
Glavni deo trgovačke flote pripada Japanu, Rusiji, Grčkoj, Kini. Najveća tonaža je pod liberijskom i panamskom zastavom.Ipak, liderstvo Paname i Liberije je uslovno, pošto je veliki deo njihovih flota vlasništvo SAD i zapadnoevropskih zemalja (među kojima Francuske, V. Britanije i Nemačke).
U svetu ima nekoliko vodećih organizacija koje vrše nadzor nad trgovačkom flotom, a najuticajnija među njima je „Lojd“.
danas
Veliki deo svetske trgovačke flote zauzima tankerska flota. Oko 40% nosivosti svetske flote čine tankeri, koji prevoze naftu i naftne derivate
Glavni pravci kretanja tankera su iz regiona Karipskog mora u SAD i zapadnu Evropu, i iz zemalja Bliskog Istoka u Zapadnu Evropu, SAD i Japan.
Plovni putevi
Vodni saobraćaj koristi pretežno prirodne saobraćajnice-reke,mora,okeane,jezera
Kada je potrebno grade se i veštački plovni putevi- kanali
Na stepen razvoja morskog transporta veliki uticaj imaju morski kanali (Suecki, Panamski, Korintski kanal) i tesnaci (Gribraltar, Bosfor i Dardaneli, Bab el Mandebi drugi), kojim se omogućuje skraćivanje morskih puteva i po više hiljada i desetina hiljada kilometara
Kanali
Suecki kanal – povezuje Sredozemno more sa Crvenim morem
Kanali
Panamski kanal- povezije Atlantski i Tihi okean
prevodnice
luke
Luke su druga važna komponenta, uporedo s flotom, u vodenom transportu. U svetu ima preko 700 opremljenih luka.
prvo mesto po obimu morskog teretnog prevoza zauzima Atlantski okean sa okolnim morima, na čijim obalama su razmeštene najveće morske luke sveta: Roterdam (Holandija), Antverpen (Belgija), Hamburg (Nemačka), London (V. Britanija), Marsej (Francuska), Đenova (Italija
na obalama Tihog okeana - Kobe, Jokohama, Nagoja (Japan), Šangaj (Kina), Pusan (R. Koreja), Sidnej (Australija), Vankuver (Kanada)
Indijskog okeana – Karači (Pakistan), Mumbaj i Kalkuta (Indija), Kolombo.
Plovni rečni putevi
Dunav, Sava, Tisa, Tamiš i neke manje Plovidbeni kanal Dunav-Tisa-Duna Rečni putevi Evrope-Rajna sa pritokama,Sena,
Laba,Volga itd.
PANEVROPSKI KORIDOR 7
Kanali
Ludvigov kanal – Rajna-Majna- Dunav