Razvoj vjetroenergije u Republici Hrvatskoj
izazovi i prepreke pribliavanju EU
Kreimir Mikuli, dipl. ing. biologije
Udruga za bioloka istraivanja BIOM, Zagreb
Podgorica, 17.12.2010.
Osnovni konflikti
globalni ciljevi vs. regionalni pristup
obnovljiva energija vs. zatita prirode
EU legislativa vs. nacionalna praksa
Okolina politika EU i Europe
napredna energetska politika predvia:
smanjenje emisija staklenikih plinova za 20% (u usporedbi s 1990.)
poveanje udjela obnovljivih energija na 20% do 2020. (EU 27)
smanjenje potronje za 20% do 2020. razvoj nacionalnih akcijskih planova za
obnovljive izvore energije
Energija vjetra u EU udio od 4,8% u EU (2008.) predvieno poveanje na 12% do 2020. (X3) EU je svjetski lider u tehnologiji vjetroenergije od 1997. do danas se udio vjetroenergije ustostruio
(100X) !
meutim, svaka drava mora razviti strategiju prema nacionalnim obiljejima (biodiverzitet, klima, dostpunost drugih obnovljivih izvora, itd.)
Zatita prirode u EU Direktiva o pticama (1979.) Direktiva o stanitima (1992.) ekoloka mrea NATURA 2000
meunarodne Konvencije: Bernska Konvencija (zatita biodiverziteta)
Emerald mrea (pandan Naturi 2000) Bonska Konvencija (za migratorne vrste) druge (Rio de Janeiro, Barcelona,..)
Utjecaj obnovljivih izvora energije na ivotnu sredinu i prirodu
vjetroelektrane mogu imati tetan utjecaj na:
faunu ptica faunu imia (slijepih mieva) morske ivotinje (off-shore) krajolik (unitavanje pejzaa) ljude (buka)
Negativan utjecaj na ptice Kolizija
zahvaene prije svega grabljivice osjetljiva su uska grla migracije
smetnja i potjerivanje
zahavaene teritorijalne ptice stvaranja prepreka
fragementacija stanita
o degradacija i unitavanje stanita
Studija utjecaja na ivotnu sredinuEU standardi
preporuena je studija utjecaja na faunu ptica i imia prije zahvata !
studija je obavezna svugdje gdje su potencijalno zahvaene vrste s Dodatka I Direktive o pticama EU te vrste nacionalnog interesa
posebni mehanizmi procjene utjecaja za podruja NATURE 2000
strogi i objektivni kriteriji potrebni svjei podaci s terena !!
Razvoj vjetroenergije u Republici Hrvatskoj Zakon o energiji (NN
68/2001 i 177/2004):Koritenje obnovljivih izvora
u interesu je Republike Hrvatske.
o Tarifni sustav od 2007.
Vjetropark Ravna 1, Pag
Nacionalna energetska strategija Republike Hrvatske energija vjetra Hrvatska predvia do 2020. godine, instalirat
procijenjenu snagu od 1.200 MW (348 kW/1000 stanovnika)
do 2030. se predvia poveati snagu na 2.000 MW (450 kW/1.000 stanovnika)
danas je zabranjeno graditi vjetroelektrane na podruju otoka te u zatienom obalnom pojasu
negativan utjecaj na turizam zakonodavni okvir zajamio otkupnu cijenu (feed-in
tarifa)
Trenutno stanje u HrvatskojNazivVE
Lokacija Brojvjetrenjaa
Snaga vjetrenjaa(MW)
Snaga VE (MW)
Godina izgradnje
Ravna 1 Pag 7 0,85 5,95 2004
Trtar-Krtolin
ibenik 14 0,8 11,2 2006
Orlice ibenik 11 9,6 2009
Vratarua Senj 14 2,5 35 2010
Crno brdo ibenika 7 1,5 10,5 2010
Ukupno 53 72,25 2010
veliki broj vjetroparkova u fazi izgradnje ili ishoenja dozvole
nepripremljenost.. birokratske prepreke (ishoenje raznih dozvola) prostorni planovi
nedostaje atlas vjetra u Hrvatskoj (trenutno u izradi) investitori plaaju mjerne stanice
o nedostaje atlas osjetljivih podruja (sensitivity map) za ugroene ptice
o ne postoji Pravilnik za studije (ovisi o odluci komisije) - investitor plaa studiju
o standardi studije utjecaja na okoli presporo se pribliavaju standardima EU
Fauna ptica Republike Hrvatske
Prema Crvenoj knjizi (2003): 231 (244) vrsta gnjezdarica 375 zabiljeenih vrsta 180 vrsta na crvenom popisu 88 vrsta u vioj kategoriji ugroenosti (77
gnjezdarica, 18 negniejzdee)
veliki broj gnjezdarica za malu zemlju
Fauna ptica Republike Hrvatske
na europskoj razini (Tucker i Heath 1996):
RH ima 78 u Europi ugroenih vrsta ! Njemaka: 68 vrsta Poljska: 73 vrste Velika Britanija: 55 vrsta vedska i Finska: 62 vrste..
znaaj biodiverziteta Balkanskog poluotoka
Sluaj 1: Ravna 1 otok Pag prvi vjetropark u RH, 2004. izgraen prva, odbijena studija tvrdila da nema ptica nadoraena studija biljeila 80 vrsta ptica na
podruju zahvata, ukupno vie od 100 vrsta
Sluaj 2: Vjetropark Vratarua
Sluaj 2: Vjetropark Vratarua napravljena studija utvren teritorij surog orla te gnijezdo u
blizini (oko 5 km udaljeno) procjena populacije za HR: maks 50 parova nacionalni kriterij: > 1% nac. populacije u ovom sluaju: min 2%
danas: vjetropark u funkciji, nestanak para,surih orlova, ne postoji monitoring
Sluaj 2: Vjetropark VrataruaBjeloglavi supovi i Suri orlovi
Sluaj 3: iarija studija napravljena utvreno 1-2 para surih orlova zabiljeen prelet bjeloglavih supova u blizini se gnijezdila jedina istarska
populacija kosaca te > 1% nacionalne populacije (globalno ugroena vrsta)
zahvat odbijen
Nedostaci studija u RH Pravilnik za studije tek u izradi terenska istraivanja esto ne obuhvaaju
kalendarsku godinu nije sagledan kumulativni utjecaj mali broj strunjaka investitori plaaju studiju te vre pritisak i
utjecaj na izvoaa studije ne postoji studija koja bi sustavno pratila
prelet ptica nakon izgradnje VE, ne postoji monitoring niska cijena nedostatna kvaliteta studije teta
za okoli
Preporueni EU standardi prethodno se analizara vjetar u kombinaciji sa
senzitivnim podrujima i podrujima pod zatitom prethodna istraivanja u trajanju od 24 mjeseci detaljno biljeene preleta ptica:
- visina preleta- smjer preleta- uestalost preleta- procjena rizika stradavanja
o monitoring nakon zahvata: - traenje mrtvih ptica - istraivanje populacija u okolici (prije/poslije)
NATURA 2000 ekoloka mrea sastoji se od podruja posebne zatite (SPA)
za ptice podruja za stanita (SCI)
a priori se ne zabranjuju gospodarske aktivnosti, ali investitor mora dokazati da nema znaajnih tetnih utjecaja na vrste zbog kojih je proglaeno podruje
razraena procedura studije utjecaja zahvati izvan N2000 koji imaju negativan
utjecaj na N2000 podruje, mogu biti odbijeni
Nauene lekcije razviti strategiju na razini drave (zakonodastvo, poticaji,
ukljuenje u strujnu mreu, dozvole) unaprijed analizirat pogodna podruja (kombinacija vjetra i
izbjegavati senzitivna podruja) analizirat isplativost vjetroenergije na podruju zahvata studije utjecaja izvoditi kvalitetno prema EU standardima zakonski obvezati investitore na visoke kriterije (koje
vrijede u zemlji iz koje dolaze) transparentnost i objektivni kiteriji za prihvaanje i
odbijanje studije odn. zahvat projekta primjenjivati nacionalne kriterije i sagledati kumulativni
utjecaj prisvjestit znaaj Balkana kao rezervoar biodiverziteta u
Europi
Hvala na panji
In dubio pro natura..
Top Related