UNIVERZITET U NOVOM SADU™ "PRERODNO-MATEMATICKI FAKULTET
ESSTITUT ZA HEMIJU
DIPLOMSKI RAD
TESTOVI KREATIVNOSTI U NASTAVI HEMIJE
M E N T O R ,Dr Miijana Segedinac
K A N D ID AT,Skoda Sladana
NOVI SAD, septembar 1997.godine
ZAHVALNICA
Zahvaljujem se Katedri za metodiku nastave hemije sto mi je omogucila da se
bavim ovomjos uvek nedovoljno istrazenom problematikom,
Posebno se zahvaljujem Dr Mirjani Segedinac na velikoj pomoci pri teorijskom
i eksperimentalnom radu.
Zahvaljujem se Dr Ruzi Halasi i Dr Dusanu Lazaru na interesovanju za ovaj
rad i sugestijama u toku pisanja.
Zahvaljujem se i nastavnicima: Bandulaja Milici i Stefanovic Gordani iz
osnovnih skola "Bosko Palkovljevic-Pinki" i "Jovan Jovanovic-Zmaj" iz Sremske
Mitrovice koje su mi pruzile pomoc u eksperimentalnom delu istrazivanja.
S A D R Z A J
Strana
I UVOD 1n TEORIJSKI DEO 3
II 1.0. KREATIVNOST KAO LJUDSKI FENOMEN 3n 1.1. Teorije kreativnosti 5II 1.1. Originalnost 7n 1.1. Stvaralacka fantazija 7II 1.1. Otvorenost i zatvorenost iskustva 7II 1.1. Fleksibilnost misljenja 7n 1.1. Fluentnost 811 1.1. Osetljivost za probleme 8n 1.1. Elaboracija 9n 1.2. Proces stvaraiackog misljenja 9II 1.3. Procena kreativnih svojstava licnosti 11
n 2.0. KREATIVNOST U NASTAVI 12El 2.1. Kreativnost u nastavnom procesu 12IT 2.1. Otvorenost 13n 2.1. Fokus 13n 2.1. Disciplina 14D 2.1. Zavrsetak 14II 2.2. Kreativnost nastavnika 15II 2.3. Kreativnost ucenika 16II 2.4. Procene kreativnosti u nastavnom procesu 1811 2.5. Kreativnost u nastavi hemije 19
IH EKSPEREVIENTALNI DEO 23ffl 1.0. METODOLOGIJA ISTRAZJVANJA 23
IH 1.1. Cilj istrazivanja 23HI 1.2. Zadaci istrazivanja 23m 1.3. Uzorak 23in 1.4. Instrument merenja 23BD 1.5. Statisticka obrada rezultata 24
IV DISKUSIJA REZULTATA 27VZAKLJUCAK 37VILITERATURA 38PRILOG
I U V O D
Savremena otkrica, veliki broj sistematskih istrazivackih napora, rezultujuca
akurnulacija znanja o prirodi, merenju i razvoju sposobnosti kreativuog nacina misljenja,
stvorili su medu oriima koji se bave vaspitanjern i obrazovanjem, u svirn oblastima i na
svim nivoima veliki interes za kreativnost Razvijanje kreativnog nacina misljenja pominje
se u savremenim nastavnim prograrnirna pojedinih nastavnih prednieta, izmedu ostalih i
hemije. Neodlozne zahteve vrernena u razvijanju kreativuosti ucenika jos vise pojacavaju
reahii problemi sa kojima se oni koji se bave obrazovanjem vec dugo suocavaju. To su
savremeni obrazovni ciljevi u kojima se istice forrniranje funkcioualno uspesnih mentalno
zdravih, dobro obrazovanih i profesionaluo uspesnih hcuosti.
Sada se cini mogucim da se mnoge stvari mogu ekonomicnije i bolje naucniti na
kreativan nacin nego pomocu siJe autoriteta.
Pokazalo se da se ucenici mogu tako obucavati da se koriste njihove sposobnosti
kreativnog razmisljanja i u situaciji tradicionalnih obrazovnih znanja. Takode je utvrdeno
da su kreativne sposobnosti drugacije od onih koje se mere testovima intelegencije i
testovima sposobnosti ucenja, a da su veoma vazne za mentaluo zdravlje i profesionahii
uspeh ucenika.
Bez obzira sto je danasnja akurnulacija naucnih otkrica koja se ticu prirode.
merenja i razvoja sposobnosti za kreativno razmisljanje,veoma obimna, ah jos uvek
nedovoljna i neprilagodena nastavniku kao neposrednom koiisniku ciji je zadatak da
razvija kreativni talenat ucenika, ona ipak pmza nastavniku odredene infonnacije koje su
dragocene za dalji rad.
Kreativni nastavnik je znacajna pretpostavka za ostvarenje zadataka vaspitanja i
obrazovanja u funkciji potreba savrernenog vrernena. Nastavniku moraju biti jasni ciljevi i
motivi koji pokrecu na stvaralastvo i postupci kojima se moze razviti inicijativa kao bitan
element stvaralastva.
Jedau od zadataka savremene nastave je da kod ucenika razvije stvaralacke
sposobnosti.
n T E O R I J S K I D E O
U 1.0. KREATIVNOST KAO LJUDSKI FENOMEN
U pedagoskoj i psiholoskoj literaturi javlja se niz termina kojima se oznacava
stvaralastvo : kreativnost, stvaralacko rnisljenje, kriticko misljenje, geiiijalnost,
inteligencija, talentovanost, logicko rnisljeuje. Medutim, izmedu svih ovih izraza ne
mozerno staviti znak jednakosti.
Pod iuteligencijom se uajcesce podrazurneva sposobuost licnosti da se suade u
novim situacijama o kojima nema prethodnog iskustva. Zasuovana je na konvergetnom
misljenju koje vodi iznalazenju jednog resenja.
Stvaralacko rnisljenje se odlikuje divergencijorn. uocavanjern uovih relacija rnedu
cinjeuicarna i izualazeujern razlicitih puteva za resavanje. Stvaralacko rnisljenje ne
mozerno izjeduacavati ui sa geuijalnoscu. Geuije je licuost uajvisih umnih sposobnosti koja
se istice rnnogostranoscu, sirokim zahvatiina, snagorn i dubiuom uticanja (1) i nju
poseduju retki pojedinci - stvaralacko misljenje je svojstvo svake licnosti.
Talenat je takode privilegija pojedinaca. To je sposobnost koja je vec razvijena.
Logicko misljeuje je zasuovano na logjckkn zakonima i strogo ih sledi. a
stvaralacko misljenje podrazumeva slobodu.
Kriticko rnisljenje oznacava orijentaciju u misaonom procesu koje se odnosi na
procenu verovatnoce ispravnosti nacina na koji je forrnulisau problem, utvrdeue
relevantue cinjenice od znacaja za njegovo resavanje, utvrdeue bitne pretpostavke i
izabrane metode za postizanje postavljeuog cilja (2).
Kreativnost, kreativno misljenje, stvaralastvo su sinonimi za stvaralacko misljenje.
Prema K. Berhardtu (3) kreativno misljenje je proces rekombinovanja cinjenica.
ideja, zapazanja ua takav uaciu da se dolazi do neceg sto prevazilazi staro znauje; ah
pronalaznje i stvaralacko misljenje su zasnovani ua starim osnovama; "nema niceg novog
pod suncem osirn novih kombinacija".
M. Cudina i J. Obradovic (4) kreativnost odreduju kao obhk misljenja za koji je
karakteristicno zakljucivanje o povezanosti pojava na uov originalan nacin koji
oinogucava predvidanje i primenu razlicitih zakonitosti. U toku kreativuog rnisljenja
pojedinac sagledava elernente ranijeg iskustva u novim odnosima.
P. ToiTance (5) objasnjava kreativnost kao postupak ideja i hipoteza, testiranje tih
ideja i saopstavanje rezultata. Ovaj proces ciji produkt irnplicira nesto novo i do tada
nepoznato, ukljucuje radoznalost, imaginaciju, eksperimentisanje.
Stvaranje neceg novog i originaluog sadrzano je u gotovo svim definicijama pojma
kreativnosti. Kreativnost se stavlja uasuprot konforrnizrnu i definise se kao davanje
originalnih ideja, kao nov nacin sagledavanja problema, dok se koufonnizam definise kao
ponasanje koje se prirodno ocekuje, kao ustaljeni put. Kreativuost je uspesan korak u
uepoznato, otvorenost prema iskustvu, dopustanje da nas jedna stvar vodi u dmgu.
kombinovanje ideja i uocavanje novih odnosa.
E. Landau (6) istice da se kreativnost moze shvatiti kao mogucnost koja je na
raspolagauju iudividui da se razvije, da se samopotvrduje, da aktivno ucestvuje u stvaranju
svoje okoliue i da ucestvuje u preobrazaju svoje okoliue.
Kreativnost po R. Supeku (7) je opsta crta ljudske licnosti i najvise zavisi od toga
u kojoj rneri pojedinac uspeva da u odnosu ua okoliuu izrazi svoju licuost.
E. Frornm (8) stavlja teziste ua sposobnost iznenadeuja - deca jos uvek imaju
sposobuost da se mogu iznenaditi. Sav njihov napor se sastoji u pokusavauju da se
orijentisu u jednom novorn svetu, da se domognu uovih stvari koje treba iskusiti. Ona se
rnogu iznenaditi, zapitati, cuditi i upravo to cini njihovu reakciju kreativnom; odrasli su
stalno zauzeti, ali bez koncentracije. Osecanje svog licnog "Ja" oznacava da sa iskustvom
osecam sebe istinskim centrom svog sveta, istinskim stvaraocern svojih postupaka. To je
ono sto predstavlja originalnost. Biti kreativau znaci smatrati ceo zivot procesom radanja i
ne smatrati bilo koju zivotnu etapu zavrsnom fazom.
II 1.1. Teorije kreativnosti
Razlicite teorije o kreativnosti su se razvijale u okviru razhcitih psiholoskih skola i
pravaca.
Problem koji je zaokupljao vecinu istrazivaca je odnos izmedu kreativnosti i
intehgeucije. Na pocetku su pomeuute, osnovne razhke ova dva pojrna, a mozenio jos
reci da se inteligencija svodi na prilagodavanje zuanja i iskustava, a kreativnost se svodi na
koriscenje poteucijahiih rnogucnosti individue.
Prema pslhoanalitickoj teoriji kreativnosti. kreativna Ucnost nalazi zadovoljstvo u
radosti istrazivanja, stvarauja, otkrivanja istine.
Stvaralacki proces se ne odvija u polju svesnog (ega) nego u polju nesvesnog
(ida). Po E. Krisu (9) stvaralastvo je rnoguce zahvaljujuci represiji ega, a to znaci
"napraviti red" medu uekontrolisanim impulskna.
S. Meduick (10) je tvorac asicijativue teorije kreativnosti. Po njemu kreativno
misljeuje je proces preoblikovanja asocijativnih elernenata u uove kornbinacije. Stepeu
kreativuosti se odreduje na osuovu broja asocijacija, posebno onih koje imaju retku
statisticku ucestalost.
Kod gestalt teorije kreativnosti M. Wertheirner ( 1 1 ) smatra da je najbitniji element
kreativnog rnisljenja reorganizacija problerna koja je usmereua na pronalazenje uovih
resenja, novih veza i odnosa. Kreativna licuost koju karakterisu smisao za sklad i
sirnetriju. usmerena je ua celiuu. Popunjavajuci prazuiue u toj celini uspostavlja se
harrnonija. Nova ideja koja nije proizvod logike vec irnagiuacije javlja se uvek iznenada.
Teorija investiranja R. Cattella (12) ukazuje da sustinu kreativnog procesa cine:
1. Fluidna i kristalizovana iuteligencija
2. Opsta flueutnost ideja
3. Fleksibilnost rnisljenja
- Fluidna iuteligencija ne zavisi od iskustva i to je osnova intelektualnih
sposobnosti. Manifestuje se u brzorn i kreativuorn resavauju problerna u vidu opazanja i
otkrivanja kornpleksnih, skrivenih ideja. U uajvecoj meri je odredeua uasledem i visoko
korelira sa brzinom ucenja. Fluidna inteligencija obuhvata sposobnost edukcije ideja i
relacija, sposobnost prepoznavanja i parncenja objekata i dogadaja, sposobnost
asocijativnog pamcenja, sposobuost opazanja relacija izmedu apstraktnih figura.
- Kristalizovana inteligencija zavisi od iskustva, obrazovanja i kulturuog nivoa. Sastoji se
od sposobuosti verbalnog shvatanja, socijalue ineb'gencije, sposobuosti silogistickog
rezonovauja. sposobnosti resavanja problerna, numericke sposobnosti i originalnosti.
Fluidna inteligencija je urodena, fizioloski je cvrsto zasnovana i povezana je sa
korom velikog mozga, njeno opadanje pocinje relativno rano. Kristalizovana inteligencija
je vaspitljiva i razvrja se vezbanjem. Fluidna inteh'geucija upotrebljena za ucenje daje
odreden nivo kiistalizovaue inteligencije.
Fluentnost ideja dolazi do izrazaja u procesu proizvodenja novik reci i ideja,
rekonstruisauje ustaljenili uavika i rnisljenja i prezentovanje novih kornbinacija.
J. Guilford (13) je faktorskorn aualizom sposobnosti fonnirao trodimenzioiialni
model strukture intelekta. Diinenzije ovog rnodela su: procesi, sadrzaji i produkti
rnisljenja.
Pi-va dimenzija se sastoji od pet vrsta kognitivnih procesa:
1. koguicija,
2. rnemorija,
3. konvergeutna produkcija,
4. divergeutna produkcija,
5. evaluacija.
U interakciji kognitivnih procesa i sadrzaja koji rnogu biti figuralni, sirnbolicki,
semanticki i bihejvioraliii nastaju sledece vrste produkata: jediiiice, klase. relacije. sistemi,
trausforrnacije i irnplikacije.
J. Guilford je identifikovao 120 posebnih faktora koje ne rnora sve posedovati
pojediiiac. Konvergentna produkcija se oduosi na operacije kojima se rnoze dati samo
jedan odgovor, dok divergentua produkcija vodi innostvu odgovora od kojih su mnogi
tacni. Divergentna produkcija je direktno vezana za kreativuost.
Faktori koji spadaju u ovu kategoriju su:
- fluentnost (sposobnost stvarauja velikog broja ideja u datom vrernenskom
periodu),
- fleksibiluost (sposobnost stvaranja razlicitih ideja koje pripadaju razlicitim
klasaina),
- origiaalnost (sposobnost stvaranja nekonvencionakuh i neobicnih ideja),
- osetljivost na pojedine probleme,
- sposobnost sinteze i analize,
- sposobuost reorganizacije i ponovuog defiuisanja neke ideje,
- sposobnost manipulisanja izvesnirn brojern razlicitih ideja u isto weroe itd.
S. Maksic (14) istice da sve savrernene teorije kreativnosti podrazumevaju:
fleksibilnost, fluentuost, originalnost, iuovativnost, produkciju uovih i brojnih ideja,
davauje retkih odgovora, ueocekivana i neuobicajena resenja, udaljene asocijacije,
povezivauje neuporedivih situacija.
Od domacili autora kreativnoscu se uajvise bavio R. Kvascev. Oil je identifikovao
veliku grupu stvaralackih sposobnosti licnosti. Navescemo neke od njih.
II 1.1. Originalnost
Origiualnost je po Guilfordu sposobnost produkovanja neobicnih retkih, udaljenih i
duhovitili odgovora (15).
Polazeci od Guilfordove definicije R. Kvascev odreduje sadrzinu originalnosti
(15):
A) pronalazenje iti otkrivanje neceg novog i ueobicnog,
B) rnetodoloska originahiost,
C) proualazeuje udaljeiiih reseuja i odgovora koji su rezultat kreativne
geiieralizacije,
D) sposobnost anticipiranja iiovili ideja. resenja, odgovora i ponasanja, i
E) duhovitost odgovora i resenja problema.
II 1.1. Stvaralacka fantazija
Pod stvaralackoin fantazijoin (16) podrazurneva se pronalazeuje neceg uovog u
uauci i urnetuosti, kao i oslobadauje od stvaruosti u pravcu realuo nernoguceg.
II 1.1. Otvorenost i zatvorenost iskustva
Za stvaralacko ucenje je izuzetno vazno da b'cuost bude otvoreua iiovim
saznanjima, idejarna i da bude spremna da krene novim putevirna u resavanju problerna.
II 1.1. Fleksibilnost misljenja
Pojarn fleksibilnosti ima tri razlicita znacenja u kontekstu intelektualnih aktivnosti
(16).
- Prvo znacenje odnosi se na spoutauo ineujanje usrnereuosti rnisljenja u toku
resavanja problema od strane liciiosti, a da to probleinska situacija nuzno ne zahteva
(spontana fleksibilnost).
- Adaptivna fleksibilnost se odnosi ua sposobuost odbacivanja poznate i naviknute
metode resavanja i da se pode u uovorn i neuobicajenorn pravcu u toku resavanja. Ovu
vrstu fleksibilnosti nuzno zahteva data situacija pa odatle i naziv "adaptivua".
- Trece znaceuje pojrna fleksibilnosti se oduosi na sposobnost prilagodavauja i
rnenjanja aktiviiosti na osnovu instmkcije.
Rigidnost misljenja je suprotan pojain od fleksibilnosti i definise se kao
uesposobnost prornene usrnereriosti misljenja u toku resavanja problenia, nesposobnost
piilagodavanja licnosti u izmenjenim i novim situacijama, kao istrajuo ponavljanje
neadekvatnih aktivnosti. Rigjdna licnost ne moze da se oslobodi relacija staiih odgovora
(17).
Faktorskorn analizom R. Cattell (17) je identifikovao sledece faktore rigiduosti:
1. Dispoziciona rigidnost - pojacavanje uticaja naviknute aktivuosti na uovu
aktivnost
2. Primarna rigidnost - nesposobuost menjauja usnaereuosti misljeuja, treuutua
inercija rneutalnog procesa
3. Stmkturalna rigidnost - otpomost uavika ili osobiua licnosti u odnosu na
promene koje su uzrokovaue uceujeni.
D 1.1. Fluentnost
- Pod flueutuoscu ideja se podrazumeva sposobuost da se za odredeuo weme
proizvede sto veci broj ideja koje ispunjavaju odredene srnisaone zahteve.
- Izi'azajna fluentnost se definise kao sposobnost uoblicavauja i razvijanja ideja
recinia.
- Flueutuost reci je sposobnost stvaranja uovih reci.
- Asocijativna fluentnost se definise kao sposobnost proizvodenja mnogjli
sinonima i reci odredenog, slicnog znacenja.
Sniatra se da su svi oblici fluentnosti veoma znacajni, posebuo u umetnickorn
izrazavanju (knjizevnost na piimer).
n 1.1. Osetljivost za probleme - sposobnost otkrivanja. fonnulisauja i razvijanja
problema u nedozivljenim situacijama.
IT 1.1. Elaboracija - sposobnost razrade rada i razvijauje originabog rada u
celini, a na osuovu otkrivenih, novih ideja.
Stvaralacko misljenje je bez obzira na ovo rasclanjivanje jedinstven proces, a
njegove kornponente su cvrsto povezane, prelivaju se jedna u drugu i dopunjuju jedna
drugu.
II 1.2. Proces stvaralackog misljenja
Izmedu kreativnog misljenja i resavanja problema mnogi autori stavljaju znak
jednakosti.
J. Guilford (18) sraatra da problem predstavlja iiepoznatu situaciju za cije
ueposredno savladavanje iudividua ue poseduje odrnah raspolozive strategije. Svako
resavanje problema je kreativiii proces koji se zasniva ua koriscenju uovih postupaka ili
postupaka koji su vec poznati, ali ranije nisu koiisceui.
Po J. Haefellu (34) redosled u toku stvaralackog procesa je sledeci:
interes -> frustracija —> anksioznost —> odusevnjenje —> groznicava
aktivnost
B. Bloom (19) istice sledecu razliku izmedu piimeue i shvatauja: "Dok resavanje
problema ua uivou shvatauja zahteva znauje koje ucenik rnoze da upotrebi kada se to od
njega neposredno zahteva (ucenik se sluzi zadatom apstrakcijom), primeua znanja znaci
resavanje problema koriscenjem apstrakcije bez izrazitog spoljasnjeg uticaja - bez
ukazivanja ua konkretuu apstrakciju i uacin ujene primeue".
Resavanje problema B. Bloom rasclanjuje u sest operacija. Prve cetiri odgovaraju
katogoriji piimene, dok su peta i sesta zajednicke za primenu i za shvatauje.
1. Operacija
2. Operacija
5. Operacija
4. Operacija
5. Operacija
6. Operacija
Postavljanjeproblema
Percipiranjeproblema
Problem uceaikunepoznatUcenik trazipozoate elemente
VUcenik upotrebljavapoznate elementeza prestruktuiraujeproblema i dovodeujeu poznati kontekst
Ucenik odmahualazi pozuateelemente u problemui prema tome se usmerava
WUceuik donekleprestmktuira problemda bi ga priblizionekorn poznatomrnodelu
KksifLkcija problemakao poznatog po svojoj vrsti
\Izbor apstrakcije (teorijeprincipa, metode) piikladueza resavanje problema takvevrste
\Upotreba apstrakcije zaresavanje problema
\RESAVANJE PROBLEMA
SI. 1. Resavanje problema po B. Bloomu
Opste obelezje modela kreativnog procesa je linearan tok, sukcesivni tok faza koje
se odvijaju na putu od uocavauja problema do pronalazenja odgovarajuceg resenja.
Faze kreativne produkcije se nekada preklapaju pa ill je tesko odvojiti jer se lie
rnoze tacno utvrditi gde se jedna zavrsava. a druga pociuje.
10
Pornenucu jos dva rnodela kreativnog procesa:
Stadijumi pronalazenje resenja po B.Rossrnanu: (9)
Uoceiia potrebaili teskoca
Fonnulisanjeproblema -^̂
Ispitivanjeraspolozivihinformacija
Fonnulisaujeresenja
Kritickopreispitivanjereseuja
Forrnulisanjenove ideje
Proveravaujenove ideje
Model kreativne produkcije po Wallasu: (9)
~^f Verifikacija
1. Preparacija obnhvata ispitivauje problema, prikupljanje informacija i
interpretaciju iskustva
2. Inkubacija predstavlja podsvesno odraeravanje problema, sazrevanje, prividno
mirovanje
3. Duminacija predstavlja iznenadnu pojavu resenja
4. Verifikacija je testiranje resenja i njegova izrada
Kreativni proces, posle pojave ideje. ukljucuje intenzivnu rnisaonu aktivnost.
Nekreativua individua, koja razrnislja u stereotipima uije u rnogucnosti da dosegue fazu
iluminacije. Kreativnost odlikuje sposobnost brzog prelaska iz faze inkubacije u fazu
iluminacije.
n 1.3. Procena kreativnih svojstava licnosti
Za procenu kreativnih sposobnosti licnosti koriste se testovi. Tradicioualni
standardizovani testovi iskazuju staticne pokazatelje ucenickog uspeha u resavanju
problema ne ulazeci u to koji su mentalni procesi doveli do toga. U tim testovima od
ucenika se trazi znanje odredenih informacija ili osposobljenost da resi odredene vrste
11
zadataka. Dobijeni rezultati pokazuju stepeu ucenicke koinpetencije u resavanju zadatih
problema.
S druge strane, konstruisani su testovi diiiamickog procenjivanja stvaralackih
sposobnosti ucenika. (20). Konstruktori dinamickih postupaka procene sposobnosti sluze
se sa nekoliko tehnika u kojkna je uvek osiguraua saradiiicka atrnosfera za ucenje, sto
ornogucava da se otkrije najveci domet deteta u odredenom treuutku. Jedua od
uajpoznatijih metoda dinamicke proceue je ona koju je forrnirao R. Feuersteiu (21). Ona
ima za cilj da da sto bogatiju sliku mogucnosti svakog deteta. Druge rnetode takve
procene usmerene su na brizljivo kalibrisauje i mereuje vrste i kolicine pornoci potrebne
pojedinorn uceniku za ovladavauje gradivom. Ono sto se procenjuje je kako ucenik uci
unutar podmcja, a ne njegovo raiiije steceuo ziiauje kao kod tradicionahiih
standardizovanili testova.
Staudardizovaui testovi rangiraju ucenike prerna globaluim razultatirna, a slabo
infonnisu nastavnike o slabostinia u ucenju. pogresuirn shvatanjirna. teskocama i
prazninarna u zuanju pojedinih uceiiika, kao i o kreativnirn sposobnostiina.
Za razvoj dijagnostickog testirauja postoji vise srnetnji (22). Prvo, uema cvrste
teorije prerna kojoj bi se bkali sadrzaji za testo\iie zadatke i prema kojoj bi se odredivali
postupci poducavanja za ispravljanje uedostataka. Zatirn, postojeca psihornetrijska teorija
iiije pogodua za izradu dijaguostickih testova. Dijagrioza zahteva i detaljnu iiifonnisanost
nastavuika, a oni za to nemaju dovoljuo vrernena. Zbog ovih razlika potrebiia je uova
konceptualizacija, prestrukturiraiije konvencionalnih testova i njihovo pretvarauje u
ronogostrane kognitiviie zadatke koji ce dati pravu sliku kreativnosti.
II 2.0. KREATIVNOST U NASTAVI
n 2.1. Kreativnost u nastavnom procesu
Nastava iina zadatak da ucenicima prenese sistern temeljnili znanja i da razvije
njihove sposobiiosti misljenja. J. Bruner smatra da je cilj vaspitanja forrniranje nacina
misljenja kako bi se upoznali svet i ujegovi zakoni. (28)
12
U osposobljavauju ucenika da budu istrazivaci, oduosuo da razviju stvaralacko
misljenje, koriste se probleinski zadaci. Pri resavanju problema nastava iina zadatak da
prati kreativm proces ucenika i utice ria njega.
Postoje cetiri glaviia vida procesa koja uzeta zajedno izgleda da razjasnjavaju
kreathiiost: (23)
- otvorenost prema vlastitom dozivljaju,
- stavljanje u fokus tog dozivljaja,
- disciplina u radu, i
- za\Tsetak rada.
II 2.1. Otvorenost
Prvi zahtev kreativnosti je da covek prornisljeno otvori svoje "Ja" za nova
iskustva. a prvi problem je prirniti podatke tako da se mogu razviti stvaralacki oblici.
Trazi se da covek gleda otvoreno. nestmkturisauo ua podatke koji su mu pristupacui.
Otvoreuost znaci obuzdati douoseuje suda jer suditi znaci strukturisati. Covek rnora
obuzdati uobicajena prosudivanja, uobicajeua tumaceuja.
Da bi deca bila kreativua mora im se dozvoliti da sarna sebe izloze liziku.
Nastavnik niora u dovoljuoj men pruziti podrsku, tako da decu u najmanju mku uece
ometati uastavuikova iiesiguruost dok se hvataju u kostac sa svojom. Oua rnoraju biti
otvoreua svojirn iskustvima. Ovakvo ponasanje nije uobicajeuo u trenutku kada dete pode
u skolu. Desile su se mnoge stvari koje su ga naucile da je sigumi pravac najbolji pravac, i
da ce biti uajsigurnije kada irnitira. a najizlozeuije opasuosti kad pokusa da uradi nesto na
svoju ruku. Nastavnik mora obezbediti uslove pogodue za preuzimanje rizika. Medutim.
potrebua je i disciplinovanost da bi se preuzeli rizici. Jedan od nacina da se pokrene
stvaralacki proces je da se od dece zahteva da razlikuju postavljauje pitanja od davanja
odgovora. Najvaznije je nauciti postavljati pitanja.
n 2.1. Fokus
Primivsi cinjenice one se moraju strukturisati. Kretanje od otvoreuosti ka fokusu
se moze shvatiti kao reciprocuost u kojoj covek prima neke podatke, isprobava na njima
strukturu. prima uove podatke da bi proverio strukturu, zatim ponovo prima nove
podatke, to je proces koji traje izvesno vrerne. Period otvoreuosti je kod mnogih kratak.
13
fragmiran i povratan. Srnenjivauje otvoreuosti i fokusa nastavlja se sukcesivno kracim
periodima otvorenosti i duzim periodima fokusiranja, sve dok se rie postigiie
zadovoljavajuci fokus. Fokus je neposredno proveravanje onog sto iieki podaci mogu
znaciti. Da bi deca uesto zuala o rnogucim fokusima potrebna je informacija. Covek ne
postize kreativuost sarno znanjem. Dati samo infonnaciju znaci ue uciniti uista da bi se
razvilo stvaralastvo. Potrebno je obratiti posebnu paznju na ciu stavljanja iskustva u
fokus. Predlaze se da se iskustvo stavi u fokus trazenjem informacije o iskustvu bilo
usmeno ili pisrneuo. Potrebuo je da ucirno "bavljeuje uaukorn" i da obezbedimo
iivformacije sto bi imalo za posledicu otkrice, a ne samo pasivno ucenje.
II 2.1. Disciplina
Kada je postignut fokus, uastavlja se rad ua discipliuovau nacin. Prihvatauje naciua
rada koji odgovara fokusu korn smo se podredili kao i odstranjivauje rasejauosti
neophoduo je za zavrsetak rada. Najrazomije ornetauje je uuutar nas sainih - "unutrasuja
buka". Ono sto treba uciniti je da se radi napomo i bez popustanja. Prihvatanje
discipliuovauog rada zahteva prihvatanje fokusa kao ouoga sto odreduje sredstva da se
iskustva srede. Stvaralac je odgovorau saniorn sebi i rnora shvatiti sebe s krajnjom
ozbiljuoscu. Covek radi imajuci ua urnu proizvod. Covek je rnii'au kad stvamo proizvodi.
preziveo je sumnju u samog sebe iz ranijih delova procesa. Ako pretpostavirno da imamo
ucenika koji je izgradio dobar fokus onda je uastavnikova odgovoruost, da se u trenutku
kada ucenik prede na ostvarivanje drzi po strani, izuzev kada je potreban "alat" i da
pripazi da drugi ue smetaju uceniku. Treba obezbediti deci da rade svojim ternpom dok se
proces ue zavrsi.
n 2.1. Zavrsetak
Stvaraoci se zaustavljaju u trenutku kada su zadovoljeui ujibovi kriterijurni.
Stvaralacko pouasanje ukljucuje krajnje unoseuje coveka u rad od pocetka do
kraja, a cin zavrsetka je cin samootkrica.
Nastavnik mora nauciti ucenika da sud pripada samo njemu i kada se njegova
h'cuost zadovoljava tada je zavrsen proces stvaranja.
Sva deca imaju stvaralacke sposobnosti ali se one, kao druge covekove
rnogucuosti nioraju uegovati i razvijati a tu uastava iina veliki znacaj.
14
- Jedan od puteva afirmacije kreativnog inisljenja je tehnika Brainstormiiig (idea
storm). (24)
U recniku prevod glasi: "spontana diskusija, zajednicko traganje za novim idejama
i resenjima".
Websters New Collegiate Dictionary objasujava brainstonning kao "teliniku
grupnog resavanja problerna koja ukljucuje spontani doprinos svih clanova grupe".
Brainstorming se jos definise kao "rnetoda forrnulisanja ideja koje stvara grupa, sve ideje
se okrabraju. analiza i kritika se u pocetku ue provode". To je strategjja slobodnih
asocijacija koje idu u svirn smerovima, a trazi od ucesnika da rnisle o recirna, idejarna i
osecajirna koje su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa predrnetom razgovora. Da bi doslo do
uovog sazuanja potrebuo je znaiije. iskustvo i kreativuost, kao i hrabrost.
Alex F. Osboru je zacetuik ove rnetode. Najvaznije je da se kritika ne sine izuositi
odmah jer bi sprecila ucesnike da spontano iznesu svoje ideje.
Osbora Sinatra da decu i odrasle iskustvo i obrazovanje uci da radije rnisle kriticki
uego kreativuo. Ovo su osnovue postavke Braiiistorrniiig ruetode:
1. Sve slobodno iziiesene ideje su prihvaceiie. Sto je ideja vise "divlja" to bolje.
Lakse je uki'otiti "divlje" ideje nego resavati problem bez ideja.
2. Trazi se kvantitet. Veci broj ideja predstavlja brojna poteiicijalua resenja
problema. Qvde kvaiititet sigunio daje kvalitet.
3. Na kraju se vrsi kombinovanje i usavrsavanje ideja. Svi mogu ucestvovati u torn
procesu.
n 2.2. Kreativnost nastavnika
Da bi se kod ucenika razvile, odnosno pospesile osobine kreativnosti koje oni vec
poseduju. potrebno je obrazovati plejadu nastavnika koji su i sami kreativni.
Kreativni uastavnik mora inspirisati ucenike svojirn vlastitim primerom i stavovima
prerna zivotu. Centralni zadatak nastavnika se sastoji u vodenju ucenika. Vodenje
pretpostavlja da nastavnik treba da bude osetljiv na personalni razvoj ucenika koji se
desava iz dana u dan u ucionici. Nastavu ne cini saino referisanje o cinjenicarna, uastavu
cini proucavauje svakog deteta, predavanja, vodenje i pornaganje svakom pojedincu da
upozna i da se koristi svojim unutrasujim sposobnostima. da postavlja ciljeve, da planira i
dr. (25) Kreativni nastavnik potpuuo se apsorbuje u svoj rad. uvek je sprernan da prilwati
15
nove ideje i rezultate. Ako je uastavnik u stanju da reaguje u okviru detetovog znacenja
on moze pospesiti detetovu naineru, povecati njegovu percepciju elemenata u situaciji, ili
rnu ukazati na nove mogucnosti.
Nastavnik je taj koji prihvata i aktivno trazi alternative stvarajuci puteve za nove
ideje, uove interpretacije i nove postupke u delovanju. On je odgovoran za organizaciju
razreda i za upravljanje koje vode uzajarnnosti. Uzajarnnost, opet, daje podrsku koja vodi
poverenju i osecanju licne sposobuosti. Nastavuikovo traganje za nacinorn na koji jednu
situaciju shvata svako dete pouaosob jeste ouo sto vodi razvijanju njegove kreativnosti
(26).
Da bi se kvalifikovali kreativni uastavnici potrebuo je omoguciti takvo
obrazovauje buducih uastavnika koje ce obezbediti sirok opseg iskustva. Treba irn
obezbediti rnnoge naciue pornocu kojih rnogu biti neposredno i stalno usrueravani kako u
licnim tako i u strucnim sposobuostima, (27). Studeutirna se mora pornagati da postanu
kreativui nastavnici dozivljavaujein stvaralacke uastave na fakultetu. lako se na studijarna
razvijaju vestine koje doprinose konscenju punog stvaralackog potencijala, uastavnici uce
veciiu deloin i pri sarnom radu sa uceniciina.
n 2.3. Kreativnost ucenika
Ispitivanja koja su se bavila proucavanjem uticaja na razvoj rnisljenja ukazala su na
to da je moguce uticati na razvoj sposobnosti. Takode su znacajni nalazi da je moguce
uticati na razvoj kreativnog misljenja svih kategorija ucenika, posebno kod prosecnih i
ispodprosecnill (28). Medutirn, mora se shvatiti da se vezbanjern stvaralackih sposobnosti
ne mogu ukloniti razlike koje postoje izmedu kategorija ucenika, vec se samo mogu
porneriti granice, razviti i poboljsati neke znacajne komponente stvaralastva. Da bi se to
postiglo potrebno je obezbediti odredeue uslove i mogucnosti za rad sa uceuicima. Medu
te uslove dolaze mogucnosti eksperimeutisanja, unosenje inovacija. fleksibilniji odnos
prema prograrnirua. nastavni kadar koji ce znalacki umeti da organizuje uspesan rad.
Nastavu ne treba usmeravati ka usvajanju i pamcenju ogromnog broja informacija, vec ka
aktivnom odnosu ucenika u procesu prerade informacija, razvijanju misljenja, nastojanju
da se razviju samostalne saznajne aktivnosti i samostalno sticanje znanja. Ucenici moraju
nauciti "kako da uce" da bi i kasnije bez ikakvih uticaja sa strane
bili sposobni da usvajaju nova znanja. U uastavnom radu treba obratiti posebnu paznju na
16
darovitost pojedinih ucenika. Darovitost podrazumeva bistrinu, izuzetnost, superiornost,
sposobnost lakog, brzog i uspesnog ucenja.
Ranzulli (29) pravi razliku izrnedu dve vrste darovitosti. Jedna se odnosi na
izvrsavanje predvidenih zadataka i ucenje lekcija. Ona se moze ideutifikovati standardnirn
sredstvirna. Druga je kreativno-produktivna darovitost koja podrazumeva angazovanje
sposobnosti pojedinca na istrazivanja koja za njega imaju licni znacaj. Ovu darovitost je
tesko meriti.
Vazne karakteristike darovitili su:
- bogatiji recnik od viinjaka,
- vole da diskutuju, postavljaju pitaiija,
- sposobnost za rasudivanje i apstraktno misljenje, povezivanje uzroka i posledica.
sagledavanje probleina, organizovauje i povezivanje iskustva kao i generalizovauje na
osuovu datih podataka,
- dornisljati su, dosetljivi i imaju razvijeu srnisao za irnagiuaciju,
- tolerautni su prema razlicitim pogledirna, shvataujima i misljenjima,
- sposobni su da brzo shvate proces, ali cesto uisu zaiuteresovani da slede cilj dok
potpuno ne shvate odredene osuove,
- pokazuju interesovanje i eutuztjazam za razlicite aktivnosti i zanimauja,
- interesuju se i irnaju naklonosti za razlicita urnetnicka podmcja,
- uporna su i sposobna za uzivljavanje (ernpatiju),
- sposobna su za samostalno misljeuje, resavanje probleina bez uputstva sa straue.
(28).
Daroviti knaju potrebu da budu shvaceni i procenjivani zbog vlastitih interesa i
potreba, imaju zelju za izazovorn.
Rad sa darovitima rnora biti posebno organizovau. To moze da se ostvari
obogacivaujern nastavnih sadrzaja, akceleracijom uastave, fonnii-anjem homogenih grapa
ill posebnih grupa u okviru razceda...
17
n 2.4. Procene kreativnosti u nastavnom procesu
Transform a cij a datih informacija u stvaralackorn procesu je veoma zuacajua u
kreativnom stvaranju.
R. Kvascev iz istog razloga koustmisao testove (17) iz gradiva rnateinatike i fizike
koji od ispitanika traze da trailsforroisu cinjeuice i ideje i da otkrivaju nova znacenja
podatka. Testovi su korisceui u cilju razvijauja stvaralackik sposobuosti ucenika, a nakon
nekog vreineua vezbanja testovi iste vrste su korisceni za procenu kreativnosti.
Test iz gradiva fizike se sastoji od sledecih podtestova:
1. Pisanje uastavka zadatka.
2. Improvizacija,
3. Oslobadanje od stereotipuog i koufoniiistickog resavanja zadataka.
4. Pronalazenje zajednickili veza izruedu razlicitih pojraova.
5. Pronalazeuje novih znaceuja pojmova,
6. Aspiracija.
Ispitanici koji su vezbaui da transfoiinisu date podatke su uspesniji pri resavanju
ovakve vrste testa od ispitauka koji uisu vezbaui. pa prirneua testova traiisfonnacije u
uastavi treba da je cesta, a takode je potrebua piimeua ovih testova i u procenjivanju
kreativnosti ucenika.
K. Spijuuovic (30) se bavi istrazivaujem uticaja takrnicenja iz rnaternatike ua
razvoj stvaralackog inisljenja. Takmiceuje iz rnateniatike je oblik aktivnosti u kom se
ucenici zalazu da u resavanju postavljenih zadataka budu uspesniji od drugili. Organizuju
se sa ciljem podsticanja ucenika ua inteuzivuiji rad u oblasti rnaternatike. Pripremanjem
ucenika za resavauje problernskih zadataka na taknuceujiina razvijaju se stvaralacke
sposobnosti, a sarni testovi koje uceuici resavaju ua taknoicenjirna su indikatori
stvaralackih sposobnosti.
18
n 2.5. Kreativnost u nastavi hemije
Hemija je eksperimentalna nauka i pogodna je za ispitivanje kreativnih sposobnosti
ucenika i nastavnika.
To je nauka koja se stalno razvija, a ono sto zahteva je:
- ljubav prema radu,
- ljubav preraa hemiji i nauci uopste,
- raotiv radoznalosti,
- motiv za postignucem,
- teznja za istrazivanjein,
- afirmacija stvaralackih sposobuosti ucenika (36).
Tokom ispitivanja stvaralastva u hemiji na Katedri za metodiku nastave hemije u
Novom Sadu doslo se do zakljucka da su ovi element! stvaralastva presudni (36):
1. Osetljivost za probleme (stvaranje novih formi, novih kombinacija elemenata,
transformacija ideja i prevazilazenje konvencionalnih ideja),
2. Kreativna generalizacija (istrazivanje zajednickih principa i odnosa izmedu
cinjenica razlicitog znacenja, otkrivanje razlicitih mogucih znacenja i sadrzine datih
cinjenica),
3. Konstrukcija novog uacina resavanja problema,
4. Prednost prema imaginativnom resavanju problema,
5. Stavljanje starih relevantnih sadrzaja u nove kontekste, reintegracija postojeceg
materijala,
6. Otvorenost prema menjanju pocetne strukture, poliprofilno posmatranje
strukture,
7. Oslobadanje od ustaljenih nacina misljenja, i
8. Razvijanje origjnalnih ideja
U procesu kreativnog ucenja hemije moraju biti ukljucene operacije koje se
odnose na mentahie procese.
Po J. Guilfordu(18)tosu:
1. Kognicija (C) - svesnost, neposredno otkrivanje, pronalazenje ili prepoznavanje
informacija u razlicitim obhcima, shvatanje ih' razumevanje,
19
2. Mernorija (M) - zadrzavanje, deponovanje informacija,
3. Divergentna produkcija (K) - stvaranje vise informacija iz datih podataka,
raznovrsnost, razne ideje koje poticu iz istog izvora,
4. Konvergentna produkcija (N) - pronalazenje jednog odgovora koji ce
zadovoljiti dati uslov, i
5. Evaluacija (E) - uporedivanje proizvedenih podataka sa poznatom
inforrnacijorn.
Za kreativuo ucenje hemije je narocito vazna divergeutna produkcija.
Faktori divergeiitue produkcije vazui za izucavauje heraije su:
- originalnost (sposobnost davauja ueobicuih odgovora)
- spontana fleksibilnost (sposobnost proizvodeuja razlicitih ideja u sirokorn
opsegu, savitljivost, razlicitost ideja)
- adaptivna fleksibilnost (sposobuost da se vrse izrnene u toku resavanja
problema, otkiivauje uovih strategija ili nacina za resavauje problema, inenjauje
inteipretacije zadatka)
- asocijativna fluentnost (koinpletiraiije relacija, proizvodeuje relacija)
- ekspresivna fluentnost (organizovauje ideja u celiue i sisterue)
- figuralna elaboracija (proualazeuje detalja plana i razrada plana istrazivauja u
celini).
D. Taylor (31) istice da je inventivna kreativuost, kreativnost istrazivaca,
najznacajnija komponenta kreativnog ucenja prirodnih i tehnickih nauka. Za nju je
karakteristicna dosetljivost u rukovanju infonnacijarna i materijaHnia, tehnikarna i
rnetodama. Inventivua kreativuost ukljucuje fleksibiluost u opazanju novih i neobicnih
relacija izniedu odvojenib delova i na taj naciii utice na nove upotrebe staiili znanja.
Inventivna fleksibilnost polazi od razumevanja osuovnih principa i vodi
rnodifikaciji (zuanja) i mada moze retko prerasti u visi nivo - emergeutnu kreativnost.
Inveutivna kreativnost. ocigledno, je izuzetno vazua u ucenju hemije.
U nastavi hemije kao primarni, a cesto i jedini zadatak se istice sticanje osnovnih
znanja o hemijskim pojmovima i zakonitostima, dok se na razvoj kreativnosti kroz
nastavu hemije ne obraca dovoljna paznja. Pasivna pozicija ucenika, preopterecenost
uastavnih programa dovodi do stresnih situacija i negativnog stava prema ucenju hemije.
Hemija se retko uci kao igra, ona predstavlja jos jedan tezak predmet. Da bi se ostvarilo
20
stvaralacko uceuje nastava hemije se rnora reorganizovati. Stvaralacko ucenje se sastoji
od sticanja znanja, njegove trausformacije i kriticke procene vrednosti usvojenog znanja.
Stvaralacko uceuje predstavlja vodenje i osposobljavanje ucenika da uce otkrivanjem
novih i skrivenih znacenja cinjenica, da razdvajaju nove pojmove. fonnulisu nove
problerne i da ih ua razlicite nacine resavaju. Svrha stvaralackog ucenja hemije je da
maksinialno razvije istrazivacki kognitivni stil.
Kljucna faza u kreativnom ucenju je transformacija znanja. Smatra se da je
resavanje problema jedan od najvisih oblika ucenja. Tu se u prvi plan stavlja istrazivacka
rnetoda: ucenik razmislja o postavljenom problemu, mobilise sve svoje umne sposobnosti
da bi nesto otkrio i resio. Problemsko uceuje povecava efikasuost rada, razvija psihicke
funkcije, izgraduje kriticki stav, doprinosi individualizaciji ucenja. utice ua trajnost.
prirneuljivost zuauja. Resavauje problema osvezava uastavu, angazuje ucenike, stvara
osecaj igi'e, dovodi do zadovoljstva zbog povoljnog resenja.
Ki'eativuo ucenje namece potrebu izrade kritenjuma ki^eatixTiosti.
K. Yamamoto (32) aualizira kao kriterijume kreativnosti produkte i procese
ki-eativuosti. Istice da paznju treba usrneriti na imaginativrje i origiualne ideje.
R. Kvascev (26) smatra da je proualazenje kiiterijuma za procenu kreativnosti
tesko i to pre svega zbog uticaja drugih karakteiistika. kao sto je na primer iuteligeucija.
Jedan od kritenjuma kreativnosti su testovi stvaralackog misljeuja. Cesto se
ispituje veza izrnedu uspeha ispitanika u resavauju testova stvaralackog misljenja i
razlicitih spoljasnjih kritenjuma. Kao kiiterijurn kreativnosti se uglavnom uzirna produkt
rada. Neki autori smatraju da su kreativna sarno ona ostvarenja koja su izrazena kao
opipljiva (u umemosti nauci, tehnici).
J. Guilford istice postojauje kj-eativno psiholoskog produkta. naglasavajuci
postojanje stvaralacke fantazije (18). Neki autori smatraju da je osnovna karakteiistika i
kriterijum stvaralastva stvaranje proizvoda i iznalazeuje reseuja koja nisu prethodno
poznata, dok dmgi stoje na stauo\TStu da su osuovui kiiterijumi stvaralastva produkti koji
su novi za ouoga ko stvara, a da pri torn ue rnoraju biti novi za druge.
Proizvodi visoke wednosti, apsolutno novi i neponovljhd se retko javljaju u
nastavi, a posebno u osuovnoj skoli. Iz tih razloga se u radu sa ucenicima kao kriterijum
stvaralastva uzima stvaranje produkata i iznalazenje resenja koja su nova za onog ko ih
stvara, a ne rnoraju biti uova i za dmge.
21
U nastavi hemije se javljaju dodatni problerni. Dve godine, kohko se hemija
izucava u osnovnoj skoli, nisu dovoljne da bi doslo do formiranja znacajuijih produkata
rada. Pri upisu u hemijsko-tehuoloske skole ne vrse se selekcije prerna odgovarajucim
testovima kreativnih sposobnosti u izucavanju hemije, vec se vrsi isto testiranje kao pri
upisu u gimnazije - polazu se maternji jezik i rnaternatika.
Kreativnost u uastavi hemije je rnalo ispitivana i sve je to uzrokovalo potrebu
izrade odgovarajucih testova stvaralackog misljeuja u hemiji i ispitivanje faktora
kreativnosti.
Katedra za metodiku nastave hemije je otpocela istrazivauja kreativnosti uceuja
hemije. Prethodna istrazivanja vrseua su sa ciljern ideutifikovanja faktora kreativuosti
ucenja hemije. Identifikovana su tri faktora kreativuosti uceuja hemije (34):
1. Faktor fleksibilnosti hemijskog misljenja - ukljucuje sledece misaoue
procese: kreativuo uopstavanje, povezivanje relacija i uporedivanje. Ovaj faktor se
mauifestuje u otkrivanju novih znacenja i veza medu datiin hemijskim podacirna.
2. Faktor opsteg rezonovanja - za njega su karakteristicni misaoni procesi
izvodeuja i generalizacije novih ideja i relacija. Mauifestuje se u izvodenju novih reseuja i
meujanju postojecih relacija.
3. Faktor originalnosti i fluentnosti ideja - ukljucuje origiuahiu usrnereuost
misljenja, a rnanifestuje se kao sastavljanje i resavauje zadataka na sto originahiiji uaciu.
Identifikacija rnanjeg broja faktora, ki'eativnog i stvaralackog uceuja hemije (tri
faktora) ornogucuje dalji rad na izradi testova kreativuosti hemije. Ovakvi testovi treba da
doprinesu razradi sistema kriterijuma za proceuu darovitih uceuika, kao i razradi
programa za problernsko ucenje hemije sa ciljem optirnalnog razvoja stvaralackih
sposobnosti ucenika.
HI EKSPERIMENTALNI DEO
HI 1.0. METODOLOGIJA ISTRAZIVANJA
HI 1.1. Cilj istrazivanja
Cilj ovog istrazivanja je bio da se ispita ucenicka kreativnost u nastavi hemije u
osnovnoj skoli na osnovu ranije identifikovanog faktora fleksibilnosti misljeuja.
Ill 1.2. Zadaci istrazivanja
Osnovni zadaci ovog istrazivanja bili su:
1. Izrada testa kreativnosti fleksibiluosti hemijskog misljeuja,
2. Utvrdivanje nivoa uceuicke kreativuosti u iiastavi hemije u osnovnoj skoli,
3. Ispitivanje korelacije kreativnosti ucenika i postignuca u opstem uspehu i u
nastavnirn predrnetima - hemija, fizika i matematika.
HI 1.3. Uzorak
Uzorak istrazivanja je hotknicni uzorak koji cine ucenici osmih razreda osnovnih
skola iz Sremske Mitrovice: "Jovau Jovanovic-Zmaj", i "Bosko Palkovljevic-Pinki".
Ispitivanjem je obuhvacen 131 ucenik.
Prema polu uzorak je imao sledecu strukturu:
60 ucenika,
71 ucenica.
IH 1.4. Instrument merenja
Za potrebe ovog istrazivauja pripremljen je neformalau test kreativnosti na osnovu
ranije ideutifikovanog faktora fleksibilnosti hemijskog misljenja, i to koriscenjem gradiva
hemije za osnovnu skolu. Prvobitno nacinjen test sadrzao je ukupno 15 pitanja od kojih su
na osnovu preliminamih istrazivanja tri pitanja iskljucena iz daljeg razmatranja. Dakle,
korisceni test sadrzao je ukupno 12 pitanja. Pitanja su formulisana kao pitanja esejskog
tipa i pitanja tipa navodenja tacnih odgovora.
Test je sadrzao sledece zadatke:
23
- pronalazenje zajednickih veza izmedu razlicitih pojmova (3 zadatka),
- pronalazenje udaljenih veza (2 zadatka),
- menjanje principa resavanja zadataka (1 zadatak)
- alternativna upotreba (2 zadatka)
- imenovanje predmeta (2 zadatka)
- sastavljanje i razvoj plana istrazivanja (2 zadatka).
Testu su odredeni osnovni statisticki parametri i dati su u diskusiji.
HI 1.5. Statisticka obrada rezultata
Statisticka obrada rezultata istrazivanja izvrsena je koriscenjem statistickog
prograrnskog paketa Systat verzija 5.0.
Statisticki paket je organizovan tako da ornoguci tri osnovne funkcije: pripremu
podataka, obradu podataka i tabelaruo graficki prikaz dobijenih rezultata. U
prograrnskom paketu ugradeni su statisticki modeli koji obuhvataju metode vezane za:
- generisauje elementarnih statistician pokazatelja,
- analizu raspodele,
- testiranje hipoteza,
- analizu varijanse i
- ueparametarsku analizu.
Cilj ovog istrazivanja odreduje i statistickou obradu rezultata istrazivanja, koja
obuhvata forrniranje osnovnih statistickih parametara i potrebne korelacije. Test je
definisan sledecim statistickim parametrima: opseg, aritmeticka sredina, standardna
devijacija, relijabilnost, pouzdanost i validnost.
- opseg je razHka najviseg i najnizeg skora.
- aritmeticka sredina se izracunava na osnovu obrasca za izracunavanje
aritmeticke sredine iz negrupisanih skorova
M = 2 X " z^ sv^1 skorova
N - broj ispitanika
24
- standardna devijacija - uajlakse se izracunava iz negrupisanih podataka prema
izrazu:
a_ __^— x - odstupanje od aritmeticke sredine
- rek'jabilnost testa odnosno verodostojnost je odredena na osnovu Kuder
Ricardsonovog obrasca (35) kao koeficijent proporcije tacno i netacno resenih zadataka:
n <r -RTT
n -1 ̂ a2 )
n - broj zadataka
8 - standardna devijacija testa
p - udeo tacnih odgovora
q - udeo netacuo reseuih zadataka i ueresavanih zadataka
Epq - zbir svih umnozaka p i q za pojedine zadatke
Statisticki relijabilan stepen slaganja je od 0.50 - 1.00.
- pouzdanost testa odredeua je prema obrascu:
X-100
X - aritrneticka sredina skorova na testu
Xmm - maksimalni skor
Pouzdanost testa se krece u opsegu od 50%-100%.
25
- validnost testa je procenjeua na osnovu uporedne analize zadataka na testu i nastavnog
programa nemije za YE i VIII razred osuovne skole.
Rezultati istrazivanja prikazani su tabelarno kao osnovni statisticki pararnetri i
koeficijeuti korelacija i graficki histogramskim prikazorn distribucija frekvencija i
odstupauja od normalne raspodele.
26
IV DISKUSIJA REZULTATA
U ranijini istrazivanjima Katedre za metodiku nastave hemije (34) rnetodom
faktorske analize identifikovana su tri faktora kreativnog ucenja hemije. To su:
fleksibilnost hernijskog misljenja, opste rezoiiovaiije, origjnalnost i fluentnost ideja.
Za potrebe ovog istrazivanja koiistruisali smo test kreativnosti iia osnovu faktora
fleksibilnosti heinijskog misljenja.
Uspesnost u resavnju zadataka iia testu je razlicita i krece se u intervalu od 4.02%
- 59.92%.
Zadaci proualazenja zajednickih veza izrnedu razlicitih pojmova reseni su sa
uspesnoscu od 39.62%.
u I zadatku od uceuika je trazeno da navede zajeduicka svojstva za nelijuin, neon,
argon, kripton, ksenon i radon. Procenat uspesnosti je 40.88%. Najveci broj ucenika je
odgovorio da su to gasovi, da se uazivaju plerneniti gasovi. da pripadaju O grupi
perioduog sistema. Odgovori uceuika sa najvecim skorom ua testu kreativnosti su se
razlikovali po torne sto su uavodili elektrouske konfiguracije elernenata, navodili da su to
stabilni, nereaktivni elemeuti zbog toga sto su im popunjeui uajvisi energetski nivoi sa
maksimalnim brojem elektroua.
II zadatak je resen sa uspesnoscu od 38.36% i u njenm se od ucenika zahteva da
navede zajediiicka svojstva rnagnezijunaa i kalcijunia. Najveci broj odgovora je bio da su
to elernenti koji pripadaju II grupi periodnog sistema elemeuata i da se zajednickim
imenom zovu zemno-alkalni metali. Takode je cesto navodeno da imaju 2 elektrona u
zadnjem energetskom nivou.
Potpuniji odgovori su bili da su to elemeuti hemijski manje aktivni od alkaluih da
sa vodom gj-ade liidrokside tipa M(OH)2 , a sa kiseonikom okside tipa MO. Neki od
ucenika su uaveli da se ovi elementi javljaju u prirodi samo u obliku svojih jedinjenja.
in zadatak se odnosio na zajednicka svojstva sledecih jedinjenja: H2CO3, H2 SO4,
H2SO3, H2S i uspesnost u resavanju je bila 51,87%.
Vecina ucenika je tacno odgovorila da su to kiseline, a samo mauji broj je uvideo
da su to dvobazne kiseHne da im je kiselinski ostatak sa naelektrisanjern 2-.
Zadaci pronalazenja udaljenih veza medu hemijskim pojmovima reseni su sa
prosecnorn uspesnoscu od 10,39%.
U prvom zadatku se zahtevalo da se navedu zajednicke veze izmedu molekula
metana i molekula vodonika. Podatak da su to gasovi i da oba molekula irnaju vodonik u
svom sastavu, su najcesci odgovori. Uceuici sa najvecim skorom su isticali sledece
osobine: laksi su od vazdulia, bez boje, ukusa i mirisa i da gore kada se zapale. Niko nije
napomenuo prisustvo kovalentne veze kao ni slabo rastvaranje u vodi. Uspesnost
resavanja ovog zadatka je 11.58%.
Drugi zadatak je trazio da se navedu zajednicke osobine metana i etena. Najcesci
su sledeci odgovori: to su gasovi, laksi su od vazduha, sadrze atome vodonika i ugljenika.
Uspesniji ucenici su naveh jos neke osobine kao sto su: metan i eten su aciklicni
ugljovodonici, sa vazduhom grade eksplozivnu smesu, zapaljivi su, bez boje i ukusa.
Ni u jednom slucaju nije uzeta priroda veze kao zajednicka osobina ovih
jedinjenja. Uspesnost u resavanju ovog zadatka je 9.23%.
Zadatak rnenjanja principa resavanja zadataka reseu je sa rnalom uspesnoscu od
4.96%. Dat je sledeci zadatak sa jednirn predlozenirn uacinom resavanja:
Koliko se molova hlorovodonicne kisehna ualazi u rastvoru koji sadrzi 18.25 g
hlorovodouicne kiseline?
Resenje:
M(HC1) - 36.5 g/mol
m(HCl) 18.25gn(HCl) =
M(HC1) 36.5 g/mol
n(HCl) = 0.5molaHCl
Od ucenika je trazeno da predloze drugaciji nacin resavanja ovog zadatka. Samo 6
ucenika je resilo zadatak i to svi na ovaj nacin:
36.5 g HC1 se nalazi u 1 molu
18.25 g HC1 se nalazi u X
x = n = 0.5 mola
28
Zadaci alternativne upotrebe stvari su reseni sa uspesnoscu od 23.86%. Prvi
zadatak ovog tipa trazi da se navedu nacini upotrebe natrijumhlorida za kog znamo da je
kuhinjska so i da se koristi u ishrani. Mali broj ucenika je naveo da se natrijumhlorid
koristi u prehrambenoj industry! kao sredstvo za konzerviranje uamirnica. U velikom
broju odgovara naglasava se da se NaCl koristi u hemijskoj industriji, ali nema odredenih
podataka: gde se koristi, u kojim procesima i za dobijanje kojih produkata. Moguci
odgovori su: za dobijanje natrijunia, hlora, natrijum-hidroksida, natrijum-karbonata,
hlorovodonika. Procenat uspesuosti u resavanju ovog zadatka je 8.51%.
Drugi zadatak altemativne upotrebe stvari se odnosi na primenu benzena pored
toga sto je navedeno da se koristi za dobijanje drugUi aromaticnih jediujenja.
U resavanju ovog zadatka ucenici su bili uspesniji. Nije bilo velike razlike u
odgovorirna uspesnijih i manje uspesnijih ucenika. Ovakvi odgovori su preovladavali: za
dobijanje boja eksploziva, pogonskih goriva, deterdzenata, lekova, plasticnih masa, kao
rastvarac. Medutirn, veliki broj ucenika nije naveo ui jedan od ovih odgovora. Uspesnost
u resavanju ovog zadatka alteraativne upotrebe je 39.21%.
Zadaci imenovanja predmeta su reseni sa uspesnoscu od 40.6%.
Prvi zadatak se odnosio na nabrajanje najvaznijih oksidnih ruda. Najcesci odgovori
su bili niaguetit Fe304 i hernatit Fe20j. Uspesiiiji ucenici su navodili i AkOs - korund.
Ukupna ucenicka uspesuost u resavanju ovog zadatka je 21.28%.
Znatno veca uspesnost od 59.92% pokazana je pri resavanju drugog zadatka ovog
tipa. U ovom slucaju zahtevano je da se navedu aciklicni nezasiceni ugljovodonici.
Vecina ucenika je tacno odgovoiila da su to alkeni i alkini. Medutim, bilo je i polovicnih
odgovora gde su uavodeni alkani i alkeni kao odgovor ili alkini i alkani. Iz toga
zakljucujemo da ucenici nisu potpuno shvatili pojam - nezasicen ugljovodonik i da su
uglavnorn mehanicki odgovarali.
Zadatke sastavljanja i razvoja plana istrazivauja ucenici su resili sa uspesnoscu od
28.95%.
U prvom zadatku se zahtevalo od ucenika da prikazu fizicku i hemijsku promenu
na listu hartije. Sa uspesnoscu od 53.89% ucenici su vecim delom tacno odgovarali: ako
zguzvamo hartiju izvrsili smo fizicku promenu, a ako je zapalimo hemijsku.
Drugi zadatak je resen sa uajmanjom uspesnoscu, od samo 4.02%. Od ucenika se
trazilo da navedu bar dva nacina dokazivanja piisustva vodonika. Vecina ucenika nije
29
odgovorila na ovo pitanje, a neki su navodili paljenje vodonika sibicom kao nacin
dokazivanja bez daljih i potpunijih infonnacija.
U tabeli 1. date su proporcije uspesnosti resavanja zadataka na testu.
Tabela 1. Tabela proporcija uspesnosti resavanja zadataka na testu
Zadatak na testu
123456789101112
Uspesnost resavanjazadataka na testu
40.88%38.36%51.87%11.58%9.23%4.96%8.51%
39.21%21.28%59.92%53.89%4.02%
Statisticki parametri koji opisuju rezultate testiranja prikazani su u tabeli 2.
Tabela 2. Statisticki parametri testa
Opseg
Aritmeticka sredina
Standardna
devijacija
Relijabilnost testa
Pouzdanost testa
7.210
3.424
1.528
0.38
48%
30
Uzorakje obuhvatio 131. ispitanika, a opsegje iznosio 7.210
(minimalni skor - 0.100)
(maksiinalni skor - 7.310)
Abitmeticka sredina je 3.424 boda, a standardna devijacija 1.528. Test je okarakterisan
relijabilnoscu i pouzdanoscu. Relijabilnost iznosi 0.38, dok je pouzdanost testa 48%.
Validnost je procenjena kao usaglasenost pitanja ua testu sa nastavnim programom hemije
za osnovuu skolu.
Na slid 1. prikazana je distribucija frekvencija rezultata testa, a na slici 2. je dat
kistograinski prikaz i odstupanje od norrnalne raspodele.
/.D
CLLUQ.
0.3-
0.2-•QHDC0
00,1CLa
SI. 1. Distribucija frekvencijarezultata testa
20
15 0
-
H
9
0.20-
0.15 -a
§ Q10HHcr.
0 Q05-a:a
[/ \R
SI. 2. Odstupanje od normahieraspodele rezultata testa
15 00
-10
Distribuciju frekvencija karakterise blaga pozitivna asimetrija sa manjim
odstupanjem od uormalne raspodele. Rezultati testa uporedivani su sa uspesnoscu iz
nastavuih predmeta hemije, fizike, rnatematike i sa opstim uspehom (koriscenjem skolske
dokumentacije) na osnovu koeficijenta korelacije.
31
Slika 3. prikazuje distribuciju frekvencija uspesnosti u nastavnom predmetu
hemija. Kriva distribucije je bimodalna sa malorn ucestaloscu srednjih skorova.
Odstupanje od normalue raspodeleje znatno (si. 4.)
h
3 0,4
.
10,1 ^0LL0o:CL
HEM
HL,
r / i
0 t)
SI. 3. Distribucija frekvencija uspesnostiu nastavnom predmetu hemija
00c-)L
H
cr<ffT)
1t i
nLL
oLi.
fi
n
CL
n^ !x/4
0,3- /p/ |
Q2 H / j/
A, ' !/ !W i - i |
i i
1
9 ;<
SI. 4. Odstupanje od normalne raspodeleuspesnosti u nastavnom predmetu hemija
Na slici 5. prikazana je distribucija frekvencija uspesnosti u nastavnom predmetu
fizika koja je lako pozitivno asiinetricna i neznatno odstupa od norrnalne raspodele (slika
6.)
32
H21^0.4 -cr£0.3 -
§0.2 -
crO.l -
PRO
PO
/" "\___^
/ \X N.
/ \ 1 1 1 1
2 3 4 5 6
0Od~z_
cr<£
-SO1"0 '4-OU Q-
- 40 £ 0.3 -o r\30§0.2-
-20 ^_ in £ 0.1 -
'" 0
&ffCL
r
FIZ
//
/
^=N,
\\1
]I
0Q
—~i
- 5
- 4
- 3
- 2
- 1
1 1 1 ! '
3 4 5 6
FIZ
SI. 5. Distribucija frekvencija uspesnostiu nastavnom predmetu fizika
SI. 6. Odstupanje od uormalne raspodeleuspesnosti u nastavnom predmetu fizika
Distribucija frekvencija uspesnosti u nastavnom predmetu inaternatika je bimodalna za
izrazito pozitivuom asimetrijom (slika 7.) sa znacajiiiin odstupanjem od normalne
raspodele (slika 8.).
ctLUCL2OI—ccOO.Oo:CL
0.5 -
0.4 -
0.3 -
0.2 -
0.1 -
4
MAT
5 6
SI. 7. Distribucija frekvencija uspesnostiu nastavnom predmetu matematika
b 60h 50
40\- 30h 20
10
OO(_2H
33
oov_
SI. 8. Odstupanje od normalne raspodele uspesnostiu nastavnom predmetu maternatika
Distribuciju frekvencija rezultata opsteg uspeha karakterise izrazita negativna
asimetrija (slika 9.) sa znatnim odstupanjern od normalne raspodele (slika 10.).
00c?H
3 0,4
|0.3
§0,2
t t 0.1-0d0DCCL
60
50
-40
Or-.
0,4-
0,3-30
20 a2 H10 0,1 H
/~\ 60/ \
//
/
y
\- A- 5v;
-401-30
\0 - 10
2 3 5 6
USPEH
2 3 4 5
USPEH
6
SI. 9. Distribucija frekvencija rezultataopsteg uspeha
SI 10. Odstupanje od normalne raspodelerezultata opsteg uspeha
U ovom istrazivanju odredeni su faktori korelacije (Pirson) izmedu skora na testu
i ocena iz hernije, fizike, maternatike i opsteg uspeha. Faktori korelacije prikazani su u
tablici 3.
34
Tabela 3. Korelacije postignuca ua testu kreativnosti s uspehom u
nastavnim predrnetima i opstina uspehom
Skor
Hemija
Fizika
Matematika
Opsti uspeh
Skor
1
0.286
0.200
0.301
0.275
Skor umereno korelira sa ocenama iz navedenih predmeta i opsteg uspeha i
najveca je korelacija skora sa ocenama iz matematike (0.301), zatim sa ocenama iz hemije
(0.286) dok je faktor korelacije skora sa ocenama iz fizike 0.200.
Korelacija skora sa opstirna uspeborn je 0.275. Graficki piikaz korelacije skora i
navedenih uastavnili predmeta i opsteg uspeha dat je u priJogu.
U posebno razmatranje uzeta je kategorija uceuika sa visokirn postignucem na
testu kreativuosti - ispitauici sa skororn vecim od 5.00 . U ispitanom uzorku od 131
ispitanika 19 je imalo skor veci od 5.00 sto cini 14.50%.
Ucenici koji su se pokazali kao uspesniji u resavanju zadataka i pokazali su
fleksibihiost u povezivanju pojrnova koji se zajedno ne pominju u istirn nastavnim
jedinicama. Na pitanja u kojirna je trebalo navoditi sto vise zajednickih veza medu
pojrnovima davali su vise odgovora nego ostali ispitanici, a ponudeni odgovori su bili
razh'citi od uobicajenili. U zadacima koji su zahtevali kratke i precizne odgovore pokazah'
su se uspesno.
Interesautni su rezultati ispitivanja korelacije postiguuca na testu uspesnih ucenika
sa navedenim nastavnim predrnetima i opstim uspehom. Faktori korelacije su nizi nego za
ceo uzorak. Postignuce na testu ovih ispitanika najvise korehra sa ocenorn iz matematike
(0.230). Dokjenajniza korelacija sa ocenom iz hemije (-0.091).
35
Korelacije postigauca na testu kreativnosti sa uspehorn u nastavnim predrnetima i
sa opstiina uspehorn za visoke skorove su date u tabeli 4.
Tabela 4. Korelacije postignuca ua testu kreativiiosti sa uspehom u nastvnim
predmetima i sa opstim uspehom za visoke skorove
Skor
Hemija
Fizika
Matematika
Opsti uspeh
Skor
1
-0.091
-0.222
0.230
0.191
36
V Z A K L J U C A K
Na osnovu ovog ispitivanja mogu se navesti sledeci zakljucci:
1. Postignuce na testu kreativnosti je relativno nisko i krece se od 0.100 do 7.310
poena.
2. Osnovni statisticki parametri testa su:
- opsegiiznosi 7.210,
- aritmeticka sredina - iznosi 3.424,
- standardna devijacija - iznosi 1.528,
- relijabilnost testa - iznosi 0.38
- pouzdanost testa cija je vrednost 48%.
3. Uspesnost u resavanju pojedinih zadataka se krece u intervalu od 4.02% do
59.92%. Ispitanici su najuspesnije resavali zadatke irnenovanja predmeta (sa uspesnoscu
od 40.6%) i zadatke pronalazenja zajednickih veza rnedu pojinovima (sa uspesnoscu od
39.62%).
Zadaci nisko zasiceui faktorom bemijskog misljenja bill su zadaci menjanja
principa resavanja zadataka (uspesnost od 4.96%) i zadaci pronalazenja udaljenih veza
medu pojmovima (uspesnost od 10.39%).
U resavanju zadataka ucenici su pokazali rnalu originaliiost, a vise su skloni
kombinovanju ranijib. znanja i iskustava sto pokazuje da u nastavi hernije dominira
klasicna uastava.
4. Nuznost razvoja kreativnog pristupa nastavi hemije vidljiva je i iz niske
korelacije postignuca na testu sa oceuom iz hernije (0.286), a za uzorak uspesnih
ispitanika samo 0.091.
Postignuce na testu daleko vise korelira sa uspehoin iz rnaternatike (0.301) za
celokupni uzorak i za uspesne ispitanike (0.230).
37
L I T E R A T U R A
1. B. Dordevic, Individualizacija vaspitanja darovitih, Prosveta, Beograd, 1979.
2. Pedagoska enciklopedija, Knjiga 1, Beograd, 1980.
3. K. Bernhardt, Practical psychology, McGraw-Hill Book company, inc. New York,
1953.
4. M. Cudina i J. Obradovic, Psihologjja, Panorama, Zagreb, 1965.
5. P. Torrance, Kreativnost, Pedagogija N°l, Beograd, 1981.
6. E. Landau, Psichologie der kreativitat, Ernst Reinhardt Verlag. Munch en/Basel, 1974.
7. R. Supek, Priroda ljudske kreativnosti, Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb, 1987.
8. B. Ostojic, Elementi kreativnosti i nastavni proces, Pedagogija. broj 4, 1985.
9. M. Lipovac, Obrazovanje i inveutivno inovativna kreativnost. Bistricak, Novi Sad,
1992.
10. S. Mednick, The Asociative basis of the creative process. Psychological Review.
1962.
11. M. Weitlieimer, Productive thinking, Harper-Brothers, New York, 1976.
12. R. Cattell, Theory of fluid and crystallized inteligence. Journal of educational
psychology, N°l, 1963.
13. J. Guilford, The nature of human inteligence, McGraw-Hill, New York. 1967.
14. S. Maksic, Kreativnost kao cilj vaspitno-obrazovnog rada, Saznanje i nastava, Institut
za pedagoska istrazivanja, Beograd, 1995.
15. R. Kvascev, Razvijanje stvaralackih sposobnosti kod ucenika. Zavod za udzbenke i
nastavna sredstva, Beograd. 1974.
16. R. Kvascev, Kako razviti stvaralacke sposobnosti, Bigz, Beograd, 1977.
17. R. Kvascev, Razvijanje kreativnog ponasanja licnosti, Syjetlost. Sarajevo, 1974.
18. J. Guilford, Kreativitat u: Muhler, G. Schell, C (H56). Kreativitat und shale. Piper
Verlag, Munchen, 1973.
38
19. B. Bloom, Taksonomija ili klasifikacija obrazoviiih i odgojnih ciljeva (I knjiga,
kogmtivno podrucje), Jugoslovenski zavod za proucavanje skolskih i prosvetnih
pitanja, Beograd, 1984.*
20. A. L. Brown, J.C. Campione, Psihologijska teorija i proucavanje teskoca u ucenju,
objavljeno u: Psihologijska znanost i edukacija, Skolske novine, Zagreb, 1989.
21. R. Feverstein, The dynamic assessment of retarded performers: The learning potential
assessment devide, theory, instruments, techniques, Baltimore, MD: University Park
Press, 1979.
22. R.L.Linn, Testirauje i procenjivauje u odgoju i obrazovanju, objavljeuo u:
Psihologijska znanost i edukacija, Skolske novine, Zagreb, 1989.
23. A. V. Fosej, Opis stvaralackog procesa, objavljeno u: A. Meil, Creativity in teaching.
Wodsworth Pubhshiug Company, Belmont, Calf 1961.
24. I. Vodopija-Gacesa, Jedna mogucnost unapredenja kreativnog misljenja. objavljeno u
: Pedagogija br. 4, Beograd, 1996.
25. E. Strang, G. Morris, Guidance in the classroom McMillan Co, New York, 1964.
26. M.M. Hjuz, lutegritet odnosa u ucionici, tekst objavljen u: A. Meil, Creativity in
teaching, Wodswoorth Poblishing Company, Behnont, Calif, 1961.
27. M. Lindsej, Prethodne pripreme za kreativnost u nastavi, tekst iz: A. Meil, Creativity
in teaching Wodsworth Publishing Company, Behnont, Calif, 1961.
28. J. Dordevic, Intelektuahio vaspitanje i savremena skola, Svjetlost, Zavod za udzbenike
i nastavna sredstva, Sarajevo, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva. Beograd. 1990.
29. J.S. Ranzulli, What makes gjftness? Reexaming a definition, Phidelta, Kapparn 60,
1978.
30. K. Spijunovic, Takmicenje iz matematike i razvijanje stvaralackog misljenja ucenika,
Beograd, 1994.
3 1. D. Taylor, Variables related to creativity and productivity among men in two research
laboratories, u knjizi: Taylor, C. and Barron, F. (EDS) Scientific creativity. New York,
John Wiley, 1963.
32. K. Yamamoto, Creative thinking: Sume thoughts on research exceptional children,
N°30, 1964.
33. R. Kvascev, Psihologija stvaralastva, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 1981.
34. Lj. Dukic, Identifikacija faktora kreativnosti u nastavi hemije. Diplomski rad - PMF,
Institut za hemiju, Novi Sad, Maj, 1993.
35. D. Lekic, Metodologija pedagoskog istrazivanja i stvaralasrva, Zavod za udzbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1980.
36. D. Avnnaovic, Kl'eativnost u nastavi hemije kao deo savrernenog nastavnog procesa,
Diplomski rad, PMF, Novi Sad, 1992.
40
TEST FLEKSIBBLNOSTI HEMIJSKOG MISLJENJA
1. Sta je zajednicko za helijum, neon, argon, kripton, ksenon, radon?a)b)c)d)
2. Sta je zajednicko za magnezijum i kalcijum?a)b)c)d)e)
3. Sta je zajednicko za sledeca jedinjenja:H2CO3, H2S04, H2SO3, H2Sa)b)
4. Sta je zajednicko za metan i mlekul vodonika?a)b)c)d)
5. Sta je zajednicko za metan i eten?a)b)c)d)e)
6. Koliko se molova HCI ualazi u rastvom koji sadrzi 18, 25g HCI?I. Nacin resavanja:
M(HC1) = 36,5 g/moln(HCl) - m(HCl) / M(HC1) - 18,25g / 36,5g/moln(HCl) - 0,5 mola HCI
7. NaCl je kuhinjska so. Gde se jos koristi?a)b)
8. Benzen se koristi za dobijanje drugih aromaticnih jedinjenja i gde jos?a)b)c)
9. Navedi najvaznije oksidne rude.a)b)c)d)
10. Koji su to aciklicni nezasiceni ugljovodonici?a)
11. Kako mozes prikazati fizicku i hemijsku promenu sa listom haitije?a) fizicka promenab) bemiiska prornena
12. Ako se u epruvatu stavi uekoliko kornadica cinka i rnalo hlorovodouicue kiselinenastace vodonik. Kako ces dokazati njegovo prisustvo?
a)b)c)
LISTA ISPITANIKA TESTA
|Red.br.
1.2.3.4.5.6.7.8.9.
10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.35.36.37.38.39.40.41.42.43.44.45.46.47.48.49.50.51.52.53.54.55.56.57.58.59.60.61.62.63.64.65.66.67.68.6970.71.72.73.74.75.76.77.78.
line i prezime 1 2 3 4 5 6
Stevovic Fedor 0.25 0 . 2 0 . 5 0 0 0Alargic Jelica 0.25 0 . 4 0.75 0 0 0Rebic Jelena 0.25 0 . 4 0.75 0 0 0Jeftovic Biljana 0.25 0 0.90 0.1 0 0Kuzminac Dejan ( 0.25 0 . 4 0.25 0 0 0Sokcanic Jelena f 0 . 5 0 . 6 0.75 0 0 0Ercegovac Marko 0.75 0 . 4 0.75 0 0 0Janosevic Nebqjsa 0.5 0.2 1 0 0.25 0Lazarevic Tamara 0.25 0.4 1 0 0 0Miljenovic Bojana 0.25 0 . 2 0 . 5 0 0 0DabicStevo ' 0 0.2 0 0 0 0Arbanovski Milos 0.25 0.1 0 0 0 0CikicVesna 0 0 . 4 0.75 0 0 0TravicaAlon 0.25 0 0.90 0 0.25 0Ladinovic Nadica 0 0 . 4 0.75 0 0 0Slojakovic Tanja 0.25 0 . 4 0.75 0 0 0Cvilanovic Miroslav 0.25 0.4 i 0 0 0Hot Daunir 0.25 0.1 0 0 0 0Ljubojevic Aleksandar 0.5 0.4 0 0 0 0Igniatic Mladen 0.5 0.6 0.5 0.34 0 0Zivanovic Nikola 0 . 5 0 . 4 0 . 5 0 0 0Ciric Aleksandar 1 0.6 0.5 0 0 0Ristivojevic Nikola 05 0.6 0.5 0.34 0 0SaracNatasa 0.5 0.4 0.5 0 0 1Sambolek Sasa 0.25 0.2 0.25 0 0 0PanticSreten 0 . 5 0 . 2 0 . 5 0 0 0RibicNalasa 0 0 . 2 0 0 0 0Milasinovic Marko 0.5 0.2 0.7 0 0 0KuburicPavle 0 . 5 0 0 0 0 0Kranik Naiad 0.5 0.4 0.1 0 0 0AzlenMaja 0 . 5 0 . 2 0 . 7 0 0 0Lovric Marko 0.5 0.2 0.3 0.2 0 0Kozlic Jelena 0.25 0 0.3 0.3 0 0LazicSrdan 0 . 2 0 . 2 0 . 7 0 0 0Jaujic Jelena 0.25 0 . 2 0.75 0 0 0Milosevic Vasilj 0 . 5 0 . 4 0.75 0 0 0UdovcicZoran 0 . 5 0 . 4 0.75 0 0 0Marie Zdravka 0.5 0.2 0 0 0 0Mozeklvana 0 . 5 0 . 2 0.25 0 0 0HreTovae Jclena 0.5 0.1 0.1 0 0 0Vuleta Branislav 0 . 5 0 0 0 0 0Radakovic Sanja 0.25 0 . 4 0 0 0 0Homung Renata 0.25 0 . 2 0 . 5 0 0 0Milasinovic Borko 0.25 0 . 2 0 . 5 0 0 0BrokovDqan 0.75 0 . 6 0 0 0 0Celic Milos 0.25 0.2 0 0 0 0Kosanovic Dragau 0.5 0.4 0.5 0 0 0Topic Aleksandar 0 0.4 0.5 0 0 0Jovanovic Miroslav 0.25 0.4 0.5 0 0 0Mirosavljevic Bogdan 0 0.2 0 1 0.5 0Petrovic Predrag 0.4 0 0.5 1 0.5 0Spasojevic Jelena 0 . 5 0 . 8 0.25 0 0 0Zafirovic Souja 0 . 6 0 . 6 0.75 0 0 0Zanc Jelena 0.250.750.75 0 0 0Dmmanovic Neda 0.75 0 . 6 0 . 5 0 0 0Skrbic Jelena 0 . 5 0.8 0.75 0 0 0Dordic Mania 0.75 0.6 0.75 0 0 0Belinccvic Danijela 0.75 0.6 0.75 0 0 015uricic Radovan 0.5 0.2 0.75 0 0.5 0Abrulo vie Aleksandra 0.75 0 . 6 0.75 0 0 01'jevac Natasa 0 . 5 0 . 8 0.75 0 0 0Andrijevic Branislav 0 0 . 4 0 0 0 0Ducicllija 0.25 0.2 05 0 0 0Tomic Dragica 0.25 0.4 0.5 0 0 0DuIicVesna 0 . 5 0 . 4 0 0 0 0Redors Marijana 0 0 . 6 0 0 0 0Babic Patricija 0.25 0 . 8 0.75 0 0 0Bogosavlievi'c Borislav 0.5 0.9 0.75 0.1 0 1Bajunovic Jelena 0.5 0.4 0.75 0 0.1 0Mine Jelena 0.25 0 . 6 0 0 0 0Stanisavljevic Sladana 0.25 0 . 4 0.25 0 0 0Marjanovic Kristina 0.25 0 . 2 0 . 5 0 0 0Jovanovic Svetlana 0.25 0 0 . 5 0 0 0Mucibabic Jelena 0.5 0.6 0.75 0 0.1 0Anduniclvaua 0.5 0.6 0.75 0.1 0.1 0Cvijanovic Jasmina 0 0 . 4 0 . 5 0 0 0Cvitanovic Bojan 0 0 0 . 5 0 0 0Suhotic Bojan 0.25 0.6 0.750.34 0.1 0
7 8 9 10 11 12 Skornatestu |
0 . 5 0.34 0 0 1 0 2.790.5 0.67 0.34 1 0.5 0 4.410.5 0.67 0.34 1 1 0 4.910.5 034 0 1 0.5 0 3.59
0.25 0.34 0.34 0.5 1 0 3.330.5 0 0.34 0.5 1 0 4.190.5 0 0.34 0.5 1 0 4.240.5 1 0.67 0 0.5 0.17 4.790 0 0.34 I 1 0 3.99
0 . 5 0 0 0 0 . 5 0 1.950 . 5 0 0 0 0 . 5 0 1.200 0 0 0 1 0 1.350 0 0 0.5 0.5 0 2.15
0.5 0.67 0.34 1 0.5 0 4.410 0 0 05 0 0 1.65
0 . 5 0 . 9 034 1 1 0 5 1 40 0 0 1 1 0 3.650 0 0 0.5 1 0 1.850 0 0 0 0.5 0 1400 0 0 0 . 5 0 . 5 0 2.940 0 0 0 0.5 0.34 2.240 0 0 0 0.5 0.34 2.940 0 0 0 0.5 0 2.44
0.5 0.34 034 1 1 0 5. 580 0 0 0 1 0 1.70
0.5 0.34 0 0 0.5 0 2.540 0 0.7 0 0.5 0 1.600 0 0 0 0.5 0 1.900 0 0 i 0.5 0 2.000 0 0 1 0.5 0 2.500 0 0 1 0.5 0 2.900 0 0 0 0 0 1.200 0 0.7 0 0.5 0 2.050 0 0 1 0 . 5 0 2.600 0 0 1 1 0 3 2 00 0 0 0.5 0.5 0 2.650 0 0 0 0.5 0 2.150 0 0 0 1 0 1.700 0 0 1 1 2.950 0 0 1 1 0 2.700 0 0 1 1 0 2.500 0 03 0.5 0.5 0 1.950 0 0.3 1 0.5 0 2.750 0 0 0 0 . 5 0 1.450 0 0 1 0.1 0 2.450 0.67 0.34 0 0.5 0 1.960 0 0.34 1 0.5 0 3.240 0 0 1 0 0 1.900 0.67 0 1 1 0 3.820 0 0 0 0 0 1.700 0.34 0.67 0.5 0.5 0 4.410 0.34 0 1 0.5 0 3.39
0.25 0.67 0.34 1 0.5 0 4.710 0 0 0 0 0 1.750 0.34 0.34 1 0.5 0 4.030 0 0.3 1 1 0 4.350 0.67 0.34 1 0.5 0 4.610 0.67 0 1 0.5 0 4.270 0 0 0 1 0 2.950 0.67 0 0 0.5 0 3.270 0.67 0 1 0.5 0 4.220 0 0 0 0 0 0.400 0 0 0 0.5 0 1.450 0.67 0 1 0.5 0 3.320 0.34 0.34 1 0.5 0 3.080 0 0.67 1 1 0 3.270 0.34 0.34 1 0.5 0 3.980 0 0 0 0 0 3.250 0.67 0.34 0 0 0 2.76
0.5 1 0 1 0 0.34 3.690 1 0 1 0 0 2.900 0 0 1 0 0 1.950 0 0 0 0 . 5 0 1.25
0.5 0 0.34 1 1 0 4.790 1 0 1 0 . 5 0 4 5 50 0 0 0.5 I 0 2.400 0 0 0 1 0 1 5 00 0 0 0 I) 0 2.04
JRed.br.
79.80.81.82.83.84.8?.86.8788.89.90.91.92.93.94.9596.97.98.99.
1 00.101.1 02.103.104.105.106.107.108.109110.111 .112.113.114.115.116.117.118.119.120.121.122.123.124.125.126.127.128.129.130.131.
line i prezkne 1 2
Kozevac Boris 0.25 0MilatovicAna 0.5 0.6Veselinovic Stevica 0.75 0.4Mladenovic Aleksandar 0 0Radosavljevic Zoran 0 0Mladenovic Audrej 0.25 0Kovacevic Tijana 0 0Vukmir Rajko 0 0Audanovski Jelena 0.45 0.40Manojlovic Sonja 0 0.2Damnjanovic Sasa 0.75 0.6Milosevic Jelena 0.25 0.2Imbrisic Biljana 0.5 0Basta Branimir 1 0.6Persic Maja 0.75 0.4CoricBojana 0.5 0.2Viuklerovic Sasa 0.5 0.2Vicentic Marina 0.75 0.6Pazur Branislav 0.75 0.6Cfombos Kristina 0.25 0.6MartinovicDamjau 0.25 0.4Panic Neuad 0.25 0.4AudicBobana 0.25 0.4Grujic Aleksandra 0.25 0.4Ugralumlvan 0.75 0.6Knezevic Milos 0.75 0.6Miljkovic Milan 0.75 0.6Vuletic Goran 0.75 0.6Vukotic Bojaua 0.5 0.2Pavicic Anita 0.5 0.4Petrovic Natasa 0.25 0.4Vitasovic Zeljka 0.25 0.2Nikolic Marija 0.75 0.4MicicBiljaua 0.5 0.5DencVericas 0.75 0.4Cvetkovic Petar 0.5 0.4Savko vie Jelena 0.5 0.5Vukotic Maja 0 0.5Sando Rajka 0.5 0.5Jovancic Manna 0.5 0.5Nikoloski Dijana 0.5 0.3Petrovic Ivana 0.5 0.3Simlesa Lucija 0.75 0.6Ristic BUjana 0.25 0.6Popovic Svetlana 0.4 0.7Cingeli Ivana 0.4 0.7Popsavin Manna 0.75 0.5Lukic Manna 0.6 0.5Tesic Nebojsa 0.75 0.4Popovic Jelena 0.5 0.4Brkic Sinisa 0 0.6Stauisavljevic Dusau 0 0.6Jovisic Aleksandra 0.25 0.2
3 4 5 | 6 7 8
0 0.1 0.1 0 0 00.75 0.34 0.1 0 0.5 00.75 0.34 0 0 0 0
0 0 0 0 0.5 00 0 0 0 0.5 00 0.1 0 0 0 00 0 0.1 0 0 0
0.75 0 0 0 0 00.5 0 0.25 0 0 0.340 . 5 0 0 0 0 0.670.6 0.34 0.25 0 0 10.6 0 0.25 0 0.1 10.6 0 0.25 0 0.1 10.6 0.67 0.5 0.5 0.1 0.670.6 0.34 0.25 0 0 10.6 0.34 0.25 1 0.25 10.6 0.34 0.25 0 0 10.5 0 0.25 0 0 0.670.5 0.34 0.25 1 0.25 10.6 0 0 0 0.1 10.6 0 0.25 0 0.1 10.6 0 0.25 0 0.1 1
0.75 0.34 0 0 0 10.75 0 0 0 0 00.75 0.34 0 0 0 00.75 0.34 0 0 0 00.75 0.34 0 1 0.1 00.75 0.34 0 0 0.1 00.75 0 0 0 0 1
0 0 0 0 0 10.75 0 0.25 0 0 10.6 0 0.25 0 0 1
0.75 0.34 0.25 0 0 10.75 0.34 0.25 0 0 10 . 5 0.34 0 0 0 10 . 5 0 0.25 0 0 00 0 0.5 0 0 1
0.6 0 0.5 0 0 10.75 0.67 0.3 0 0 10.75 0.67 0.3 0 0 10.75 0.67 0.3 0 0 10.75 0.67 0.3 0 0 10.5 0 0.3 0 0.1 0.340.5 0 0.3 0 0 10.5 0.17 0 0 0 0.670.5 0.17 0.20 0 0 1
0.75 0.34 0.5 0 0 10.75 0.34 0.5 0 0 10.75 0.67 0.25 1 0 0.670.75 0.67 0.25 0.5 0 10 . 5 0 0.25 0 0 00.5 0.34 0.25 0 0 00 0 0 0 0 0
9 10 11 12 Skornatestu
0 0 0 0 0.450.34 0.5 1 0.17 4.80
0 0 0 0 2.240 1 1 0 2.500 0 1 0.30 1.800 0 0 0 0.350 0 0 0 0.100 0 1 0 1.75
0.67 1 0 0 3.610.67 1 0 0 3.04
0 1 0.5 0.1 5.140.67 0 0.5 0 3.570.67 0 0.5 0 3.620.67 1 1 0 7.310.67 1 0.5 0,1 5.61
0 1 0.5 0.2 5.840 1 0.5 0.2 4.59
0.67 1 0 0 4.440 1 0.5 0 6.19
0.67 0 0.5 0 3.720.34 1 0.5 0.1 4.540.34 1 1 0.1 5.040.67 0 0 0.34 3 750.67 0 0 0.34 2.410 0 0 0 2.44
0.34 0 0.1 3.880.34 0 0.34 5.220.34 0 0.34 4.220.34 0.5 0.34 4.630.34 0.5 0 3.740.67 0.5 0 4 X 20.67 0 0 0 2.970.67 0.5 0.1 5.760.67 1 0.1 6.110.67 0.5 0.2 5.360.67 1 0 4.32
0 0 0.5 0 3.000 0 0.5 0 3.10
0.34 0.5 0 5560.67 0.5 0.1 5.990.34 0.5 0.1 5.460.34 0.5 0.1 5.460.67 0.5 0.1 4.860.67 0.5 0 4.82
0 0.5 0 3.940 1 0 4.97
0.34 1 0 6.180.34 1 0 6.03
0 0.5 0.5 0.1 5.590.3 1 0.5 0.1 5.970 0 0 0 1.350 0 1 0 2.690 0 0 0 0.45
Red. br.1.2.3.4.5.67.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.35.36.37.38.39.40.41.42.4344.45.46.47.48.49.50.51.52.53.
Uspeh iz hemije35553 -'4342432553524244535234525554535555353 ' * i352
23235545
Uspeh iz fizike25553533333254353433353422443555443455535344232345444
Uspeh iz matematike2
5453423222255353T
1
335342
3542
545342
5555342
3-ij222243434
Opsti uspeh45555534343355453
434454534553555554555545445o..5
43445545
Red. br.54.55.56.57.58.59.60.61.62.63.64.65.66.67.68.69.70.71.72.73.74.75.76.77.78.79.80.81.82.83.84.85.86.87.88.89.90.91.92.93.94.95.9697.98.99.100.101.102.103.104.105.106.
Uspeh iz hemije35453423232333554435533543533333443423555444343325552
Uspeh iz fizike453534332333235532
45445433442
32323252
2555335233->J>
3->j237
Uspeh iz matematike3535332222
227
2553-i2
532552343222222
242?
55570
59
37
27
37
7
2
Opsti uspeh45454534334343554444535553543334-)J
43422555445444433
4
-'
Red br.107.108.109.110.111.112.113.114.115.116.117.118.119.120.121122.123.124.125.126.127.128.129.130.131.
Uspeh iz hemije5444535433335522453445433
Uspeh iz fizike5243544443324422342
33422
3
Uspeh iz matematike543234544432442
2347
555223
Opsti uspeh5443555555445442
444555444
KORELACIJE POSTIGNUCA NA TESTIJ SA OPSTEM USPEHOM I SAUSPEHOM U NASTAVNEH PREDMETIMA: HEMIJA, FIZIKA IMATEMATEKA.
££LGO
2 -
0 1 2 3 4 6 6 7
SKOR
i
0 1 2 S 4 o £
SKOR
6 | - 1
4 -
2 -
1 - 1 - 1 - 1 - r
0 1 2 3 4 5 6 7
SKOR
~i 1 1 1 1 r
-J J I I0 1 2 4 6 6 7
SKOR
UNIVER21TET U NOVOM SADU
PRIRODNO-MATEMATISKI FAKULTET
KLJUCNA DOKUMENTACIJSKA INFORMACIJA
Redni broj:RBRIdentiiikacioni broj:IBRTip dokumnt ac:i je: Monoqra-fska dokumc-:nt.aci jaTDTip zapisa: Tekstualni itampani materi jal,T2 '' ' ' ' .Vrsta rada: DipTomski radVRAutor: Sladana SkodaAUMentor: pr Miriana Segedinac, decentMN
Naslov rada: "Testovi kreativnosti u nastavi hemije"NR
Jezik publikacije: srpski(latinica-diri1ica> Srpski (latinica)JPJezik izvoda: s/en Srpski •
JI ! ,Zemlja publikovanja: Jugoslav!jaZPUse geografsko podrueje: VoivodinaUSPGodina: 199760
Izdavad: .Autorski reprint12Mesto i adresa: 21000, YU, Trg Dositeja Obradovica 3MAF i z i e k i opis raria:(broj poqlavl ja/s t rana/1 it ci tata/ tabela/sl i k a / g r a f i k aloga) (ft ( ^ O ) ( 36 ) (4) (10 )
FO
Naucna oblast: HemijaNONauena disciplina: Metodika nastave hemi 1eND
Predmatna odrt?dnj ca/KJ juKne recj : Kreativnost, nastava hemije, testovi
PO
DDK:Suva se: U biblioteci Instituta za fiziku Prirodno-matematickog<bU
fakulteta u Novom Sadu, Trg Dositeja Obradovica 3
Va2na napomena: NemaVN
Izvod: Cilj ovog istrazivanja je ispitivanje ucenicke kreativnosti*Z . u osnovnoskolskoj nastavi hemije na osnovu ranije identi-
fikovanog faktora fleksibilnosti misljenja.
Datum prihvatanja teme od strane NN ve<£a:DP /
Datum odbrane:DO
61anovi komisije:(Naueni stepen/ime i presime/nvanje/fakultet)KO
Predsednik: Or
eian: Dr Miriana Segedinac61an:61an: Dr Dusan Lazar61an::Clan: