Agencija za odgoj i obrazovanjeCentar za odgoj i obrazovanje Čakovec stručni skupZaštita mentalnog zdravlja osoba s IT hotel Park, Čakovec, 24. veljače 2011.godine
Skrb o mentalnom zdravlju osoba s IT u RH
Prim. mr. sc. Milivoj Kramarić
uvod, IT
- definicija
- dg. kriteriji
- 2,2 % populacije
- 90 % LIT
uvod, IT
- 4 x češće imaju psihičke poremećaje
- nužnost multidisciplinarnog pristupa
- višestruki hendikepi
- problemi u ostvarivanju zdr. zaštite
povijest skrbi za mentalno zdravlje osoba s IT u RH
- prvi stacionari u Evropi tek u 18. st.- 1934-40. Zavod za umobolne Stenjevec, depandansa u Velikoj Gorici, osnovan specijalni odjel “za odgoj duševno defektne djece”, dr Horetzky
povijest skrbi za mentalno zdravlje osoba s IT u RH
- 1941. godine nova depandansa Zavoda za umobolne Stenjevec – zaklada Stančić-Štakorovec- 1955. Stančić se osamostaljuje i postaje socijalno medicinska ustanova za “smještaj i rehabilitaciju nedovoljno razvijene djece i madeži”
povijest skrbi za mentalno zdravlje osoba s IT u RH
- 1956. godine osnovan Centar za smještaj i rehabilitaciju djece s mentalnom retardacijom- institucionalizacija - deinstitucionalizacija - krajem 70-ih i početkom 80-ih godina ra- zvija se multidisciplinarni pristup u radu
povijest skrbi za mentalno zdravlje osoba s IT u RH
- devedesete i Domovinski rat, promjene u društvu
- psihijatri se odmiču, osim časnih iznima- ka, u skrbi posve dominiraju drugi profili
( rehabilitatori, psiholozi, soc. radnici )
sadašnje stanje skrbi
- 21 Centar ( osnivač RH ) - 11 Domova ( osnivač nije RH ) - 11 ustanova koje obavljaju djelatnost - 4 obiteljska doma u kojima se skrbi za mentalno ili tjelesno oštećene osobe
sadašnje stanje skrbi
-multidisciplinarni rad iz osamdesetih je zamro-vaninstitucionalna skrb ( inkluzija ) se razvija, ali je broj uključenih osoba mali-povećava se raskorak između razvijenih i nas-vrijeme je utemeljiti multidisciplinarne, stručno
osposobljene skupine profesionalaca
sadašnje stanje skrbi
- u okviru HSUMR, osnovanog 1957. postoje :
- 32 temeljne udruge - 42 kluba - 10 000 članova
sadašnje stanje skrbi
I JA ISTO ŽELIM, SVE ŠTO MOGU, AKO MI DATE !
projekt - uvod
1998. godina jednom tjedno Stančić – Centar za rehabilitaciju nema LOM
projekt - uvod
9 kn / osobi na dan ≈ 1.3 € profesionalno usmjerenje, doktorat pismena zabrana svijest o nekompetentnosti
projekt - uvod
2008. godina, PROJEKT “ i ja isto želim, sve što mogu “ kolegice s ERF –a ( I, Š, P, S , B ) prof. Došen
projekt - uvod
poziv u Nizozemsku Martin van den Berg – de Swaai dorada PROJEKT – a akcijski plan
projekt - uvod
cilj PROJEKT - a
uspostaviti integrativnu skrb za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim
teškoćama u Republici Hrvatskoj
projekt - uvod
sudionici :
KLINIKA ZA PSIHIJATRIJU KBC ZAGREB I MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU,
EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU,
ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO RH I GRADA ZAGREBA, MINISTARSTVO ZDRAVSTVA RH, GRAD ZAGREB, URED ZA RAD, ZDRAVSTVO I SOCIJALNU
POLITIKU INSTITUCIJE U RH KOJE SU UKLJUČENE U REHABILITACIJU
OSOBA S IT UDRUGE RODITELJA OSOBA S IT, HSUMR
projekt - sadržaj
edukacija 1. LIJEČNICI : - sadržaji u dodiplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu - tečajevi kontinuirane edukacije o mentalnom zdravlju osoba s IT na Medicinskom fakultetu
2. SESTRE : - sadržaji u nastavi posvećeni mentalnom zdravlju osoba s IT - osposobljavanje sestara za rad s osobama s IT, usmjerenja - osposobljavanje za rad u multidisciplinarnim timovima, MDT
3. PSIHIJATRI : - sadržaji o mentalnom zdravlju osoba s IT tijekom specijalizacije - organizacija poslijediplomskog studija “ Mentalno zdravlje osoba s IT “ - osposobljavanje za vođenje multidisciplinarnih timova, MDT
projekt - sadržaj
edukacija
4. REHABILITATORI, LOGOPEDI, SOCIJALNI PEDAGOZI : - sadržaji u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi
5. PSIHOLOZI, SOCIJALNI RADNICI, RADNI TERAPEUTI : - sadržaji u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi
6. VOLONTERI : - edukativni sadržaji kroz udruge, fakultete - uključivanje u timski rad, promocije
projekt - sadržaj
javna promocija PROJEKTA
- privući na suradnju prof. Došena, prof. Igrić, prof. Škrinjar Frey, prof. Pintarić, prof. Sekušak i prof. Bratković s Edukacijsko rehabilitacijskog fakuteta, moguće kolege s Filozofskog i Fakulteta za socijalni rad, kao i rukovoditelje i vodeće stručnjake u ustanovama za rehabilitaciju osoba s IT, posebno dr Martina van den Berga, medicinskog direktora SWAAI i predsjednika Društva za mentalno zdravlje osoba s IT u NL
- osnovati sekciju za mentalno zdravlje osoba s IT pri ZLH ili u okviru HPD - osnovati Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za liječenje mentalnih poremećaja osoba
s IT na Klinici za psihijatriju KBC Zagreb
projekt - sadržaj
novi edukacijsko rehabilitacijski programi
- na Klinici za psihijatriju KBC Zagreb predviđen ( 2010. godine ) novom sistematizacijom Centar za skrb o mentalnom zdravlju osoba s intelektualnim teškoćama i autizom, te podršku za njihove roditelje, nastavnike, rehabilitatore, u kojem ćemo razviti dnevno – bolničku i polikliničko - konzilijarnu službu, provoditi dnevne rehabiltacijske programe te kao dio Klinike imati mogućnost hospitalizacije po potrebi
projekt - sadržaj
liječenje psihičkih poremećaja i poremećaja ponašanja u osoba s
IT
- rad specijalističke ambulante za psihičke poremećaje i poremećaje ponašanja osoba s
intelektualnim teškoćama, te nekoliko kreveta za one kojima je nužno bolničko liječenje - rad specijalističke ambulante za forenzička pitanja osoba s intelektualnim teškoćama
projekt - sadržaj
uspostavljanje razvojnih dijagnoza integrativnim pristupom za sve osobe s intelektualnim teškoćama u RH
- oformiti i osposobiti multidisciplinarne timove ( psihijatar, rehabiltator, logoped, socijalni pedagog,
psiholog, socijalni radnik, medicinska sestra, njegovatelj ) u ustanovama koje skrbe o osobama s
intelektualnim teškoćama
- iznaći sredstva da se timovi, gdje treba, dopune psihijatrom ili drugim potrebnim profilima, te im
omogućiti dodatnu edukaciju
projekt - sadržaj
podrška i provođenje deinstitucionalizacije
- omogućiti osobama s intelektualnim teškoćama ( svima koje to mogu po svojim adaptacijskim
sposobnostima, poremećajima ponašanja i / ili psihičkim poremećajima ) da žive u malim
zajednicama potpomognuti u skladu s potrebama, već postoje takvi projekti financirani od EU,
provode se u vaninstitucionalnoj skrbi u Zagrebu, za sada mali broj korisnika
- ugovorima s gradom i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi RH osigurati svake godine porast
broja stambenih jedinica za smještaj osoba s intelektualnim teškoćama
- u nastavku novi projekti usmjereni ka deinstitucionalizaciji ukupne populacije s psihičkim poreme-
ćajima
projekt - sadržaj
uspostava centralnog registra osoba s IT, te psihičkim i poremećajima ponašanja
- radi sustavnog praćenja rehabilitacijskih postupaka, te radi prikupljanja relevantnih podataka
- 20 646 osoba s IT na dan 17. veljače 2010. godine !
projekt - sadržaj
utjecaj na stavove u društvu
- promotivni rad radi skretanja pažnje javnosti i onih koji odlučuju na osobe s intelektualnim
teškoćama i njihove potrebe
- cilj : unapređenje kvalitete života svih
projekt - sadržaj
istraživanja i evaluacija
projekt - sadržaj
angažman u organizaciji aktivnosti, donošenju odluka, te osiguranju sredstava iz proračuna RH,
županija, gradova i fondova EU
projekt - sadržaj
novi oblici međunarodne suradnje
- lakši put utjecanja na donositelje odluka
- učinkovitija edukacija, razmjena iskustava
- brži progres
projekt - sadržaj
dovršenje PROJEKT-a – ostvarenje cilja
- 5 – 7 godina
- stvaranje pretpostavki za usmjeravanje na adekvatnu stimulaciju zdravog razvoja,
te prevenciju psihičkih poremećaja i poremećaja ponašanja u osoba s IT
aktualno
dvije velike zadaće u 2010. godini :
a ) osnovano Hrvatsko društvo za mentalno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama pri Hrvatskom liječničkom zboru, 07. svibnja 2010. godine u 18h
b ) uvesti usluge MDT za skrb o mentalnom zdravlju osoba s IT u sustav HZZO-a, te planirati i osigurati sredstva za zapošljavanje MDT budućeg Centra za mentalno zdravlje
osoba s IT i autizmom pri Klinici za psihijatriju KBC
Zagreb
Dobra ( najbolja ) praksa, npr. NL
nema propisanog, obvezujućeg, zakonom definiranog standarda o tome što sve treba za dobru službu u skrbi o mzit
dijelom zbog prošlosti – skrb o osobama s it bila je odvojena od sustava zdr. psihijatrijske skrbi, ili su osobe s IT zbrinjavane van zdr. sustava ili su u najboljem slučaju konzultirani liječnici i/ili psihijatri nekoliko puta godišnje, većinom radi davanja lijekova kod uglavnom problema ponašanja, često bi ta th trajala godinama bez novih kontrola
zbog takvog, nedostatnog medicinskog udjela u skrbi pred oko petnaestak godina počele promjene......... edukacija, organizacija sustava
započelo se s integracijom rehabilitacijskih centara i dječjih psihijatrijskih službi.......zadnjih desetak godina i regularne psihijatrijske službe prepoznaju interes i potrebu da budu osposobljene skrbiti o osobama s IT
primjer dobre prakse “ de Swaai “
Dobra praksa, što je to ? A. nudi rješenja, odnosno razmatra sve potrebe mentalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama na svim razinama funkcioniranja B. ima stupnjevani ili usklađenom program skrbi: potreba se dostatno zadovoljava, koliko je potrebno i koliko dugo je potrebno C. postoji „lanac“ mogućnosti : konzultacije, poliklinika, dnevna bolnica, klinika i rehabilitacija uz načine terenskog ambulantnog liječenja i suporta, s blagim prijelazom između različitih mogućnosti uz održavanje plana i rezultata liječenja D. pažnju se posvećuje ukupnosti učinaka liječenja ili povezivanja rezultata i načina upućivanja osobe u sustav suporta ili skrbi E. dijagnostiku provodi multidisciplinarni tim na integrativan način. Različite discipline koje su potrebne pokrivaju biopsihosocijalni model: biološko za mozak i tijelo pokrivaju psihijatar i liječnik, psihosocijalno ( za razinu intelektualnih teškoća i razinu funkcioniranja ) ortopedagog i psiholog, socijalno suporter ili terapeut F. liječenje ovisi o dijagnozi i mora se evaluirati prema učinku. Treba biti metodološko s planom liječenja i metodama (upitnicima) za evaluaciju učinka G. budući da osobe s intelektualnim teškoćama više ovise o svojoj okolini, uključivanje podrške kao što su obitelj i skrbnici u liječenje također je potrebno za povezivanje liječenja i brige o problemima H. u najidealnijem slučaju centar se sam izdržava u hijerarhijskom i financijskom smislu
Najbolja praksa, što je to ?
dobra praksa +
A. povezanost sa sveučilišnim ili istraživačkim centrom B. povezanost s aktualnim istraživanjem u praksi C. pod vodstvom doktora znanosti i specijalizanata koji vrše istraživanja D. postići cilj s više dokaza o metodama liječenja kako bi bile utemeljene na dokazima E. rezultat je Centar za ekspertizu koji može imati vodeću ulogu u tom području
Nikad ti se ne podari želja, a da se istodobno ne podari i moć da je ostvariš.
Ali, za to treba hrabrost i moraš se potruditi. Richard Bach
zahvaljujem Vam !
Prim. mr. sc. Milivoj Kramarić V. Ravnice 15, Zagreb 10000, Croatia gsm : +38591 5309444 e – mail : [email protected]
Top Related