Teorija tvrdih i mekih finansijskih informacija (verifikovane su potvrđene od revizora, a neverifikovane finansijske informacije
su prazne priče)
Dragutin Dragojević 1, Dragutin Krstajić
2, Stefan Dikić
3
1 član IIA, AAA (od1986), raniji Predsednik OJNRS
2 diplomirani elektro inženjer i suvlasnik informatičke firme DVP doo, osnovane 1999. god.
3 ekonomski analitičar u bankarstvu za rizike i projektno finansiranje
Apstrakt-Stvorena je nova teorija, kako su je njihovi stvaraoci profesori Bertomeu i Martinović sa Baruch Koledža i
Univerziteta Stanford nazvali, tvrdih i mekih informacija, koja, uz doslednu primenu treba da obezbedi veću javnu zaštitu
korisnika finansijskih informacija od lažnih finansijskih izveštaja i preko njih do efikasnijeg sprečavanja naraslih finansijskih
prevara i sve opasnijeg finansijskog kriminala. Autori, prvo definišu i klasifikuju postojanje dva pravca u komuniciranju sa
finansijskim informacijama i teorijski dokazali postojanje velikih kvalitativnih razlika vrednosti između tvrdih i mekih
finansijskih informacija. Tvrde informacije su verifikovane od autorizovanih lica, pa su time pouzdane i sigurne za njihove
korisnike prilikom korišćenja za donošenje operativno poslovnih i/ili investicionih odluka. Nasuprot tome, neverifikovane
finansijske informacije, kao što su: procene poslovnih rizika, procene vrednosti imovine primenom metode fer vrednosti,
finansijska objašnjenja o izvesnosti budućih prihoda za štampu i druge medije, prikazane knjigovodstvene vrednosti akcija,
van regularnog berzanskog trgovanja, netačno procenjeni trgovački žig kao deo nematerijalne imovine i druga registrovana
nepostojeća sredstva u knjigama smatraju se mekim, rizičnim i opasnim finansijskim informacijama. Nova teorija odbacuje
takve stavke iz bilansa stanja. Nova teorija finansijskih informacija predstavlja veliki zaokret ka sastavljanju istinitih i
poštenih finansijskih izveštaja. Cilj ovog rada je upoznavanja šireg akademskog, regulatornog i poslovnog okruženja sa
novim načinom priznavanja i klasifikacije finansijskih informacija i očekivanih promena u računovodstvenoj i revizorskoj
regulativi. Premisa nove teorije priznavanja tvrdih finansijskih informacija od strane ovlašćenih nezavisnih revizora takođe
zahteva paralelnu reformu čitave revizorske funkcije, počev od integracije interne i eksterne revizije, primena jedinstvenih
međunarodnih standarda revizije do jednoobraznih revizorskih izveštaja, kojim se potvrđuje ili odbija priznavanje i
verifikovane istih finansijskih informacije u realnoj privredi i javnom sektoru, o čemu je detaljnije izloženo u radu.
Ključne reči – prazne priče, objašnjenja, verifikacija, finansijsko izveštavanje, revizorsko potvrđivanje.
Uvod
De facto, stvorena je nova teorija tvrdih i mekih informacija, koja treba da zameni dosadašnji prevaziđeni
sistem "ulepšanih" finansijskih izveštav i spreči nove globalne, regionalne i nacionalne finansijske krize. Posle
nastanka globalne finansijske krize 2008. godine, ova dva poznata američka profesora, od koji jedan potiče sa
prostora bivše SFRJ, koga možemo nazvati računovodstvenim "Teslom", dugo su istraživali uzroke nastanka
globalne finansijske krize 2008-2009. godine, koja, na žalost još traje. Paralelno sa drugim poznatim istraživačima
pristupili su temeljnom proučavanju, po dubini, uzroka nastanka globalne finansijske krize 2008. (Kotheri i Lester:
2012, str. 335.) gde su detektovali ulogu računovodstva kao jednog od uzročnika ili bolje rečeno značajnog
podstrekača u sastavljanju i prezentiranju javnosti "naduvanih" neispravnih i lažnih finansijskih izveštaja, koji su
jednog dana pukli kao balon i izazvali globalnu finansijsku krizu sa nesagledivim posledicama. Njihova pažnja
bila je usmerena u pronalaženju odgovarajućih trajnijih rešenja za efikasnije sprečavanje sličnih negativnih pojava i
tendencija u budućnosti. U tom smislu, razvili su novu teoriju tvrdih i mekih informacija. Više od 5 godina trajala
su komparativna istraživanja, proveravanja, simulacije i razmena mišljenja sa drugim kompetentnim stručnjacima.
Završen rad, prvo je predat u januaru 2013. godine prestižnom globalnom naučnom časopisu Accounting
Review , radi otvaranja javne rasprave o konceptu i primenljivosti nove teorije finansijskih informacija. Dva
poznata računovodstvena naučnika, na globalnom nivou, kao anonimni recenzenti, temeljno su proučili osnove i
primenljivost nove teorije i pozitivno se izjasnili, sa određenim sugestijama i predlozima za poboljšanje razumljivosti
rada. Nakon obavljene javne rasprave, autori su prihvatili primljene sugestije i predloge. Konačno, redigovani rad
je prihvaćen od strane redakcionog odbora časopisa "The Accounting Review" i prvo objavljen u digitalnom
formatu časopisa marta 2015. godine, radi još jedne javne provere redigovanog teksta rada o primenljivosti nove
teorije na globalnom nivou. U toku istraživanja i simulacija autori su koristili obiman i složen matematički "alat",
čime su kvantitativno i kvalitativno potvrđeni dobijeni rezultati prethodnih istraživanja.
I. KONCEPT NOVE TEORIJE TVRDIH I MEKIH INFORMACIJA
Autori su svoju pažnju usmerili na proučavanju optimalnog objavljivanja sadržaja finansijskih informacija
putem dva suprotstavljena komunikaciona kanala protoka tvrdih finansijskih informacija čija je vrednost
verifikovana, priznata i potvrđena, s jedne, i mekih informacija, kao što su finansijske prognoze, procene
rizika, procene vrednosti zaliha u bilansu stanja, bez prethodno obavljenog i pravilno potvrđenog popisa
zaliha, razna finansijska saopštenja za štampu i slične informacije, s druge strane. U dosadašnjoj praksi je
utvrđeno da se brojne meke informacije objavljuju po svojoj sadržini kao da su tvrde informacije. Izvršenim
temeljnim istraživanjima utvrdili su:
(a) da isključivo oslanjanje na meke informacije i njihovo objavljivanje ima tendenciju prenošenja što
više pogrešnih finansijskih objašnjenja i neispravnih finansijskih informacija u finansijskim izveštajima,
(b) da je verodostojnost informacija navodno veća kada se dostavljaju obimnije i češće netačne
informacije i
(c) da je netačno izveštavanje verovatnije kada se meke informacije objavljuju lažno kao tvrde
informacije.
Autori dokazuju da mandatorno otkrivanje tvrdih informacije smanjuje prenošenje mekih informacije i da
spajanje tvrdih i mekih informacija pretvara sve informacije u meke, odnosno neverifikovane informacije.
II. KOEGZISTENCIJA POSTOJANJA TVRDIH I MEKIH FINANSIJSKIH INFORMACIJA
Koegzistencijalno postojanje tvrdih i mekih finansijskih informacija je fundamentalna karakteristika procesa
procenjivanja vrednosti samih informacija. Objašnjenja mogu biti jednostavna, u formi procenjivanja, koja
mogu „lako biti gurnuta u jednom ili u drugom smeru“ ili tvrde koja se podvrgavaju proveri i potvrđivanju posle
čega je „teško izraziti neslaganje“ (Ijin: 1975, str. 36). Na primer, kompanije vode klasifikaciju sredstava,
odnosno imovine u rasponu od materijalnih osnovnih sredstava do hartija od vrednosti kojima se trguje, a koje
su predmet formalne procedure provere i potvrđivanja. Buduća očekivana sredstava (forwards) je teže
objektivno proveriti i proceniti pa se smatraju mekim finansijskim informacijama. Isto tako teško je proceniti
pravu vrednost mnogih nematerijalnih trajnih sredstava ( gudvila, patenata, licenci, trgovačkih žigova i slično).
Takođe je primećeno u praksi da se zahtevaju neproverljive procene budućih rizika za pojedina nematerijalna
osnovna sredstva (opcioni ugovori ), što se takođe smatra mekom informacijom.
Postoji obimna literatura o strateškim komunikacijama ali, prema saznanjima autora, većina prethodnih
teorija se fokusirala široko na dve familije modela; bilo da su to modeli kod kojih je otkrivena tvrda informacija
(Jovanović: 1982; Dye: 1985) ili je pogrešno izveštavanje skupo (Dye 1988), bez bilo kog drugog kanala za
pouzdanu meku komunikaciju, ili modeli kod kojih je strateški prijavljena meka informacija (Crawford &
Sobel: 1982). Postoje takođe informacije sa istovremenim egzogenim složenim signalom (Stocken: 2000;
Lundholm: 2003) ili mogu postojati tvrde informacije sa fiksnom verovatnoćom (Sansing: 1992; Marinović:
2013). U obe familije modela strateške komunikacije se tiču ili tvrdih ili mekih informacija. Primarni doprinos
autora je bio da kombinuju ove dve familije kako bi razvili teoriju o suprotstavljenim kanalima komunikacija
gde menadžer bira kako da prijavi meku informaciju ili da objavi dodatnu tvrdu informaciju koja je
proverena i potvrđena. Autori su posebno ocenjivali objavljivanje tvrdih informacija gde menadžeri mogu
preneti verodostojno neke meke informacije u odsustvu mogućnosti njihovog potvrđivanja i verifikacije.
Nova teorija finansijskih informacija bazira se na tri ključna elementa:
1) Kompanije funkcionišu sa sredstvima koja se mogu proveriti u svakom momentu (verifikovati), kao i
sa sredstvima koja se ne mogu proveriti nikada. Priroda sredstava koja se ne mogu proveriti sprečava
objektivno nezavisno eksterno potvrđivanja prave vrednosti takvih sredstava. Na primer, kompanije
objavljuju svoje neizvršenje porudžbina i ugovora za nabavku materijala (Rajgopal, Shevlin,
Venkatachalam: 2003; Li: 2013), predstavljaju činjenice koje se mogu tehnički proveriti i potvrditi, ali
one se dopunjuju sa mekim informacijama o prognozama ostvarivanja prihoda od prodaje i mogućim
zaradama koje se ne mogu direktno proveriti i potvrditi u momentu podvrgavanja verifikaciji
informacija od strane revizora ( potvrđivanje priznatog prihoda kompaniji kod koje se javlja berzanska
prodaja nafte ili katodnog bakra).
2) Menadžment privrednog društva raspolaže sa diskrecionim pravom u odlučivanju da li će objaviti ili
neće objaviti neke tvrde informacije, koje ne odgovaraju njihovim ranije datim mekim informacijama
o prognozama uspešnosti budućeg poslovanja,( kašnjenja u otvaranju rudnika bakarne rude, koja
sadrži varijabilni procenat učešća zlata, srebra i drugih plemenitih metala). Visoko institucionalizovan
primer ovoga je slučaj automobilske industrije koja objavljuje podatke o fizičkoj proizvodnji na
nedeljnom nivou, dobrovoljno, putem svog marketinškog časopisa ("Ward’s Automotive Reports"):
(Bertomeu, Evans, Feng, Tseng: 2015). Što se tiče objavljivanje tvrdih informacija o ostvarenim
prihodima, prema opšte prihvaćenoj računovodstvenoj regulativi u SAD zahteva se i objavljivanje
informacija o neizvršenim porudžbinama u zakonski propisanim rokovima iz registrovanih podataka u
poslovnim knjigama (GAAP, paragraf 101(c) VIII), tako da te stavke u finansijskim izveštajima
"formalno" pokazuju veću proizvodnju (Rajgopal, Shevlin & Venkatachalam: 2003). Takva objašnjenja
menadžmenta kompanija prikazuju se unapred, u vidu saopštenja za štampu kao neverifikovane
meke finansijske informacije, koje nisu pouzdane za eksterne investitore prilikom odlučivanja o
kupovini akcija na berzi od takvih nesigurnih kompanija. Ovim se stvaraju ogromni skriveni rizici
na finansijskim tržištima.
3) Vrlo su prisutne brojne neizvesnosti u vezi sa postojanjem menadžerskih sklonosti ka
manipulacijama sa mekim finansijskim informacijama. Ova pretpostavka proizilazi iz „lake“ ili "žute"
literature o "uspešnom" i lakom menadžmentu ili brzom ovladavanju metodama i tehnikama
sastavljanja i prezentacije "nekvalitetnih" finansijskih izveštaja. Česte su pojave podsticanja
računovodstvenih regulatora da propisuju jednostavnije finansijske izveštaja, koji su navodno
"informativniji" (Kirk & Vincent: 2014), ali su stvarno potpuno netačni, neistiniti i neverodostojni za
njihove korisnike (Rogers & Stocken 2005). Na bazi ovih činjenica, autori su posebno proučili ove
pretpostavke i u svom konceptu modela nastojali da ispitaju vrednost mekih informacija kao
nesavršenu zamenu za strateško objavljivanje tvrdih finansijskih informacija.
III. MODEL DUBINSKOG ISTRAŽIVANJA NEDOSTATAKA U FINANSIJSKOM IZVEŠTAVANJU
Razvijeni model dubinskog istraživanja nedostataka u finansijskim izveštajima zasniva se na neophodnosti
posmatranja nekoliko ključnih prirodnih promena koje se ispoljavaju u računovodstvu kako bi se postiglo lakše
prepoznavanje razlika između tvrdih i mekih finansijskih informacija. Pri tome, autori su nastojali da
obezbede lako i pouzdano klasifikovanje informacija na različitim nivoima procesa finansijskog izveštavanja.
U tom smislu postignuto je sledeće:
Prvo, utvrdili su da solo preduzeća mogu odlučiti da li će postati privredno društvo, što povećava obaveze
za dodatna skupa zakonska registrovanja podataka u poslovnim knjigama ili primeniti obaveznu angažovanja
zakonske revizije finansijskih izveštaja zbog čega mnogi mogu otići u "crno" – uklanjajući samu sebe sa
berzanske liste vodećih kompanija iako nastavljaju da trguju sa svojim akcijama na berzi (Bushee & Leuz:
2005). Međunarodna računovodstvena regulativa je promenila pravila. Posle nastanka globalne finansijske
krize 2008. godine, precizirane su zakonske obaveze pod kojim uslovima su privredna društva obavezna da
prošire mandatorno registrovanje dodatnih podataka (Lennox & Pittman: 2011). Nova teorija tvrdih i mekih
finansijskih informacija takođe zahteva uvid i u vezi sa mekim „nerevidovanim“ finansijskim informacijama,
koje su obuhvaćene u tvrdom kompletnom finansijskom izveštaju privrednog društva ( Minnis: 2011).
Drugo, mandatornu reviziju mogu obavljati samo registrovani ovlašćeni revizori. Pri tome, angažovani
nezavisni eksterni revizori dužni su da obavljaju mandatornu reviziju u skladu sa opšte prihvaćenim
međunarodnim standardima revizije. Međutim, kvalitet revizije varira zavisno od funkcija subjekta revizije i
njegovih raspoloživih resursa, kojima su izloženi revizori (Becker, DeFond, Jiambalvo, Subramanyam: 1998),
naročito diferencijalnu složenost finansijskih izveštaja, koji su predmet provere i verifikacije. Neka revizorska
mišljenja mogu biti kvalifikovana, u vezi sa nemogućnošću pribavljanja dovoljno čvrstih dokaza kako bi se
potvrdila prikazana knjigovodstvena stanja na pojedinim računima imovine ili obaveza. Time se prikazane
tvrde informacije u finansijskim izveštajima de facto, meke informacije zbog nemogućnosti provere godišnjeg
popisa imovine i obaveza sa stanjem u knjigama, Takođe zbog kasnog zaključenja ugovora o reviziji
finansijskih izveštaja, posle roka za obavljanje godišnjeg popisa ili u "težim" slučajevima stvarno neobavljenog
popisa, već podnošenje prethodnog neispravnog popisa pretvaraju se u meke i neverifikovane finansijske
informacije, sa svim posledicama za vlasnike i menadžment u takvim privatnim i javnim preduzećima.
Treće, primetno je na nivou pojedinih složenih preduzeća (korporacija) postojanje značajnih razlika u
odstupanju ostvarenog međusektorskog kvaliteta zarada (Dechow, Ge, Schrand: 2010), definisano mapiranjem
od ekonomskih osnova do verifikovanih računovodstvenih varijabli. Preduzeća sa niskim kvalitetom zarada
oslanjaju se u većoj meri na vešto upravljanje „vremenskim razgraničenjima“ za učinjene, a neplaćene troškove
ili obaveze. Preduzeća sa niskim kvalitetom zarada takođe koriste mnoge druge slobodne kanale za formalno
osiguranje svojih sredstava preko kojih pokušavaju obezbediti potvrđivanje postojanja neizvesnih sredstava,
što se čini preko rejting agencija ili investicionih banaka (Kraft: 2013). Najčešće se koriste javni pozivi za
ponude zajedničkih ulaganja, emitovanje novih HOV ili finansijskih instrumenata. Prisutna je česta pojava
objavljivanja objašnjenja i analiza menadžmenta preduzeća u medijima o navodnoj uspešnosti poslovanja u
tekućem periodu. Najčešće se manipuliše brzim eliminisanjem nastalih gubitaka usled naglih tržišnih promena,
ili neizvesnim očekivanjima povoljnijih procena finansijskih rezultata i tržišnih rizika, potkrepljeni tvrdim
informacijama ili objavljivanjem povoljnijih tržišnih prognoza neformalnim saopštenjima menadžmenta.
IV. OPŠTI PRIKAZ DOBIJENIH REZULTATA ISTRAŽIVANJA KOJI SU POSLUŽILI KAO OSNOVA NOVE TEORIJE
Autori nove teorije opisuju primarni uvid u dobijene rezultate izvršenih istraživanja na osnovu kojih se
pristupilo pojedinim analizama pojava. Preko analize kretanja novčanih tokova i saznanjima o ostvarenom
protoku novca (cash flow) pojedinih privrednih društava uočena je sklonost pojedinih menadžera da
prikazuju neistinite informacije o kretanju novčanih tokova u tekućem periodu poslovanja pre redovnog
bilansiranja. Menadžer koji prikazuje neistinite tokove novca, praktično izbegava da javno objavi ostvarene
nepovoljne, odnosno meke finansijske izveštaje. Menadžeri nastoje da meke informacije prikažu kao navodno
tvrde "verodostojne" informacije. Na tržištu lansiraju lažne informacije kao da su prikazane tvrde verifikovane
finansijske informacije čime direktno deluju na nestabilnost finansijskog tržišta. Ovakva precenjivanja
privrednih aktivnosti podstiču prazne priče, gde postavljeni model prepoznaje nepovoljne izveštaje i prikazuje
ih samo informativno, ali nikada ne kao kompletne, verodostojne i potvrđene finansijske izveštaje (Crawford,
Sobel: 1982; Morgan, Stocken: 2003). Model je postavljen u skladu sa empirijskim opažanjem da nepovoljni
izveštaji imaju tendenciju da budu verodostojniji ( Williams: 1996; Rogers, Stocken: 2005). Autori nove teorije i
informacija očekivali su da tržišta neće dalje reagovati kada se objave provereni signali (ex-post) ukoliko je
prethodni meki izveštaj bio nepovoljan.
Drugi značajni uvid u rezultate postavljenog modela je prikazivanje ponašanja pojedinih menadžera koji
će verovatno radije pogrešno izvestiti svoje poslovno okruženje i korisnike finansijskih informacija da potvrdi
i objavi finansijske izveštaje kao tvrde informacije iako je svestan da će objavljivanje tvrde informacije
umanjiti njegovu mogućnost da dalje manipuliše sa kvalitetom informacija. Da bi objasnili ovo ključno
svojstvo postavljenog modela, autori podvlače da se ne može svaka informacija učiniti teškom. Dakle, ono što
menadžeri gube po pitanju diskrecionog prava da preterano objavljuju verifikovane informacije koje stvarno
nisu verifikovane, mogu dobiti na verodostojnosti za preostale meke informacije. Menadžeri koji su skloni
prikazivanju neistina će nastojati da objave više mekih izveštaje i tako se suoče sa jačim skepticizmom
tržišta. Autori takođe iznose da su ti menadžeri uvek spremni da objave tvrde informacije u odnosu na
menadžere koji su skloni objavljivanju istinitih informacija. U takvim situacijama menadžeri objavljuju više
tvrdih, odnosno verifikovanih informacija i time imaju veću mogućnost prikazivanja agresivnih mekih
finansijskih izveštaja i veću mogućnost za objavljivanje preterano neistinitih finansijskih izveštaja.
V. SARADNJA SA MEĐUNARODNIM ODBOROM ZA DONOŠENJE RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA
U razvoju nove teoriju tvrdih i mekih informacija autori su bili u kontaktima i brojnim raspravama sa
članovima međunarodnog odbora za donošenje IAS-IFRS međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja.
Vrlo verovatno će brojne meke informacije koje proističu iz aktuelne primene postojećih IAS-IFRS
međunarodnih računovodstvenih standarda biti urgentno tretirane, za njihovo brzo eliminisanje iz primene.
Očekuje se sa posebnom pažnjom neophodne izmene određenih odredbi u IAS-IFRS međunarodnim
računovodstvenim standardima kojim će se ograničiti diskreciona prava menadžmenta preduzeća u olakom
objavljivanju neverifikovanih finansijskih objašnjenja u godišnjim finansijskim izveštajima i mnogim drugim
javnim dokumentima o finansijskom poslovanju, stanju imovine i obaveza u toku poslovne godine, kako bi se
poboljšala zaštita korisnika finansijskih informacija na kraju obračunskog perioda od neregularnosti i drugih
brojnih zloupotreba. Ove pojave mogu biti potencijalni izazivači nove globalne finansijske krize kao i 2008
godine.
Očekuje se da zahtevana obavezna objašnjenja uz tvrde, odnosno verifikovane finansijske izveštaje biti što
pre regulatorno sprovedena u praksi. Ovim bi se maksimalno redukovale brojne neverifikovne meke finansijske
informacije iz regularnih finansijskih izveštaja. Autori su pažljivo proveravali u praksi postojanje tvrdih i mekih
informacija u finansijskim izveštajima preduzeća. Na primer, posebno pažljivo je proveravano postojanje tvrdih i
mekih informacija u knjigovodstvenim dokumentima koja se odnose na obračune rezultata procenjivanja
vrednosti imovine privrednih društava svih oblika vlasništva primenom metode fer vrednosti. Pre svega, nova
teorija se bazira na pažljivoj proveri korišćenih uporednih cena sa likvidnih tržišta, a ne sa nelikvidnih tržišta,
koje predstavljaju meke informacije. Ova razgraničenja tvrdih i mekih informacija su izuzetno važna za
neutralisanje što je moguće više potencijalnih investicionih rizika prilikom donošenja odluka o novim
investicionim ulaganjima. To je izuzetno važno za otpočinjanja novih dugoročno pouzdanih i rentabilnih
poslovnih poduhvata, otvaranju novih radnih mesta, povećanju BNP, smanjenju spoljnotrgovinskog deficita i
ostvarivanja dugoročne ekonomske stabilnosti zemlje.
VI. PODRŠKA BRŽEM POBOLJŠANJU KVALITETA POSLOVANJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA
Nova teorija tvrdih i mekih informacija predstavlja polaznu osnovu fundamentalne reforme poslovnog
ponašanja privrednih subjekata i efikasnije korišćenje raspoloživih resursa, što će doprineti bržem privrednom
oporavku u širim razmerama, podsticanju novog investicionog ciklusa, bržem privrednom rastu i što je
najvažnije otvaranju novih radnih mesta. Sve ovo zavisi od poboljšanja kvaliteta finansijskog izveštavanja.
Ispravni i verifikovani finansijski izveštaji su istovremeno uverljiv dokaz za poslovno okruženje i širu javnost o
ostvarenom višem nivou kvaliteta menadžmenta preduzeća ili korporacije, naročito poboljšanja njihovog
poslovnog i finansijskog ponašanja. Sticanje većeg poslovnog poverenja preduzeća od strane poslovnog
okruženja i važnih javnih institucija, pre svega, kod poreskih vlasti, banaka, organa lokalne samouprave i
drugih javnih institucija, podnošenjem tvrdih istinitih finansijskih izveštaja, koji su verifikovani i potvrđeni od
nezavisnih ovlašćenih revizora su polazna osnova svakog privrednog društva za prevazilaženje postojećih
teškoća u poslovanju. Brzom reorganizacijom, racionalizacijom i efikasnijim poslovanjem postiže se veća
konkurentnost na tržištu i dugoročna sigurnost poslovanja. Poslovno poverenje je ugaoni kamen uspešnog
tržišnog pozicioniranja i stvaranja uslova za budući uspešniji razvoj i dugoročnu poslovnu sigurnost. Tome treba
dodati i značaj održavanja i poboljšanje korporativne kulture, što zavisi od etike ponašanja menadžmenta
preduzeća prema kvalitetu održavanja istinitosti i tačnosti prezentiranih finansijskih informacija u odnosu na
vlasnike kapitala, zaposlene i spoljne investitore.
VI. ULOGA I ODGOVORNOST NEZAVISNE REVIZIJE U PRIMENI NOVE TEORIJE INFORMACIJA
Tvrde informacije se javno priznate ukoliko su verifikovane i potvrđene od strane nezavisnih ovlašćenih
revizora. Prihvatanje i primena nove teorije tvrdih i mekih informacija značajno će povećati potrebu za
angažovanje nezavisnih ovlašćenih revizora. Istovremeno koncept nove teorije koja se bazira na potvrđivanju,
odnosno verifikovanju tvrdih finansijskih informacija neposredno utiče na otpočinjanje fundamentalne reforme
čitave revizorske profesije. Pre svega, neophodna je kompletna reorganizovanja revizije, koja obuhvata
uvođenje i primenu jedinstvenih međunarodnih standarda revizije, na svim nivoima u realnoj privredi i javnom
sektoru, kao i jednoobraznu primenu međunarodnih etičkih pravila ponašanja eksternih i internih revizora.
Objektivna primena nove teorije tvrdih i mekih informacija neposredno zavisi od dosledne primene jedinstvenih
revizorskih standarda, a ne posebnih za eksternu i posebnih za internu reviziju, što treba da poboljša kvaliteta
revizorskih usluga u celini, a naročito jačanje odgovornosti revizora prilikom izražavanja revizorskih mišljenja
prilikom verifikacije tvrdih informacija i odbacivanja mekih finansijskih informacija.
Nova teorija tvrdih i mekih finansijskih informacija prepoznavaće samo revizorska mišljenja bez
kvalifikacija (verifikovane tvrde finansijske izveštaje) i revizorska mišljenja sa kvalifikacijama (neverifikovane
meke finansijske izveštaje). Sve druge kombinacije, uzdržana revizorska mišljenja i mišljenja sa rezervom neće
biti kompatabilni sa novom teorijom finansijskih informacija.
U aktuelnoj privrednoj situaciji, neophodno je što pre pristupiti pripremama, koje zahtevaju duzi period
vremena, u osposobljavanju svih profila revizora za nove jedinstvene odgovorne zadatke nezavisne verifikacije
tvrdih finansijskih informacija. Posebnu teškoću predstavlja će otklanjanje velikog "šarenila" korišćenja
različitih revizijskih "alata". Nije moguće efikasno primeniti novu teoriju finansijskih informacija sa primenom
različiti standardi revizije (IFAC, IIA, INTOSAI), za iste kategorije tvrdih finansijskih informacija u privatnim
preduzećima, državnim i javnim preduzećima od strane eksternih i internih revizora. Pripreme za usklađivanje
organizacije revizije uključuju posebnosti za banke, razvojne i investicione fondove, organizacije osiguranja i
reosiguranja, kao i specifičnosti u javnom sektoru kod direktnih i indirektnih korisnika budžeta, javnih
fondova zdravstvenog i penzionog osiguranja i slično.
U svetu je prisutno postojanje, više različitih profesionalnih organizacija revizora počev od globalne
organizacije javnih računovođa i revizora IFAC, Instituta internih revizora IIA, državnih revizora INTOSAI i
drugih. Zatim postoje raznih regionalnih revizorskih organizacija, kao što je FEE (Evropska federacija
ovlašćenih revizora), Mediteranska federacija ovlašćenih revizora i niz drugih regionalnih i podregionalnih
revizorskih organizacija do nivoa nacionalnih revizorskih organizacija (revizorskih sudova, Instituta nezavisnih
ovlašćenih revizora, Komora ovlašćenih revizora, Instituta internih sertifikovanih revizora, do državne nezavisne
revizorske institucije, Ureda državne revizije itd.). U pogledu statusa revizora, postoje zakonski javno priznati
revizori do javno nepriznatih revizorskih institucija, u stvari privatnih revizorskih asocijacija (udruženja
građana) i volonterskih revizorskih asocijacija, što takođe nepovoljno utiče na pripreme za doslednu primenu
koncepta i ciljeva koje determiniše nova teorija tvrdih i mekih (verifikovanih i neverifikovanih) finansijskih
informacija.
Ključno pitanje statusa postojeće interne revizije je u korelaciji sa sadašnjim statusom i programskom
orijentacijom. Postojeća interna revizija u nas pretežno se bavi procenama i analizama mogućih finansijskih
rizika u budućnosti, ispitivanju i unapređenju nivoa razvijenosti korporativne kulture, proverama
funkcionisanja internih kontrolnih sistema u organizaciji, radi procene kvaliteta korporativnog menadžmenta,
a to su sve meke finansijske informacije prema novoj teoriji informacija.
VII. NEOPHODNOST HITNE REORGANIZACIJE REVIZORSKE PROFESIJE
Necelishodno je rasipati postojeće relativno ograničene kapacitete revizorske profesije u nas na očekivanim
obimnim revizorskim proverama i identifikaciji, mekih informacija u sadanjoj privrednoj praksi i javnom
sektoru. Nije racionalno i opravdano dalje angažovanje interne revizore u identifikaciji ogromne mase mekih
informacija koje nisu od javnog interesa. Međutim, za potvrđivanje tvrdih informacija nema dovoljno
kapaciteta u eksternoj reviziji. Neophodna je integracija interne revizije sa eksternom revizijom u cilju brzog i
efikasnog proširenja revizorske kapacitete u celini, za potrebe dosledne primene nove teorije tvrdih i mekih
finansijskih informacija.
Jedno od mogućih rešenja u budućoj reorganizaciji revizorske profesije, ali ne i jedino, moglo bi biti
postavljanje integralne organizacije revizije po vertikali koja odražava veličinu, složenost i odgovornost prema
veličini i složenosti subjekata revizije. Privredni ciljevi subjekata revizije usmereni su ka podsticanju bržeg
privrednog razvoja Da bi se to postiglo neophodno je organizovanje jedinstvene funkcije javne nezavisne
revizije po nivoima veličine i složenosti subjekata revizije i to:
(a) ovlašćeni revizor (za srednja i manje tehnološki složene organizacije),
(b) viši ovlašćeni revizor (za veće i tehnološki i poslovno složenije organizacije) i
(c) generalni ovlašćeni revizor (za javna i državna složena preduzeća, velike privatne korporacije, velike
banke i osiguravajuće organizacije, budžet Republike, pokrajine i grada Beograda).
Pored integracije revizorske profesije i ustanovljavanja novog statusa ovlašćenih revizora, kako je napred
izloženo, drugi strateški cilj je preciziranje nadležnosti u izvršavanju zadataka revizorske struke. Revizorski
resursi su rasuti po širini profesionalnih aktivnosti sa drugim nerevizorskim uslugama, što značajno utiče na
smanjenje kapaciteta i kvaliteta regularne revizije, a što nije u funkciji primene nove teorije informacija.
VIII. ZAVRŠNE NAPOMENE
Ovaj rad je baziran na istraživanjima ispravnosti prikazanih značajnih bilansnih stavki u finansijskim
izveštajima, koji su sastavljeni u prethodnom periodu i predati APR u cilju njihove reklasifikacije prema
ključnim elementima nove teorije tvrdih i mekih informacija. Istraživanja su obuhvatila finansijske izveštaje
grupe od 20 izabranih državnih i javnih preduzeća, kao i nekih većih preduzeća u restrukturiranju, sastavljeni
prema važećoj zakonodavnoj regulativi i javno dostupni. U definisanim detekcionim analizama od strane
autora ovog rada, nisu menjane bilansne stavke, koje su preduzeća u svojim finansijskim izveštajima predali
APR. Detekcionim analizama otkrivene su brojne neregularnosti u posmatranim finansijskim izveštajima, kao
sto je prikazivanje dela gubitka peko visine kapitala, kao aktivno vremensko razgraničenje i fiktivno povećanje
imovine? Uočeni su značajni iznosi neopravdanih ili nevraćenih datih avansa za nabavku usluga i materijala,
na dan bilansiranja. Dati neopravdani avansi prikazani su kao nemonetarna bilansna stavka (fiktivno povećanje
zaliha). U pitanju su čisto monetarne stavke, kao nevraćeno novčano potraživanje? Prisutna je pogrešna
primena metode fer vrednosti prilikom procenjivanja vrednosti trajne imovine. Javno preduzeće koje u zadnjih
deset godina nije ulagalo u remont i neophodnu revitalizaciju svojih osnovnih sredstva, već je svake godine
revalorizovalo i povećavalo vrednost trajne imovine za 24-29%, kako bi se stvorilo "prostor" mekih informacija
za pokriće enormnih gubitaka do visine kapitala. Neistinitim prikazivanjem finansijske pozicije u stvari je
korišćeno za dobijanje značajnih državnih donacija? Posebno se ističe primer prikazivanja značajnog iznosa
negativne imovine (veće obaveze nego ukupna imovina sa revalorizacijom). Tome se dodaje primer kod jednog
velikog preduzeća u restrukturiranju da su ukupni varijabilni troškovi iznosili više od ukupno ostvarenog i
priznatog prihoda. Izvršena istraživanja su u potpunosti su prikazala primenljivost i u našim uslovima nove
teorije tvrdih i mekih finansijskih informacija.
Kraj dvadesetog veka karakterišu brojni veliki računovodstveni skandali, velike finansijske i poreske
prevare, krahovi na finansijskim tržištima, pojava velikih monetarnih poremećaja izazvani velikim
nekontrolisanim budžetskim deficitima, sto je dovelo do lančanih recesionih procesa. Svemu tome su doprinele
nekontrolisano povećanje strateških komunikacija sa mekim (neverifikovanim) informacijama.
Meka računovodstvena i poreska regulativa, sa slabim kvalitetom delovanja interne i eksterne revizije
predstavljaju latentnu opasnost za ponavljanje finansijskih kriza u budućnosti. Zbog toga je neophodno
energično pristupiti pripremama i obuci revizora za primenu nove teorije tvrdih i mekih finansijskih informacija.
Ne isključuje se mogućnost da je ovaj prikaz nove teorije tvrdih i mekih finansijskih informacija mogao
bolje i efektnije predstaviti. Nadamo se da je blagovremeno upoznavanje akademske javnosti i regulatornih tela,
kao i svih drugih zainteresovanih lica podstaći brže otpočinjanje dugoročnih priprema za ovladavanje novom
teorijom tvrdih i mekih finansijskih informacija i njenoj blagotvornoj primeni u praksi..
LITERATURA
Bertomeu J. & Marinovic I. (2016). A Theory of Hard and Soft Information, The Accounting Review - A
Journal of the American Accounting Association, 91 (1), 1-22.
Kothari S.P. & Lester R. (2012). The Role of Accounting in the Financial Crisis – Lessons for the Future,
journal of Accounting Horizons - A Journal of the American Accounting Association, 26 (2), 335-352.
Lopez O.L. & Hiebl M.R.W. Management Accounting in small and Medium Sized Enterprises: Current
Knowledge and Avenues for Future Research, Journal of Management Accounting Research - Journal of the
American Accounting Association, 27 (1), 81-119.
Arens A. A., Elder J. R. & Beasley S. M. (2003). Auditing and Assurance Services: An Integrated Approach,
Ninth Edition, 729.
Dragojević D. (2007). Primenjena revizija u privredi i javnom sektoru, strana 545, Beograd: Građevinska
knjiga AD, sada Stylos d.o.o.
Simunic A., D., Ye M. & Zhang P. (2015). Audit Quality, Auditing Standards and Legal Regimes:
Imlicational Auditing Standards, Journal of International Accounting Research, Publication of AAA American
Accounting Association, 14 (2), 221-234.
Klassen K., Lisowsky P. and Mescal D. (2016). The Role of Auditors, non Auditors, and Internal Auditor in
Corporate Tax Aggressiveness, The Accounting Review, A Journal of the American Accounting Association, 91
(1), 179-206.
Dragojević D. (2007). Englesko-srpski i srpsko-engleski REČNIK osnovnih termina računovodstva, revizije i
informatike, drugo dopunjeno izdanje, strana 453, Beograd: "Građevinska knjiga Ad, sada Stylos d.o.o.
A New Theory of Hard and Soft Information
Abstract- A new theory is created, as their creators, professors Bertomeu and Martinovic from Baruch College and
Stanford University called it A Theory of Hard and Soft Information, which, along with the consistent implementation, should
provide greater public safety for users of financial information from fraudulent financial reports, and through them to the
more efficient prevention of increased financial fraud and even more dangerous financial crime. The authors first define and
classify the existence of two directions in communicating with financial information and theoretically prove the existence of
a large qualitative difference in value between the hard and soft financial information to their users. The hard information,
according to the authors, were verified by an authorized person, and therefore they are reliable and provide security to their
customers when using them to make strategic business and investment decisions, as well as other important operational
decisions. On the other hand, unverified financial information, such as risk assessment, or different financial explanations for
the press and other media, reports of the book value of shares, outside the regular stock exchange trading, unreliable
estimated trademark and other similar intangible assets are considered to be soft, and therefore risky and dangerous financial
information. Because of the importance of timely informing our public, especially the regulatory and business environment,
about new fundamental changes in the accounting and auditing regulations, from ways of bookkeeping, preparation of
financial reports to certifying their correctness by external authorized independent auditors, this concise statement of the new
theory of financial information and underlying financial reporting reforms is prepared.
Keywords– cheap talk, explanations, verification, financial reporting, audit quality.
PRILOG A
DETEKCIONA ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA
Bilans uspeha preduzeća: KONCERNA FARMAKOM M.B. DOO ŠABAC
(prema važećim IAS-IFRS Međunarodnim računovodstvenim standardima) u 000 RSD
Grupa
računa
Bilansna pozicija AOP 2013 2012 2011 2010
PRIHODI
I) Poslovni prihodi 60+61 1.Prihodi od prodaje 202 5.019.485 20.418.525 13.999.425 11.822.440
manje varijabilni troškovi:
50 2. Nabavna vrednost prod.robe 208 4.121.053 18.799.762 11.839.139 10.898.423
51 3. Troškovi materijala izrade 209 508.639 1.127.924 740.170 509.695
4. Svega varijabilni troš (2+3) 4.629.692 19.927.686 12.579.309 11.408.118
5. Marginalna dobit ( 1-4) 389.793 490.839 1.420.116 414.322
II) Ostali prihodi 64+65 6. Ostali poslovni prihodi 206 58.230 64.646 53.138 73.299 62+63 7. Korekcija prihoda neto (+/-) 203+204
+205 -399.652 4.259.462 3.366.746 1.870.602
8. Svega ostali prihodi (6+7) -341.422 4.324.108 3.419.884 1.943.901 9. Operativan dobit (gubitak) (5+8) 48.371 4.814.947 4.840.000 2.358.223
RASHODI
III) Fiksni rashodi 52 10. Troškovi zarada i naknada 210 470.538 627.871 393.288 290.284 54 11. Troškovi amortizacije 211 148.152 130.679 99.639 116.081
53+55 12. Ostali poslovni rashodi 212 326.850 764.447 531.560 272.686
13. Svega fiksni troškovi 10+11
+12 945.540 1.522.997 1.024.487 679.051
IV) Poslovna dobit (gubitak) (9.-13.) -897.169 3.291.950 3.815.513 1.679.172
66 V) Finansijski prihodi 215 85.682 160.472 204.530 583.894
56 VI) Finansijski rashodi 216 2.429.800 3.029.769 2.912.107 1.661.611 67+68 VII) Ostali prihodi 217 109.162 11.591 2.013 20.632 57+58 VIII) Ostali rashodi 218 105.124 232.731 761.708 22.689
14.Neto rezul. Fin i ostal. prih (V-VIII) -2.340.080 -3.090.437 -3.467.272 -1.079.774
V) DOBIT REDOVNOG POSL (IV-14.) 0 201.513 348.241 599.398
VI) GUBITAK REDOV. POSL. (IV-14.) -3.237.249 0 0 0
69-59 VII) Neto dobit obustav. posl. 221 0 3.385 0 0
59-69 VIII) Neto gubit. obustav.posl 222 333 0 80.963 0
REZULTAT POSL. PERIODA
IX) Dobit pre oporezivanja 223 0 204.898 267.278 599.398
X) Gubitak pre oporezivanja 224 3.237.582 0 0 0 721+722 15. Porez na dobit 225+226
+227 17.473 -49.238 -98.146 -438
723 16. Isplaćena lična prim. posl. 228 0 0 0 0
XI NETO DOBITAK (GUBITAK) 229-230 -3.220.109 155.660 169.132 598.960
17. Deo koji pripada većinskom vlasn.
18. Deo koji pripada manjinskom valsn.
Zarada po akciji ©DD DetekanalizaBU_Farmakom_koncernMB2013 Sastavio: Dejan Milčič
Kontrolisao: Dragutin Dragojević
PRILOG B
DETEKCIONA ANALIZA FINANSIJSKE POZICIJE
Bilansa stanja preduzeća: KONCERNA FARMAKOM M.B. DOO ŠABAC
( prema važećim IFRS Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja) u 000 RSD
Grupa
računa
Bilansna pozicija AOP 2013 2012 2011 2010
IMOVINA
I) Trajna imovina
011 Trgovački znak deo004 0 0 0 0
011 Ostala nematerijalna trajna imo deo004 197.258 123.964 4.288 3.679
012 Goodwill 003 0 0 0 0
02 Materijalna-nekret. post. oprema 006+007 8.528.452 8.620.244 3.148.636 2.908.336
03 Finansijska trajna imovina 009 5.123.006 5.155.986 3.536.174 3.506.225
Svega trajna imovina 001 13.848.716 13.900.194 6.689.098 6.418.240
II) Tekuća (obrtna) imovina
24 Gotovina i gotov. ekvivalenti 019 64 2.387.506 156.364 26.677
20,21,22 Potraživanja od dužnika i ostal. 016+017 899.536 821.496 2.411.763 2.131.221
23 Kratkoročni finansijski plasm. 018 3.621.300 305.941 726.285 425.810
27,28 PDV i aktiv. vrem. razgran. 020 403.146 627.083 162.122 771.785 10-13,15 Svi oblici obrtnih zaliha 013 13.869.788 14.454.648 9.790.202 5.740.250
14 Trajna sred. namenjena prodaji 014 0 0 0 0
288 Odložena poreska sredstva 021 0 0 0 5.071
Svega tekuća imovina 015 18.793.834 18.596.674 13.246.736 9.100.814
UKUPNO IMOVINA (I+II) 32.642.550 32.496.868 19.935.834 15.519.054
B) OBAVEZE
III) Tekuće obaveze
43,44 Obaveze iz poslovanja 119 7.506.773 7.199.518 5.603.683 3.433.988
42 Kratkoročne finansijs. obaveze 117 13.542.829 9.780.729 6.067.108 5.408.932
45,46 Ostale kratkoročne obaveze 120 2.438.108 1.480.309 230.460 26.102
48,49 Sve tekuće poreske obaveze 121,122, 123
773.785 873.306 105.601 8.708
Svega tekuće obaveze 116 24.261.495 19.333.862 12.006.852 8.877.730
Imovina manje tekuće obaveze 8.381.055 13.163.006 7.928.982 6.641.324
IV) DUGOROČNE OBAVEZE
40 Dugoročna rezervisanja 112 8.623 27.756 29.032 0
41 Sve dugoročne obaveze 113 4.864.981 6.394.986 5.773.878 4.481.907
Manje dugoročne obaveze 111 4.873.604 6.422.742 5.802.910 4.481.907
NETO IMOVINA 3.507.451 6.740.264 2.126.072 2.159.417
VLASNIČKA GLAVNICA
30 Kapital (akcijski, ulozi, udeli) 102 431 431 13.370 13.370
32 Statutarne rezerve 104 0 0 1.578 1.578
33 Revalorizacione rezerve 105 4.530.682 4.530.682 201.350 201.350
332,333 Nerealizovani dobici/gubici po
osnovu HoV
106-107 -97.907 -85.203 -124.404 -21.927
34 Zadržana dobit -neraspoređena 108 2.294.354 2.294.354 2.034.178 1.965.046
GUBITAK 109 3.220.109 0 0 0
NETO VLASN. GLAVNICA 101 3.507.451 6.740.264 2.126.072 2.159.417
NEGATIVAN KAPITAL 101 0 0 0 0
Deo većinskog vlasnika 0 0 0 0
Deo manjinskog vlasnika 0 0 0 0 ©DD DetekanalizaBS_Farmakom_koncernMB2013 Sastavio: Dejan Milčić
Kontrolisao: Dragutin Dragojević
PRILOG C
DETECTION ANALYSE OF RECOGNISED INCOME AND EXPENSES
Statement of comprehensive income of company: „HIP-PETROHEMIJA“
in restructuring, Pancevo
(applied by IAS-IFRS International Accounting Standards) in 000 RSD
Account
No
Position AOP 2012 2011 2010 2009
INCOME
I) Operating income
60+61 1. Revenue from goods and
services 202 13.877.257 35.831.205 28.314.186 13.660.519
Less variable costs:
50 2. Cost of goods sold 208 4.257 0 4.644 14.067
51 3. Material costs 209 16.642.126 36.428.069 28.989.048 15.066.209
4. Total variable costs (2+3) 16.646.383 36.428.069 28.993.692 15.080.276
5. Marginal profit (1-4) -2.769.126 -596.864 -679.506 -1.419.757
II) Other income
64+65 6. Other operating income 206 7.066 2.609 5.131 171.840
62+63 7. Correction income net (+/-) 203+204-205 239.207 -56.800 618.518 245.907
8. Total other income (6+7) 246.273 -54.191 623.649 417.747
9. Total marg. profit (losses) (5+8) -2.522.853 -651.055 -55.857 -1.002.010
EXPENSES
III) Fixed costs
52 10. Employee expenses 210 2.382.287 2.390.788 1.887.077 3.643.483
54 11. Depreciation expenses 211 1.254.825 1.229.392 1.075.891 1.292.637
53+55 12. Other operating expenses 212 1.615.786 1.940.120 1.235.420 881.942
13. Total fixed costs 10+11+12 5.252.898 5.560.300 4.198.388 5.818.062
IV) Operation profit (losses) (9.-13.) -7.775.751 -6.211.355 -4.254.245 -6.820.072
66 V) Finance income 215 1.268.267 553.857 295.533 219.666
56 VI) Finance expenses 216 5.601.251 2.341.328 2.075.929 2.557.300
67+68 VII) Other income 217 93.931 129.966 580.047 30.197
57+58 VIII) Other expenses 218 598.827 3.279.825 63.104 383.158
14. Net result from Finance
and other income (V-VIII) -4.837.880 -4.937.330 -1.263.453 -2.690.595
V) PROFIT FROM
REGULAR OPERATION
BEFORE TAX
(IV-14.) 0 0 0 0
VI) LOSSES FROM
REGULAR OPERATION (IV-14.) -12.613.631 -11.148.685 -5.517.698 -9.510.667
69-59 VII) Net profit from break
operations 221 0 0 0 0
59-69 VIII) Net losses from break
operations 222 0 0 0 0
PROFIT FOR PERIOD
IX) Profit before tax 223 0 0 0 0
X) Losses before tax 224 -12.613.631 -11.148.685 -5.517.698 -9.510.667
721+722 15. Profit tax 225+226+227 244.808 0 0 0
723 16. Management earning 228
XI NET PROFIT (LOSSES) 229-230 -12.368.823 -11.148.685 -5.517.698 -9.510.667
17. Result of the period
18. Minority interests
Earning per share
©DDDeteksemarezposlBU_PETROHEMIJA_Pancevo(1) Prepared by: Milica Mandic
Controlled by: Dragutin Dragojevic
PRILOG D
DETECTION ANALYSE OF FINANCIAL POSITION
Balance sheet of company: „HIP-PETROHEMIJA“
in restructuring, Pancevo
(applied by IAS-IFRS International Accounting Standards) in 000 RSD
Account
No Position AOP 2012 2011 2010 2009
ASSETS
I) Non-current assets
011 Trade mark part 004 0 0 0 0
011 Other intangible assets part 004 0 0 0 0
012 Goodwill 003 0 0 0 0
02 Property, plants, equipment 006+007 8.276.830 9.197.522 10.469.342 11.481.907
03 Long term financial invest. 009 61.539 221.920 65.175 118.904
Total non-current assets 001 8.338.369 9.419.442 10.534.517 11.600.811
II) Current assets
24 Cash and cash equivalent 019 163.097 16.410 417.725 135.875
20,21,22 Trade receivables 016+017 756.562 734.066 588.750 654.349
23 Short – term investments 018 369.584 372.547 637.329 383.555
27,28 VAT and pre – paid expenses 020 577.501 802.094 2.228.733 1.462.626
10-13,15 Inventories 013 5.242.971 3.891.440 4.137.465 3.049.991
14 Non – current assets available
for sale 014 0 0 0 0
288 Deferred tax assets 021 0 0 0 0
Total current assets 015 7.109.715 5.816.557 8.010.002 5.686.396
TOTAL ASSETS (I+II) 15.448.084 15.235.999 18.544.519 17.287.207
B) LIABILITIES
III) Short – term liabilities
43,44 Trade payables 119 22.491.199 14.689.632 9.369.873 6.374.525
42 Short – term financial
liabilities 117 13.105.359 7.710.228 5.824.540 3.802.505
45,46 Other short – term liabilities 120 4.169.233 1.993.806 1.023.512 2.730.152
48,49 Current tax payable and other
public expenses
121,122,
123 1.657.366 830.747 354.659 117.058
Total current – liabilities 116 41.423.157 25.224.413 16.572.584 13.024.240
Total assets less current
liabilities -25.975.073 -9.988.414 1.971.935 4.262.967
IV) LONG – TERMS
LIABILITIES
40 Long – term provisions 112 597.480 644.885 88.957 93.110
41 Long – term liabilities 113 2.878.438 6.439.116 9.650.740 11.914.953
Less long – term liabilities 3.475.918 7.084.001 9.739.697 12.008.063
NET ASSETS -29.450.991 -17.072.415 -7.767.762 -7.745.096
EQUITY
30 Share capital 102 0 0 0 0
32 Statutory reserves 104 0 0 0 0
33 Revaluation reserves 105 0 0 0 0
34 Retained earnings 108 0 0 0 0
TOTAL EQUITY 101 0 0 0 0
NEGATIVE CAPITAL -29.450.991 -17.072.415 -7.767.762 -7.745.096
Part majority owner
Part minority owner
©DD DeteksemafinpozBS_PETROHEMIJA_Pancevo(2) Prepared by: Milica Mandic
Controlled by: Dragutin Dragojevic
PRILOG E
DETEKCIONA ŠEMA REZULTATA POSLOVANJA
Konsolidovani bilans uspeha preduzeća: RTB Bor Grupa
(prema važećim IAS-IFRS Međunarodnim računovodstvenim standardima) u 000 RSD
Grupa
računa
Bilansna pozicija AOP 2013 2012 2011 2010
PRIHODI
I) Poslovni prihodi 60+61 1.Prihodi od prodaje 202 29.659.326 29.571.600 23.895.732 14.590.964
manje varijabilni troškovi:
50 2. Nabavna vrednost prod.robe 208 390.059 301.010 185.500 132.848
51 3. Troškovi materijala izrade 209 14.362.538 12.429.716 10.324.460 7.825.442
4. Svega varijabilni troš (2+3) 14.752.597 12.730.726 10.509.960 7.958.290
5. Marginalna dobit ( 1-4) 14.906.729 16.840.874 13.385.772 6.632.674
II) Ostali prihodi 64+65 6. Ostali poslovni prihodi 206 65.581 44.736 94.214 90.958 62+63 7. Korekcija prihoda neto (+/-) 203+204
+205 (697.170) 1.029.900 (335.908) 3.707.925
8. Svega ostali prihodi (6+7) (631.589) 1.074.636 (241.694) 3.798.883 9. Operativan dobit (gubitak) (5+8) 14.275.140 17.915.510 13.144.078 10.431.557
RASHODI
III) Fiksni rashodi 52 10. Troškovi zarada i naknada 210 7.863.471 7.365.223 6.064.575 4.566.244 54 11. Troškovi amortizacije 211 1.831.965 1.652.501 1.211.688 860.331
53+55 12. Ostali poslovni rashodi 212 3.957.159 3.457.079 2.701.248 2.235.494
13. Svega fiksni troškovi 10+11
+12 13.652.595 12.474.803 9.977.511 7.662.069
IV) Poslovna dobit (gubitak) (9.-13.) 622.545 5.440.707 3.166.567 2.769.488
66 V) Finansijski prihodi 215 1.721.859 1.783.065 1.982.674 1.210.901
56 VI) Finansijski rashodi 216 2.355.114 6.146.771 5.742.700 6.081.677 67+68 VII) Ostali prihodi 217 690.929 1.813.058 1.454.607 2.972.185 57+58 VIII) Ostali rashodi 218 415.825 993.032 1.617.420 794.283
14.Neto rezul. Fin i ostal. prih (V-VIII) (358.151) (3.543.680) (3.922.839) (2.692.874)
V) DOBIT REDOVNOG POSL (IV-14.) 264.394 1.897.027 0 76.614
VI) GUBITAK REDOV. POSL. (IV-14.) 0 0 (756.272) 0
69-59 VII) Neto dobit obustav. posl. 221 0 0 0 0
59-69 VIII) Neto gubit. obustav.posl 222 150.969 13.558 44.615 48.883
REZULTAT POSL. PERIODA
IX) Dobit pre oporezivanja 223 113.425 1.883.469 0 27.731
X) Gubitak pre oporezivanja 224 0 0 800.887 0 721+722 15. Porez na dobit 225+226
+227 22.508 6.534 0 0
723 16. Isplaćena lična prim. posl. 228 0 0 0 0
XI NETO DOBITAK (GUBITAK) 229-230 90.917 1.876.935 (800.887) 27.731
17. Deo koji pripada većinskom vlasn.
18. Deo koji pripada manjinskom valsn.
Zarada po akciji
©DD DeteksemarezposlBUkonsolid_RTB_Bor(1)2013dopuna Sastavio: Dejan Milčić
Kontrolisao: Dragutin Dragojević
PRILOG F
DETEKCIONA ANALIZA FINANSIJSKE POZICIJE
Konsolidovani bilans stanja preduzeća: RTB Bor Grupe
( prema važećim IFRS Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja) u 000 RSD
Grupa
računa
Bilansna pozicija AOP 2013 2012 2011 2010
IMOVINA
I) Trajna imovina
011 Trgovački znak deo004 0 0 0 0
011 Ostala nematerijalna trajna imo deo004 607.017 581.552 318.766 193.587
012 Goodwill 003 0 0 0 0
02 Materijalna-nekret. post. oprema 006+007 43.470.485 37.160.375 26.425.988 15.682.472
03 Finansijska trajna imovina 009 844.327 843.893 755.984 771.223
Svega trajna imovina 001 44.921.829 38.585.820 27.500.738 16.647.282
II) Tekuća (obrtna) imovina
24 Gotovina i gotov. ekvivalenti 019 174.384 102.325 297.794 684.779
20,21,22 Potraživanja od dužnika i ostal. 016+017 4.209.815 4.249.575 3.869.930 4.514.288
23 Kratkoročni finansijski plasm. 018 640.235 2.243.878 621.542 643.989
27,28 PDV i aktiv. vrem. razgran. 020 718.639 590.901 266.052 327.060 10-13,15 Svi oblici obrtnih zaliha 013 8.163.293 9.404.316 9.012.939 7.839.607
14 Trajna sred. namenjena prodaji 014 0 0 0 77.220
288 Odložena poreska sredstva 021 0 0 0 0
Svega tekuća imovina 015 13.906.366 16.590.995 14.068.257 14.086.943
UKUPNO IMOVINA (I+II) 58.828.195 55.176.815 41.568.995 30.734.225
B) OBAVEZE
III) Tekuće obaveze
43,44 Obaveze iz poslovanja 119 15.402.817 14.852.156 14.157.343 13.757.726
42 Kratkoročne finansijs. obaveze 117 16.797.626 16.732.031 14.445.991 13.292.417
45,46 Ostale kratkoročne obaveze 120 10.527.865 9.638.694 10.576.571 9.101.092
48,49 Sve tekuće poreske obaveze 121,122,
123 4.375.041 3.174.248 1.852.851 1.566.697
Svega tekuće obaveze 116 47.103.349 44.397.129 41.032.756 37.717.932
Imovina manje tekuće obaveze 11.724.846 10.779.686 536.239 (6.983.707)
IV) DUGOROČNE OBAVEZE
40 Dugoročna rezervisanja 112 0 0 0 0
41 Sve dugoročne obaveze 113 33.531.122 32.693.856 24.219.748 15.898.548
Manje dugoročne obaveze 111 33.531.122 32.693.856 24.219.748 15.898.548
NETO IMOVINA negativna (21.806.276) (21.914.170) (23.683.509) (22.882.255)
VLASNIČKA GLAVNICA
30 Kapital (akcijski, ulozi, udeli) 102 0 0 0 0
32 Statutarne rezerve 104 0 0 0 0
33 Revalorizacione rezerve 105 0 0 0 0
34 Zadržana dobit -neraspoređena 108 0 0 0 0
NETO VLASN. GLAVNICA 101 0 0 0 0
NEGATIVAN KAPITAL (21.806.276) (21.914.170) (23.683.509) (22.882.255)
Deo većinskog vlasnika
Deo manjinskog vlasnika
©DD DeteksemafinpozBSkonsolid_RTB_Bor(2)2013dopuna
Sastavio: Dejan Milčić
Kontrolisao: Dragutin Dragojević
PRILOG G
DETEKCIONA ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA
Bilans uspeha preduzeća: JP „Železnice Srbije“ A.D. Beograd
(prema važećim IAS-IFRS Međunarodnim računovodstvenim standardima) u 000 RSD
Grupa
računa
Bilansna pozicija AOP 2013 2012 2011 2010
PRIHODI
I) Poslovni prihodi 60+61 1.Prihodi od prodaje 202 10.788.253 9.865.225 11.074.346 10.966.770
manje varijabilni troškovi:
50 2. Nabavna vrednost prod.robe 208 0 0 2.234 24.237
51 3. Troškovi materijala izrade 209 4.135.476 4.473.875 4.479.659 3.578.876
4. Svega varijabilni troš (2+3) 4.135.476 4.473.875 4.481.893 3.603.113
5. Marginalna dobit ( 1-4) 6.652.777 5.391.350 6.592.453 7.363.657
II) Ostali prihodi 64+65 6. Ostali poslovni prihodi 206 14.165.867 15.332.535 15.939.153 14.581.129 62+63 7. Korekcija prihoda neto (+/-) 203+204
+205 46.285 19.786 26.960 55.061
8. Svega ostali prihodi (6+7) 14.212.152 15.352.321 15.966.113 14.636.190 9. Operativan dobit (gubitak) (5+8) 20.864.929 20.743.671 22.558.566 21.999.847
RASHODI
III) Fiksni rashodi 52 10. Troškovi zarada i naknada 210 15.442.407 15.328.608 14.235.368 13.814.203 54 11. Troškovi amortizacije 211 5.377.024 5.536.503 5.101.431 6.781.860
53+55 12. Ostali poslovni rashodi 212 4.290.187 5.364.138 7.182.808 6.500.475
13. Svega fiksni troškovi 10+11
+12 25.109.618 26.229.249 26.519.607 27.096.538
IV) Poslovna dobit (gubitak) (9.-13.) -4.244.689 -5.485.578 -3.961.041 -5.096.691
66 V) Finansijski prihodi 215 581.587 428.983 3.225.702 600.770
56 VI) Finansijski rashodi 216 1.965.806 6.467.803 6.121.714 12.483.039 67+68 VII) Ostali prihodi 217 1.204.672 731.588 23.057.027 975.191 57+58 VIII) Ostali rashodi 218 3.069.590 2.228.233 3.107.428 762.832
14.Neto rezul. Fin i ostal. prih (V-VIII) -3.249.137 -7.535.465 17.053.587 -11.669.910
V) DOBIT REDOVNOG POSL (IV-14.) 0 0 13.092.546 0
VI) GUBITAK REDOV. POSL. (IV-14.) -7.493.826 -13.021.043 0 -16.766.601
69-59 VII) Neto dobit obustav. posl. 221 0 0 0 0
59-69 VIII) Neto gubit. obustav.posl 222 25.218 25.701 171.925 122.017
REZULTAT POSL. PERIODA
IX) Dobit pre oporezivanja 223 0 0 12.920.621 0
X) Gubitak pre oporezivanja 224 7.519.044 13.046.744 0 16.888.618 721+722 15. Porez na dobit 225+226
+227 -178.961 -3.844.233 -240.516 -554.400
723 16. Isplaćena lična prim. posl. 228 0 0 0 0
XI NETO DOBITAK (GUBITAK) 229-230 -7.698.005 -16.890.977 12.680.105 -17.443.018
17. Deo koji pripada većinskom vlasn.
18. Deo koji pripada manjinskom vlasn.
Zarada po akciji
©DD deteksemarezposJPŽeleznicaSrbije2013 Sastavili: Dejan Milčič i Slobodan Đurić
Kontrolisao: Dragutin Dragojević
PRILOG H
DETEKCIONA ANALIZA FINANSIJSKE POZICIJE
Konsolidovan bilansa stanja preduzeća: JP „ Železnice Srbije“ A.D. Beograd
( prema važećim IFRS Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja) u 000 RSD
Grupa
računa
Bilansna pozicija AOP 2013 2012 2011 2010
IMOVINA
I) Trajna imovina
011 Trgovački znak deo004 0 0 0 0
011 Ostala nematerijalna trajna imo deo004 18.485 27.074 22.803 31.718
012 Goodwill 003 0 0 0 0
02 Materijalna-nekret. post. oprema 006+007 266.837.412 269.718.406 271.323.818 211.413.883
03 Finansijska trajna imovina 009 3.315.851 3.234.543 3.366.934 3.313.343
Svega trajna imovina 001 270.171.748 272.980.023 274.713.555 214.758.944
II) Tekuća (obrtna) imovina
24 Gotovina i gotov. ekvivalenti 019 906.485 2.040.731 1.062.754 1.612.317
20,21,22 Potraživanja od dužnika i ostal. 016+017 2.721.749 2.308.675 4.924.983 5.561.002
23 Kratkoročni finansijski plasm. 018 235.609 179.001 179.467 231.796
27,28 PDV i aktiv. vrem. razgran. 020 1.629.378 1.489.150 1.374.478 1.062.501 10-13,15 Svi oblici obrtnih zaliha 013 2.669.813 3.126.389 3.356.922 3.139.704
14 Trajna sred. namenjena prodaji 014 0 0 0 0
288 Odložena poreska sredstva 021 0 0 6.223 4.631
Svega tekuća imovina 015 8.163.034 9.143.946 10.904.827 11.611.951
UKUPNO IMOVINA (I+II) 278.334.782 282.123.969 285.618.382 226.370.895
B) OBAVEZE
III) Tekuće obaveze
43,44 Obaveze iz poslovanja 119 8.938.260 8.413.962 8.438.367 8.050.419
42 Kratkoročne finansijs. obaveze 117 14.617.697 9.014.672 28.482.972 25.421.057
45,46 Ostale kratkoročne obaveze 120 2.259.518 2.019.663 2.265.249 8.002.964
48,49 Sve tekuće poreske obaveze 121,122, 123
15.574.011 15.189.421 11.365.987 6.248.567
Svega tekuće obaveze 116 41.389.486 34.637.718 50.552.575 47.723.007
Imovina manje tekuće obaveze 236.945.296 247.486.251 235.065.807 178.647.888
IV) DUGOROČNE OBAVEZE
40 Dugoročna rezervisanja 112 4.088.168 3.701.598 2.325.482 2.142.009
41 Sve dugoročne obaveze 113 28.770.466 33.100.688 32.730.384 52.244.227
Manje dugoročne obaveze 111 32.858.634 36.802.286 35.055.866 54.386.236
NETO IMOVINA 204.086.662 210.683.965 200.009.941 124.261.652
VLASNIČKA GLAVNICA
30 Kapital (akcijski) 102 285.679.887 282.661.347 254.318.064 249.229.942
32 Statutarne rezerve 104 31.746 33.986 30.823 30.823
33 Revalorizacione rezerve 105 64.838.034 66.419.122 66.654.656 8.870.863
332,333 Nerealizovani dobici/gubici HoV 106-107 1.066 -2.182 779 7.525
34 Zadržana dobit -neraspoređena 108 431.663 444.981 13.006.639 310.688
GUBITAK 109 146.895.734 138.873.289 134.001.020 134.188.189
NETO VLASNIČKA GLAVN. 101 204.086.662 210.683.965 200.009.941 124.261.652
NEGATIVAN KAPITAL 101 0 0 0 0
Deo većinskog vlasnika 0 0 0 0
Deo manjinskog vlasnika 0 0 0 0
©DD DeteksemafinpozJPŽelezniceSrbije_konsolidovani Sastavili: Dejan Milčič i Slobodan Đurić
Kontrolisao: Dragutin Dragojević ◎FINIZ2016_DragojevicKrstajicDikic_Teorija tvrdih i mekih finansijskih informacija-finalno(2)
Top Related