SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU I

V i j e s t iMSB DAJE , jr. IW. ». FROMTA OKRCJ6 ŠIBBIVIK

B r o j 211 Š ib e n ik , s u b o ta 27. I. 1945. Godina III

CIJENA 20 KUNA

„Z astava slobode i bratstva, zastava petokrake zvijezde koja je nadahnjivala i danas potstrekava južn oslovenske narode na herojska pregnuća — uzdignuta je visoko na jarbole naših brodova pronoseći slavu N O B -e i Titovih heroja po svim morima i oceanima",„Započeli su odlučni bojevi za Hitlerovu Njemačku. Na obalama Odre / Baltika rješava se sudbina Trećeg Reicha. O d Danziga do mađarskih ravnica tutnje p o ­

bjedonosni topovi Crvene armije

1 5 " D A N A N A S T U P A N J A C R V E N E A R M IJ E

Poslije 150 godina Nijemci na svome teritoriju osjećaju težinu ratnib pustoše­nja. Rat je prenijet na teritorij zemlje u kojoj je organizovan najveći pokolj u historiji ljudstva. Zahvaljujući pobjeda­ma Crvene armije, njenoj ogromnoj snazi, Nijemci su razbijeni- i posljednja faza rata odigrava se danas na njihovom teritoriju.

Ono što iznenađuje u ovoj ofenzivi, to je ogromna brzina sovjetskog nadiranja. Iako smo mi naviknuti na munjevito na­predovanje Crvenih trupa, sadašnja zimska kampanja pokazuje da su snage Crvene armije beskrajne i da će ona na koncu rata d oć i, na vrhunac svoje moći.

Hitlerove! su likova/i dva dana svog ardenskog nastupanja. Zatim je slijedilo razočaranja, ali pravi i odlučni udarac došao je sa istoka. Silna njemačka obra­na, koja se prostirala od Memela preko granice Istočne Prusije, Mazurskih jezera, Nareva, Visle i Karpata razbijena je kroz nekoliko sati snažno organizovane ar­tiljerijske vatre. Nijemci su bez sumnje majstori u gradnji utvrda. Oui su ta utvrđenja pojačali nizom rovova, bod/jl. kave žice i svim vojnim obrambenim sredstvima, ali i Rusi sn poznati majstori artiljerije. Iz historije je poznata u- daruost ruske artiljerije. Sovjetski Savez je pojačao, organizirao i dopunio malj crvenih topova. Sovjetski tankisti, mi­traljesci, pješaci postali sn majstori oružja. Izgleda kao da se natječu tko će prije stići u Berlin. Tempo sovjetske ofenzive je nepoznat a historiji sa- vromenih ratova. N a fronti koja se prostire na preko 1.400 km, sovjetski borci nemilosrdno tuku neprijatelja i upravo ga gone na zapad. Uostalom zimska ofenziva je tek počela. Jedva je 14 dana što je maršal Staljin objavio proboj njemačkog fronta.

Ofenziva je započela probojem nje­mačkog ironta na sandomjeršhom mo­stobranu. Taj uspjeh postigle su trupe maršala Konjeva. Udarcu na južnom olsjeku slijedilo je munjevito na­predovanje u oblasti južno i sjeverno od Varšave. Oslobođena je Varšava, pri­jestolnica patničke Poljske. Prelaze redom I, n i IH bjeloruska armija u ofenzivu. Njemački front pretvara se u ogromnu pukotinu kroz koju upravo juri so­vjetska motorizacija i pješadija. Slomu njemačkog fronta u Poljskoj s/ijedi slom u Istočnoj Prusiji. Pada Tilsit, Insterburg, II bjeloruska armija probija front na južnoj granici Istočne Prusije, zauzima gradove Allenstein, Lyck, Mohrungen i kliješta maršala Rokosovskog nalaze se pred potpunim opkoljavanjem onih nje­mačkih snaga, koje se još nalaze u predjelu glavnog grada Istočne Prusije, Koenigsbergom. Preko 200.000 Nijemaca i ostaci 30 njemačkih divizija na Baltiku osuđeno je na propast.

Njemački front u Po/jskoj tokom 14 dana zimske kampanje pomakao se na zapad preko 300 km i Crvene su trupe prodrle u veliki njemački industrijski i rudni bazen Šleziju.

I bjeloruska armija prodire neviđenom brzinom prema Poznanju i Pomeraniji u Njemačkoj. Veliki gradovi Lodz, Kutno, Wloklavek, Bydgozcs. Gniezno i hiljade drugih manjih gradova i sela padaju pod udarcima trupa maršala Žukova. Jedinice

maršala Konjeve žure se da što prije stignu u Ber/in. Oni su na tom putu zauzeti starodrevni poljski grad Krakov, Czestochovu, Tarnowitze, probile silna njemačka utvrđenja na granici Šlezije, prodrle u Njemačku i na fronti od preko 100 km izbile na rijeku Oder zauzevši njemačke gradove: Kreuzburg. Bernstadt, Rosenberg, Trachenberg i preko 1000 drugih njemačkih mjesta. Najveća pobjeda trupa I ukrajinske armije sva­kako je zauzimanje velikog industrijskog grada i silne njemačke tvrđave, grada Oppeln, dok su druge jedinice izbile pred veliki njemački indutrijski centar Bres- lau, koji je prije rata brojfo skoro milion stanovnika. Trupe IV ukrajinske armije napredujući kroz neprolazne predjele- Karpata zauzele su važna nalazišta ben. zina, te su time Njemačku lišili i posljednjih sporednih izvora benzina, tog najpotrebnijeg goriva za modernu armi­ju. Upravo maršal Staljin objavljuje još jednu pobjedu Crvenih trupa, koje su probile njemački front sjeveroistočno od Miskolca.

Š/ezija je davala Njemačkoj ratnoj mašini 2/5 ugljena, 1/5 čelika, veliku količinu poljoprivrednih i industrijskih mašina, kemijskih proizvoda. Istočna Prusija je zemlja velikoposjeda pruskih vlastelina; istočnopruski gradovi su boga­ti ve/ikim industrijskim poduzećima. A što je najvažnija, i Istočna Prusija i Šlezi- ja su predjeli hitlerovog njemačkog Rajha; germanski imperijalizam izvire iz pruske nadutosti. Prusija je Hitler, Prusija je Vaterland hitlerovaca. Danas glavni grad svjetskog pokolja, užasa i strave udaljen je samo nekih 200 kilometara od na- predujućih Crvenih jedinica.

General Ditmar, Hitlerov glasonoša, vapi nad razbijenom istočno njemačkom branom i Crvene trupe kao poplava prodiru preko njemačkih nasipa. Jedno što Ditmar zaboravlja, a to je, da su baš on i njegovi gospodari krivi ovom veli­kom svjetskom pokolju, uništavanju, a na kraju i slomu Njemačke. Sa Crvenom armijom stupaju veliki osvetnici, koji će kazniti Hitlerove izvršivače zločina iz maj- danpeških krematorija, katinskih grobni­

ca, za sva poniženja, patnje i pustošenja. Da, gospodin Ditm ar i drugi berlinski rukovodioci masovnih ubistava treba da znaju, da je početak osvete započeo i to baš u njihovoj zemlji. Ne samo hitlerovi dže/ati, već i on sam i svi njegovi po­magači nalaze se pred vješalima. Ista ona vješala, kojima je on vješao po Evropi narodne rodoljube sagradiće pobjednička Crvena armija u Berlinu.

Sa pobjedama Crvene armije dolazi dan potpunog oslobođenja porobljenih naroda Evrope. I baš zato, što su se bori­li za pravednu stvar, za slobodu svoje domovine, za slobodu svih naroda, Crveni su vojnici nepobjedivi, beskrajno jaki i danas se nalaze na putu u Berlin. Berfin je blizu i svakim danom postaje bliži . . .

Ono što zadivljuje i oduševljava sve nas, koji pratimo munjevito napredo­vanje Crvenih trupa, to je brzina. Sjajne pobjede Crvene armije navješću­ju svim narodima Evrope da je au oslobođenja blizu. Svakodnevno tutnjava moskovskih topova objavljuje nove sjajne pobjede.

Breslau, Poznanj, D asrig j Kceaigsfcerg su posljednja u p o rn a ;rređ Bernu om.

Strelovitim napredovanjem Crvene su trupe izbile na Baltik

ISTOČNA "RUSIJA OTSJEČENA JE OD CENTRALNE NJEMAČKE

M oskva, 27. siječnja. M aršal S taljin jučer je objavio 3 dnevne zapovijedi o velikim pobjedam a C rvene arm ije:

D nevna zapovijed K O M A N D A N TU I I I I B JELO R U SK E FR O N T E A R M IJ- | SKOM G EN E R A L U C ER N JA K O V -

ŠKOM I N A Č E L N IK U ŠTABA G E ­N ER A L PU K O V N IK U PETRO V -

SKOM :T rup e I I I bjeloruske fron te , danas

26- siječnja, zauzele su u bojevim a g ra­dove: A LL E N B U R G , T A PIA U iLOW TZEN, jaka uporišta koja štite p rilaze ka glavnom gradu Is točne P ru ­sije Koenigsbergu.

D nevna zapovijed K O M A N D A N TU I I B JELO R U SK E FR O N T E M A R ­ŠALU ROKOSOVSKOM I N A Č E L ­

N IK U ŠTABA G EN E R A L -L A J- TN A N T U BOG OLJU BOV U:

T rupe I I bjeloruske fro n te produ- žavajući m unjevito ofenzivu, danas,

I 26. siječnja, osvojile su gradove u Is ­točnoj Prusiji: M U E H L H A U SE N , MA- R IE N B U R G , STU H M , važne upori­šta njem ačke obrane i pošto su pro­drle na obalu Baltičkog M ora, zauzele grad T O L K E N M IT , te na ta j način

| odrezale Istočnu Prusiju od centraln ih pred jela N jem ačke.

I D nevna zapovijed K O M A N D A N T U I U K R A JIN SK E A R M IJE M A RŠALU K O N JE V U I N A Č E L N IK U ŠTABA A RM IJSK O M G EN E R A L U SOKOL­

SKOM :T rupe I ukrajinske fron te , danas, 26.

siječnja, na juriš zu zauzele veliki in­dustrijski cen ta r Slezije grad H IN -

j D EN B U R G , značajno kom unikaciono čvorište i jako uporište nepijateljeve obrane.

U redovitom izvještaju SOVIN- FO RM BIRO -a, objavljeni su gubitci N ijem aca u razdoblju od 11 do 24 si­ječnja- N ijem ci su im ali slijedeće gubit­ke u ljudstvu i tehnici:

U ništeno: 442 aviona, 3.490 topova, 2.138 tankova i m otorizovanih topova, 2-960 bacača, 9.570 m itraljeza, 24.960 kam iona. G ubitci u m rtvim a za to vri­jem e iznašaju 295.000 oficira i vojni­ka. Za isto vrijem e zaplijenjeno: 150 aeroplana, 857 tankova i m otorizovanih topova, 4-472 topova, 4.4-20 bacača, 16.440 m itraljeza i 9.059 kam iona. U- kupno je zarobljeno 86-330 vojnika i oficira.

Tekst sporazuma između maršala Tita i dra. Ivana Šubašića

Stojim o na principu dr-žavnog konti­nu ite ta Jugoslavije, što je izraz m eđu­narodnog pravnog gledišta i volje svih naroda Jugoslavije i pokazano u njihovoj 4-godišnjoj borbi za dem okrat­sku federativnu zajednicu. Pošto je Ju ­goslavija p riznata u svom starom ob­liku, m i ćemo p re tstav lja ti svoju zem ­lju u svim aktim a državne politike dok ne dobije konačno ustavni oblik. •

D a bi se izbjeglo svako zaoštravanje odnosa, sporazum ili smo se da kralj ne u lazi u zem lju, dok narod o tom ne odluči, a u njegovoj odsutnosti v last vrši kraljevsko nam jesništvo. K raljevsko najesništvo postav lja se na prijedlog vlade, a po pristanku m ar­šala Jugoslavije Josipa B roza-T ita i d ra Ivana Šubašića-

K raljevsko nam jesništvo polaže za­kletvu kralju , a v lada narodu.

U sporazum u izm eđu pretsjedn ika N acionalnog K om iteta oslobođenja Jugoslavije m aršala Josipa Broza'-Tita i p retsjednika kraljevske vlade d ra I- vana Šubašića, a u punoj saglasnosti sa A V N O J-em sastav lja se v lada:

1. Pretsjednik, 2- Podpretsjednik , 3. M inistarstvo vanjskih poslova, 4. unu­tarn jih poslova, 5. narodne odbrane, 6. pravde, 7. prosvjete, 8- financija, 9. trgovine i indust-, 10. saobraćaja, 11. pošta, telef. i telegr., 12. šum a, 13- rud ­nika, 14. poljoprivrede, 15. socijalne politike, 16, narodnog zdravlja, 17. građevina, 18. za obnovu zemlje, 19- ishrane, 20- inform acija, 21. koloniza­cije, 22. za konstituan tu , 23. bez portf. za S-biju, 24. bez po rtf. za H rvatsku, 25: bez portf. za Sloveniju, 26. bez l>ortf- za C rnu G oru, 27. bez portf. za M akedoniju 28. bez portf. za Bosnu i H ercegovinu.

T akav obim vlade ostaje u Jugo­slaviji do odluke ustavotvorne skup­

štine to jest, do donošenja konačnoga ustavnog uređen ja države. N ova vlada objavit će deklaraciju osnovnih p rava o dem okratskim slobodam a i garanto- vat će njihovo sprovođenje. Poštivat će se lična sloboda, sloboda vjerois- povjesti i savjesti, sloboda zbora i dogovora, udružen ja i štampe- N aro ­čito će biti naglašena i garan tovana sloboda p rava vlasništva i p riva tne ini­cijative.

Svaka p rev last jednog naroda nad drugim narodom u nu ta r d ržavne zaje­dnice b it će isključena, a garan tovat će se puna sloboda, kako je to riješen* na I I zasjedanju A V N O J -a.

P retsjednik N K O J Josip Broz-Tito P retsjednik k ralj, v lade:

dr. Iv an šubašić

Izvještaj NOV i POJ o operacijama za 26. I:

Beograd, 27. siječnja — U pravcu Podravske S latine i D onjeg M iholjca naše su jedinice poboljšale svoje polo­žaje U borbam a u Podravini za po­sljednjih 5 dana ubijeno je 3-043 vojni­ka i oficira.

U istočnoj Bosni na području Bije- ljine ubijeno je 70 N ijem aca, dok je za- plijejeno 7 m itraljeza, 2 radio stanice i drugi ra tn i m aterijal- Odbijen je ispad neprija te lja iz Brezova Polja uz teške gubitke u ljudstvu i tehnici. N a sektoru V lasenice borbe i dalje tra ju .

U dolini r i j e ' ' ' Bosne naše su jedini­ce izvršile n iz •: ^paila na neprijateljsk i saobr 'o d Zcnice likvidirano jeup.oii.0 riica kojom prilikom ubijeno je 55 -.ijcmaca i ustaša, ^-ilikom na­pada ; . uvije neprijateljske, kolone u- bijeno ■ 270 fašista, a un išteno: 19 ko­la, 2 k iona i 3 rad io stanice. Z apli­jenjeno oružje i r&tria otprem a.

Strana 2 V I J E S T I Broj 11!

P rire d b e i predavanjal l l C K l m L O i l C f lVisoka, ali n e preveć, mršavocrna

spodoba u odijelu gavranove boje šetala se je kom otno kroz naš okrug, a naročito kroz selo Vodice • za £itavo vrijem e ©kupatorovog krvavog režima. V ladanje i držanje toga tipa, za ono vrijeme, bilo je baš onakvo kako je želio okupator, je r je njem u takav stav najviše koristio, a narodu najviše štetio . T aj stav poznat je dobro našem narodu i narod odavna za takove kaže: »Bože, čuvaj me od p rija te ­lja a od neprijatelja ću se sani čuva­ti.« Eto, jedan od takvih narodnih p rija te lja bio je i gospodin Ivo G rgurev. On se je prikazivao za čitavo vrijem e okupacije narodnim prijateljem , a . u stvari bio je onaj, koji je na najbezdušni- jl način zabijao narodu nož u leđa. On .se je, na riječima, prikazivao slatkim kao med, a u suštini on je bio jedan od onih najgorih zlotvora. Koristeći svoje zvanje i položaj, u ulozi nekog sveca u tješitelja i pomoćnika puka, on je istovrem eno sa licem jernom utjehom ispitivao > i saznavao je mišljenje i rad pojedinaca, a preko toga i rad čitavog sela. A onda je sa svojim ostalim pomagačima kovao planove za napad na narod. T a j z/očinac u svojoj podm ukloj rabot da se što bolje zamaskira, zauzeo se je tu i tam o za nekog pojedinca. On će time pokušati da pere svoj zločin, on će pokušati da um anji svoje zločine, koje je nanio narodu kao cjelini. M eđutim svatko zna da se je On oduvijek družio i sastajap sa zločincima kao što sto: . Joso i Miše Šprljan, Ferara . . ., a koji su krivi za mnoga i mnoga zločinstva, koja je o- kupator počinio nad našim narodom . On je skupa s njima izdajica, je r oni su zajednički kovali sve planove, oni su zajednički davali podatke Švabama, i to, kako o pojedincu tako i o čitavom radu sela i o svim po/ožajima. Svi su oni, odavna poznati kao ustaški nastro jena banda, koja je još 1940 godine pisala po zidovima fašističke parole. G ospodin Ivo je poznat kao otac i duhovni vođa te bande. O n se toga ni ne odriče.

I sve ono što se je danas kod njega o t­krilo samo je mali d io onoga rada, one iz­daje, koju je sa svojom grupom počinio.

N jega ništa ne potresa ni ne zaustavlja na tom zločinačkom putu. N i junačka sm rt bratova, koji pada od rti'ku okupato­ra, ni strije ljan je mlade sna je, koja iza sebe ostavlja dvoje nejačadi, kao ni s trije ljan ja sto tine drugih. O n ostaje ono š to je bio, ono što je izučio: fašista u službi stranog fašističkog zavojevača..„ .O n ne samo da je jedan od onih petokolonaša, koji su još prije rata doziva/i H itlera i M usol/nija u našu zem lju, i ne samo da im je služio do .posljednjeg dana bijega, već je on i onaj, -koji je u tom e pravcu nastavio svoj protunarodni rad nakon oslobođenja. ....U čenom tvrdoglavošću on brani zlo­čince, a njihova zlodjela hoće da prepiše svome bratu i svome narodu. Ne radi se kod ovog gospodina o jednoj mom en­talno j 1 neprom išljenoj grešci, a niti o nekoj literarnoj osobenosti, već se ovdje radi o okorjelom zločincu sa bezbroj zločina i kao takvom treba najoštrije suditi.

G ušte Špr/jan

RHRODIIf ŠK91SK istanje N akon oslobođenja kotara

K istanje narodne vlasti posvetile su veli­ku brigu narodnoj prosvjeti. U toku od nepuna 3 r.-j<jse..3 popravljen.« u- i za- počelo radom 25 osnovnih škola sa 30 na­stavnika. 11 nastavnika su stručnjaci dok su ostali omladinci i omladinke, koji su svrši/i učiteljski kurs nedavno održan u K istanjam a.

Z a vrijem e bivše Jugoslavije na kotaru Kistanje postojalo je samo 14 osnovnih škola. Danas su otvorene škole u mnogim mjestim a gdje prije nisu postojale, a u planu je •jtv.iri.i c unallabetskih tečaje­va po svim selima gdje to potrebe budu iziskivale, D jeca rado pohađaju škole, a narod je o tvorenje škola primio sa ve­likim zadovoljstvom.

Popravljajmo naše puteve i c e s te !

Svečana priredba povodom godišnj ice rada Kazališne družine

‘ Okružnog i’iOO a Šiuenik

Šibenik — Ovih dana se u izlogu foto- sekcije O kružnog N O O -a pojavila zbirka dokum entovanih fotografija, ko je i- lustriraju rad d iletantske sekcije O kruž­nog N O O -a Šibenik kroz godinu dana. Fo­tografije, iako mnjobrojne, živom snagom i neposredno govore o plodnom ro­doljubivom radu na .polju kulturnogpodizanja i narodnog os/obođenja.

Priredbe su davane u kućama bez krova, koje. je okupatorova ruka zapalila; sva sredstva bila su ograničena; šatorska kriia i padobrani savezničkih avijatičara služili su kao zastori i kulise. Ali s tih primitivnih narodnih pozornica širila se kroz narod sveta riječ o tpora i borbe za ■ slobodu svake stope rođene grude.

Povijest će govoriti o radu i plodovimapartizanskog kazališta u ovim danim aoslobodi/ačkog rata..

Fotografije su pobudile razum ljivi interes.

i t

Izvedbom G ogoljeve »Ženidbe« Kazali­šna družina Okružnog N O O Šibenik, izvojštila je veliku sjajnu pobjedu. Tom svojom priredbom stala je ona uz bok gjlumcima-profesionalcima. Po prvi pu t u njihovu radu o s je tili ' smo ozbiljan i stručan rad režije. O vaj uspjeh neka bude putokazom onima, koji su odgovorni za kazališni život Šibenika: imamo sposoban glumački m aterijal, k o ji’ je dokazao da je u stanju da oživotvori i da riješi i najteže kazališne zadatke, ako radi pod ru­kovodstvom stručnog i Iskusnog redate­lja. Osigurati saradnju jednog takovog znači za m lado šibensko kazalište udariti putem napretka.

U prem ijeri Gogoljeve »Ženidbe« či­tava družina je bila na visini. Z a M atu | Relju može se reći da je najviše odskakao sa svojom zbilja dobrom kreacijom Žvakala, koja bi bez malenih nedostata­ka bila besprijekorna. Preko neznatnijih nedostataka čitavog ansam bia može se

■ mirne đ uše 'p reć i, ako se na izvedbu gle­da uzevši ,u obzir da su naši glumci najvećim ' dijelom otkrili i produbili svoj {alenat kroz godinu dana rada pod svima dobro poznatim uslovima partizanskog rata.

R edatelj drug K ufijaro je svoj zadatak vrlo dobro riješio kroz ciglih šest dana rada. N aročito se dobro dojm ila, za našu sredinu neobična novost, da nije tražio jeftinih aplauza.

Rad režisera, neophodno potrebitog ko­ordinatora izvedbe; kojem je povjere­na analiza, tum ačenje i najveća zadaća: da. scenski dade izražajni ob/ik autorovim mislima, ta j rad je ono što je najpreče i najneophodnije našim glumcima, koji su ovom priredbom obećali da će pod

I iskusnim I stručnim rukovodstvom dati | od sebe sve što traži nova naša pozorni- j ca, na jv jern ije ogledalo našeg novog kul­

turnog života. vv.

Predavanje na Narodnom sveučiliš tu

U maloj sali Doma kulture u u torak navečer u organizaciji N arodnog sveučili­šta održao je drug Leo Geršković predavanje o izgradnji narodne vlasti. P redavač je na vrlo zanim ljiv i jasan način prikazao početak stvaran ja N O O -a i daljnji njihov prirast u organe prave i istinske narodne vlasti.

Drug Geršković kaže da je potrebno da narod što više sudjelu je u organima vlasti, pa da bi narod zaista osjetio da je naša vlast, narodna i njegova, potrebno se je što ’-ešćs s nari. đr.m savjetovati po svim pitanjim a. M oramo ići za • tim da što više dem okratiziram o našu narod­nu vlast, da je izgrađujem o na način da koristimo svako korisno dem okratsko iskustvo.

Prisutni su sa velikom pažnjom sasluša­li ovo predavanje i na k raju srdačno ga nagradili.

U slijedeći u torak održat će predavan­je drug Milan Žugclj: Povijest m eđuna­rodnog radničkog pokreta.

II

SV EČA N A A K A D EM IJA PR IG O D O M 21. G O D IŠN JIC E L E N jlN O V E S M R T I'

U subotu uveče održana je u N arod-' nom kazalištu svečana akadem ija prigodom 21. godišnjice sm rti velikog Lenjina. Prisutni su bili pretsnjvnicivojnih 1 narodnih vlasti, te bro jno građanstvo i vojska. Pitoslov o životu i radu Lenjina održao je drug T u rkalj Milan, koji je u svom referatu iznio veli­ko djelo genijalnog ruskog vođe ' na’ oslobođenju potlačenih ruskih seljaka i radnika. Lenjin je ostvario poslijenađčovjećnih napora i žrtava, sre tnu so- socijalističku zajednicu slobodnih sov je t­skih naroda.

M ješoviti zbor kazališne družine okružnog N O O -a Šibenik pod dirigo- vanjem M" Egona Kune ja o tp jevao je tri pjesme, m eđu kojim a Lenjinovu najm ili­ju pjesm u »Zam ućen T jažoloj«.

G ovorni zbor C entralne kaza/išnedružine recitovao je »Pjesmu o biografi­ji druga Tita« od R adovana Zogovića. U tom zboru naročito se istakao Ivo Jak- šić kao recita tor velikih mogućnosti.

Srpsko pjevačko d ru š tvo »Miloš Obilić« nastupilo je p rvi pu t u našem gradu sa dvije ruske i jednom slavonskom

I narodnom pjesmom . O vaj zbor sastavljen > pretežito od seoskih omladinaca, u nepuna

tri m jeseca rada pod dirigovanjem Jakova Mrculinića pokazao je dobru uvježbanost i raspolaže s nekoliko glasova vrlo dobrih kva/iteta. P jesm a »Slavonski sm o mladi partizani« na za­htjev oduševljene publike m orala se po­noviti.

U drugom dijelu program a C entralna kazališna družina izvela je snažnu dram u u 2 slike »Teški časovi« od M ateja Bora. Jaka dram atska radn ja ovog kom ada, koji se odigrava u Z agrebu proljeća 1942. go­dine, pokaza/a je snažno i uvjerljivo je-

I dan isječak iz N arodno-oslobodilačke borbe u okupiranom Zagrebu. O va dram a od nesum njive književne vrijednosti davače se na svim našim i stranim pozornicam a u budućnosti i 1 b it će neobično Vrijedan dokum enat naše borbene prošlosti.

CIKLUS PR E D A V A N JA IZ FIZIK E

Član prosvjetnog odjela Z A V N O H -a dr. Ivan Supek u prostorijam a gimnazije održao je dva predavanja iz fizike, iz svoga ciklusa predavanja o m odernoj

j a tom noj teoriji. U ' prvom predavanju »Od grčke filozofije do m ehaničke teorije topline« održanom 16.1.1945., uk ra tko je iznešeno shvatanje m aterije ' kod starih G rka, D em okrita i A risto tela i razvoj do mehaničke teorije topline. Predavač je lijepim riječim a iznio sad ržaj tem e i pobudio interes za stvar kod prisutnih, tako da se poslije predavanja razvila živa diskusija.

U drugom predavanju o električnom sastavu atom a održanom 20. I. predavač je iznio m ode/ atom a i njihovu građu na vrlo popularan način.

D rugom predavanju prisustvovao je ve­ći b ro j publike.

Treći broj Usmenih novina / 11'Šibenik — U prošlu subotu održan je

treći b ro j »Usmenih novina«. U Domu kulture bilo je prisutno preko 500 osoba. Izlaganje druga V jeke V uletina o vojno- političkoj situaciji u svijetu i zemlji pobudilo je veliko interesovanje. Č itanje Ehrenburgove »N arodne duše«, članka o sovjetskoj om /adini i prikaz d ra V uletina o pjegavcu bilo je naročito dobro primljeno.

N a k raju »Coca i Joca« izveli su svoj komični kom ad izazvavši buran aplauz.

Omladinska diletanska grupa u Betini

U Betini je osnovana diletantska grupa, i k o ja već posjeduje svoju dvoranu i

pozornicu. Z adatak ove grupe je d a kroz priredbe upozna m ještane sa tekovinam a naše borbe i da im prikaže razna kul- tum o .um jctn ička strem ljen ja iznikla u borbi za slobodu naših naroda.

— Seljani se naročito in teresu ju za1 našu štam pu. 40 osoba pretplaćeno je na naše listove. Radi p roširenja naše štam pe selo je sakupilo 26.000 kuna pripomoći.

S A K R A r s O :

TILSIT. ‘G ra d T ilsit nalazi se ~u okrugu G um binnen u Istočnoj Proskojj, na ušću

; rijeke T ilse 'u Memel. V ažno ‘je čvorište, a ima preko 55.000 stanovnika. U njem u je 7. VII. 1807 godine, poslije ' Napoleono- ve pobjede kod Friedlanda, zaključen m ir Između R u sije '! Francuske. (J T ilsltu su ruski car A lek ir i- iu r 1 i Napolc-ii) 1. zaključili savez protiv Engleske.

M A Z U R IJA . M azurija je m očvarni predio u Istočnoj Pruskoj,. D jelom ično je nastavaju M azuri, pripadnici malog slavenskog naroda, veoma srod'aog Po­ljacima. Izloženi su jakom ponijem čiva- nju, Mazuri su -skoro svi .evangelici. G lavno m jesto u M izu riji ‘j4 "Lyck, M azurska jezera su poznata po borbam a iz svjetskog ra ta (1914—1915), ko je su oko n jih vodili Rusi 1 Nijemci.

H fN D liN liU K G . H indenburg (1847-1934) je bio m aršal i drugi p re tsjedn ik n je ­m ačke republike. 1914 godine postigao je jednu od najvećih stra tešk ih pobjeda, ko je plimti historija, potukavši Ruse kod Tannenberga. Bio je izabran za p re tsjedn i­ka njem ačke republike 1925 godine, a pri novom izboru 1932 godine K ancelerijat je preuzeo Hif/er.

BORBE U IST O Č N O J PRU SK O J 1914 G O D IN E . V eć polovinom kolovoza 1914 godine zaposjeo je ruski general Rennen- kam pf skoro čitavu Istočnu Prusku. Ge- lieral Samsonov napredovao je na terenu Između M azurskih jezera. P rije nego je ’tispio da pređe močvarni teren, H inden­burg g a ' je porazio i Rusi su tom p ri­likom izgubili nekoliko desetaka hiljada zarobljenika. Dovukavši po jačan je sa zapadnog fronta, N ijem ci su otpočeli ofenzivu p ro tiv Rusa i izvojevali ponovo veliku pobjedu kod A ugustova. N jihovo daljn je napredovanje bilo je zaustavljeno na N jem enu. •1 T A N N E N B E R G . T annenberg je jedno malo' m jesto u Istočnoj Prusiji, poznato po borbam a iz 1914 godine. ' Rusi su tu

Sžgubili oko 100.000 ljudi u zarob ljen i­cima, a oko 70.000 ih je poginulo ili bilo' ranjeno.' K om andant ruskih- trupa na' tom sektoru fronta, general Samsonov, nakon izgubljene bitke- izvršio je sam oubojstvo.

ŠLEZIJA.' Šlezija je pokrajina, koja se nalazi na trom eđi izm eđu Njemafcke, Poljske i ČSR.Po prirodi je to šumski predio. O b ilu je bogatim ležištim a kam enog i mrkog ugljena, kao i mnogih drugih ruda. Stanovnici su jo j prvobitno bili sam i Sldveni, a docnije su ' je kolonizoval! Nijemci. D ijeli se na G orn ju Šlesku (glavni grad G leiw itz) i D onju Šlesku (glavni grad Breslau).1"Zbbg Šlezije vodi/i su se kroz historiju mnogi ratovi. N ajveći su še vodili za vrijem e Fridriha II. Velikog i M arije 'T erezij'e . D anas Šle­zija p re tstav lja za- N jem ačku najveći i najvažnijii industrijski bazen iz koga ona zadovoljava skoro ' 1 2/5 svojih ratn ih potreba.

D A N C IG . Dancig je po Versailles-kom ugovoru postao1 slobodnim gradom , kojim je 1 upravljalo vijeće od 1 120 članova nadziran ih ' od D ruštva N aroda. T erito rij slobodnog . g ra d a 1 Danciga brojio je > oko

'250.000-- stanovnika." Dancig je H itleru - pos/užio kao izgovor za započim onje II. svjetskog -rata.' POLJSKI K ORID OR. Poljski K oridor je dio Istočne Prusije, koji se proteže iz­među Pom eranije i Visle, a spaja Poljsku sa- morem; rastav lja jući Istočnu Prusiju od ostale N jem ačke. Stanovništvo, koje sačinjavaju N ijem ci i Poljaci, živi isprem iješano. Poslije kapitulacije Poljske 1941 godine, počelo je veliko doseljavanje N ijem aca u te krajeve. Poljaci su na m orskoj obali K oridora, tako rekavši preko noći izgradili luku G danjsk , koja je dobro povezana sa pozadinom postala jedna od najvećih luka na Baltiku.

VISLA. V isla je najveći pritok Baltičkog Mora. Izvire u K arpatim a. Z a veće je brodove plovna do V aršave.

KOŠĆUŠKO. Košćuško T ad e j (1746-1818) bio je poljski revolucioner i vojskovođa. Borio se je u Americi ,za nezavisnost SAD, kao V ašingtonov ađutant. Vodio je

' borbe sa Rusima kao poljski general kod Đ ubjenke (1792), a bio je d ik ta to r i glavni kom andant u po/jskom ustanku 1794 godine. Poslije nekoliko pobjeda bio je potučen i zarobljen. U m r’o je u ruskom zarobljeništvu, a sahranjen je u Krakovu.

Broj 111 V I J E S T I Strana 3

T j e d a n č i š č e n j a .Plemenito nastojanje šibenskog građanstva

I Z N A Š E G O K R U G A; U 53 bom bardovanja iz zraka i uslijed

švabskog lagum iranja, Šibenik je teško stradao. Stotinp. zgrada, za stanovanje, bpzbroj kancelarija i obrtn ih radiona, te javn ih ob jekata historijske vrijednosti pretvoreno je u razvaline. N ad ne­kadašnjim ognjištim a strše hrpe ruševina; u središtu grada, na G orici i Docu, u V arošu š na obali, na Plišcu i Baldekinu.

<Svuda tragovi užasnog razaran ja i uništavajućeg- eksploziva.

O kupato r i njegovi pomagači ne samo da se. nisu brinuli da uklone i. očiste razvaline, n e jo su , u svom divljačkom nagonu razrušili ono što je našem gradu jprestavljalo veliku vrijednost, našu obalu. Pod ruševi'nama u središtu grada jo š i danas počivaju žrtve bom bard iran ja od 13. X4I 1943. godine.. N a inicijativu gradskog O dbora

JN O F -e u poned jeljak 15. ov. mj. započeo je »T jedan čišćenja« razvalina. R odo­ljubivo građanstvo Šibenika kao i u svako j prilici, kroz ovu našu borbu, odazvalo se u punom broju. Toga. dana i kroz l cijelu sedm icu grad je pružao nesvakidašnju sliku. Ulicam a su prolazile gcupe težaka, radnika, intelektualaca i trgovaca, srednjoškolske om ladine i žena, ftćfko sa m otikom ili lopatom , mašklinom i škipom, čiviram a ili čekićem, grabljam a i polugama. Bilo je kola sa kočijašima, tračn ica sa vagoncinima. N itko Ilije htio d a zaostane, n itko nije h tio da ■ bude »bumbar«. ■ Mnogi koji su nenavikli fi­zičkom radu nisu zaostali za vrijednim rukam a naših radn ika i težaka.

O no .što nikakva švabsko-ustaška prisila n ije mogla, da učini, to je učinilo naše patriotsko građanstvo pobudom i in i­cijativom narodnih vlasti.

Rodoljubivi Šibenčani, svi slojevi bez razlike, započeli su čistiti naš grad.

Bezbroj divnih prim jera m eđusobnog takm ičenja izm eđu naše divne omladine i odraslih, takm ičenja koja uznose i podižu duh. T akm ičen ja k o ja oplem e­n ju ju i koja su po'nikla u oslobodilačkom ratu, onakva takm ičen ja koja su nam

^ davala • snage da- trpim o i da opet . očeličcni izdrži jivošću i sam opouzdanjem , izađpm o,pobjednici.

A ko imamo' u vidu teške prehram bene prilike pod kojim a je naše građanstvo vršilo ovaj rad, možem o sa sigurnošću ustvrditi n jegovo rodoljubivo osjećanje, njegovu neograničenu privrženost narod­nim , .vlastima i n jegovo , nasto jan je da ra­dom, pomogne narodne: vlasti u rješava­nju važnih problem a.

Plem enito nasto jan je l'ašcg građanstva i ima. Svoj duboki značaj. O no znači pre-

kret nicu i dosadašnjih shvVćanja o radu. O d danas .rad nije poniženje, ropstvu i kulučenje. O no je naše . geslo i dužnc.st svih. »Rad, pisala je nedavno »Barba«,

i pokazuje ko je uz narod - uz dom ovinu, a B ko- nije.'. Rad za svoju zem lju postaje i ponos, a nerad sram ota i ponizan ie.«.

Rukovodeći se baš tim i takovim na­sto jan jim a naše građanstvo se odazvalo

I pozivu gradske JN O F-e.O rganizaciju rada izvršio je tehnički

I odjel gradskog N O O -a. Tokom 6 dana i rada 3.200 .osoba odradilo je 8.010 nadni­

ca. Prosječno dnevno je učestvovalo na radu 1.330 osoba. U radu su <se naročito

I istakli odbori A FŽ-a i omladinci kako na radovim a u Docu, tako . u.-Bolnici i u središtu grada.

Radovi su se izvađali nakon .š to j3 s tru čn o , osoblje porušilo eksplozivom^1 radi pre.dostrožnosti ;neke stršeće dijelove zgrada. Z atim su radne ekipe . građana pristupile čišćenju 1 so rtiran ju upotrebivog m aterijala. Sa neupotrebivim m aterijalom , koji se je odvozio, nasipala se obala u Docu. Radilo se ispod srušenih kom plek­sa kuća, a prvenstveno u središtu grada gdje su mnoge zgrade porušene ili p rije ­ti pogibelj da se sruše. R ad nije mogao teći prem a zamisli s obzirom na nedostatak kola za- prevoz m aterijala, pošto su konji od velike potrebe za poljske radove, koji su ovih dana otpoče­li. U tu svrhu postavljena je u središtu grada mreža tračnica sa- vagoncinima, ko ja je omogućila prevoz m aterijala iz tijesnih ulica i uličica.

Rad je obustavljen za nekoliko dana iII b it će ponovo nastav ljen sve dok se naš 11 g rad ne očisti ruševina.

Naše žene i omladinaT ijesno — O m ladina Betine u znaku

takm ičenja , tokom prosinca, izradila je 1580 nadnica, sakupi.a 5.q00 k una •. održala 21 sastanak. Om ladinci su posjeti­li ran jen ik e . i predali im bogate darove. Sakupili su 30 kg ljekovitog bilja i 40 kg starog željeza, napisali 16 dopisa i o d r­žali 40 zajedničkih čitanja.

1 .aktivnost, om ladinki M urtera treba istaknuti. O ne svakog dana kolektivno obrađuju partizanska im anja. N edjeljom odlaze borcim a i peru im robu.

. /^Šibenik-' -2ene sa šibenskog kotara ne zaostaju po aktivnosti za svojom omladinom.- N aročito opsežan rad sprovele su žene na općini Jadrtovac. Orte po-

I mažu rad u u ljarn i i održavaju česte sastanke na kojim a pre tresa ju razna aktuelna p itanja.

Gaćelezi — N aše žene posjetile su ranjene borce u bolnici i predale im dar: 30 kg kruha, 45 1 vina, 35 kg zelja, 4 1 ra­k ije i nekoliko kom ada jaja.

Iako su Gaćelezi u više navrata paljeni i pljačkani od okupatora, ipak žene ne će da zaostarfft od ostalih u predkongresnom

i takm ičenju A FZ-a H rvatske.žen e sela Bribirske M ostine sakupile

j su i predale ranjenicim a u bolnici: 154 1 I vina, 15 1 rakije, 30 kg kruha i 66 jaja.

] Rad je ponos i čast,a nerad sramota i izdaja!

Podjela pomoći Narodni dom u Bribirski.!! MosHiiamasiromasmma

K istanje — K otarski socijalni odjel razdijelio je u posljednje vrijem e 2.999.218 Kuna pomoći 'narodu. O va po­moć podjeljena je onima, kojim a je bilo najnužnije. Ženam a u porođaju fazdje- ljeno je 70 povo ja i 70 pelena. -Svakoj osobi na ko taru dan je p o 1 kg so li.' Razdioba soli obuhvatila je 12.000 osoba, a bila je Vrlo po trebna s obzirom na veli­ku oskudicu ovog artikla. N adalje je so­cijalni odio podijelio 100 pari gumenih opanaka, 40 pari opanaka i 35 pari.cipela popravljeno ' je besplatno u radionicam a kotarskog N O O -a.

Osnovan KOTNAPRODK istanje — U K istanjam a je osnovan

K O T N A PR O D , p red koga se postavlja­ju zadaci da narodu, putem izm jene dobara ’ ili novcem, omogući dobavu

| artikala.

i Rezultati kampanje na kotaru KistanjeK istanje — N a ko taru K istanje u toku

posljednje kam panje dobrovoljne pomoći,| sakupljeno je 112.214 kg kukuruza i razne I druge hrane.

O d ove 'količine podjeljeno je siromašnim obiteljim a 12.000 kg, za sjetvu11.851 kg, a ostalo, je dano N pV -u . Istom prigodom sakupljena je veća količi­na vi'na, rak ije i mesa.

Betinjani pomažu sii'orA za

Betina — Tokom prošlog mjeseca socijalni o tš jek mjesnog N O O -a dao je; 677 nadnica u obradi po lja i branju maslina siromašnim porodicam a u selu. 16 nadnica utrošeno je na popravku cesta, 283 na radu u uljarnam a i 33 nadnice na podizanju jednog 7-vagonskog broda ' iz m ora na kopno.,

— U roku od 15 dana sakupljeno je 829 kg ulja za potrebe N O V -a.

K istan je , - U Bribiru o tvoren je na svečan način N arodni dom. O voj sveča­nosti, prisustvovala jc . om ladina sela Pira- m atovaca i C itvara. Prilikom o tvoren ja dom a održani su govori u kojim a se pri­kazalo narodu šte tan rad bivših režima, koji su išli za tim da narod drže nepro­svijećen, kako bi ga mogli što više iskori­štavati. Istinski narodna vlast u novoj Jugoslaviji radi i radit će svim silama da narodnu pr.osvjctu podigne na, visoki š'te-i peh, i da cijelom naro.du dade mogućnost da se prbsvijetno^kulturno-politički iz­građuje.

M a l i t a j n o g U č e n j a rase a n i l i n e

Kezuitati s p a r n e na o p i jadrtovac

Jadrtovac — O d kra ja 11 m jeseca do konca 1944. godine narod općine Jadrtovac dao je dobrovoljnih prinosa svojoj vojci: 27.052 1 vina, 210 1 rakije, 5.591 kg žita, 29 kom. janjaca, 546 kg sm okava. 65 1 ulja, 576 kg .soli, 114 kg zelja, 101 par čarapa, 8 nazuvki, 57 praznih vreća i 70 kom. koža.

Osim toga sakupljeno je u novcu: 701.008 Kuna, 9.030 lira; unovčeno j e -265 privrem enih obveznica u vrijednosti od 197.170 K una i 41 pravu obveznicu u vrijednosti od 229.400 Kuna.

Z bog n e s ta š ice p a p ira n aš lis t » Jed in ­stvo« p riv rem e n o neće iz laz iti. D a bi p o p u n ili ovu p ra z n in u »V ijesti« će n a ­

s to ja ti d a iz laze svake sedm ice-

U razdoblju od dva m jeseca takm ičenja om ladina šibenskog okruga postigla je slijedeće rezu lta te: iz rađeno je 136000 nadnica, obuhvatila u U SA O H 452 omla-, dinca, dalap u N O V 361 noVog borca, na­učila č itati i pisati 508 osoba, popravljeno je 174 km puteva 1 cesta, osposobljeno ja za stanovanje '39 kUća, uređeno je 59 nuž- nika, okrečeno je 66 kuća za stanovanje, sagrađeno je 6 novih nužnika, sakupljeno je 679 pari čarapa, 94 hl. vina, 633 1 rakije, 78 k.vintala hrane, 20 kvintala starog že­ljeza, 635 kg ljekovitog bilja. Osim toga

.omladina je održala prek j 1000 širih i u- žih sastanaka sa om'.iđinom i pionirima,

i izdano je 138 br. zidnih novina, i održano oko ...500 zajedničkih sastanaka na kojim a su pretresana razna omladinska p itan ja i čitani 'članci iz n a š e " štam pe. Prem a postavljenom planu mnoge ‘‘ obaveze su prem ašene. U istom razdoblju, na našem okrugu form irano je 39 novih odbora U SAO Ha, otvorerio 5 omladinskih domo­va, popravljeno 12 m ostova i inicijativom omladine, p o p rav ljen o ’ i o tvoreno ' 10 osnovih škola. O snovana su 4 športska',kluba te sakupljena velika svOta novca, robe, hraiie i dr-JUi’i potreba za ' n ršu vojsku i naše ranjenike.

: -Iakiničenje,jiaSlliU dvom jesečnom takm ičenju žene na­

šeg okruga izradile su 79583 nadnice, o* držale šu 613 sastanaka sa oko 25.000 pri­sutnih, sakupljeno je u novcu 478.000 Ku­na i 1925 lira. N aučile su čitati i pisat) 74 žene i još pohađa kurs 75 'žena, Sakur pljeno je : 353 1 vina, 722 1 ulja," ‘481 1rakije, oko 100 1 prošeka .i raznih drugih živežnih namirnica. Žene našeg okruga pored ostaloga sakupljale su raznu ' d je ­čju robu ža d ječije domove i siromahe.

N a šibenskom kotaru u ovom takm i­čenju najbolje rezultate postigla' je opći­na Jadrtovac, a na n jo j selo Z larin . N a kotaru K istanje općina Skradin, iako je bila 3 i p j »OdHi'e p.od nepivfaje’/skom okupacijom , postigla je najbo lje rezul­tate.

■i

M A L A S T A N A B U K O V Č A N K A{Gore ognjišta. R azbuktala hrastovina

osv je tlju je .crne i niske prostorije . Tam na lica partizana ozaruju se crvenkastim svijetlom . Pružaju ruke prem a plam enu, ogrijavaju se. D ok jedn i ulaze drugi napuštaju kuću, ogrijani, zadovoljni. T ako je u svakoj kući, u malom bukovačkom selu. V eć dvanaest mjeseci sm ješten je ovdje Štab 19. U darne divizije sa svim prištabskim jedinicam a. Selo maleno i sirom ašno stislo se i primilo nas, nekoliko s to tina vojnika. Sljubili sm o se s njim Seljaci nas nisu sm atrali gostima, nego ukućanima, a nam a se činilo kao da su i oni samo jedna jedinica naše divizije. O sjetili su da sm o im . nešto donijeli,, nešto za čim su žudili, života u jalovom radu, dubeći u kam enu m jesto za plodonosne zrno pšenice. Poteći se bolje život, kao voda u proljeće pod mlinom, — činilo im se, a mi smo- ih u tom e uv jeren ju podržavali riječim a i djelom .

Po dvorištu lije kiša. Jedno prase se izvalilo u lokvu' i ru je. Iz tam nog ugla

kraj ognjišta vidi se još samo jedan nahereni kokošinjak. Sve prokislo, mokro, pa se kao u sutonu svjetluca. Milo nam je što nas snaži i okreplju je top lo ta sa ognjišta. U pravo počesm o o nečem razgovarati kad S tana izađe na dvorište.

D rugarica Stana, nije d jevo jka ni bo­rac. N e puzi k bunkeru niti izvlači

| ranjenog druga. D rugarica S tana je mala četverogodišnja curica sa velikim i svijetlim očima, sa bosim crvenim nogama.

O krenula nam svoju ošišanu glavu, nasm ijala se. pokazujući dva sitna zuba. V elika glavu jo j se nakrivila na slabaš­nom tijelu, a kako m e gleda, svega me prožim a ljepo ta njezinih velikih očiju. N e znam Šta mi je bilo, ali skočih i zgrabih je čvrsto i stanem je ljubiti po tankom m ršavom vratiću, punom crvenih pjegica od ugriza. K ako je, ljubim , ona se kihoćc. Kiša prska. Pod prstim a m esa kao da i

I nema. Same sitne kosti. N išta, samo vc- J like sja jne i crne oči. G ledao sam u njih,

a onda o trčah gore, u kuću.

T eško je živjela Stana, lako postarija za to, još uvijek je sisala m ajčino milje? ko. N asto jali su je odbiti od toga. Kako ćeš je odbiti suhom purom ? O djeće ne­ma, a i bosa je. Juče jo j m ajka narhazala sisu gorčilom. Plače. Zagorčaše jo j i ono malo što je imala. Dršćući, uhvati prase, ali kad ono počm e roktati prepadne se. Vučko, ružno ovčarsko pseto mnogo pokretljiv ije od nje, ne može da stigne. Šepesa. Sjedne k ra j ognjišta, ali jo j že­ravica opari noge. Teško je živjela Stana.

K ad bi je koji od nas vojnika zovnuo, ona bi nakrenula svoju glavu, pogledala pokazujući dva šiljasta zuba. N asm ijala bi' se. Svi koji smo tu dolazili, zavolili smo je , obećavali da ćemo je jednom darova­ti. Ja sam nekoliko puta sam sebi obećao, da ću jo j poslije kakve akeije donijeti zarobljeni švapski šinjel, da jo j načine haljinicu.

Pred nekoliko dana napustili smo Bukovicu. O slobodili smo D alm aciju. N as zovu novi porobljeni gradovi i sela.

O stade Stana bosa, gola, sa svijetlim

I velikim, oč im a ,, što je, prošje zime pod 1 svoj krqv pustila partizane i- radovala ih

godinu dana radosnim, crnim očima. O stade Stana pred grkom sjsom, p red zdjelom suhe, jučerašnje pure. T apka bosim nogam a po dvorištu tužna,

| zamišljena. Crvenim ručicama grebe se po I tijelu, kao da bi h tje la skinuti sa sebe T svrab.’

Poslije tolikih borba, ja jo j nisam ni­kada donio kom ad zarobljenog švapskog šinjela. Možda će jo j se zam utiti oči?

I Možda će se razočarati u partizanim a?N am a gore prsa od m ržnje. N a našem

ram enu blista puščana cijev. Mi hoćemo nove borbe, mi idemo naprijed. Mi se ne možemo vratiti. Ali Stana se ne smije razočarati. N jo j treba stvoriti haljinu, donijeti čašu toplog kravljeg mlijeka.

Vi koji možete, m orate odužiti dug drugarici Sta'ni, je r ona je s nama kora­čala. Vi m orate sačuvati njene svijetle, okrugle i dobre oči!

S totine Stana čekaju . . .Zivko M ilić-Štrkalj

Strana 4 V I J E S T I Broj 111

Crvena arm ija neodoljivo nadire k ro z n je m a č k u S le z iju i Istočn u P ru sijuCrvene su trupe zauzele velike saobraćajne raskrnice, industrijske centre i gradove

Gniezno, AUenstein, Bydgozcs, Bernstand, Oppeln, Ols i GleiwitzZimska kampanja započela je sjajno.

Crvene su trupe kroz nepunih 15 dana napredovale nekoliko stotina kilometara i prodrle duboko u Njemačku na neko­liko sektora. Maršal Staljin svakodnevno je objavljivao dnevne zapovijedi ko­mandantima pojedinih armija. Crvene trupe se žure da što prije stignu u Ber­lin, iako ih na tome putu čekaju još velike bitke. Odlučna bitka za istočnu Njemačku je započela.

Moskva, 21. siječnja:

Dnevna zapovijed KOMANDANTU II BJELORUSKE FRONTE MARŠALU

ROKOSOVSKOM:Trupe II bjetoruske fronte, 21. siječnja,

probile su silno utvrđenu njemačka obranbenu liniju u Istočnoj Prusijl u dubini od 25 km, proširivši prodor no 80 km fronte I zauzele gradove: TA N N EN ­BERG, NEIDENBURG, EtfLAU, važna saobraćajna središta i moćna uporišta neprijateljeve obrane, a također i preko 150 naselja.Dnevna zapovijed KOM ANDANTU III BJELORUSKE FRONTE ARMIJSKOM

GENERALU CERNJAKOVSKOM: Trupe III bjeloruske fronte nastavljaju­

ći napredovanje zauzele su, danas 21. si­ječnja, na juriš grad GUMBINNEN, važno središte komunikacija i silno nje­mačko utvrđenje u Istočnoj Prusiji, i pre­ko 200 drugih naselja.

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU

' KONJEVU:Trupo I ukrajinske fronte nastavljajući

napredovanje zapadno od Cestohove probile su silna njemačka utvrđenja na istočnoj granici Njemačke i prodrle na teritorij Gornje Šleeije u dubinu do 30 km raširivši prodor na 90 km širine i zauzele gradove: KREUZBURG, Pitschen, Rosenberg, Landburg i Guttentag, važna zaobraćajna čvorišta i moćna uporišta njemačke obrane na breslavskom pravcu, a također u bojevima zauzele preko 200 naBelja,

Moskva, 22. siječnja:

Dnevna zapovijed KOMANDANTU III BJELORUSKE FRONTE ARMIJSKOM

GENERALU CERNJAKOVSKOM:

Trupe III bjeloruske fronte, danas 22. siječnja, na juriš su zauzele grad I moćno uporište neprijateljeve obrane, INSTENBURG, veliko saobraćajno sredi­šte i moćno uporište neprijateljeve obrane također u bojevima zauzele preko 100 drugib naselja.

Dnevna zapovijed KOMANDANTU II BJELORUSKE FRONTE MARŠALU

ROKOSOVSKOM:Trupe II bjeloruske fronte naglim na.

predovanjem zauzele su grad ALLEN- STEIN, važan komunikacioni čvor i uporište neprijatelja koje štiti prilaze > centralnim predjelima Istočne Prusije.

Dnevna zapovijed KOMANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU

2UKOVU:Trupe I bjeloruske fronte produžujući

uspješno napredovanje, danas 22. siječ­nja, zauzele su u bojevima gradove : ALEKSANDROVSK, Argenau, Laby. schin na bydgosczskom pravcu, važne zaobraćajne tačke i jaka uporišta Nije­maca.

Dnevna zapovijed KOMANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU

2U K O V U :Trupe I bjeloruske fronte naglim

naletom tankova i pješadije zauzele su, danas 22. siječnja, grad GNIEZNO. važni komunikacioni čvor i jako upo­rište neprijatelja na poznanjskom pravcu.

Moskva, 23. siječnja —

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU IH BJELORUSKE FRONTE ARMIJSKOM

GENERALU CERNJAKOVSKOM:

Trupe III bjeloruske fronte forsirale su rijeku Pregel | danas 23. siječnja na teritoriju Istočne Prusije zauzele gradove: WENLAU, LABI A U I TAPIAU, važna uporišta neprijateljeve obrane na koe- nigsberskom pravcu.

Istovremeno su trupe fronta zauzele južno od Insterburga grad DARKEN- MEN, važno uporište njemačke obrane.

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU U BJELORUSKE FRONTE MARŠALU

ROKOSOVSKOM:

Trupe. II bjeloruske fronte produžavaju- ći uspješno napredovanje, danas 23. siječnja, zauzele su u Istočnoj Prusiji gradove: WILENBERG, ARTELSBURG, M OHRUNGEN, SALFELN i FREI- STADT, značajna saobraćajna čvorišta i moćna uporišta neprijatelja.

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU

2U K O V U :Trupe I bjeloruske fronte, danas 23.

siječnja, naglim obuhvatnlm manevrom zauzele su grad i veliko saobraćajno čvorište ByDGOZCS, silno uporište Nijemaca, koje je štitilo prilaze donjem tijeku rijeke Visle.

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE ARMIJE MARŠALU

K O N JE V U :Trupe I ukrajinske fronte razvijajući

uspješno ofenzivne bojeve u Njemačkoj, danas 23. siječnja, na teritoriju Gornje Šlezije zauzele zu gradove: MILISCH, BERNSTADT i KARLSMARK, važna saobraćajna središta i savlađujući otpor neprijate/ja izbile na rijeku Oder u rejo- nu grada Breslau na širini od 60 km.

Moskva, 24. siječnja —

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU II UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU

MAL1NOVSKOM:Trupe II ukrajinske fronte prešavši u

ofenzivu na teškom brdovitom prostoru Karpata, razbile su silna njemačka, utvrđenja na fronti širokoj 40 km I na­predovale do 20 km u dnbinu, zauzevši gradove ROZNJAVU I JELSAVU I pre­ko 80 mjesta.

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU

2U K O V U :Trupe I bjeloruske fronte produžujući

uspješno napredovanje, danas 24. si­ječnja, zauzele su na juriš grad KALISZ, veliko saobraćajno središte i jako uporište neprijatelja na breslavskom pravcu.

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU

K O N JE V U :Trupe I ukrajinske- fronte brzim

naletom tenkovskih i pješadijskih forma­cija, danas 24. siječnja, zauzele su veliki njemački grad 1 industrijsko središte OPPELN, krupno saobraćajno čvorište i si/no njemačko utvrđenje na rijeci Oder.

Istovremeno vojska fronta zauzela je * na teritoriju Poljske grad i saobraćajno središte RAWICZ, a na teritoriju N je­mačke grad TRACHENBERG.

Moskva, 25. siječnja —

Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU

K O N JE V U :Trupe I ukrajinske fronte nastavljajući

uspješno napredovanje, zauzele su na teritoriju Šlezije grad GLEIW ITZ, veliki industrijski i rudarski centar I krupnu saobraćajnu raskrsnicu, a također na teri­toriju Poljske zauzele CHRZANOW , jedan od krupnih rejona ugljena u Dom- bravi.

VRHOVNI KOM ANDANT MARŠAL SOVJETSKOG SAVEZA

J. STALJIN

Formiranje jedinstvenog radničko namješteničkog sindikata

Beograd, 25. siječnja — U Beogradu započela je jučer* konferencija* delegata radnika i namještenika radi stvaranja Ujedinjenog sindikata radnika i na­mještenika. U dvorani se nalazilo 138 de­legata radničkih i namješten i čkihstrukovnih organizacija. Konferencija je sazvana da bi se raspravilo o položaju radnika i namještenika i da bi se u- temeljio široki sindikalni organ, koji bi obuhvatio sve radnike i namještenike.

Među pozdravnim govorima bio je burno pozdravljen govor dr. Ribara, pretsjednika A V N O J -a, koji je iznio veliki značaj ove konferencija, koja treba da dade smjernice budućoj organizaciji radništva.

Drug Salaj u svome dugom referatu o zadacima radništva u oslobođenoj do­movini kazao je pod kakovim se je pri­likama razvijao radnički pokret za vrije­

me Jugoslavije. Radnički sindikati bili su zatvarani, novine zabranjivane, a prvaci radničkog pokretu zatvarani, mučeni i ubijani. Sa oslobođenjem, aadnička klasa nalazi se pred širokim mogućnostima ostvarenja svojih ekonomskih, političkih i kulturnih zahtjeva.

On je istakao potrebu borbe protiv saboterstva i zabušavanja. Treba kod radnika poticati volju za natjecanjem u radu na obnovi zemlje. Govornik je istakao potrebu ekonomskog poboljšanja i zaštite radnika u slučaju bolesti i iznemoglosti. Potrebno je ostvarenje 8- satnog dana, ali gdje zahtjevi rata traže od radnika više, radnici će izvršiti posta­vljene zadatke.

Potrebno je, ističe drug Salaj, da se ostvari jaki sindikalni pokret, koji će obuhvatiti sve radnike i namještenike. U porušenoj domovini radnici će uložiti sav napor da podignu razorenu industriju.

Zapadni front uoči velikih bitakaLondon, 27. siječnja K ako javlja

V rhovna kom anda savezničkih ekspe- dicionih snaga, b ritanske su trupe uspješno odbile jedan jači napad N i­jem aca u A lzasu. N ijem ci su uz podršku jakib snaga nešto napredovali, ali su kasnije bili odbačeni na polazne položaje. S jerverno od C olm ara n asta­vljaju sc žestok« borbe- Zapadno od le izgubljsi. položaje u predjelu šuma. H a r .naua saveznički su jedinice zauze-

N ijem ci se i dalje povlače iz A rden- na prem a »Siegfriedovoj liniji«. A m e­

rikanci već bom bardiraju jako n je­mačko u tvrđenje Trier- Savezničke su trupe povratile sav terito rij, kojeg su N ijem ci zauzeli u svojoj ofenzivi i sada se vode bojevi iza položaja sa kojih je von R undsted t započeo svoju navalu. N ijem ci su u ov<p< berbam a izgubili preko 120.r>-<lft " 600 tanko­va i veliku koUčl .u ugog oružja. Ceste koje vode iz rđsnnskc izbočine zakrčene su razbij nhn ostacim a ka« m iona, tankova i sotorizovanih to ­pova.

»Vijesti« izlaze svake subote u podne. U redništvo i adm inistracija : Šibenik, pu t k Bolnici, biV-62; T iskara »Kačić«, Kač*ćeva ulica br. 97-

Vlada dr. Ivana Šu­bašića nije predala

ostavku •Kralj Petar zatražio je od dr. hranu

šubašića da preda ostavku svoga kabine­ta. Vlada je zatim održala nekoliko zasjedanja i odbila da preda ostavku. Naprotiv, vlada je na svome zasjedanju objavila sporazum Maršala T ita i dr. I- vana šubašića.

Sporazum maršala Tita sa pretstavnikom savezničke komande na Sredozemlju rudi

odašiljanja pomoći Jugoslaviji

Beograd, 25. siječnja — Kake javlja agencija »Tanjug«, potpisan je sporazum između maršala Tita i savezničkog pretstavnika na Sredozemlju po pitanju odašiljanja pomoći Jugoslaviji. Pomoć 6e se odašiljati preko savezničke vojne misi­je, dok će raspodjelu vršiti mjesni na­rodni organi u zemlji.

Rim, 25. siječnja — Kako javljaju dopisnici iz Rima, brodovi sa materijalom za pomoć i obnovu Jugoslaviji bit će odmah upućeni preko Jadrana.

Oceanima vije se zastava NO Borbe

New York, 25. siječnja — Jučer je u Nevv Yorku jedan jugoslavenski trgovački brod skinuo plavo-bijelo-crvenu zastavu i istakao zastavu Narodno- oslobodilačke borbe plavo-bijelo-crvenu sa petokrakom, i kako javlja direkcija Jugoslavenskih pomoraca, svi jugoslavenski brodovi na svim morima istakli su jučer tu zastavu Narodno-oslobodilačke borbe i nove Jugoslavije. ^

U Americi naši zemljaci provode kampanju za pomoć Jugoslaviji

Beograd, 26. siječnja Tanjug U Južnoj Americi provodi se široka kampa­nja za pomoć u hrani postradalhn krajevima Jugoslavije, te je već sada za­počela plemenita kampanja za sakupljanje hrane, koja bi se otpremila preko slobod­nih dalmatinskih luka.Sastanak dr. Ivan Šubašića I gospodinu

EdenaLondon, 26. siječnja Pretsjednik

kraljevske vlade dr. Ivan šubašlć sastao se je jučer sa ministrom vanjskih poslova Velike Britanije, gospodinom Edenom 1 američkim ambasadorom.

Madžarska je sklopila primirje sa Saveznicima

Privremena vlada republike Madžarske u Debrecinu zaključila je sporazum o primirju sa savezničkim vladama. Dele­gacija, koja je već nekoliko dana u Moskvi, potpisala je sporazum, kojim se obvezuje da će u roku od 6 godina isplatiti Sovjetskom Savezu, Jugoslaviji i čehoslovačkoj sumu od 350 mlliona do­lara na ime ratne otštete i da će povrati­ti sve vrijednosti odnijete iz ovih zemalja za vrijeme okupacije. Madžarska će staviti 8 svojih divizija na raspolaganje savezničkim komandama za borbu protiv Njemačke, te će time i Madžarska u- čestvovati na strani ratujućeg savezničkog bloka za što prije uništenje hitlenzroa. Privremena vlada će u najkraće vrijem e očistiti zemlju od ostataka fašizma i povratiti građanima sva prava. Ukidaju se svi rasni i nacionalni zakoni i vraća sc jednakopravnost svih građana. Također se obvezuje da će u najskorije vrijem e izvršiti čišćenje državnog aparata i privesti pred sud ratne zločince, koji su odgovornj za zločinstva počinjena nad drugim narodima i nad demokratskim masama Madžarske.

Izvanredne mjere u Njemačkoj

Dok Crvene trupe nadiru nezaustavno prema Berlinu, berlinska vlada donije­la je bezbroj drastičnih mjera da bi se pokušalo spasiti Njemačku od potpunog haosa. Sav poštanski saobraćaj za građane je dokinut; a također su sva saobraćajna sredstva stavljena na raspolaganje vojsci. U gradovima zabranjeno je kuhanje u- potrebom plina i električne energije. Vlada nastoji da najtežim represalijama spriječi svaki pokušaj pobune.