7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 1/28
UPOTREBA KAMENA U
TRADICIONALNOJ
PROIZVODNJI VAPNAUSE OF STONE IN TRADITIONAL LIME PRODUCTION
IZRADA PRIRODNIHPIGMENATA I
NJIHOVA PRIMJENAPRODUCTION AND APPLICATIONA OF NATURAL PIGMENTS
MEMORIJA S RADIONICE MEMORY WORKSHOP
Vodnjan, svibanj – srpanj 2015.Vodnjan, May – July 2015
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 2/28
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 3/28
UPOTREBA KAMENA U
TRADICIONALNOJPROIZVODNJI VAPNA
USE OF STONE IN TRADITIONAL LIME PRODUCTION
IZRADA PRIRODNIHPIGMENATA I
NJIHOVA PRIMJENAPRODUCTION AND APPLICATIONA OF NATURAL PIGMENTS
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 4/28
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 5/28
Branko Orbanić
TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNAPoučavanje na RADIONICI III. i IV. ........................................................................ 5
Opis proizvodnje vapna ...................................................................................................................7
Gradnja japlenice ...............................................................................................................................7
Paljenje japlenice................................................................................................................................8
Vađenje živog vapna i gašenje ......................................................................................................8
Summary ...................................................................................................................................................9
Radionica III. ...................................................................................................................................... 10
Summary ................................................................................................................................................ 12
Radionica IV. ...................................................................................................................................... 13
Summary ................................................................................................................................................ 16
PROIZVODNJA PIGMENATAPoučavanje na RADIONICI I. ............................................................................... 17
Summary ................................................................................................................................................ 17
PRIMJENA PIGMENATA
Pouč
avanje na RADIONICI II. .............................................................................. 18
Željko Bistrović
Što su to istarske freske? ............................................................................................................... 19
Summary ................................................................................................................................................ 22
SadržajTable of Contents
SADRŽAJ | 3
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 6/28
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 7/28
TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA | 5
BRANKO ORBANIĆ
Tradicijska proizvodnja vapnaPoučavanje na RADIONICI III. 17. 7. 2015. i RADIONICI IV. 21. 7. 2015.
Vapno je prvenstveno narodni proizvod za široku
primjenu. Poznato nam je da se vapno koristilo
najviše u graditeljstvu za gra
đenje objekata te uzavršnim graditeljskim radovima za žbuke, ličenje i
podove. U poljoprivredi vapno također ima široku
primjenu: koristi se za izradu otopina za špricanje
odnosno premazivanje voćaka i zaštitu usjeva. U
svakodnevnom životu ljudi su vapno koristili za
dezinfekciju pitke vode u cisternama i bunarima, za
dezinsekciju gospodarskih objekata, te ponajviše
za redovito održavanje izgleda i zdravlja mjesta
boravaka. Poznato nam je također da je svaka kuća
u povijesti imala jamu s gašenim vapnom koja se
redovito punila kako domaćinstvo nebi nikadaostalo bez tog univerzalnog sredstva.
Proizvodnja vapna za graditeljstvo seže u dale-
ku prošlost. Poznato je da se vapno koristilo više
tisuća godina prije Krista, a najpoznatije razdoblje
s pismenom i usmenom predajom je doba antike,
iz kojega i mi crpimo iskustva i savjete za njegovu
upotrebu. Tako je poznati rimski graditelj Vitruvi-
je u svojim zapisima (Deset knjiga o arhitekturi)
detaljno opisivao način paljenja, gašenja, sprema-
nja i korištenja vapna. Antički spomenici do danasvjerno pokazuju da je upotreba vapna bila stručna,
opće poznata tehnika i da je ono bilo nezamjenjiv
materijal za gradnju vrlo trajnih građevina koje danas predstavljaju spomenike kulture
najviše kategorije. Vapno se kroz srednji vijek koristilo kao osnovni graditeljski materijal,
što se vidi u neprekinutom slijedu do današnjih dana kada je moderna industrija zapo-
čela s istraživanjima i razvojem novih materijala. Zahvaljujući organiziranoj distribuciji i
jednostavnijem korištenju, ti novi materijali danas doprinose naglom porastu potražnje,
odnosno počinju zamjenjivati tradicijsko vapno. Tu pojavu prate i nove tehnike i veće
tehnološke mogućnosti.
Vapno je današnjim generacijama malo poznati graditeljski materijal, tako da se revi-
talizacija njegove proizvodnje i primjene ponovno katkada uvodi od samoga početka.
Crtež gradilišta iz 15. st. sa spravljanjem vapnenog morta
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 8/28
6 | TRADICIJSK A PROIZVODNJA VAPNA
Cilj ove radionice je upravo upoznavanje
tog materijala, i to preko njegove proizvod-
nje i primjene u svakodnevnom današnjem
životu, ponajviše u graditeljstvu za kvalitetnu
sanaciju povijesnih spomenika kulture i kom-
poniranjem u nove ambijentalne građevine.
Njegova primjena je i dandanas vrlo važna iu obnovi povijesnih zidnih oslika.
Jedna važna predaja koja se prenosi iz ge-
neracije na generaciju govori kako je „kuć a od
vapna zdrava za ž ivjeti” . Tragom toga saznali
smo da je vapno difuzni materijal, koji dobro
prima i dobro predaje vodu iz svoje strukture
u okolni prostor i na okolne materijale, da
ima lužnata svojstva (pH 12), da djeluje de-
zinfekcijski, dezinsekcijski i deratizacijski, da
je lako topivo u vodi i da lako na sebe spajaprirodne pigmente. To su sve karakteristike
zbog kojih je vapno nama danas vrlo zani-
mljiv i prihvatljiv materijal.Spravljanje vapnenog morta na gradilištu iz 16. st.
Upotreba vapnenog morta u
svim segmentima povijesnih
građ evina
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 9/28
TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA | 7
Opis proizvodnje vapna
U japlenicama (dijalektalni nazivi; vapno – vapnenica, japno – japlenica) se kamen
(kalcijev karbonat) zagrijavao paljenjem do 1200 °C, dok nije isparila voda i oslobo-
dio se kalcijev dioksid. Tako je nastalo živo vapno (kalcijev oksid) koje se gasi u kadamas vodom i sprema u jame na sedimentaciju. To je gašeno vapno (kalcijev hidroksid).
Gradnja japlenice Japlenica za paljenje vapna je zapravo peć za jednokratnu ili višekratnu upotrebu, što
ovisi o načinu gradnje. Svaka takva japlenica ima primarni dio ili jezgro koje se paljenjempretvara u vapno i sekundarni dio koji služi samo kao konstrukcija japlenice u kojoj se
pali vapno.
Postoje dva tradicionalna načina gradnje japlenice. Jedan je način kada se sekundarni
dio građevine (nosivi kru ž ni zid ) izvodi jednostavnije i svaki put ponovno, dok se u dru-
gom slučaju sekundarni dio izvodi trajno i koristi se mnogo puta za paljenje.
Sekundarni dio građevine drži na okupu primarni dio koji palimo (kamen), a također
služi kao termoizolacija kako bi se temperatura kontrolirano i koncentrirano zadržavala
u unutrašnjosti peći.
U prvom slučaju sekundarni zid gradi se nakon izgrađenog primarnog dijela (jez-gra) koji se pali. Zid se gradi u debljini oko 50 cm i povezuje drvenim vertikalama po
opsegu i sajlama u nekoliko redova koje stežu drvene vertikale poput obruča. Između
Kemijski put kamena
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 10/28
8 | TRADICIJSK A PROIZVODNJA VAPNA
tog zida i primarnog dijela nasipa se sloj zemlje (termoizolator) u debljini oko 30 cm.
Takve japlenice znaju mijenjati mjesto gradnje, ovisno o lokaciji nakupljenog ogrjeva i
dostupnog kamena.
U drugom slučaju je nosivi kružni zid (do 100 cm) masivan i stalan, na jednome mjestu,
a primarni dio se puni i nakon pečenja prazni. Nosivi kružni zid se nakon paljenja djelo-
mično otvori, kako bi se pečeno jezgro (živo vapno) lak še ispraznila. Takve se japlenice
znaju prilagoditi kao peći, kada se izgradi unutarnji zid od šamotne cigle, a između je
zemlja (do 40 cm). Na te se japlenice uvijek dovozi ogrjev i kamen.
Paljenje japleniceVatra se loži u udubini ispod primarnog dijela (lučna konstrukcija kamena) u otvoru
(ložište) kroz koji se stalno, 24 sata na dan, ubacuje suho drvo malog presjeka kako bi
se održavao plamen na vatri. Narančasti plamen je najtopliji dio vatre, stoga se drvo
mora spremiti godinu dana unaprijed. Drvo kao ogrjev je najčistiji energent, te se na
živo vapno ne vezuju nikakve čestice drugih elemenata. Zato je važno ne ložiti razni
otpad pomiješan s drvom. O veličini japlenice ovisi koliko će se dana danonoćno odr-žavati vatra. Kao primjer navodimo da je za 8 m3 primarnog dijela (kamena) potrebno
oko 6 dana loženja u najtoplijim ljetnim mjesecima. Svakako su potrebne povećane
mjere zaštite na radu.
Vađ enje živog vapna i gašenje
Nakon nekoliko dana hlađenja, živo vapno se ručno vadi iz jezgre japlenice i gasi u ka-dama s trostrukim volumenom vode. Najvažnije je da se živo vapno odjednom potopi
u vodu kako bi se gašenje i otapanje desilo u cjelini. Ta rijetka kaša se miješa dok ne po-
stane jednolična te se ispušta u jamu preko sita, gdje takvo ugašeno vapno sedimentira.
Prilikom gašenja vapna također se moraju provoditi povećane mjere zaštite na radu jer
prskanjem vruće lužnate tekućine može nastradati izložena koža, a naročito sluznice (oči).
Ugašeno i spremljeno vapno se u jamama drži uvijek vlažno, ili pokriveno vodom, jer
će se tako spriječiti proces kalcifikacije, odnosno spajanje ugljikova dioksida iz zraka s
kalcijevim hidroksidom (gašenim vapnom).
Ugašeno vapno ostavlja se sedimentirati u jami. Zbog grijanja vapna, poznato je
pravilo još iz antičkih vremena da vapno treba odležati tri godine.
Danonoć no loženje japlenice
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 11/28
TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA | 9
SUMMARY
Lime is a traditional product with a variety of uses. Today, we know that in the past
lime was mostly used in the construction of buildings and in final building work
such as plastering, painting, and flooring. Lime is also widely used in agriculture
to produce solutions for spraying or coating fruit trees and for crop protection. In
everyday life, lime was used to disinfect drinking water in cisterns and wells, to di-
sinfect outbuildings, and particularly to maintain the healthiness and appearanceof houses. We also know that in the past every house used to have a pit with slaked
lime that was regularly filled so that a household would never be left without this
universal substance.
People have produced lime for construction purposes since ancient times. Lime was
used several thousand years before Christ, and the period which provides us with
the most written and oral testimony about lime and advice for using it is antiquity.
Traditional limekilns are used to heat stone (calcium carbonate) to temperatures up
to 1200 °C until all the water evaporates and calcium dioxide is released. The result
of this process is quicklime (calcium oxide), which is then slaked in basins with water
and stored in lime pits to sediment. This is slaked lime (calcium hydroxide).
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 12/28
10 | TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA
RADIONICA III. ima zadatak prezentirati način spremanja japlenice i paljenja ka-
mena sa svim detaljima. Učesnici mogu sudjelovati naročito kod loženja vatre
kroz dan i noć.
Odabirom kamena vapnenca započelo je punjenje japlenice. Izradom konstruktivnog
luka iznad ložišta u obliku la ž ne kupole (isto kao na kažunima) nadsvođen je prostor
za loženje, te se iznad njega puni kamenom koji se slažetako da između može strujatiplamen i dim.Punjenje se završava ispupčenom kupolom koju se prekriva debelim slo-
jem pastoznog ugašenog vapna (oko 10 cm). Radijalno se u kupolu ugrađuju komadi
drvenih grana, tvoreći rupe – dimnjake u vapnenom sloju. Otvaranjem i zatvaranjem
tih rupa kamenim pločama kasnije se može regulirati izgaranje u japlenici .
Nakon punjenja započinje proces paljenja, koji na samom početku i nije sasvim
jednostavan. Naime, u unutrašnjost japleniceteže prodire kisik, tako da se vatra mora
početi paliti vrlo pažljivo i postupno.
Vrh napunjene japlenice se prekriva vapnom i ostavlja oduške s drvenimčepovima
Početak paljenja japlenice
Vrh japlenice pri kraju paljenja predveče
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 13/28
TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA | 11
Vrh japlenice pri kraju paljenja
Vrh japlenice tokom paljenja
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 14/28
12 | TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA
Stalnim loženjem postupno se diže temperatura u masi kamena koji želimo spaliti
do 1200 °C. Kameno jezgro koježelimo spaliti ima oko lo
žišta ve
ću temperaturu, a naispupčenoj kupoli najnižu. Kroz više dana postiže se visoka temperatura u masi kamena,
koja poprima narančastu boju na vrhu, a bijelo-žutu u ložištu. Tada je izgaranje drva
najveće i najracionalnije. Kamena masa u jezgru se pri kraju pečenja skuplja za oko 15 %
volumena, postaje jako porozna i poprima bijelo-žutu boju.
Nakon što se probnim uzorkom utvrdi da je vršni kamen na ispupčenoj kupoli peč en
(tako da ga se ugasi u vodi te ako nema zrnatog ostatka u otopini može se smatrati da
se kamen tj. kalcijev karbonat pretvorio u živo vapno tj. kalcijev oksid), prestaje se ložiti,
zazida se ulaz na ložištu i ostavi japlenicu nekoliko dana da se hladi.
SUMMARY
In traditional limekilns, the piled stones are heated up to a temperature of 1200 °C by
constantly burning clean, dried thin pieces of wood (branches). The stone is burned
when the top stone completely dissolves when put in water.
Vrh japlenice na kraju paljenja
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 15/28
TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA | 13
RADIONICA IV. prezentira ga š enje ž ivog vapna u kadama, te spremanje u jame
na sedimentaciju. Takođ er se učesnici upoznaju s odležavanjem gašenog vapna.
Uohlađenoj japlenici temperatura kamena – živog vapna iznosi oko 130 stupnjeva,
kada se započinje s vađenjem. Ručno se prebacuje svaki grumen živog vapna u po-
sude i odnosi do kade koja se nalazi iznad jame.U kadu se ubacuje jedan volumen živog
vapna, te se nakon toga odjednom iz bačava ulijeva trostruki volumen vode. Kemijskomreakcijom živog vapna i vode oslobađa se temperatura i dolazi do malih eksplozija
grumenja, koji s vodom prskaju do nekoliko metara u visinu. Vrlo je važna povećana
zaštita na radu zbog uvjeta i opasnosti. Takvu se ugaš enu otopinu ispušta u jamu koja
se nalazi ispod kade, u zemlji (kako bi imala osiguranu stalnu temperaturu i vlažnost).
Ispitivanje pečenosti vršnog kamena
Ulijevanje vode na živo vapno Gašenje živog vapna u vodi
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 16/28
14 | TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA
U jami ugašeno vapno sedimentira, tako da grublje, nevidljive čestice padaju na dno
jame. Što je vapno bolje pečeno, sedimenta ima manje.
U jamama gašeno vapno odležava po mogućnosti do 3 godine, jer mu se time pove-
ćava kvaliteta. Gašeno vapno u jamama ne smije ostati bez vode i vlage. Uvijek moramo
nastojati da bude pokriveno vodom.
Gašenje živog vapna u vodi prije ispuštanja u jame
Gašeno vapno u jami
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 17/28
TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA | 15
Kemijske karakteristike gašenog vapna
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 18/28
16 | TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA
SUMMARY In a cooled limekiln, the temperature of the stones (quicklime) is around 130 °C when
we start taking them out. Every lump of quicklime is taken by hand and brought to
a basin that is positioned above the lime pit. In the basin, we put one part of quic-
klime and then immediately pour (from barrels) three parts of water. The chemical
reaction between the quicklime and water releases the temperature and causes
small explosions, with the lumps and water shooting up several metres. It is very
important to take increased safety measures at work because of the conditions and
danger. This slaked solution is released into the pit that is located below the basin
in the ground (to ensure a constant temperature and moisture).
Težinski omjeri kamena, živog i gašenog vapna
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 19/28
PROIZVODNJA PIGMENATA | 17
PROIZVODNJA PIGMENATAPoučavanje na RADIONICI I. 9. 5. 2015. i 16. 5. 2015.
Na radionici je prezentiran vrlo jednostavan i popularan način kako iz zemlje koja nas
okružuje možemo napraviti pigment boje za svakidašnju uporabu.
Zemlju je, po mogućnosti, potrebno vaditi iz većih dubina, u kojima ima malo or-
ganskog života i sastojaka. Svakako, dobra je svaka zemlja. Najprije odstranimo grube
dijelove i prljavštinu preko sita.Tako pročišćenu zemlju pomiješamo s vodom u kojoj je
otopimo i pustimo da se staloži. Odbacujemo organsku prljavštinu s vrha i grubi, neo-
topljeni talog s dna. Tako profiltriranu otopinu ponovno dobro izmiješamo te ponovimo
postupak čišćenja – filtriranja nekoliko puta. Svaki put nam ostaje manja i manja koli čina.
Tu gustu otopinu ostavimo da dehidrira na suncu, odnosno da voda ispari. Ostaje nam
kruti, vrlo fini prah, u obliku kore. Kora se izmelje što finije (puder, brašno). To nazivamoprirodni pigment iz zemlje.
U drugoj posudi pripremimo vapnenu vodu na način da živo vapno otopimo u vodi,
do zasićenja. Takvu otopinu ostavimo da se staloži i izbistri. Bistri dio otopine sa skra-
mom na površini nazivamo vapnenom vodom. Važno je znati da se najbolja vapnena
voda dobiva samo prvim otapanjem živog vapna u vodi, te je za svaku novu količinu
potrebno ponoviti postupak.
SUMMARY This workshop presents a very simple and popular method of making pigment for
everyday use from the soil that surrounds us.
Prikaz izrade boja iz tri vrste zemlje
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 20/28
18 | PRIMJENA PIGMENATA
PRIMJENA PIGMENATAPoučavanje na RADIONICI II. 22. 5. 2015. i 23. 5. 2015.
Dobiveni pigment iz zemlje miješa se s vapnenom vodom i primjenjuje kao boja na
upojnim podlogama.Primijenjena otopina gubi vodu, a gašeno vapno iz otopine
spaja se s ugljičnim dioksidom iz zraka i kalcificira, vezujući pigment boje sa sobom.
Tako primijenjenu boju u konačnici možemo prešpricati više puta vapnenom bojom
jer će se prianjanjena podlogu povećati.
Najpoznatijiprimjer primjene prirodnih pigmenata u povijesti svakako su istarske
freske koje su bile motiv radionice za primjenu pigmenata.
Primjena prirodnih boja na radionici
Polaznici radionice
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 21/28
PRIMJENA PIGMENATA | 19
ŽELJKO BISTROVIĆ
Što su to istarske freske?
Da bismo odgovorili na ovo pitanje moramo postaviti nekoliko potpitanja: Kako sunapravljene? Gdje se nalaze? Kada su nastale? Tko ih je napravio? Š to prikazuju?
Kako su napravljene?
Izraz „freska” kolokvijalno se upotrebljava za zidno slikarstvo općenito. Međutim, nisu sve
zidne slike freske. Prava freska nastaje kada se na mokru vapnenu žbuku slika odmah,
prije nego što se ova osuši. Nanošenjem boje, pigment pomiješan s tekućim vezivomu-
lazi kroz pore žbuke te kada se ona osuši postaje njezin sastavni dio. Uz fresco slikarstvo
postoji i secco slikarstvo: to je postupak kada se pigment nanosi na osušenu žbuku te
ne prodire u njezinu unutrašnjost već se stvara novi sloj na površini žbuke. Ova tehnika
je za razliku od freske manje postojana te s vremenom brže propada. Osim ove dvijetehnike postoji još i čitava lepeza fresco-secco tehnika, u kojima se dio nanosi na svježu,
a dio na prosušenu žbuku.
Alkemija slikarskog postupka u srednjem vijeku opča-
ravajuća je. Umjetnik/obrtnik svoj je materijal pronalazio u
prirodi, a postupci pretvaranja materijala u umjetničko dje-
lo zanimljiv su tehnološki aspekt umjetnine. Sav materijal
srednjovjekovnog zidnog slikarstva su kamen i zemlja.Za
zidnu sliku potreban je zid građevine. Na njega se nanosi
nositelj zidne slike, žbuka. Potrebne su barem dvije žbuke,
jedna grublja i jedna finija. Ona prva i grublja u slikarskojse terminologiji koja nam dolazi iz talijanskog jezika zove
arriccio. Njena je svrha da popunjava i izravnava neravnine
zida. Na nju se nanosi tanji sloj žbuke koji zovemo intonaco.
On se na grublju žbuku nanosio u sekcijama koje su se zvale
giornate (dnevnice). Samo ime govori da su to bili dijelovi
koji su se mogli oslikati u jednom danu. Zidne površine
podijelile su se na polja te su se ucrtale bordure, mreže
unutar kojih su se nalazila polja sa slikarskim prikazima,
scenama. One su se iscrtavale pomoću ravnala ili konopca.
Skica ili neki već gotovi predložak, kakav su u kasnogotič-
kom periodu bile brojne grafike tj. grafički listovi, izveli bi
se na kartonu ili pergameni, gdje bi se crtež perforirao te
bi se šablona oprašila, a prah bi prošao kroz rupice te ostao
na žbuci. Zatim bi se crvenom bojom, tzv. sepijom, iscrtale
konture likova. Kada bi se na taj crtež nanio tanki sloj in-
tonaka, crvena boja bi probijala kroz svježu i tanku žbuku
te bi bila pomoć slikaru za daljnje prenošenje predloška.
Gdje se nalaze?
Zidne slike se u Istri prvenstveno nalaze u sakralnim objektima. Tek na nekoliko mjestasačuvane su u profanim građevinama ili znamo da su se u njima nalazile. Tako se u labin-
skoj loži nalazila slika mletačkog lava, u palači Betica u Vodnjanu očuvani su fragmenti
Kopija freske sa proizvedenim bojama
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 22/28
20 | PRIMJENA PIGMENATA
nekih alegorijskih scena lova, dok je najcjelovitija slika u profanim građevinama sačuvana
u staroj gradskoj vijećnici u Rovinju.
Srednjovjekovne zidne slike nalazile su se i u kapeli Sv. Franje u Vodnjanu u kojem
se odvijala ova radionica.Nalazimo ih i u bližoj okolici te ih navodimo po udaljenosti u
metrima zračne linije: Sv. Katarina (1,2 km), Sv. Margareta (1,4 km), Sv. Anton (1,4 km),
Galižana – Concetta (3,9 km), Peroj-Sv. Stjepan (4,3 km), Batvači-Sv. Foška (4,6 km), Fa-
žana – BDM Karmelska (5,7 km), Fažana – Sv. Kuzma i Damian (5,7 km), Pula – Sv. Marija
Formoza (11,2 km), Barban – Sv. Anton (17,1 km), Medulin – BDM od zdravlja (17,8 km),
Slum – Sv. Matej (53,9 km).
Kao što vidimo, i u samom Vodnjanu nalazi se više oslikanih crkvica, iako ovaj gradić
ne percipiramo kao mjesto značajno po srednjovjekovnim zidnim slikama. I druga mje-
sta znaju imati više oslikanih crkava: Žminj (2×), Savičenta (2×),Barban (2×), Pula (3×),
Lovran (3×), Dvigrad (4×), Oprtalj (4×).
Gustoća lokaliteta sa srednjovjekovnim zidnim slikama u Istri jedna je od najvećih nasvijetu. Udaljenost od najjužnije sačuvanih zidnih slika u Medulinu do onih najsjevernijih
u Slumu iznosi 69.443 m zračne linije. Za usporedbu, najširi promjer New Yorka je oko
56.000 m. U svom doktoratu iz 1963. godine Branko Fučić navodi 2000 metara kvadratnih
oslikanog crkvenog prostora, s 900 pojedinačnih scena, na 70 lokaliteta, u oko 100 crkava.
Danas baratamo brojkom od oko 140 crkava u kojima je opseg sačuvanosti srednjovje-
kovnih zidnih slika različit, od cjelovitih ciklusa preko pojedinačnih scena do fragmenata.
Kada su nastale?
Najstarije zidne slike u Istri potječu iz karolinškog doba, a nalazile su se u crkvi Sv. Sofije
u Dvigradu. One pripadaju predromanič
koj umjetnosti. Romanič
ki period traje do 13. st.kada se već javljaju ikonografski i stilski elementi gotike. Zlatno doba „istarskih fresaka“
druga je polovina 15. st. kad su zabilježene lokalne radionice u Kastvu, a mnogi slikari
su poznati po imenu. Najmlađe freske nastaju u 16. st. u radionici Dominika iz Udina.
Polaznici radionice
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 23/28
PRIMJENA PIGMENATA | 21
Nakon 16. st., zbog odluka Tridentskog koncila, zidno slikarstvo postaje nepoćudno te
se sakralni prostori preuređuju tako da se zidne slike uklanjanju ili preličuju.
Tko ih je napravio?
Najstariji poznati slikar koji je djelovao u Istri je Ognobenus Trivisanus.On se potpisao
na zidnim slikama crkve Sv. Vincenta u Savičenti. Nakon njega slikari i dalje ostaju ano-
nimni do polovine 15 st. kada se pojavljuje Albert iz Konstanza. Nakon njega imenom
su poznati Vincent i Ivan iz Kastva, Blaž Dubrovčanin, Dominik iz Udina, Orlando iz
Venecije. Uz ove slikare poznate imenom, uočavaju se i neki koji se ističu i čiji se ruko-
pis prepoznaje te dobivaju imena po mjestu ili crkvi u kojoj su radili ili po nekoj svojoj
karakteristici. Najpoznatiji istarski anonimni majstor je tzv. Šareni majstor, nazvan tako
zbog svoje šarene palete.
Š to prikazuju?
Tematiku zidnog slikarstva možemo podijeliti po njezinim literarnim predlošcima. Naj-
češće su novozavjetne scene Kristološkog ciklusa koji se unutar sebe može podijeliti
na period Kristovog djetinjstva i javnog djelovanja te na Kristove muke. Stari zavjet je u
slikarstvu Istre rjeđi predložak. Nalazimo ga na prikazima Biblije pauperum te u scena-
ma Stvaranja svijeta, žrtvovanja Kainova i Abelova, te Prvog grijeha. Također su rijetki
prikazi iz Marijinog života, kojima su izvor apokrifni spisi. Na istarskim zidnim slikama
često se nalaze i ciklusi preneseni iz svetačkih legendi te prikazi pojedinačnih svetaca
koje raspoznajemo tek po njihovim atributima. Među rijetkim profanim scenama nalaze
se prikazi donatora i bratovština te Ezopove legende na scenama Poklonstva kraljeva.
Prisutni su i heraldički elementi.
izv. prof.dr. sc. Ivan Matejčić i Željko Bistrović, konzervator – stručnjaci za freske u Istri
Izvori povijesnih crte ž a: I Cantieri nell’Arte (Edifir Firenze 2009.) – Gabriella Orefice
Stručnjaci za istarske freske: Ivan Matejčić i Željko Bistrović
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 24/28
22 | TRADICIJSKA PROIZVODNJA VAPNA
SUMMARY
The pigment produced from the soil is mixed with lime water and applied as paint
on absorbent surfaces. The applied solution loses water, and slaked lime from the
solution binds with carbon dioxide from the air and calcifies, binding the coloured
pigment. Paint that has been applied in this way can be oversprayed several times
with lime paint because adhesion to the surface increases.The best-known example of applying natural pigments in history are surely theIstrian
frescoes which were the topic of the workshop on the application of pigments.
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 25/28
Radionica se održava uz financijsku potporu projekta REVITAS II (Nadogradnja revitalizacije
istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu) – prekograničnog projekta sufinanciranog kroz
Operativni program Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013.
The workshop is organised with the financial support from the Project REVITAS II (Upgrading of
Revitalisation of the interior of Istria and tourism in the interior of Istria) – a cross-border project
co-financed by the Operational Programme Slovenia – Croatia 2007 – 2013.
Organizatori radionice/Organizers of the workshop:
Grad Vodnjan – Moira Drandić
KAPITEL d. o. o. Žminj – Branko Orbanić (za Grad Vodnjan)
Koncept publikacije/Concept of publication:
Branko Orbanić, arhitekt
Dizajn i prijelom/Design & layout :
Zoran Jelača
Partneri projekta REVITAS II/REVITAS II project partners:
IMPRESSUM | 23
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 26/28
Bilješke/notes
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 27/28
7/23/2019 Tradicijska Proizvodnja Vapna-web
http://slidepdf.com/reader/full/tradicijska-proizvodnja-vapna-web 28/28
Top Related