_ UVOD 1 OSNOVNA PRAVILA LABORATORIJSKOG RADA Prije početka rada obavezno je upoznati se s mjerama opreza i zaštite pri radu u laboratoriju, te se strogo pridržavati istih. Na početku vježbi studenti će od asistenta dobiti upute važne za rad tog radnog dana. Tokom rada u laboratoriju potrebno je voditi radni dnevnik. Dnevnik se vodi prema uputama asistenta. Osnovna pravila laboratorijskog rada su slijedeća:
U laboratoriju trebaju vladati red i tišina. Tokom rada student je dužan nositi radni mantil. Nije dozvoljeno izvoditi nekontrolirane eksperimente, odnosno eksperimente koji nisu
propisani planom i programom vježbi. Prije početka svakog eksperimenta student je dužan pročitati kompletnu uputu za taj
eksperiment. Pri tome potrebno je obratiti pozornost ne samo na to što se radi, već kako se radi i zašto se tako radi.
Ne počinjati eksperiment dok nije pripremljen sav potreban pribor i kemikalije. Ako u uputi za izvođenje eksperimenta nije navedena količina reagensa, upotrijebiti
najmanju potrebnu količinu. Reagense nikada ne vraćati natrag u bocu za reagense. Posuđe je preporučljivo prati odmah dok je vlažno, jer se kasnije teško pere. Nakon vaganja vagu treba očistiti. Otpadne tečnosti i u vodi topljive soli bacati u odvod, te isti odmah oprati tekućom vodom. Organski rastvarači izlijevaju se u boce za otpadne organske rastvarače. U vodi netopive soli, kao i sve ostale čvrste otpatke, bacati samo u posuđe za otpatke. Tokom rada radno mjesto održavati čisto i uredno. Zato je potrebno da svaki student ima
krpu za brisanje stola. Po završenom radu odvode treba oprati, a radno mjesto dovesti u red. Svaku ozljedu potrebno je prijaviti odmah asistentu.
2 MJERE OPREZA I ZAŠTITE Priroda laboratorijskog rada je takva da uvijek postoji potencijalna mogućnost ozljeda. Da bi se ta mogućnost svela na minimum, odnosno eliminirala, svaki student je dužan radu pristupiti ozbiljno, pridržavajući se mjera opreza i zaštite:
U laboratoriju se ne smije jesti, piti i pušiti. U laboratoriju se ne smiju primati posjete. Ne dozvoliti da reagensi dođu u dodir s kožom i odjecom. Za to postoje zaštitne rukavice,
radni mantil, pinceta itd. U slučaju da hemikalija dođe u dodir s kožom, to mjesto treba odmah oprati mlazom vodovodne vode. Daljnji tretman ovisi o prirodi hemikalije.
Ne smije se zavirivati u otvor posuda u kojima se odvija eksperiment. U cilju zaštite očiju potrebno je nositi bezdioptrijske naočale. Ako u oko dođe hemikalija,
treba ga odmah isprati mlazom vodovodne vode u trajanju ne dužem od 3 do 4 minute. Daljnje liječenje poduzima se prema prirodi hemikalije.
Uvijek je potrebno provjeriti naziv hemikalije na boci, jer pogrešno uzeta hemikalija može izazvati nesreću.
P
Kru
N M
3 P
t
Pretakanje lak
Kod rada sa ruku ili nekoukloniti krhot
Ne ostavljati Goruće šibiceManji požariaparatima za
PRAVILA O
Tokom rada utijela i ruke d
Slika 1: Ispitiv
Slika 2: Dodkise
Slika 3: Procije
Slika 4: Zaštitn
ko zapaljivih
staklenim prog drugog dijtine, i ako je m
zapaljen plame ne smiju se i u laboratorgašenje poža
OBLAČENJ
u laboratorijudo šaka. Ukoli
vanje mirisa he
davanje konceneline u vodu
vlačenje stakleevi kroz gumen
ne naočale i m
Unp
Pte
Eeiz
hemikalija n P
ps
NvDo
riborom potrejela tijela. Umoguće, oštre
PčPsu
Pmn
menik pri napbacati u posu
riju gase se ara.
JA U LABO
u student moriko dužina rad
Olak
D K T
neli
emikalija
ntrovane
ene ni čep
maska
Ukoliko trebana način da spribliže pare dPrilikom otvaečnost bocu t
Eksperimenti eksperimenti kzvode se u die smije se izv
Pri zagrijavanjprskanja, otvoebi, niti prem
Nikada ne doveć kiselinu uDodavanje votopine. ebno je paziti slučaju lome rubove osta
Provlačenje stčep izvoditi hPrethodno je apunicom ili
upotrijebiti buPredmete od hmrežici ili putne smiju se zapuštanju radnoude za otpatkevlažnim krpa
ORATORIJI
ra nositi zaštitdnog mantila
Obuća moraaboratoriju n
klompe. Duga kosa moKontaktne lećTijekom izvonositi bezdioeksperimenataice je potrebn
a mirisom ispse boca odmado nosa (slikaaranja boce treba držati pokod kojih se
kod kojih se rgestoru.
voditi u blizinnju tečnosti u or epruvete n
ma drugim osoodavati vodu u vodu uz obvode u kisel
i da ne dođe ma staklenog patka pribora istaklene cijevi
hvatanjem cijpotrebno sta
i vodom. Koušač za čepovhemijskog statem kupatila. agrijavati jer log mjesta. e. ama ili pijes
I
tni mantil. Zanije do kolje zaštiti sto
nije dozvoljen
ora biti skuplje ne nose se u
ođenja eksperoptrijske naa, kada je to nno zaštititi zaš
pitati kemikalakne od lica a 1). u kojoj je l
odalje, da se n razvija otrovrazvija previš
ni plamena. epruveti, zbo
ne smije se oobama.
u koncentroavezno miješlinu izazvati
do loma istopribora potrespolirati u plai i termometrevi i čepa kr
aklo podmazaod vađenja se.
akla zagrijavaPredmeti od
lako pucaju.
skom. Veći p
aštitni mantil na hlače su o
opala sa svno nositi san
ena. u laboratorijurimenata studaočale, a knavedeno u upštitnom masko
liju, to se radi dlanom ruk
lako isparljivne udišu parevan plin, kaoše plina ili par
og opasnosti ookrenuti prem
ovanu kiselinušanje (slika 2i će prskanj
og i ranjavanjebno je odmaamenu. ra kroz gumenrpom (slika 3ati glicerinomstaklene cijev
ati na azbestnoobičnog stakl
požari gase s
štiti gornji dibavezne.
vih strana: ndale, papuč
u. denti su dužnkod opasnijiputama vježbom (slika 4).
di ke
va .
o i ra
od ma
u, 2). je
ja ah
ni 3). m, vi
oj la
se
io
u e,
ni ih
bi,
_ 1 S StaklolaboraPriborobičnbiretePribortempe"Pyreravnim
Slika
1Slika
2 P
TAKLENI
o je najzahvaatorijskog prir od običnog
nog stakla izrae, odmjerne tikr od hemijskeraturne promex", "Jena", "m i okruglim
1 1: Pribor od o
5-satno stak
1 2: Pribor od h
dnom; 5-tik
PORCULAN
O
PRIBOR
alniji i najčebora koriste sstakla ne sm
adene su bocekvice, lijevci og stakla za
mjene i bolju"Duran", "Sudnom, epruv
2 običnog stakla:klo; 6-kristalizi
2
hemijskog stakkvica za destila
NSKI PRIB
OSNOVN
ešće upotrebljse dvije vrste
mije se zagrijae za reagense(slika 1). razliku od ob
u postojanostupremaks" i "ete, erlenmay
3 1-eksikator; 2irka
3 kla: 1-epruveteaciju; 6-Erlenm
OR
NI LABO
javani materistakla: običn
avati, jer je ne, kristalizirka
bičnog staklat prema hem"Boral". Od yerove tikvice
4 2-menzura; 3-l
4e; 2-čaša; 3-tik
mayerova tikvic
ORATOR
ijal u hemijsno staklo i hemeotporan na ta, posudica za
a, ima veću čmikalijama. Po
hemijskog ste, tikvice za d
5 lijevak za filtri
4 kvica s ravnimca
RIJSKI P
skoj laboratormijsko staklo.temperaturne a vaganje, me
vrstoću, boljuoznata su hetakla izraden
destilaciju itd
iranje; 4-lijeva
5 m dnom; 4-tikv
PRIBOR
riji. Za izrad. promjene. O
enzura, pipet
u otpornost nemijska staklane su tikvice (slika 2).
6 ak za odvajanj
6 vica s okruglim
R
du
Od e,
na a: s
e;
m
Dio laotpornmoguzagrij
Slika
3 M Za iznajvaž
4 O U pregumeprikaz
5 P TrebaStakleštapicdetergrastva
aboratorijskognost od stakl
u se zagrijavaavati.
1 3: Porculansk
4-zdjelica METALNI P
radu metalnožnijeg metaln
1 Slika 4:
OSTALI PR
eostali laborat, pluta, i sl., kzan je na slici
1 Slika 5: 1-sta
PRANJE, ČI
a steći navikueno posude nci, metalne žicgenta, pomoćarači, alkohol
g pribora izrala. Porculanskati na otvore
ki pribor: 1-tuza uparavanje
PRIBOR
og pribora konog pribora pr
2 Metalni pribo
RIBOR
torijski priborkao i pribor izi 5.
alak za epruvet
IŠĆENJE I
u pranja posuđne smije se čce), jer oni uzću četke za plna otopina k
ađuje se od poke zdjelice i
enom plamen
2
učak i avan; 2e
oriste se najvrikazan je na
3r: 1- kleme; 2-
r spada pribozrađen od više
2
te; 2-trokut za ž
SUŠENJE
đa odmah nakčistiti mehanizrokuju oštećepranje. Ako
kalijevog hidr
orculana (sliklončići izrađ
nu, dok se tu
2-porculanski
više željezo, slici 4.
3 prsten; 3-muf;
or koji je načie materijala. J
žarenje; 3-azbe
LABORAT
kon upotrebe,ičkim sredstvenja stakla. Mje posude d
roksida i hrom
a 3), koji imađeni su od vručak i avan,
3 lončić; 3-Büc
platina, nika
4 4-stativ; 5-štip
injen od drveJedan dio tog
3
estna mrežica;
TORIJSKO
, jer se tada nvima za čišćeManje zaprljandosta masno m sumporna
a veću mehanrlo kvalitetnolijevci i plo
chnerov lijevak
al i neke legu
5 paljke; 6-trono
eta, plastične pribora
4-štipaljka za
G POSUĐA
najlakše uklanenje (pijesak, no posuđe perupotrebljavajkiselina. Uko
ičku čvrstoćuog porculana očice ne smij
4 k za filtriranj
ure. Jedan di
6 ožac
mase, azbest
4 epruvete
A
njaju nečistoćVim, staklen
re se otopinomju se organskoliko se radi
u i i
ju
e;
io
a,
e. ni m ki o
onečišćenju anorganskim tvarima, za čišćenje se koriste hloridna kiselina, nitratna kiselina, sumporna kiselina i zlatotopka. Nakon čišćenja bilo kojim od spomenutih sredstava posuđe treba dobro isprati vodovodnom vodom, a zatim tri puta destiliranom vodom. Posuđe je čisto kada se, nakon ispiranja destiliranom vodom, kapljice vode ne zadržavaju na zidovima stakla. Oprano posuđe treba ostaviti da se suši u ormariću. Brzo sušenje postiže se u sušnici. U sušnici se posude stavlja s otvorom prema gore, da bi vodena para mogla izaći. Kalibrirano posuđe (posuđe za mjerenje volumena) ne smije se sušiti u sušnici, već se suši u struji zraka. Organska otapala i otopine kiselina i baza, nakon upotrebe za pranje ne bacaju se u odvod, već se spremaju u posebne posude za otpadna otapala.
_ 1 P Zagrij
a)b)c)d)
Kod pMeck(Bunzi dimdovodNajvebezbozone(
a)b)
c)
Pri dzagrijtreba Stakleumanj U sluupotrezagrijtempene dovodompješčavisokiZa su
PRIBOR I N
javanje spada) direktno u ) preko azbe) u kupatilim) pomoću el
prva tri načinkerov (Meker)zen) plamenik
mnjaka s prsteda plina na saeća količina ojan. U bezbojslika 2): ) unutrašnja) srednja (B
djelovanje) vanjska (C
djelovanje
Slika 1: Plam
direktnom zaavati jedno mizvoditi tako eno posude (
njuje mogucno
učaju kada ebljavaju se kavanja do t
erature do okoospije u ulje, jm, već se kupano kupatilo,ih temperaturšenje posu]a
OSNO
NAČINI ZA
a među najvažplamenu;
estne mrežicema; lektričnih uređ
na zagrijavanj) plamenik i Tk (slika 1). Buenom za reguamom plamentopline oslob
ojnom plamen
a (A), gdje doB), gdje je , pa se naziva
C), gdje je sag, naziva se i o
menik po Buns
agrijavanju stmjesto, jer moda se pri tomčaše, tikvice)ost pucanja.
je potrebnokupatila. Izbotemperature o 350°C korijer tada dolaz
patilo prekrije koje se sastra upotrebljavi nekih tvari k
OVNE LA
AGRIJAVAN
žnije operacij
e;
đaja za zagrij
ja najcešće seTecluov (Tekunsenov plam
ulaciju dovodniku. bađa se pri pnu Bunsenovo
olazi do miješsagorijevanje
a još i redukcigorijevanje plioksidacijskom
senu
taklenog posože doci do o
m pomiče ili pl) preporučljiv
duže i ravor kupatila ov
vrenja vodeste se razlicitzi do prskanje azbestnom itoji od posudvaju se elektrikoristi se sušn
ABORAT
NJA
e u hemijskoj
avanje.
e koriste plinsklu) plamenik,menik sastoji sa zraka. Kod
potpunom sagog plamenika
anja plina i zre nepotpunoijskom zonomina potpuno. K
m zonom.
suđa u plamomekšavanja slamenik ili povo je zagrijav
vnomjernije visi o potrebnoe (100°C) nte uljna kupatja ulja. Ako sili salonitnom
de napunjene ične peći raznnica.
TORIJSK
jm laboratorij
ski plamenici, dok se najčese od: postolj
d novijih mod
gorijevanju puočavaju se t
raka i nema so. Ovaj dio m. Kako ovaj dio
Slika 2: Pla
Bu
menu, plamenstakla. Da bi osuda. vati preko azb
zagrijavanjeoj temperaturnajčešce kortila. Pri radu sse pri radu ul
m pločom. Zakvarcnim pij
nih tipova.
KE OPER
ji. Zagrijavan
i. U upotrebi ešće upotrebljja s dovodomdela moguća
plina, kad je tri plamene
sagorijevanja.plamena im
o plamena im
amene zone u punsenova plame
n ne smije se to izbjeglo
bestne mrežic
, pri stalnojri zagrijavanjaristi vodeno s njima treba lje zapali ne
a više temperajeskom. Za p
RACIJE
nje se izvodi:
su dosta čestjava Bunseno
m plina, sapnicje i regulacij
plamen skor
ma redukcijsk
ma oksidacijsk
plamenu enika
duže vrijemo, zagrijavanj
ce, jer se tim
j temperatura. Tako se ko
kupatilo. Zpaziti da vodsmije se gasiature koristi spostizanje vrl
to ov ce ja
ro
ko
ko
me je
me
ri, od Za da iti se lo
2 P Za mjUpotr°C (vrZa tem80 °CtempeTempkapilaživin 3 P UobičZa mjpribližZa mj
Gradu
Slika 3graduis
Slika
Slika 5: o
PRIBOR I N
jerenje tempereba ovih termrelište žive). mperature nižC), alkoholomerature te tečnperature više oarni prostor sttermometar s
PRIBOR I N
čajeno je da smjerenja volum
žno mjerenje jerenje volum
Mp
vPTbttvog
uisane pipetera BststciveM
Odunasepr10
3: trbušasta i sana pipeta
a4: bireta
odmjerni sud
NAČINI MJ
erature u hemimometara mo
že od -38.9 °Cm (do -120 nosti obojene od 357 °C mtavljen inertns spremnikom
NAČINI MJ
e kod čvrstih mena plina namenzure uro
mena tečnosti Menzure su gpribližno odr5, 10, 25, 5volumena sluPipete (slika Trbušaste slubaždarene. Ntreba napunittečnosti, pa svišak dok se obično od 2graduisanih.
e izrađuju seazlicitih volum
Birete (slika 4tative. Za neutaklenim pipcijevi s kapilaeličina i vrs
Mohrova (Mor
Odmjerni sudougim uskim apuniti sud. Ne otopine u ripremanje ot00, 250, 500 i
JERENJA T
ijskom laboraguća je u inte
C koriste se te°C) odnosnosu crvenom i
moguće je mjeni plin pod prim od kvarca m
JERENJA V
tvari mjeri majcešće se konjene u vodusluže menzurgraduisani staređivanje volu50, 100, 250uže pipete, bir
12) su cilinuže za odmjerNa suženom ti pipetu. Pipse gornji otvnivo tečnost
2, 5, 10, 25,
u različitimmena od 0.1 m
4) su dugačkutralne i kisecem. Za baznarom i štipasta, već premr) i Schellbach
ovi (slika 5) sgrlom na ko
Na vrhu se zattikvicama m
topina određei 1000 mL.
TEMPERA
atoriju najčešćervalu od -38.
ermometri u ko pentanom ili plavom bojeriti specijalniitiskom, čime
može se koristi
VOLUMEN
masa, a kod teoriste gasne p. re, pipete, bireakleni cilindrumena. Izrađu, 500, 1000 rete i odmjernndricnog obliravanje uvijekdijelu pipete
peta se puni uvor zatvori kati ne spusti d
50, 100 i 2
m veličinama mL na više.
ke graduisaneele otopine ue otopine kor
aljkom, jer bma njihovoj hova (Šelbah
u staklene poojemu je prstvaraju izbruš
mogu dobro ene koncentra
ATURE
će se koriste ž.9 °C (temper
kojim je živa (do -220 °Cjom. im živinim te
e se vrelište žiiti do 750 °C.
A
čnosti i gasovpipete i gasn
ete i odmjernri izradeni oduju se u razn
i 2000 mLne tikvice. ika i mogu bk istog, određ
je prstenastusisavanjem. ažiprstom (nedo oznake. T200 mL. Ov
i mogu se
e staklene cijupotrebljavajuriste se biretebaze otapaju
namjeni. Nh) bireta.
osude kruškasstenasta oznašenim grlom iizmiješati. O
acije, a izrađu
živini termomratura topljenj
zamijenjena tC). Radi lakš
ermometrom kive znatno po.
va volumen. e birete, a za
e tikvice. d običnog staknim veličinam. Za precizn
biti trbušasteđenog volumeta oznaka (mUvijek se us
e palcem) i pTrbušaste pipeve pipete pre
upotrebljavat
jevi, koje seu se birete koe koje završav
staklo. BireNajčešće se
stog oblika s raka (marka) i čepom, koji Odmjerne tikuju se najčešć
metri. ja žive) do 35
toluenom (došeg očitavanj
kod kojeg je ovećava. Taka
a sakupljanje
kla, a služe zma, najčešće ono odredivanj
e i graduisanena, za koji s
marka) do kojsisa nešto višpolako ispuštete izrađuju seciznije su o
ti za mjerenj
e učvršćuju noje završavajvaju gumenometa ima razniupotrebljavaj
ravnim dnomdo koje trebomogućuje d
kvice služe zće od 5, 10, 50
57
o -ja
u av
i
za od je
e. su je še ta se od
je
na ju m ih ju
m I ba da za 0,
Menzotvor.Pri očtreba Tempbažda(najčePipetepostigkap".
3.1 UOtrovustimPropipStiskadijelaUsisapropipIspuštOsim mikro
4 P Uređakoje vAnaliVage mehan
zura, bireta i . čitavanju voludržati, da me
peratura tečnoarena. Na svešće 20 °C). e, birete i mgnut ispuštanjOdmjerni sud
potreba mehvne tečnosti,
ma, vec upotrebpeta je izrađanjem prstimaa zrak i propipavanje se vršipetu. tanje tečnosti
mehaničke opipete s prom
PRIBOR I N
aj koji omoguvažu s precizntičke vage sluse smještaju ničkih udara,
odmjerne tik
umena promanisk bude u vosti pri mjerevakoj kalibrir
menzure baždjem tečnosti dovi baždaren
S
haničke proplako isparljivbom mehaničđena od gumea "ventila" Apeta je spremni stiskanjem "
vrši se pritiskpropipete, za
mjenjivim nas
NAČINI MJ
ucava mjerenjnošcu ±0.01 guže za vrlo pru posebnu prstrujanja zrak
kvice pune se
atra se donji visini očiju (slenju treba bitranoj posudi
darene su na iz posude, tene su na uljev
lika 6: Pravilno
pipete ve tečnosti ičke propipete e. Propipeta
A, uz istovremna za usisavan"ventila" B. U
kanjem "venta rad s otrovstavcima.
Slika7: M
JERENJA M
ja mase jest vg. (slika 8). recizna mjerenrostoriju, na pka, temperatu
ulijevanjem,
menisk tečnolika 6). ti približno ji označena j
izljev. To z se ne smije
v.
o odmjeravanj
i korozivne t(slika 7). se donjim o
meno stiskanjenje tečnosti uUsisavanje tr
tila" C. vnim tečnost
Mehanička prop
MASE
vaga. Za grub
nja do ±0.000posebno izradurnih promjen
, a pipete usi
osti, a treba s
ednaka tempe temperatur
znaci da je onpr. kod pip
e volumena
tečnosti ne s
otvorom navue loptastog d
u pipetu. reba vršiti op
tima, koriste
pipeta
bo odredivanje
01g. dene stolove. Nna i isparavanj
isavanjem teč
se postaviti ta
peraturi pri kora pri kojoj
odredeni volete puhati da
miju se usis
uče na gornjiijela, istisne
prezno, da teč
se i klipne
e mase služe
Na taj način snja hemikalija
čnosti na don
ako, tj. posud
ojoj je posudje baždaren
lumen tečnosa izade "zadnj
avati u pipet
i otvor pipetse iz loptasto
čnost ne uđe
pipete, kao
tehnicke vag
su zaštićene oa.
nji
du
da na
sti ja
tu
e. og
u
i
e,
od
4.1 PrPostuuputst
a)b)
c)
d)
e)
f)g)h)i)j)
5 H Hemiuskimuvijekgume
ravila korišteupak vaganja ptvo. Opća pra) S vagom je) Predmet v
zakočena () Na zdjelic
mora imati) Predmet v
vaganje, sauvijek vag
) Tegove (ak1g prihvać0,5 g i mantreba vratijednog kom
) Vage nikad) Očitavanje) Kada nije u Vagu održ U slučaju b
HEMIKAL
kalije se čuvm grlom (reagk moraju biti ili pluta, ovis
enja vage propisuje pro
avila kojih se e potrebno uvvaganja i ute(aretirana). ce se ne smijui temperaturu
vaganja nikadatnom staklu
gati u dobro zako ih vaga imćaju se pincetnji tako da je iti na njegovmpleta u drugda ne opteretie otklona vršiu upotrebi, va
žavati čistom ibilo kakve ne
LIJE I POST
vaju u staklengens boce), ai začepljene čsno o prirodi
Slika 8
oizvođac vagetreba pridržav
vijek pažljivo ege stavljati n
u stavljati vruu vage. da ne stavljat
ili lađici od atvorenim po
ma) hvatati samom tako da jesvinuti kraj po mjesto u k
gi. iti preko njenti samo uz zaagu uvijek drži urednom.
eispravnosti v
TUPAK S N
nim i plastična čvrste u bočepom. Čepohemikalije.
a
Slika 9: reagen
8: Tehnička vag
e. Zbog toga jvati kod vagarukovati.
na zdjelicu v
ući, vlažni ili
ti izravno napapira. Isparsudama. mo pincetom e svinuti kraj pincete okrenukompletu ute
nog kapacitetaatvorena vratažati zakočenu
vage, ne popra
NJIMA
nim bocama. Tocama sa široovi su najcešc
ns boca (a), pra
ga
je prije vagananja su :
vage i skidat
i nečisti pred
a zdjelicu, verljive tvari, či
iz kompleta pincete okrenut prema doljga. Tegovi s
a vaganja. ašca vage. u, a vratašca o
avljati je sam
Tečne hemikokim grlom (ce od stakla,
b
ahovka (b)
nja potrebno
ti s nje samo
dmeti. Predme
eć ga mjeriti ije pare mogu
utega. Tegovnut prema goje. Nakon upose ne smiju z
ormarica zatv
već se obrati
kalije čuvaju (prahovke), ( ali mogu bi
dobro prouči
o ako je vag
et koji se važ
u posudici zu oštetiti vagu
vi mase veci oore, a tegovi oorabe svaki tezamjenjivati i
orena.
ti asistentu.
se u bocama slika 9). Bociti od plastik
iti
ga
že
za u,
od od eg iz
s ce e,
ČvrstePrilikboce epruvKad sčep na
U slustola, Na bprelijeBocu mjesto
e hemikalije ukom uzimanja
prelijeva u evete ili čaše nese iz boce vada svojoj gornj
učaju da se sta ako ni to neocama u kojevanje treba iiz koje je uz
o.
uzimaju se iz a tečnih hemikepruvetu ili če smije vratitidi čep, treba joj strani splj
takleni čep nee uspije obratjima sečuvajizvoditi s one zeta potrebna
boce čistom kalija ne smijčašu, te se odi natrag u bocga staviti na ošten drži se
Slika 10: P
e može lako titi se asistentju hemikalijestrane boce gkoličina reag
plastičnom ile se ići pipetodatle pipetomcu. stol tako da u ruci između
Pravilno držanj
izvaditi iz botu. e nalijepljenegdje se ne nalgensa potrebn
li metalnom kom direktno u
m uzima potr
leži na svojoju prstenjaka i
e čepa
oce treba laga
e su etikete lazi etiketa, kno je odmah z
kašikom ili špu bocu, već serebna količin
j široj bazi. A malog prsta
ano udarati č
s nazivima ako se ista nezačepiti i spr
patulom. e hemikalija ia. Višak se i
Ako je staklen(slika 10).
čepom po rub
hemikalija, te bi oštetila. remiti na njen
iz iz
ni
bu
te
no
Top Related