SMJERNICE ZA FITOSANITARNU
KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG
MATERIJALA NA PRISUSTVO
Diaporthe vaccinii
Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja
Босна и Херцеговина Министарство спољне трговине и економских односа БиХ Управа БиХ за заштиту здравља биља
SMJERNICE SMJERNICE ZA FITOSANITARNU
KONTROLU I UZORKOVANJE
BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO
Diaporthe vaccinii
Autor:
dr. sc. Tatjana Masten Milek
Izdavač:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja
Maršala Tita 9a, 71000 Sarajevo
E-mail: [email protected] www.uzzb.gov.ba
Pripremljeno uz potporu USAID/Sweden FARMA II projekta
Sarajevo, 2019. godine
Fotografija na naslovnoj strani: Sušenje izbojaka borovnice uslijed napada Diaporthe vaccinii
(foto: D. Ivić)
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI
Pripremu ove publikacije omogućile su Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i
Vlada Kraljevine Švedske (Sweden). Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta
autora i ne moraju odražavati stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID),
Vlade Sjedinjenih Američkih Država ili Vlade Kraljevine Švedske.
Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja
Босна и Херцеговина Министарство спољне трговине и економских односа БиХ Управа БиХ за заштиту здравља биља
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
KAZALO
UVOD.........................................................................................................................................................................5
Diaporthe vaccinii - rak i sušenje izbojaka američke borovnice i brusnice ....................................................6
Rasprostranjenost i značenje ............................................................................................................................6
Domaćini ...............................................................................................................................................................7
Simptomi ................................................................................................................................................................7
Biologija ..................................................................................................................................................................9
Prijenos i širenje ................................................................................................................................................ 10
Postupak vizualnih pregleda i uzimanja uzoraka ........................................................................................ 10
Identifikacija........................................................................................................................................................ 10
Rizik u Europi i BiH .......................................................................................................................................... 11
Mjere zaštite ...................................................................................................................................................... 13
LITERATURA ......................................................................................................................................................... 15
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
5
UVOD
Diaporthe vaccinii fitopatogena je gljiva. Nesavršeni stadij (anamorf) je Phomopsis vaccinii. Za razliku
od brojnih drugih Diaporthe (Phomopsis) vrsta, gljiva je specijalizirani patogen i napada biljke iz
roda Vaccinium. Među kulturama, najvažniji domaćin je američka borovnica, a može se javiti i na
brusnici.
Ova gljiva još uvijek je regulirana kao karantenski štetni organizam na teritoriju EU. Usprkos
tome što je uvršten u listu „štetnih organizama za koje nije poznato da se javljaju na teritoriju
Unije”, od 2000. godine i stupanja na snagu Direktive 2000/29/EC, D. vaccinii nađen je u nekoliko
zemalja EU (Nizozemska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Estonija). Bez obzira na to, fitosanitarne
mjere nikada nisu bile drastične niti su kao takve opravdane. Utvrđeno je da D. vaccinii ne
uzrokuje veće štete. Uslijed svega navedenog, došlo je do zahtjeva nekih zemalja da se D. vaccinii
ukloni s karantenske liste. Zahtjev se temeljio na znanstvenim spoznajama i mišljenjima
stručnjaka. Konačno, početkom 2019. usuglašeno je da novom Uredbom 2016/2031, kojom će od
prosinca 2019. godine biti regulirano biljno zdravstvo u EU, D. vaccinii više neće biti karantenski
štetni organizam. Njegova prisutnost kontrolirat će se u sadnom materijalu borovnice i brusnice.
Kao takav, D. vaccinii imat će status ne-karantenskog reguliranog štetnog organizma (‘RNQP’).
Taksonomija prema EPPO Global Database (2001):
Vrsta: Diaporthe vaccinii Shear
Rod: Diaporthe
Porodica: Diaporthaceae
Red: Diaporthales
Razred: Sordariomycetes
Odjel: Ascomycota
Carstvo: Mycota (Fungi)
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
6
Diaporthe vaccinii - rak i sušenje izbojaka američke
borovnice i brusnice
Rasprostranjenost i značenje
D. vaccinii potječe iz Sjeverne Amerike gdje je prirodno raširen. Tamo se javlja na borovnicama
koje se uzgajaju (nekoliko kultiviranih vrsta). Gljiva D. vaccinii prvi puta nađena je u Europi u
razdoblju 2000./2002. u Litvi (EPPO, 2004). U Europi, njegova prisutnost nije temeljito istražena.
D. vaccinii nađena je u nekoliko zemalja EU (Nizozemska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Estonija)
(EPPO, 2018). Pretpostavlja se da ova gljiva ima širi areal i da bi mogla biti prisutna u većini
zemalja gdje se uzgaja američka borovnica. Proširenost štetnog organizma D. vaccinii u Europi i
svijetu prikazana je na karti 1.
Karta 1. Raširenost D. vaccinii u svijetu i Europi (EPPO, 2018)
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
7
Domaćini
D. vaccinii je specijalizirani patogen koji ima uzak krug domaćina. Za razliku od brojnih drugih
Diaporthe (Phomopsis) vrsta, gljiva je specijalizirani patogen i napada biljke iz roda Vaccinium. Od
poljoprivrednih kultura, D. vaccinii javlja se na američkoj borovnici (Vaccinium corymbosum) i
brusnici (V. macrocarpon). Među samoniklim biljkama, domaćini štetnog organizma D. vaccinii
mogu biti obična (europska) borovnica (V. myrtillus), europska brusnica (V. vitis-idaea), mala
borovnica (V. oxycoccos) i druge samonikle borovnice i brusnice.
Simptomi
Simptomi koje uzrokuje D. vaccinii tipični su za bolesti tipa „gljivičnog raka” na drvenastim
domaćinima. Gljiva živi u drvu i polako ga razara. Prvi simptomi su sušenje vrhova izbojaka,
nakon čega može doći do sušenja čitavih izbojaka (slika 1.) ili dijelova krošnje. Simptomi se često
javljaju od vrha izbojaka (slika 2). Zaraženi izbojci poprimaju ljubičasto-smeđu boju na kojima se
nakon nekog vremena javlja obilje piknida (plodišta) gljive. Sušenje i gubitak turgora na vrhovima
izdanaka prvi je simptom koji može upućivati na zarazu s D. vaccinii (slika 3.). Na presjeku
zaraženih izbojaka jasno se vidi nekrotizirano tkivo (slika 4.). Ovaj simptom nije specifičan.
Ukoliko gljiva dođe do korijena, osušiti se mogu čitave biljke. Na presjeku drva, javljaju se
nekroze. Rijetko i sporadično su zabilježene zaraze bobica, na kojima se javlja trulež (Milholland,
1982).
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
8
Slika 2. Sušenje vrhova izbojaka
(foto: D. Ivić)
Slika 1. Sušenje čitavih izbojaka
(foto: D. Ivić)
Slika 3. Sušenje i gubitak turgora
(foto: D. Ivić)
Slika 4. Na presjeku izboja – nekrotizirano
tkivo (foto: D. Ivić)
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
9
Mogućnost zamjene gljive Diaporthe vaccinii s drugim uzročnicima bolesti
Simptomi koje uzrokuje D. vaccinii nisu specifični. Gotovo identične simptome sušenja ili
odumiranja izboja mogu uzrokovati neke druge gljive. Sušenje vrhova izbojaka na američkoj
borovnici često uzrokuje Botrytis cinerea. Propadanje čitavih biljaka borovnice može biti
posljedica, truleži korijena (Phytophthora cinnamomi) (slika 5.) ili napada voluharica, čestih u
nasadima te kulture, te niskih temperatura (slika 6.). Slične simptome mogu uzrokovati i neke
druge vrste, primjerice Godronia cassandrae, Neofusicoccum parvum ili Botryosphaeria dothidea.
Slika 5. Phytophthora cinnamomi na
borovnici (foto: D. Ivić)
Slika 6. Sušenje izbojaka borovnice uslijed
niskih temperatura (foto: D. Ivić)
Biologija
Na američkoj borovnici i kultiviranoj brusnici, D. vaccinii uzrokuje rak i sušenje izboja, palež
mladica, palež pupova i trulež plodova. Do zaraze može doći tijekom cijele vegetacije, a jačina
zaraze i štete ponajviše ovise o osjetljivosti kultivara i klimatskim čimbenicima. Gljiva prezimljuje
na zaraženim biljnim organima i širi se isključivo konidijama. D. vaccinii u biljkama može živjeti i
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
10
kao endofit, bez da uzrokuje simptome. Osim vrste D. vaccinii, na različitim biljkama iz roda
Vaccinium javljaju se i druge gljive iz roda Diaporthe (Phomopsis), među kojima su neke potvrđene
kao patogeni, dok se druge smatraju endofitima (EFSA, 2017, EPPO, 2019). D. vaccinii stvara
plodna tijela – piknide na zaraženom biljnom tkivu. U piknidima se stvara masa nespolnih spora –
konidija.
Prijenos i širenje
Osim zaraženim sadnim materijalom i plodovima, moguće je širenje D. vaccinii i prirodnim
putem. D. vaccinii stvara plodna tijela – piknide na zaraženom biljnom tkivu. U piknidima se
stvara masa nespolnih spora – konidija, koje se šire kišom i zračnim strujanjima. Na veće
udaljenosti taj se štetni organizam prenosi zaraženim sadnim materijalom, koji je glavni način
širenja ove gljive.
ESFA je (2017) detektirala šest različitih puteva unosa D. vaccinii na nova područja: zaraženim
plodovima borovnice, zaraženim plodovima brusnice, zaraženim sadnicama borovnice, zaraženim
sadnicama brusnice, zaraženim biljkama borovnice u teglama i zaraženim biljkama brusnice u
teglama. Glavnim i najvažnijim putem unosa smatra se unos zaraženih sadnica borovnice i
brusnice.
Postupak vizualnih pregleda i uzimanja uzoraka
Uzorci se uzimaju na temelju simptoma. Optimalno vrijeme za uzimanje uzoraka je razdoblje
vegetacije u bilo koje godišnje doba. Uzima se simptomatično tkivo – izbojci, a plodovi samo u
iznimnim slučajevima. Jedna biljka predstavlja jedan uzorak, a u iznimnim slučajevima, mogu se
uzeti i plodovi.
Identifikacija
Simptomi koje uzrokuje D. vaccinii nisu specifični. Identifikacija D. vaccinii vrlo je zahtjevna,
kompleksna i traži specijalističko znanje. Velik je broj vrsta iz roda Diaporthe (Phomopsis) koje su
po morfologiji u čistim kulturama slične, vrlo slične ili čak identične. Iz tog razloga, EPPO
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
11
dijagnostički protokol (EPPO, 2009) ne može se više smatrati prikladnim. Za potvrdu vrste
nužno je sekvenciranje i analiza sekvenci. Nažalost, ITS sekvence znaju biti nedovoljne pa se
češće koriste sekvence elongacijskog faktora (EF) i beta-tubulina (TUB). U nekoliko novih
znanstvenih istraživanja utvrđeno je da se na američkoj borovnici i drugim vrstama iz roda
Vaccinium može naći veći broj srodnih i sličnih Diaporthe vrste (Diaporte eres, D. neotheicola, D.
baccae, D. australoafricana i druge). Upravo zato, molekularne analize na temelju sekvenci nužne
su za identifikaciju vrste D. vaccinii (Lombard et al., 2014).
Rizik u Europi i BiH
D. vaccinii potječe iz Sjeverne Amerike gdje je prirodno raširen. Tamo se javlja na borovnicama
koje se uzgajaju (nekoliko kultiviranih vrsta). Gljiva D. vaccinii prvi puta nađena je u Europi u
razdoblju 2000./2002. u Litvi (EPPO, 2004).
D. vaccinii je specijalizirani patogen koji ima uzak krug domaćina. Ova gljiva je specijalizirani
patogen i napada biljke iz roda Vaccinium. Od poljoprivrednih kultura, D. vaccinii javlja se na
američkoj borovnici (Vaccinium corymbosum) i brusnici (V. macrocarpon). Među samoniklim
biljkama, domaćini štetnog organizma D. vaccinii mogu biti obična (europska) borovnica (V.
myrtillus), europska brusnica (V. vitis-idaea), mala borovnica (V. oxycoccos) i druge samonikle
borovnice i brusnice.
Ova gljiva je još uvijek regulirana kao karantenski štetni organizam na teritoriju EU. Usprkos
tome što je uvršten u listu „štetnih organizama za koje nije poznato da se javljaju na teritoriju
„Unije”, od 2000. godine i stupanja na snagu Direktive 2000/29/EC, D. vaccinii nađen je u
nekoliko zemalja EU (Nizozemska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Estonija) (EPPO, 2019). Bez
obzira na to, fitosanitarne mjere nikada nisu bile drastične niti su kao takve opravdane.
Utvrđeno je da D. vaccinii ne uzrokuje veće štete. Kao takav, došlo je do zahtjeva nekih zemalja
da se D. vaccinii ukloni s karantenske liste. Zahtjev se temeljio na znanstvenim spoznajama i
mišljenjima stručnjaka. Konačno, početkom 2019. usuglašeno je da novom Uredbom 2016/2031,
kojom će od prosinca 2019. godine biti regulirano biljno zdravstvo u EU, D. vaccinii više neće biti
karantenski štetni organizam. Njegova prisutnost kontrolirat će se u sadnom materijalu
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
12
borovnice i brusnice. Kao takav, D. vaccinii imat će status ne-karantenskog reguliranog štetnog
organizma (‘RNQP’).
Bez obzira na manju važnost, D. vaccinii još uvijek je u EU i u BiH reguliran kao karantenski štetni
organizam. Reguliran je na bilju Vaccinium spp. namijenjenom sadnji.
Prema Pravilniku o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih
objekata, D. vaccinii je svrstana kao štetni organizam koji nije prisutan u BiH, na Listi II, Dijelu A i
Odjeljku I (Službeni glasnik BIH, 48/2013).
ESFA (2017) je detektirala šest različitih puteva unosa D. vaccinii na nova područja: zaraženim
plodovima borovnice, zaraženim plodovima brusnice, zaraženim sadnicama borovnice, zaraženim
sadnicama brusnice, zaraženim biljkama borovnice u teglama i zaraženim biljkama brusnice u
teglama. Glavnim i najvažnijim putem unosa smatra se unos zaraženih sadnica borovnice i
brusnice. Osim zaraženim sadnim materijalom i plodovima, moguće je širenje D. vaccinii i
prirodnim putem. D. vaccinii stvara plodna tijela – piknide na zaraženom biljnom tkivu. U
piknidima se stvara masa nespolnih spora – konidija, koje se šire kišom i zračnim strujanjima. Na
veće udaljenosti taj se štetni organizam prenosi zaraženim sadnim materijalom, koji je glavni
način širenja ove gljive. U zemljama EU u kojima je D. vaccinii nađena, fitosanitarne mjere nikada
nisu bile drastične niti su kao takve bile opravdane, budući da ova gljiva nije uzrokovala veće
štete. D. vaccinii smatra se štetnim organizmom niskog rizika u EU (EFSA, 2017). Kako je
napomenuto, D. vaccinii općenito ne uzrokuje veće štete. Postoje bolesti američke borovnice
koje se smatraju gospodarski štetnijima (Phytophthora cinnamomi, Monilinia vaccinii-corymbosi). D.
vaccinii smatra se štetnim organizmom niskog rizika u EU (EFSA, 2017). Američka borovnica se u
BIH nalazi na relativno malim površinama.
Uzevši u obzir navedeno, moguće je očekivati s niskim stupnjem nesigurnosti da bi za BIH kao i
za ostatak Europe, stupanj brzine širenja bio nizak. U Europi i BIH malo je vjerojatno za
očekivati značajne gubitke u prinosu uslijed pojave D. vaccinii. Također nije vjerojatno da bi bilo
potrebno provođenje drastičnih i skupih fitosanitarnih mjera. Stoga se može reći za BIH s niskim
stupnjem nesigurnosti da je stupanj jačine utjecaja u potencijalnom području udomaćenja nizak.
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
13
Mjere zaštite
Administrativne mjere
Početkom 2019. usuglašeno je da novom Uredbom 2016/2031, kojom će od prosinca 2019.
godine biti regulirano biljno zdravstvo u EU, D. vaccinii više neće biti karantenski štetni
organizam. Njegova prisutnost kontrolirat će se u sadnom materijalu borovnice i brusnice. Kao
takav, D. vaccinii imat će status ne-karantenskog reguliranog štetnog organizma (‘RNQP’).
Bez obzira na manju važnost, D. vaccinii još uvijek je u EU i u BiH reguliran kao karantenski štetni
organizam. Reguliran je na bilju Vaccinium spp. namijenjenom sadnji.
Prema Pravilniku o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih
objekata, D. vaccinii je svrstana kao štetni organizam koji nije prisutan u BiH, na Listi II, Dijelu A i
Odjeljku I (Službeni glasnik BIH, 48/2013).
S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H
PRIVITAK II
LISTA II
ŠTETNI ORGANIZMI ČIJE SE UNOŠENJE I ŠIRENJE ZABRANJUJE AKO SE UTVRDI
PRISUTNOST TIH ORGANIZAMA NA ODREĐENOM BILJU ILI BILJNIM PROIZVODIMA
DIO A
ŠTETNI ORGANIZMI ČIJE SE UNOŠENJE I ŠIRENJE U BOSNI I HERCEGOVINI ZABRANJUJE
AKO SE UTVRDI PRISUTNOST TIH ORGANIZAMA NA ODREĐENOM BILJU ILI BILJNIM
PROIZVODIMA
ODJELJAK I
ŠTETNI ORGANIZMI ZA KOJE NIJE POZNATO DA SU PRISUTNI U BOSNI I
HERCEGOVINI
(c) Gljive
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
14
8. Diaporthe vaccinii Shaer Bilje Vaccinium spp., namijenjeno sadnji
isključujući sjeme.
U BIH nije proveden program posebnog nadzora i nije poznato da li je ova gljiva prisutna na
njenom teritoriju.
Fitosanitarne mjere
Načelno, strože fitosanitarne mjere u svrhu eradikacije ili sprječavanja širenja D. vaccinii nisu
opravdane. Kontrola tog štetnog organizma opravdana je na sadnom materijalu u rasadnicima.
Prema neslužbenim informacijama, neke zemlje EU nisu poduzimale nikakve mjere nakon što je
taj štetni organizam potvrđen na njihovu teritoriju. U području gdje je raširen (SAD), mjere
zaštite temelje se na uklanjaju zaraženih izdanaka i na tretiranju bakarnim sredstvima tijekom
mirovanja vegetacije.
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
15
LITERATURA
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2018): Požnjevena površina i proizvodnja
kasnih usjeva, voća i grožđa, 2017., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Saopćenje,
Poljoprivreda, okoliš i regionalne statistike, godina I, broj: 1, Sarajevo 16.01.2018.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2018): Proizvodnja južnog voća i maslina,
2017., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Saopćenje, Poljoprivreda, okoliš i regionalne
statistike, godina I, broj: 1, Sarajevo 20.02.2018.
EFSA Panel on Plant Health (2017): Pest risk assessment of D. vaccinii for the EU territory.
EFSA Journal 15(9) 4924: 185 pp.
EPPO (2001): Diaporthe vaccinii (DIAPVA) EPPO, Paris. France. Available at:
https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA (accessed 10/03/2019)
EPPO (2004): First report of Diaporthe vaccinii in Lithuania, Reporting Service no. 06 - 2004
Num. article: 2004/085, Available at: https://gd.eppo.int/reporting/article-1606, (accessed
10/03/2019)
EPPO (2009): Diagnotic PM 7/86 (1) Diaporthe vaccinii, Bulletin OEPP/EPPO, Bulletin 39: 18 -24
EPPO (2018): Diaporthe vaccinii (DIAPVA) Paris, France, Available at:
https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA/distribution (accessed 10/03/2019)
EPPO (2019): Data sheet on Diaporthe vaccinii, Paris, France, Available at:
https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA/documents, (accessed 10/03/2019)
Friend, R.J., Boone, D.M. (1968): Diaporthe vaccinii associated with dieback of cranberry in
Wisconsin, Plant Disease Reporter, 52: 341-344.
Lombard, l., Van Leeuwen, G., C., M., Guarnaccia, V., Polizzi, G., Van Rijswick,
P.,C,.J., Rosendahl, K.,C.,H.,M., Gabler, J., Crous, P.W. (2014): Diaporthe species
associated with Vaccinium, with specific reference to Europe, Phytopathologia Mediterranea, 53, 2:
287−299
Milholland, R.D. (1982): Blueberry twig blight caused by Phomopsis vaccinii. Plant Disease 66,
1034-1036.
Republika Srpska Republički zavod za statistiku (2018): Ostvareni prinosi ranih usjeva i
voća u 2018., Republika Srpska Republički zavod za statistiku, Statistika poljoprivrede, Godišnje
saopštenje, Ispravljeno saopštenje, broj 280/18-1, Banja Luka, 4. X 2018
Republika Srpska Republički zavod za statistiku (2019): Ostvareni prinosi južnog voća i
maslina u 2018., Republika Srpska Republički zavod za statistiku, Statistika poljoprivrede,
Godišnje saopštenje, broj 25/19, Banja Luka, 5. II 2019
Službeni glasnik BIH (2013): Pravilnik o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih
proizvoda i reguliranih objekata, br. 48
SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________
16
Weingartner, D.P., Klos, E.J. (1975): Etiology and symptomatology of canker and dieback
diseases on highbush blueberries caused by Godronia (Fusicoccum) cassandrae and Diaporthe
(Phomopsis) vaccinii. Phytopathology 65, 105-110.
Zeleni izvještaj (2018): Ostvareni prinosi jagodičastog i bobičastog voća u Federaciji BIH u
2017. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Godišnji izvještaj o stanju
poljoprivrede u Federaciji BIH za 2017.godinu, Zeleni izvještaj, Sarajevo, 2018.
Top Related