SAMARICA
UKRCAJ ISKRCAJ I POMAK KOMBINACIJE
Zadatak
M.b. „ŠOLTA" krca teret u luci Dairen i ima D= 37220 t., visina početnog poprečnog metacentra iznad
kobilice KM =9,59 m. a visina sustavnog težišta broda KG= 8,77 m. Brod treba ukrcati dva koleta od
po 80 t vlastitim teretnim uređajem. Prvi kolet treba ukrcati na morsku stranu broda (Kgr= 9,00 m) a
udaljenost od uzdužnice broda (dr=6,00 m). Hvatište samarice za teške terete nalazi se na visini iznad
kobilice Hs=32 m) a teret je udaljen (d=12,00 m) od uzdužnice broda (što je i krak samarice). Uz
pretpostavku da je prije početka ukrcaja brod bio uspravan, odrediti kut nagiba broda:
- u trenutku kad se prvi kolet podigne od obale
- nagib broda nakon što je prvi kolet ukrcan na palubu a drugi teški teret podignut od obale
D= 37220t
KM = 9,59m
KG = 8,77m
Dva tereta po 80t.
Kgr= 9m od uzdužnice 6 m d2.
Hs hvatište samarice 32m
A kuka mora doseći 12 metara d1
1. Kut u trenutku podizanja prvog tereta?
2. Kut kad se teret smjesti na lokaciju i podigne drugi teret?
Kad se prvi teret podigne centar gravitacije tereta odlazi i djeluje iz hvatišta samarice na kraku od 12
metara od uzdužnice (virtualni centar gravitacije). Kao da smo teret ukrcali na lokaciju KG 32 m i od
uzdužnice 12 metara. Centar gravitacije cijelog broda će se pomaknuti u smjeru hvatišta samarice –
gore i na stranu obale.
Centar se pomiće dijagonalno iz G u G2 ali ne računamo dijagonalu nego lomimo taj pomak na G u G1
(G ide gore, MG se smanjuje, KG povećava) i G ide na stranu hvatišta samarice G1 u G2.
Za GG1 pomak koristimo vertikalne udaljenosti, a za G1G2 horizontalne udaljenosti.
MG1 = KM – (KG+GG1) = 9,59 - 8,819823 =0,77m
kad se teret1 podigne na samaricu
Marina Matić 092 108 1088
marinapomorac.com
MG = KM – KG = 9,59 - 8,77 =0,82m
Ali kako brod nije na nuli imamo 0,899°na stranu mora i 1,91°na stranu obale što znači da će
brod na kraju biti nagnut
Nagib = 1,91°obala + 0,899°more = 1,0118° obala
Marina Matić 092 108 108 8
marinapomorac.com
9
KG
8,77 00
KG' = KG - GG' = 8,77 – 0,0004932 = 8,77m
MG' = MG - GG' = 0,82 - 0,004932 = 0,8195 m
Brod je sada nagnut zbog ukrcanog tereta za
5 302 kad se teret1 spusti na lokaciju
Dižemo teret 2 samaricom
MG1''= MG1 - G1'G1''= 0,8195 -0,048716425 = 0,7708m
8
kad teret 2 visi na samarici
Kad se teret smjesti na lokaciju računamo to kao ukrcaj na Kgr lokaciju. (računamo kao da smo
ukrcali na tu lokaciju, samaricu ignoriramo jer je brod prije ukrcaja bio ravan tako da kut nagiba zbog
„pomaka“ tereta 12 metara na stranu obale i 6 metara na stranu mora se ne mogu sumirati jer
imaju suprotne predznake)
Zadatak
M/b"KORANA" privezan je u luci Huston, ima deplasman D=19130t, KG=7,01 m i lokomotivu
mase p = 100,0 t smještenu na desnoj strani broda s težištem udaljenim d3 = 6,50 m od
uzdužnice i Kg = 12,40 m iznad kobilice. Brod je u uspravnom položaju.
Lokomotivu treba iskrcati preko lijeve strane brodskom dizalicom čije je hvatište hs =
30,0 m iznad kobilice i d2 = 15,0 m udaljeno od uzdužnice broda kada lokomotiva bude
visjela iznad obale.
- Odredi konačnu metacentarsku visinu MoG?
- Odredi maksimalni nagib broda ,,fi" tijekom operacije iskrcaja lokomotive?
- Konačni nagib broda nakon iskrcaja predmetne lokomotive?
Marina Matić 092 108 108 8
marinapomorac.com
1. Udaljenost centra gravitacije tereta od hvatišta samarice (pomak g tereta u virtualni g na
vrhu hvatišta) = hs – Kg = 30 – 12,4 = 17,6m (crvena strelica)
2. Ukupni pomak tereta d2+d3 = 15 + 6,5 = 21,5 (d1)
3. Na temelju deplasmana iz HT očitati Ts, MTC, KM XB, XF
TS D TPC MX ili MTC
KM XB XF = LK
FEET M MT T CM MT in m m m m
29 8,839 19130 24,120 203,86 8,470 68,890 64,930
4. G broda se zbog podizanja lokomotive na kuku samarice pomiče gore jer se g tereta pomiče u
virtualni g što je isto kao i pomak tereta na tu udaljenost vertikalno iznad G, G ide gore u G1.
Stoga GG1 pomak iznosi:
poslje uzdužno.
Marina Matić 092 108 108 8
marinapomorac.com
G1G1' = Kg -KG 12.4-7.01
povećava)
3 6.5
229547 1 31
5. Metacentarska visina MG = KM – KG = 1.46 MG1 = 8,47 – 7,01 – 0,092 = 1,368m
6. Kut maksimalnog nagiba za d se koristi maksimalni pomak tereta tj. pomak točke g prije i
7. G broda se zbog spuštanja lokomotive na obalu pomiče i sad taj pomak je moment djeljeno
sila a moment je sila puta krak a krak je između težišta tereta i težišta broda dok je teret bio
na brodu. Stoga G1G1' pomak iznosi:
8. Metacentarska visina MG1' = MG + G1G1' = 1,46 + 0,028 = 1,488m (G ide dolje MG se
9. Kut nagiba zbog iskrcaja nakon iskrcaja. Krak djelovanja za nagib broda je od težišta tereta gdje je bio do okomice broda.
Top Related