7/26/2019 Recnik makroekonomije
1/85
1
Izvori:
ENCYCLOPEDIA OF MACROECONOMIC, urednici Hauard Vejn i BrajanSnoudon, izdanje Edvard Elgar, London, 2003. godina.
LEXICON OF ECONOMICS
London.
Priredio i preveo prof.
Privredni ciklusi I
Privredni ciklusi II
Ekoloka makroekonomija
Privredni rast i institucije
Konkurencija
Kapitalizam
Kapital
Kredit
Bankarstvo
Drutveno blagostanje
Raspodela dohodaka i bogatstva
Zaposlenost i nezaposlenost
Preduzetnitvo
Privredni rast
Finansijske krize
Teorija raspodele dohodaka
Inflacija i deflacija
Investicije
Kejnzijanska ekonomija
Zavist i jednakost u ekonomiji
7/26/2019 Recnik makroekonomije
2/85
2
Privredni ciklusi I
Tradicionalni pojam Privredni ciklusi
upa mesto pojmu
Poslovni ciklusi
Austrijski pristup
Za austrijsku tradiciju L. Mizesa i F
komunikacijama diskomunikacija nastupa kada su kamate ispod prirodnog nivoa i
kada centralna banka time privredu postavlja na razvojnu putanju koja je inherentno
sa van-
Ovu nagodbu razreava vremenska preferencija, koja je kao i druge preferencije
smanjena vremenska
preferencija ranije neprofitabilni
projekti sdada profitabilni. Fazni karakter proizvodnje autputi jedne faze su inputi
kamate od strane
poslovni
Kejnzijanski pristup
Za kejnzijanske glavni krivac ciklusa je
. Kapitalizam je robno-
postoji podvojenost tednje i investicija: iako postoji tednja u uslovima pesimizma ona
7/26/2019 Recnik makroekonomije
3/85
3
poverenje, dokazivao je Kejns. Zato se u to mora umea
1. Promena autputa = multiplikator X promena investicija;
2. Neto investicije = akcelerator X promena autputa.
Promena investicija multiplikatorski menja autput, a promena autputa akceleratorski
menja investicije. Pravovremeno i pravilno postavljena na ine prosperiteta privreda
Zato, onda, ovo ne traje beskrajno i zato je uopte i dolo do krize ? Odgovor se nalazi
investi
g
pokriva dospele anuitete.
apitalizma je njegovo endemsko endogeno svojstvo, a ne
posledica eksternih okova;
i simptom krize;
u samoj prirodi robno- razdvajanju akta kupovine od akta prodaje;
4. akumulaciju kapitala mora da prati ekspanzija bankarskih kredita, pa se od robno-
-
doga
tendencijski pad profitne stope, a time i pad investicija i opte privredne aktivnosti.
6. restrukturiranje privrede u vreme krize je seme obnovljenog napretka, izlaska i krize i
7/26/2019 Recnik makroekonomije
4/85
4
Proistekao je iz M. Fridman- A. varc analize ,,novca u poslovnim ciklusimau okviru
projekta NBER-
Za razliku od ovih ,,merenja bez teorije
monetarne politike u vreme Velike depresije. M. Fridman je monetarnu analizu ciklusa
za normalno
to koliko r
N
otre ekonomske kontrakcije.
monetarni ciklusi
poslovne cikluse, ukoliko ne objasnimo ta su oni i kako do njih dolazi. Sutina
jer je po R. Lukasu (1975) ,,poslovni ciklus serija korelisanih kretanja oko trenda
realnog autputa
izazvan nedostatkom ag
uvesti potpuno nove konceptualne
pojmove poput prirodne putanje, zavisnosti od putanje, histerezisa, teorije haosa.
- Jana, pokazao je Lukas. Autput ima svoju permanentnu se
7/26/2019 Recnik makroekonomije
5/85
5
odstupanju
a predvide.
uzroci su monetarni
okovi, realni poslovni ciklusi
putanja i zavisnost od nje,
gde postoji zavisnost od putanje - ,,path dependance
- samostalnost
centralne banke, monetarna obaveza vlade, i ,,principijelna, a ne interesna politika, kao
realni ciklusi
,,Lukasova kritikapokazala je da makroekonometrijsko modeliranje tipa ,,sve zavisi od
vizionarski u
postaje sve manje primenljivo, jer
uradili Kidland i Preskot, koji su varijacije u poslovnim ciklusima objanjavali ne vie
uspeha, a za Malu otvorenu makroekonomiju, kakva je naa, to je znanje.
Ubistvo u orijent ekspresu: izgleda da su
faktorima. Ciklusi dominantmo zavise od tehnologije, a o
proizvodnje i tehnologije, da njena politika bude u vremenu konzistentna na liniji
realnog razvoja, a ne inflatorna, isprekidana i skokovita politika koja prati cikluse
dolaska i ostanka na vlasti.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
6/85
6
- na
ciklusa: cilj je dolazak i
ja: prva,
zaposlenost i obratno; drugo pristrasnosti Hibsa i Alesine u
kome vlada postupa u skladu sa partijsko-
stalnih efekata nema, jer jedino dolazi do privremenog pristrasno partijski orijentisanog
rasta zaposlenosti i proizvodnje i trajnog pristrasnog rasta inflacije. Efekti su privremeni
zistentne politike.
vale svoj ekonomski
suverenitet kroz samostalnost centralne banke i sopstvenu monetarnu obavezu.
Ekoloka makroekonomija
edni rast. Sa ekolokog stanovita,
ortodoksna makroekonomija temelji se na nerealnom modelu privrede. Modelirati
u u dobra i usluge i nazad.
odnju i potronju;
vet ne postavlja nikakve granice rasta. Logika ovog
7/26/2019 Recnik makroekonomije
7/85
7
koji su izneti u knjizi ,,Granice rastaMidousa i drugih iz 1972. doveli su u pitanje ovaj
njihovog iscrpljivanja, ukaz
temelji ekoloke
makroekonomije nalaze u prorodnim naukama, i u krajnjoj liniji fizici. Po toj koncepciji
nam govori da materijom i energijom upravljaju zakoni termodinamike - ,,nauke o
energiji. Prvi zakon termkodinamike dokazuje da se ni materija ni energija ne mogu
valitativne
-
visokoj-entropijskoj energiji. Na primer, nafta se pronalazi u zemljinoj utrobi u stanju
niske entropije, i pretvara se u gorivo koje emituje ugljen-dioksid, koji se rastura po
eksperimentalnim osnovama, i proao je testove koji su imali za cilj da ga opovrgnu.
Ekoloka makroekonomija odbacuje ekonomski rast kao cilj politike, i zamenjuje ga sa
sredinu i razvoj
h generacija da
zadovolje svoje potrebe.
nagodba i
7/26/2019 Recnik makroekonomije
8/85
8
sadanje generacije moraju predati generacijama koje dolaze proizvodni kapital koji je
barem jednak onome koji su oni nasledili. Ovo ,,Pravilo konstantnog kapitalapokazuje
stoka znanja i vetina
i drutvenog kapitala institucija i poverenja
prirodnog kaspitala prirodnih resursa. Hamilton je unapredio Pirs-Atkinsonovu ocenu
, mada samo
kapital, zamenjuje sa proizvedenim kapitalom, mada su neki oblici prirodnih resursa
nezamenljivi i jedinstveni.
bruto drutvenog
proizvoda
usluga u sv
komponenta bruto drutvenog proizvoda nije nezamenljiva, niti je jedinstvena, i zato je
otklonili ov
IOEB). Njihove korekcije nisu
periodu 1950 1990 rastao sporije od
U meri u kojoj se ekonomska politika rukovodi skog
blagostanja,
jske
proizvodnju koja se oslanja na obnovive energetske
drugim domenima, na primer u domenu politike konkurentnosti, koja je tradicionalno
7/26/2019 Recnik makroekonomije
9/85
9
mikroekonomska po svom karakteru, a sada dobija i makroekonomsku dimenziju, jer se
odnosi na produktivnost i ekonomski rast.
Implikacije ekoloke makroekonomije posebno su zn
ekonomskog rasta u tzv. ,,Novoj ekonomiji, koja je navodno bila osnovica privrednog
ekonomskom rastu. Po tom shvatanju, osnovica znanja u Novoj ekonomiji deluje
,,antientropijski i transcendira novu svetsku ekonomiju, u kojoj ekonomske aktivnosti
prirodne resurse pretvaraju u entropiju.
Na teorijskom nivou, jedan davnanji ekoloki stav kao da je anticipirao ovu
,
distrubuirati energiju irom sveta.
Privredni rast i institucije
U analizi privrednog rasta potrebno je razdvojiti faktore
tehnoloke prom
.
Adelman je ovo izrazila u obl
Yt= f(Kt, Nt, Lt, At, St),
Gde Kt, Nt, i Lt predstavljaju usluge stoka kapitala, prirodnih resursa i rada, A t
predstavlja stok primenljivog znanja, St predstavlja Abramovicevu ,,drutveni
7/26/2019 Recnik makroekonomije
10/85
10
kapacitet, eda. Prema Rostovu univerzalna
t obuhvata
uticaje neekonomskih i ekonomskih varijabli na potencijale rasta i performanse jedne
koje opredeljuju alokaciju
u se onih varijabli koje imaju veliki uticaj na sposobnost
privrede i njene kapacitete da akumulira faktore proizvodnje i investira ih u proizvodnju
ionalnoj strukturi jedne privrede, ka njenom ,,drutvenom kapacitetu,
ili ,,socijalnoj infrastukturi, kako to defini
uspenog rasta i razvoja.
Ekonomska istorija uglavnom se bavi performansama privrede u dugim trajanjima
vremena
nam nudi ekonomska istorija pokazuje da su neuspene privrede, u pogledu dosezanja
ekonomska pravila igre koja bi podstakla ekonomski progres. Kao to to dokazuje
Daglas
Nort definie institucije kao ,,ljudski stvorena ograni
ekonomske i drutvene interakcije. neformalne
formalne (zakoni, ugovori, ustavne odredbe, svojinska prava). U
idealnom svetu formalne i neformalne institucije se dopunjavaju. Te institucije
,
kooperativna reenja, ali i trokove njihovog izneveravanja.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
11/85
11
institucionalnog razvoja i ekonomskog rasta i efikasnosti u prostoru i vremenu. Ako su
spec
dobre ekonomske performanse iz generacije u generaciju su upravo zemlje sa stabilnim
demokratskim vladama. I dok dobra vladavina i ekonomski prosperitet idu ruku pod
ruku,
kleptomani. Esterli to objanjava ovako: ,,vlade mogu ubiti rast.
lsona, ,,pokretni, ili nepokretni banditi. Istorija daje sasvim retke
primere da su benovolentni despoti zaista i postojali. Pokretni banditi - gospodari rata
Teritorija kojom su gospodarili suprotstavljeni pokretni banditi bila je potpuna anarhija,
prava ljudi nisu imali razloga da proizvode vie nego to im je bilo potrebno za puko
p
oput
vladarima uvek bilo veoma teko da uspostave stabilne dinastije, a neizvesnost u
pogled
krune pr
podsticajno za razvoj trajnih svojinskih odnosa.
fer koji pokazuju da su gradovi u
srednjevekovnoj Evropi u kojima su postojali demokratskiji oblici vlasti bili
produktivniji u odnosu na one u kojima je vlast bila autokratska. Inkopatibilnost
osti svojinskih odnosa u
a su pouzdani
7/26/2019 Recnik makroekonomije
12/85
12
pokazuju da se epicentar napretka u Evropi stalno pomerao ka Severozapadu. I mada je
1000. godine Evropa jobila ,,na dnu u pogledu urbanog napretka, do 1800. godine
drugom mestu, iza Pariza, a 1800. godine bio je prvi. DeLong i lejfer dokazuju da se
-
Daglas Nort je pokazao da je uspostavljanje kredibilnog i trajnog opredeljenja za
je ostvareno tokom Slavne revolucije 1688. godine, revolucije koja je potpomogla
sigurnost
- -
ekonomskog razvoja.
i privredni rast vezuje se za
broj ljudi u Zapadnoj Evropi da je neophodan privredni
ropi. I mada su ti transferi
unekoliko otklonili trenutnu nestaicu sredstava, oni nesumnjivo nisu bili dovoljni da u
Maralovog plana osetili irom Zapadne Evrope koja je ubrzala svoj rast i to ponajvie
da je period 1950-
73. bio ,,Zlatno dobaprivrednog razvoja u meovitim privredama Zapadne Evrope, a
. Ajhengrin institucionalisti
bilo kom ranijem periodu, i pre i posle. Prema Ajhengrinu, osnovica ovog ,,Zlatnog
7/26/2019 Recnik makroekonomije
13/85
13
doba bile su institucije tipa socijalno-
GATT, Breton Vuds, evropska zona slobodne trgovine, koje su razreavale probleme
oju.
-
,,Iskuenja tranzicije iko je
imaju malo izgleda na uspeh. Svaka tranziciona i razvojna strategija koja odgovara
politiku. One zemlje koje su pokuale da se ,,razvijajuiza Gvozdene zavese imale su
bilo izgubljeno u uslo veku, po miljenju
DeLonga.
-Singapur-
drugih susednih zemalja - Rusije i
dohocima. Oviprirodni eksperimenti
ucija nastajale i razlike u ekonomskim
performansama, pokazuje Fukujama. Po miljenju DeLonga ,,tokom dvadesetog veka
siromanije, a bogate zemlje jobogatije.
e
7/26/2019 Recnik makroekonomije
14/85
14
tehnoloke zaosta
kapaciteta, bez kog zemlje ne mogu da realizuju svoj potencijal. Drutveni kapacitet
individualne proizvo
prisvajanje rente i one rasipaju resurse koji bi morali biti ulagani u proizvodne
aktivnosti, poput akumulacije kapitala, sticanje znanja i vetina i razvoj novih proizvoda
neproizvodne aktivnosti usmerene na prisvajanje rente postaju endemske i nanose
ogromnu tetu inovacijama i svim drugim razvojno orijentisanim aktivnostima.
transakcionih trokova. Ova ideja ima svoju dugu predistor
ku poru
U jednom skoranjem radu Zak i Knak su poli od ovoga i ukazali koliko poverenje u
privredi
da ,,drutva u kojima postoji visok
stepen poverenja proizvode vie u odnosu na drutva u kojima je poverenje manje. U
ka i Kifera, koji su otkrili pozitivnu
ca, gubitak reputacije,
3) u kojima su nejednakosti po posledicama razornije. Esterli i
7/26/2019 Recnik makroekonomije
15/85
15
,,posebno pogodna za diktaturu
sistemu, demokratske institucije umnogome mogu umanjiti potencijalne negativne
. Ov
pokayala da etni;ke raylike ne umanjuju privredni rast, niti uslovljavaju loiju
ekonomsku politiku, ukoliko su ustanovljene dobre institucije. Dobre institucije
,,smanjuju riz odela.
neke druge, moramo sa fundamentalne
a
I mada siromane zemlje imaju ogromne potencijale dostizanja i konvergencije, te
prednosti ne daju rezult
Smit jo1776. godine. U posledniih nekoliko godina,,politizacija teorija restaobogatila
Ulogu specijalizacije u ekonomskom napretku analizirao je jo Adam Smit. Danas
e
njegovi sledbenici kasnije odbacili, opredelivi se za teorijske konstrukcije. Problem
putevima stvaranja organizacije i motivisanja zaposlenih radi stvaranja profita.
-
7/26/2019 Recnik makroekonomije
16/85
16
su ih ogr
upravo na toj osnovi.
a sama firma je
determinisane njenom situacijom. Nije bilo razloga za postojanje firme kao
a u
- savrenu i nesavrenu konkurenciju, monopol i oligopol - dok
a je sada
formalnog modela. I njen pristuo odslikavao je probleme nastale u teorijskoj strukturi:
svojevremeno je izbegao Maral.
sa formalnom
odinama.
grupe, ili na barijere, prirodne
istovremeno. Ovo je iskoristio Baumol koji je krenuo jednim novim putem. Namesto da
arijacija pretpostavljala je je da donosioci odluka u
u prilog rasta. U sva tri m
7/26/2019 Recnik makroekonomije
17/85
17
zbog neprofitonosnog rasta. Mada s
organizacionim promenama i njihovim uticajem na ponaanje. Vilijamson se kasnije
ransakcijom, jer ekonomika organizacije
istura nepotpunost naih znanja. Dok su se bihevio
organizacione strukture.
erovoj teoriji privrednog razvoja, kroz "kreativnu
koncepcijama o preduzetniku kao nosiocu promena; dok su neo-austrijanci preduzetnika
e on opisuje kao kreator organizacije koji se
uticaj na nastajanje, prenoenje i ko
organizaciju.
Privredni ciklusi II
vrhu, da bi zatim us
-osmogodini) Smatra se da se
ciklusi odvija
i to je i bio razliog razlaza teorije privrednih ciklusa, koja nastoji da objasni fluktuacije
oko trenda i teorija rasta koje nastoje da objasne sam taj trend. 70tih godina ponovo je
7/26/2019 Recnik makroekonomije
18/85
18
okom
smenjuju se pozitivni rast ekspanzione faze za nultim ili negativnim rastom
kontrakcione faze.
jedno, a to je da privredni ciklusi nisu regularna pojava, to nije sinusoida sa
konstantnom amplitudom i frekvencijom. Ipak brojne studije u okviru "National Bureau
pristupati privrednim ciklusima.
o je usvojilo ovakav pristup, na to su
posebno uticali radovi Fria i Sluckog, koji su privredni sistem smatrali inherentno
privrednih ciklusa su stoga nastojali da stvore "
stvoreni su mnogi modeli. Oni se razlikuju u meri pretpostavljene stabilnosti sistema,
izvorima i prirodi okova, kao i sektorima koji su
trebalo je da pojednostave analizu i olakaju razdvajanje ciklusa od rasta, jer se rast
-linearnim trendom. Bilo je izuzetaka u odnosu na ovu
mogu biti od koristi i radovi umpetera.
ciklusi
ni uspevale da smanje amplitude privrednih ciklusa, mada je povremenoprihvatano da problemi mogu biti pogorani zbog kanjenja u efektuiranju mera
7/26/2019 Recnik makroekonomije
19/85
19
ekonomske politike. Ekvilibrijumske teorije privrednih ciklusa pretpostavljaju da su
ekonomski subjekti opsk
donose na osnovu nepotpunih informacija, kao to je na primer ocena da li je rast cena
nastojanje da sistematskom monetarnom politikom smanji udar okova na privredu.
Ekvilibrijumska teorija privrednih ciklusa utoliko se razlikuje od svih drugih teorija po
Stanovite o kejnzi
ra u analizu privrednih ciklusa.
Konkurencija
Kada su u Britaniji XVIII veka udareni temelji ekonomske teorije, sa pojavom
smatrana samo realnim fenomenom koji treba "objanjavati"(pozitivna ekonomija). Ona
- du i cene. Istovremeno njega je
profitno orijentisanih pojedinaca rezultirati u optem dobru - bogatstvu naroda. On je
osigurati ovu drutveno
usavrenih teorija o konkur
7/26/2019 Recnik makroekonomije
20/85
20
ekonomskim meha
ekonomskih subjekata podrazume
Potpuna obavetenost podrazumeva da nije
o konkurentskom" sistemu.
je dodatna pretpostavka o savrenoj konkurenciji). Ekst
- kroz slobodni ulazak novih firmi -
"normalne" profite.
- teorijska konstrukcija je po sredi - nalazi se
u osnovi vekovne odbrane slobodn
7/26/2019 Recnik makroekonomije
21/85
21
boriti svim sredstvima. Snage monopol
- pored tehnolokih faktora - koncentraciji, i to
nedostaju, jer proizvodi nisu homogeni a informacije su nepotpune. Na mnogim
marke, reklame, promocije. Heterogena dobra vie nisu savreni supstituti. Njihove cene
iukom
Stoga "savrena konkurencija" ustupa mesto "nesavrenoj" ili
trokove.
brojne kritike "n
tradicionalnim teorijama. Jedna linija razmiljanja - "drugo najbolje reenje"pokazuje da
-konkurentske mere i na
granicama jednog tr
pristupu, ukazuju da
7/26/2019 Recnik makroekonomije
22/85
22
socioekonomske reformatorske pokuaje - - koji kritikuju
neravnomernu raspodelu dohodaka koja sledi iz privatnog kapitala i konkurentskih
- - konkurencije-plus-profit mehanizma
ekonomskom regulacijom na osnovama kolektivizma i solidarnosti, i radi ekonomskih i
humanitarnih ciljeva.
igurno
ekonomskom ponaanju, nakon dugotrajnog rada velikog broja ekonomista kojima je
sasvim nezavisno od svog bavljenja teorijom utiliteta". Od kakve je, onda, koristi teorija
"dualnih" funkcija koje su strukturu preferencija vezivale za ponaanje.
konzistentnosti izbora, i kontinuiteta i nezadovoljenosti. Preferencije mogu biti
korisn -
diferenciranje -
gopeopisani zakon
og i
7/26/2019 Recnik makroekonomije
23/85
23
unakrsno-
polaze od pretpostavke da su preferencije uslovljene prolim ponaanjem, i to ne samo
ivati ili kreditirati druge po jednoj istoj
realnih kamata.
zadovoljiti Fridmananova hipoteza o potronji kao
funkciji permanentnog dohotka, i njegovo potiskivanje zasebne uloge imovine u svemu
neprihvatljivo.
na osnovama Engelove funkcije koja povezuje izdatke za pojedina dobra sa ukupnim
dohotkom i demografski
pokazalo korisnim za merenje promena kvali
ni pojam izbegavanja
Sam pristup maksimizaciji korisnosti kritikuje se kao "tautoloki" i zbog pretpostavki da
osnovu toga donesu
Kapitalizam
7/26/2019 Recnik makroekonomije
24/85
24
Pojam kapitalizam odnosi se na osobeni sistem drutveno-ekonomske organizacije
-
-
bilo implicitna ili eksplicitna - ima svojevrsnu kameleonsku prirodu i menja se u skladu
osobeni pogled na vremensku sekvencu i prirodu istorijskog razvoja.
Zombarta, Vebera ili Tounija koji su promene u ekonomskoj organizaciji vezivali za
lo u esnaestom,
najpuniji razvoj kapitalizam dostigao u vreme Industrijske revolucije a raniji period
identifikovali su niz stupnjeva u evoluciji kapitalizma -
- a
kapita
Bez obzira n
definiciju izrazito je uticao Karl Marks, koji je prvi dao jednu sistematizovanu analizu
kasnijih kont
poseduju sredstva za proizvodnju (kapital ili zemlju) i koji donose svakodnevne
strateke odluke o tehnologiji, proizvodnji i prodaji i koji iz proizvodnje i raspodele
svojim radom radi sticanja nadnice i to pod uslovima koji zavise od broja onih koji nude
je za njihovim uslugama. Tu definiciju u osnovi su prihvatali i neki ne-
7/26/2019 Recnik makroekonomije
25/85
25
vezano za pojav
potreban da bi se aktivirala masa radnika.
Ortodoksne ekonomske teorije zaobilaze koncepciju kapitalizma -za njihove namene
ona je preiroka utoliko to u obzir uzima i drutvene odnose proizvodnje. Savremeni
racionalnost, maksimizaciju profita, dvojno-
zemljama (na primer, Landes, 1969; North i Thomas, 1973; Morishima, 1982).
posmatraju
svetskog rata, kada su vlade najrazvijenijih zemalja kao eksplicitne ciljeve nacionalnog
ekonomskog razvo
snaga pprivatnih i javnih ekonomskih organizacija, to je ponajvie interesovalo
socijalizmu. Krajem 60tih
veruju da je "duh kapitalizma" ili slobodno pr
danas su mnogo ubedljiviji nego to je to bilo pedesetih ili ezdesetih.
Kapital
7/26/2019 Recnik makroekonomije
26/85
26
dnje i kao izvora dohotka koji se
teorija vrednosti i raspodele. Ovaj problem zainteresovao je ekonomiste jer kapital
stvara prinos koji kapital ostavlja nesmanjenim i donosi mu kamatu ili profit koji su
stoga stalni, dok potrona dobra donose jednstveni prinos (korisnost) koji je jednak
trokovima i nestaju kroz upotrebu.
Predindustrijski ekonomisti-
pripadaju
prirodnih faktora. "Kap
ili "ekonomskih" zakona.
r
to ima revolucionarne posledice. Ovo povezivanje proizvodnje i raspodele dovelo je u
pitanje Milovo razdvajanje i nedvosmisleno nametnulo pitanje opravdavanja profita ili
kamate kao permanentnog prinosa kapitalu.
akumulira u stoku. Bem-
potvrdi kamate bila je svojevrsni odgovor
Klark je proirio Rikardovu teoriju zemljine diferencijalne rente
Klarkovom objanjenju sama kapitalna dobra moraju se smatrati produktivnim, a njihov
prinos jednak je njihovom marginalnom proizvodu. Determinacija "marginalnog"
7/26/2019 Recnik makroekonomije
27/85
27
jegove usluge kao "proizvodnog"
inputa i prinos koji pripada samim dobrima, pa se tada radi o analizi razmene i valuacije
permanentnog neto prinosa koji on proizvodi.
Viksel je kritikovao Valrasa, odbacivao je "vreme" kao proizvodni faktor i bio je
skepti
predstavlja kao suma prometnih vrednosti svakog kapitalnog dobra ponaosob mereno
dobra, proizvedenog faktora proizvodnje, a ne "originalnog" faktora proizvodnje.
ara predstavljenih stokom kapitala.
Kejnsova Opta teorija pretpostavlja fiksni stok kapitala i nepostojanje usaglaene
ili kamatne stope koje bi upotpunile teoriju.
agregatnme proidukcione funkcije sa homogenim proizvodom, "produktivnim"
korelirana u
denih sredstava
teoriji kapitala.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
28/85
28
profita) u nezavisnom sistemu mogu uticati na cene dobara koja
kamate. Ti dokazi postali su poznati kao "kapital reversin
agregatnog kapitala i kamate. Ta kritika ne odnosi se na analizu individualnih kapitalnih
agregatnom kapitalu neprihvatljiva.
Kredit
dit" je latinskog porekla i vodi poreklo od credere (verovati) i ima vie
naknadno pojam je pr
druge strane, isplata unapred godinje premije osiguranja.
sti posredno mogu kontrolisati
politike.
posredovanja. Prvi stupanj u razvoju
7/26/2019 Recnik makroekonomije
29/85
29
kapitalne investicije dolaze od
uvek prisutne u muslimanskim zemljama, gde je razvijen d
(islamsko bankarstvo) na osnovu udela u profitu depozitara.
Vie od nekoliko vekova kredit i kao formalni zajam i trgovbinski kredit, mogli su da
najs
odobravanja kredita. Retke su one koje su predstavljale pravu novinu; inovacije su se
pre svodile na n
Svi kreditori moraju pre nego to odobre kredit biti u dvostrukom vidu zadovoljeni: u
Tradicionalno sposobnost otplate du
njegovog lika. Osim ukoliko se radi o kred
zaloga imovine (auto, televizor)koja je kupljena tim kredirtom; tamo gde to zakon ne
otplatom cele sume obavlja se prenos vlasnitva - znajljivanja i neposrednog
o
ovaj
7/26/2019 Recnik makroekonomije
30/85
30
editore,
lokalnog direktora banke ili raspol
muterije i zato su neophodni formalni metodi ocene kreditne sposobnosti. Ovo je
bijaju na bazi popunjenog upitnika
stalno zaposlenje, posedovanje telefona, a kredit se odobrava ako ukupni skor nadmai
Bankarstvo
dana dananjeg. Skoro svaka banka
stoke ili odskora turizam. Druga vrsta banaka vezana je za zlatarski zanat, a neke banke
a. U poslednja dva veka banke postaju
zasebni vid trgovine, a kompanije i partnerstva osnivaju se i u sferi bankarstva.
koji je prisutan u skoro svim definicijama odnosi se na uzimanje depozita i davanje
da bankari koriste svoj relativno mali kapital kako b
svak transakciju u formi kamate koja je na kredite via nego na depozite. Svi ti pristupi
smatraju da banka ima samo jednu funkciju, a to je makroekonomsko posredovanje. U
stvarnosti banke obavljaju i mnoge druge funkcije, a neke od poznatih banaka uopte i
avljaju svojevrsnu olakicu u
7/26/2019 Recnik makroekonomije
31/85
31
uzgrednim -
se smanjuje.
Druga oblast odnosi se na ponaanje banaka kako bi se osiguralo efikasno ali i sugurno
poslobanje bankarskog sistema.
finansijske varijable, kao
monetarne politike. Mere koje su nametnute bankama obuhvataju i kontrolu kamatnih
stopa, primarne i sekundarne obaveze banaka po osnovu obaveza prema centralnoj
ulaganja kredita. Mnoge od ovih mera z
prihvataju radi sopstvenih interesa.
Bankarstvo je delatnost koja u potpunosti zavisi od poverenja komitenata, i zato su
bankarske
nastavljju se i tokom bankarske krize 1974-75. Za mnoge mere koje su tada donesene
tvrdi se da usvojene
vima.
do sredine ovog veka banke su poslovale sa bankama drugih zemalja, a danas mnoge
7/26/2019 Recnik makroekonomije
32/85
32
uvele nove tehnike koje su izazvale promene u ranije zatvorenim bankarskim sistemima
pojedinih zemalja. Bankarstvo je internacionalizovano i kroz objedinjavanje
recesije k
redu to je "bankarstvo na veliko", gde banke imaju odnose prevashodno sa velikim
organizacijama. U osnovi to se svodi na mobilisanje velikih depozita kroz
Kod "bankarstv
delokrugu poslova postaju nalik na krupne banke. Novi elektronski prenos sredstava,
bretonvudskih sporazuma u periodu 1944-
O
zavisn
postoji automatsko finansiranje platnog bilansa zemlje za razliku od finansiranja regiona
7/26/2019 Recnik makroekonomije
33/85
33
bilo na osnovu dogovorenih pravila ponaanja ili zbog ad hoc odluka centralne banke
(2) devizne kursev
kada je dolo do sloma bretonvudskog sistema i kada su evropske i japanska centralna
banka imale ogromne vikove dolara.
u pravcu poravnavanja i korigovanja platnog bilansa i stepena u kome su pritisci u
m. Platnobilansno
mehanizma, ali i zato to to po pravilu podrazumeva i neznatni priliv novca iz drugih
zemalja.
stem. Jedan od
-
nisu pretvarale u zlatu ili neku drugu rezervnu valutu. Problem poverenja javlja se zato
ama forma
7/26/2019 Recnik makroekonomije
34/85
34
ne
-
nacionalni suverenitet.
a monetarne unije)u vezi
narodne konsekvence. U
ekonomske politike pojedinih zemalja.
zemalja kada se radi o platnim bilansima, deviznim
jer zbir zasebnih ex ante cilj
neutraliu monetarne efekte ta
-1) pristup, gde bi se jedna
kojima bi se oni postigli; (4) dogovor o t
osiguraju konzistentnost i
mehanizama.
(n-1) pristupu gde su pasivnu ulogu imale Sje
7/26/2019 Recnik makroekonomije
35/85
35
talog bretonvudskog sistema.
trokove(kroz neostvarivanje ciljeva)drugim zemljama-nicima. Na monetarnom
e na
platnobilansnu poziciju.
bili su fiksirani, ali
uku stalni
sve je postajalo jasnije da fiksni dev
monetarnu politiku odrede
ad hoc osnovi. Pokuaji da se reformie sredinom 70tih nisu uspeli da stvore Veliki
a je stvorena 1944. godine i koja je u to vreme bila
ovog drugog elementa.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
36/85
36
Drutveno blagostanje
"drutveno blagostanje" uglavnom vezuju za robe i usluge, i izostavlaju ga van ireg
na tradiciji ekonomike blagostanja.
realnog dohotka i njegove raspodele. Sveokupna ocena tada je unekoliko subjektivna,
zavisi od toga kako vrednujemo dobitak(ili gubitak) realnog dohotka u odnosu na
egalitarijanski dobitak (ili gubitak). Obuhvatiti celokupnu raspodelu dohotka samo
an poduhvat, ali iz mnogo razloga
razumno je prihvatiti nekakvu meru per capita dohotka ili indeks nejednakosti kakav je
sastav menja tokom vremena, bakao i sama raspodela. Struktura dohotka neodvojivo
dohotku. Promene u raspodeli sigurno su daleko s
kada realni dohodak poraste u istoj meri ti efekti mogu se zanemariti. Sve je to u osnovi
razrada Piguovog dvostrukog kriterijuma prema kome realni dohoci treba da rastu bez
je siromanima bolje bez da je realni
dohodak manji.
Neko vreme se mislilo -u prvom redu to se odnosi na Kaldora i Hiksa - da bi bilo
ekonomske politike. Ovo zato to
kompenziraju gubitak i da im jo uvek bude bolje, tada je takva politika boljitak.
podmititi dobitnike kako bi se ovi vratili na svoju raniju poziciju. Otvorene su
iterijum
a se raspodela
7/26/2019 Recnik makroekonomije
37/85
37
bude test za ekonomsku efikasnost od koje ne bi trebalo isuvie odstupati.
Drugi pristup - na osnovama blagostanja, polazi od preferencija pojedinaca a ne
uslugama, a drutveno blagostanje je funkcija individualnih korisnosti. Zajedno sa
ju
konsekvence po raspodelu i otuda su nezavisni u odnosu na preferencije u sferi
raspodele. Makakve bile te preferencije, efikasnost iziskuje jednakost marginalnih stopa
drutveno blagostanje je maksimizirano u uslovima konkurencije u kojima je raspodela
nikakva jednostavna pravila za maksimizaciju drutvenog blagostanja.
individualne preferencije. Trebalo bi, smatralo se, da postoji nekakav metod koji bi
e ka prvom. Erou(1951) je pokazao da je takav
razumnih aksioma, na primer da se rangiranj
Bergsonovu funkciju blagostanja koju bi trebalo nametnuti(da li od strane ekonomista?).
U svom Uvodu u iz 1922. godine Kejns
je"Kem
kao ef Katedre
Lavingtona, H. D. Hendersona, D. H. Robertsona (Piguovog naslednika) i G. F.
Shovea.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
38/85
38
mladog Italijana Pjer
knjigu objavljenu 1933. godine ko
Marala i Pigua u svojoj revolucionarnoj knjizi Opta teorija zaposlenosti, kamate i
novca.
razvijala Kejnsovu teoriju, formulisala svoj originalni pristup teoriji kapitala, rasta i
raspodele. Uz Srafinu teoriju cena iz 1960. godine, koja se temelji na njegovim ranijim
radovima, proces unutra'nje kritikestavova iz 30tih godina dosegao je zrelost
uskladjenog pristupa (mada su Robertson i Mid braniil tradicionalne pozicije), koji je
napustio tradicionalnu margin
je ekonomskom naukom dominirala tokom 60tih i 70tih godina. 80tih godina
-kejnzijanizam i analizu Vika na mnogim svetskim
univerzitetima.
institucionalizma u ekonomskoj metodologiji, kontrarevolucija protiv kejnzijanske
makroekonomije i protiv
su Frenk Najt, u domenu teorije i metodologije i Henri Simons u domenu ekonomske
(1)Metodoloki pozitivizam. Validnost teorije ne zavisi ni od njene optostiniti
7/26/2019 Recnik makroekonomije
39/85
39
teorija.
slobodnih drutava. To, medjutim, nije i dovoljan uslov.
(3) Nepoverenje u administrativna diskreciona prava. Odbacuje se ad hoc intervencija u
privredi. U oblasti monetarne i fiskalne politike preferiraju se "pravila naspranm vlasti".
(4) Monetarizam naspram fiskalizma u makroekonomskoj regulaciji.
(5) Fiskalne mere protiv siromatva, ali i nepoverenje u efikasnost redistribucije kojom
se uklanja siromatvo.
(6) Imperijalizam discipline. Pod ovim treba razumeti primenu ekonomske analize od
strane ekonomista na probleme kojim se bave i druge discipline, u prvom redu pravo i
sociologija.
antimonopolsku i antitrustovsku politiku, dok su Fridman i Stigler smatrali da su
Simons je smatrao da bi monetarna politika morala da se rukovodi nivoom cena - da
bude ekspanziona kada cene padaju i kontrakciona kada rastu. Fridman, impresioniran
mase izjanjavao se u prilog stalnoj stopi monetarnog rasta.
Ekonomska politika u slobodnom
drutvu i Fridmanova knjiga Kapitalizam i sloboda.
ekonomiste, osim kejnzijanaca, ipak se odnosi na skupinu ekonomskih ideja koje
poreklo
Hjumov doprinos prvenstveno se ticao novca i platnog bilansa. Smitovo delo bilo je
7/26/2019 Recnik makroekonomije
40/85
40
podele rada, raspodele, akumulacije kapitala, trgovine i kolonijalne politike i javnih
finansija. Jedan od njegovih sledbenika bio je i Tomas Maltus; mada je postao slavan po
svojim radovima o stanovnitvu, on se bavio i nizom drugih ekonomskih pitanja.
delo i iz nje
Mila, mada se on kasnije od njega odvaja, J. R. Mekeleka i Tomasa de Kvinsija. Njegov
uticaj posle sm
jer se oslanja na isti empirijski materijal i izbegava precizna predvidjanja.
stavljala na krupne agregate - privredni rast, medjunarodnu trgovinu, monetarnu
pojedinaca, to dolazi u sredi'te interesovanja 1870. godine. dmenu teorija vrednosti,
od Smita g
politi
takva intervencija mogla iskoristitiza svoje uske interese, a delom i zato to je bila
-
o
odlaga
tamo gde j
glavi. Sa
rastu iznad neophodnog minimuma -
7/26/2019 Recnik makroekonomije
41/85
41
ulaciju kapitala, ali sve dok su profiti iznad neophodnog minimuma,
- zemlje. Sa privrednim
rastom,
m
potrebe mora tada rasti; Rikardo je posebno ukazivao da takav rast depresira profite i da
Mek
bi se snizili trokovi poljoprivredne proizvodnje).
Torens i Rikardo i to u formi teorije o uporednim prednostima (kasnije je doteruje i
ima uporedne prednosti ko se orijentiu na proizvodnju drugih gde su njene uporedne
resurse treba da koncentrie na ovu drugu proizvodnju.
njegove veze sa kretanjem cena. Platnobilansni deficit, kroz odliv zlata smanjuje
e zavisio od ponude novca: dominantno
novca, kao dela ponude novca, mora biti smanjeno kada dolazi do odliva zlata, jer odliv
zlata predstavlja simptom da su cene isuvie v
7/26/2019 Recnik makroekonomije
42/85
42
om).
medjutim, izgubila svoj dah u jednom trenutku; ona je oduvek bila orijentisana na
ekonomsu politiku a ada su ta pitanja bila razreena -
predlagali -
pa su se stoga i okretali i drugim pitanjima koja su iziskivala i dr
Raspodela dohodaka i bogatstva
raspodela dohodaka na faktore (o ovom tipu raspodele ponekad se govori kao o
funkcionalnoj raspodeli dohodaka) i
raspodela dohodaka).
(1) Raspodela dohodaka na faktore je integralni deo ekonomske analize relativnih cena,
raspodele doh
- rad, zemlja i
kapital i visina nagradjivanja njihovih usluga - renta, nadnica i profit. Treba imati u vidu
dekomponovanje koje se koristi u ekonomskoj teoriji; u nekim tipovima analize, na
primer, koriste se i jo finije podpodele koje, izmedju ostalog, prave razliku izmedju
nacionalne statistike vrlo je korisno sve dohotke
- transferni dohoci - mada oni
pretpostavljenoj konstantnosti ili stabilnosti udela nadnica u nacionalnom dohotku.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
43/85
43
(2) Raspodela dohodaka na pojedince - - i raspodela bogatstva
u vezu kumulativni udeli u dohotku primljeni od strane odredjene skupine primalaca
dohotka). Raspodela frekventno
imovine.
velike nejednakosti u raspodeli dohodaka gradjana i stabilnost te raspodele tokom
vremena. To je istina
definicija dohotka (na primer, da li se uzimaju u obzir transferni dohoci ili "naturalna
dohotka" (na pri
1947. godine primala je 45. 5 ukupnog dohotka pre oporezivanja, dok je najsiromanija
petina stanovnika
iznosili su 45 i 4 odsto respektivno (mada je u medjuvremenu dolazilo i do odredjenih
bismo objasnili aspode
pojma
- - sasvim
7/26/2019 Recnik makroekonomije
44/85
44
u utoliko je
u na hipotezu o
prirodi bogatstva od koje se polazi, kao i pretpostavke o "jedinici" raspodele dohotka.
na imovine. Sasvim
enih
primalaca dohodaka prima 5. 5 odsto dohodka pre oporezivanja (3. 5 odsto posle
(Harbury i Hitchens, 1979).
inske raspodele dohodaka (ili bogatstva)
je nejednakost dohodaka u nacionalnim privredama po pravilu manja od nejednajkosti
koje postoje izmedju pojedinih zemalja.
Zaposlenost i nezaposlenost
procesu proizvodnje. To je radni input u privredi, to je organizovanje i obavljanje rada
ljudi u jednom ekonomskom sistemu. U ekonomiji ovaj pojam se koristi
aktivnosti koje donose dobit (kriminal, kockanje, prostitucija), jer se ne smatrju
"produktivnim".
7/26/2019 Recnik makroekonomije
45/85
45
-radnom
spajaju sa materijalom i opremom koji nisu njegova svojina. Taj termin se analog
-zapoljavanje, ljude koji
Sutina zapoljavanja kao
pravo na dohodak -
pravo na respektovanje, u
"nezaposlenosti" u jednoj privredi: proizvodnja je nepotrebno niska, neki dohoci su
nepotrebnop niski i neki ljudi su lieni
U ekonomoci rada, gde se zaposlenost organizuje na permanentnoj osnovici,
rade. Ta analiza isputa iz vida i heterogenost kvaliteta rada radnika i samog
i broj radnika koji mogu da rade za datu nadnicu. Ponuda rada
utoliko je jednaka "radnoj snazi"-
i ona je jednaka broju zaposlenih radnika plus oni koji mogu da rade ali s obzirom da ne
mogu da nadju posao
neuspeno traganje za poslom.
barem od jednog elementa, : frikcione nezaposlenosti", jer ljui troe relativno malo
rada ne mogu da usaglase ponudu rada i nepopunjena radna mesta. U nekim
jednu drugu definiciju pune zaposlenosti , kao nivoa zaposlenosti koji ne izaziva niti
ubrzava inflaciju. radne snage ukoliko postoji dovoljno materijalnog kapitala da opskrbi svako radno
7/26/2019 Recnik makroekonomije
46/85
46
kapital : rad)koje mogu ko
ponuda rada nadmai ovu granicu tada se javlja "strukturna"
stoka kapitala. "Strukturna nezaposlenost" javlja se i kada se kvalitet ponude rada
razlikuje od kvalitet
lokacije.
moraju se ispoljiti u formi "otvorene nezaposlenosti'. tavie, ukoliko ne postoje
institucije koje transferiu sredstva ljudima bez posla, otvorena nezaposlenost je luksuz
(1) potencijalni radnici mogu biti potpuno izvan ponude rada, jer su "penzionisani" ,
(2) Radnici i dohoci mogu biti podeljeni na pojedine radnike i to tako da svako radi
Prvi tip prikrivene nezaposlenosti("obeshrabreni radnici") zapostavlja aspekt
kategorijama), i ponekad se smatra da ovo i nije nekakav problem, posebno ako je teko
ustanoviti koliko se ljudi zaista nalazi u pojedinim kategorijama nezaposlenosti.
ponuda zemlje.
urbanim sektorima zemalja u razvoju, mada se radi o primeru preuzetom iz zrelih
privreda - prodaja ibica na ulici -
objanjavala prikrivenu nezaposlenost tridesetih godina.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
47/85
47
e koji su produktivniji
koristi se u savremenoj ekonomskoj literaturi i u analizi razvijenih i nerazvijenih
"Politika zapoljavanja" u sutini se svodi na intervencije koje imaju sa cilj otklanjanje
"problema nezaposlenosti". U osnovi se radi o veoma raznolikoj skupini mera, bakao
to i prognoze treba da pok
rada, pomognu radnicima i poslodavcima na planu
mobilnosti radne snage i da podstaknu prekvalifikaciju radne snage. Na dugi rok na
medjunarodne trgovinske politike i fiskalne
zapoljavanja pojedinih grupa radn
drugih intermedijarnih tehnika.
Preduzetnitvo
Pojam preduzetnitvo izgleda da je prvi u ekonomsku teoriju uveo Kantijon (1755),
njava -
sposobnost odgovara raspolaganju jednim
savrenom raspolaganju informacijama - to itekako
- koja sama od sebe osiguravaju koordinaciju
koja je neophodna i koji otuda nita ne preputaju preduzetniku.
azvoja i
njegova funkcija je da inovira i "ostvaruje nove kombinacije". Izdvaja se pet vrsta
7/26/2019 Recnik makroekonomije
48/85
48
- posebno izvoznih
stvaranje novog tipa industrijske organizacije - formiranje trustova ili nekih drugih
formi monopola.
umpeter vrlo jasno objanjava i sve ono to preduzetnik nije: o
ni rizik, jer je to funkcija kapitaliste koji sredstva pozajmljuje preduzetniku. U osnovi,
preduzetnika vide kao osobu koja reaguje na promene - informacije koje prima - dok je
umpeter naglaavao ulogu preduzetnika kao izvora promena. Ova dva gledita nisu
a pravilna
katastrofa. umpeter izbegava odgovor na pitanje da li je preduzetnik i ona osoba koja
ema
- - i to kroz osiguranje, ali
preduzetnici:
ristup ima
prednosti utoliko to ukazuje da je u realnom svetu uspeh izuzetak, a ne neuspeh je
pravilo.
Kejson (1982) preduzetnika definie kao osobu koja se specijalizuje za donoenje
cija, drugi ljudi
7/26/2019 Recnik makroekonomije
49/85
49
anja na osobenosti
njegova i Najtova definicija potpuno poklapaju. Poto ova definicija identifikuje
koncepte kako bi se
razmotrile i ocenile preduzetnikove sposobnosti, kao i svi aspekti vezani za postojanje
stvaranja, dok je Veber (
Pisci biografija velikih preduzetnika pisali su i objanjavali veliki broj motiva. Mnogi
koji su se bavili ponaanjem preduzetnika smatraju da je preduzetnik jednostavno osoba
preduzetnik.
Uspeno preduzetnitvo je istovremeno i put drutvenog uspona i to je posebno
se smatra da su imigranti, religiozne manjine i ljudi koji nemaju visoko obrazovanje
dominantni u skupini preduzetnika. Hipoteze ove vrste vrlo je teko proveriti bez
preduzetnikov sin.
Privredni rast
i ND, rastu. I obratno, stope per capita rasta DBP i ND koriste se zato to su po
da je ovako meren privredni rast kao sastavni deo privredne istorije svake zemlje
ponaosob noviji fenomen, koji datira od vremene Industrijske revolucije. Do prvog
7/26/2019 Recnik makroekonomije
50/85
50
skog
zemalja postalo je standardna praksa odredjivanja relativne vrednosti alternativnih
privrednih sistema.
dolo se i do potrebe da se objanjavaju razlike u stopama rasta i modelima rasta.
ama rasta stopila su se sa
procesa rasta pojedinih zemalja. Njegova vizija bila je toliko sveobuhvatna da je
obuhvatila i promene u pravnim, ekonomskim i drutvenim sistemima i sve to smatrala
sastavnim i prirodnim delom procesa rasta. umpeter i Svenlinson su, pak, privredni
iroda rasta vodi
promenama proizvodnje, alokacije resursa i regionalnog razvoja. Na primer, u nekim
riji. U
u kori
capit
ubrzani rast mora smatrati i ubrzavanjem transformacije privrede u celini.
transformac
pojava novih grana i regiona iziskivala je i ulaganje u nove pogone i opremu. to su te
-u, ubrzavan je i
ra
ekonomskoj teoriji, pojavljuju se i visoko apstraktni modeli rasta. Samom svojom
miljenja na ekonomsku politiku bio je sasvim zanemarljiv.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
51/85
51
je da li privrede u uslovima toliko visoek
-
sajd" ekonomija smatra da se u uslovima de
se prethodno privreda ne izvede iz stanja opte posustalosti.
bede, otvorili su i neke nove probleme. Kao to je to prte pola veka istakao Kejns, kada
-
vna nezaposlenost je sasvim
izvesna.
Dugi periodi pune zaposlenosti i stabilnog rasta nakon Drugog svetskog rata obezbedili
dohodaka. To je izazvalo vidno ubrzavanje inflacije u posleratnom periodu u odnosu na
ranije "normalne periode.
Ravnot
ekonomsku anarhiju. Adam Smit (1776. ) je medju prvima slobodnu volju utemeljio na
podrazumeva koordinaciju medju pojedincima. Kenej (1766. ) je u svom ranije
formulisanom fiziokratskom sistemu prometa ukazao na osobenu formu
medjuzavisnosti usredsredjene oko neto proizvoda dobijenog na poljoprivrednom
zemljitu.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
52/85
52
iziskuje i koordinaciju ekonomskih odluka da bi se dolo do uskladjenog ekonomskog
ponaanja.
Leona Valrasa (1874. , Eleme
je
privrede u kojoj postoji ogromni broj pojedinaca, roba i usluga, potreban je bio visok
nivo apstrakcije i otuda su se mnogi autori oslanjali na matematiku. Otuda su u velikoj
o
-
proporciji (kasnije ovo zavisi i od cena) u proizvodnji potronih dobara. Dohoci firmi
vari
moglo biti vie on n-1 takvih odnosa za svaki broj - n razmatranih dobara. Jedno od tih
merila ili nivoa -
stope drugih dobara niti cenu tog dobra koja je bila jednaka jedinici (odnosno, ovi
7/26/2019 Recnik makroekonomije
53/85
53
nezavisno od cena, (n) odnosa ponuda -
- -tom
-
a, prirodno dovode
ih roba, ukoliko na
- krugova prilagodjavanja cena, ili kroz "traganje" za
upliva ili kontrole sa strane. Verovalo se da se ova prilagodjavanja u praksi odvijaju
firme na maksimizaciju profita.
osnova formiranje mape indiferentnosti svakog trgovca za dva dobra, "ugovorna kriva"
Finansijske krize
trgovinskih kriza, kako se govorilo u XIX veku, mada su po svojim posledicama
ekonomiji ovo se nazivalo "prekomerno trgovanje", kada se koristi pozajmljeni novac i
kada pekulanti, investitori, k
7/26/2019 Recnik makroekonomije
54/85
54
do bankrotstava firmi i propasti banaka.
egzogeni ok u
-
- sasvim ekonomski, kao to je, na pr
finansijski -
im investicijama.
Bez obzira do kakvih ovo promena dovodi u sistemu, menjaju se profitonosne
Ukoliko su te promene dovoljno razorne, euforija i prekomerno trgovanje su vrlo
verovatni. Robe kojima se trguje zavise od prirode oka, a to mogu biti mnoge stvari:
- to su
"mehurovi" -
Floridi 1925. , to ne izaziva nikakve dublje posledice oosim po neposredne aktere.
Jedan skoranji primer prekomernog pozajmljivanja su zajmovi medjunarodnih
sindika
potrebu za kreditima kod zemalja ne-
prvih investitora navodi i druge da krenu njihovim putem. Kako se sve novi i novi
i marginalni
velika. Trka pretvaranja realnih ili finansijskih oblika imovin
7/26/2019 Recnik makroekonomije
55/85
55
koncepciju je jo1802. godine razvio Henmri Tornton, a potpuniji izraz ona nalazi u
stvakoja je trebalo
dogodilo u hamburkoj krizi 1857. godine, Baring krizi u Engleskoj 1890. godine, ili
vac. Krize 1847. , 1857 i
1866 u Londonu bile su brzo likvidirane instrukcijama Ministra finansija Engleskoj
Zakonom o bankama iz 1844. godine. 1847 i 1866, uklanjanje tog plafona bilo je
proiriti i
ono ta prava i koristiti. To je "moralni rizik, bakao kod osiguranja, da ako neko im
koristi svojim instrumentima politike,
1873. godine, kada je i na Kontinentu i u SAD izbila kriza Engleska banka je 24 puta
menjala svoju kamatnu stopu i Engleska je bila p
-2o.
ao to se to
dogodilo u Francuskoj posle sloma Unio generale 1882. godine, sloma Comptoir
d'escompe 1889. i skandala sa bankrotstvom panamske kompanije u periodu 1889-93.
st
medjunarodne trgovine robama ili hartijama od vrednosti, rast kapitalnih transakcija,
euforije. Bum u periodu 1885- oj
7/26/2019 Recnik makroekonomije
56/85
56
rastu robnih cena i transakcijama zemljom u Latinskoj Americi i Australiji, kao i
investiranju londonskog kapitala u sve tri pomenute oblasti. Ovaj odliv kapitala je, sa
hipotekarne obveznice. Finansijsku krizu je nagovestio zastoj u britanskom
kreditiranju, jer zemlja vie nije mogla da nastavi da investira po dotadanjoj stopi.
Mnogi pisci finansijsku krizu po pravilu smatraju fenomenom lokalnog porekla.
sija 1929
- -
-Liverpul-tokholm-Hamburg kriza iz 1857. , i mnoge
dr
mnoge druge zemlje onog trenutka kada su SAD, fascinirane rastom vrednosti akcija u
Njujorku 1928. , presekle svoje kredite tim zemljama i regionima. Slom berze iz 1929.
Hatri krizu iz septembra 1929. godine.
Medjunarodna finansijska kriza iziskuje takodje kreditora u poslednjoj instanci. U XIX
edjunarodni finansijski centar i pomagao je
puta pomagala Francuska banka (1825, 1836, 1839, 1890 i 19o7), Hamburg (1839) i
sigurno, Depresija iz 1929. godine kada je Britanija, oslabljena u Prvom svetskom ratu
poslednjoj instanci, a kada Sjedinjene
svetskog rata do negde 1971. godine. Kada se bum sindikalizovanih zajmova
-u, stvorenom u
7/26/2019 Recnik makroekonomije
57/85
57
rgovina
posebnu disciplinu unutar mikroekonomije. U osnovi ona se izdvaja svojim bavljenjem
makroekonomije ona se razlikuje utoliko to se bavi realnim a ne nominalnim varijablama
(tokovima trgovine i relativnim cenama a ne deviznim kursevima i ponudom novca), kao
uporednih
trgovine. S jedne strane, ona pokazuje da i apsolutno neefikasna zemlja ima koristi od trgovine,
veze one proizvode
koje u odsustvu trgovine proizvodi relativno jeftinije. Kao pozitivno objanjenje ova teorija
ezavisni u odnosu na proizvodnju i da
ne uspeva da objasni zato se ti trokovi uopte i razlikuju od zemlje do zemlje.
ti resursima , to je i osnova uporednih prednosti i
kapitalno-
verzija ove teo
om
stvari Leotijevljeva primena input-
-intenz
teoriji.
Heker-Olina, gde se pretpostavlja postojanje vie faktora proizvodnje, a neki(poput
je rast trgovine repro-
mobilnost faktora
7/26/2019 Recnik makroekonomije
58/85
58
-gransku trgovinu koja
se odnosi na trgovinu delovima jdenog homogenog proizvoda koji proizvode nekonkurentne
proizvodnje.
h privreda. Jedna od najpoznatijih implikacija Heker-Olinovog modela je
irelevantnost
posledica trgovinske politike na raspodelu dohotka i strukturne promene.
Ako se vratimo normativnoj teoriji trgovine, tada je tradicionalno u njenom sreditu prednost
obima. Kao
detaljnije analize vie argument protiv slobodne trgovine nego protiv laissez-fairea. Na kraju,
carinama i trgovini) i stvaranju zona slobodne trgovine (Evropska zajednica). Zato danas mnoge
zemlje pribegavaju necarinskim barijerama (kao to su kvote, propisi o zdravstvenoj zatiti i
Antitrustovsko zakonodavstvo:
- karteli -
7/26/2019 Recnik makroekonomije
59/85
59
-
ocenjuje u
svetlu izazvanih ekonomskih efekata.
Tako ermanov zakon iz
nastoji ili uspeva da monopolie deo trgovine ili razmene". Klejtonov zakon iz 1914. godine sa
kasnijim amandmanima stavlja van zakona svaki oblik dogovaranja, diskriminacije cena i
e ka
konkurencije u trgovini".
je ponaanje "istinski anti-konkurentsko
kao instrument odbrane ekonomske efikasnosti. Novina u antitrustovskom zakonodavstvu su
efekata. U Britaniji,
restriktivna praksa i karteli razmatraju se pred Sudovima za restriktivnu praksu i polazi se od
u
cije koja svoje
Rimskog ugovor
na
7/26/2019 Recnik makroekonomije
60/85
60
ih odredbi o zabrani
Americi, a naglasak j
zajednice.
Slobodna medjunarodna trgovina postala je dominantna teorija, ideologija i politika u
Davida Rikarda i Karla Marksa. Njeno teorijsko utemeljenje bila je Rikardova teorija
uporednih prednosti koja je pretpostavljala internu mobilnost i eksternu imobilnost rada
medjunarodnu pokretljivost rada i kapitala. Slobodna trgovina bila je povezana sa
laissez-
neprekidn
Izazovi ideji slobodne trgovine doli su od devetnaestovekovnih rivala engleske, - sa
industrijskim nacijama potreban protekcionizam pre nego to i za njih slobodna trgovina
pomogne ml
iskoristila nacionalna monopolska vlast. Protekcionizam tridesetih godina ustupio je u
trgovini i medjunarodnoj pokretljivosti kapitala, to je svoj odraz nalo i u institucijama
posleratnog poretka. Slobodna trgovina i medjunarodna mobilnost kapitala bili su pod
okriljem dominantnog Pax Americana , pa je u odnosima industrijskih zemalja
protekcionizam umnogome potisnut.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
61/85
61
Teorija medjunarodne trgovine je proirena kako bi obuhvatila i medjunarodnu
mobilnost faktora, dok je veza izmedju slobodne trgovine i laissez-faire raskinuta.
kritikovali
od subvencija ili nekih drugih mera koje streme postizanju odredjenih ciljeva. Sve
Listovih i Hamiltonovih koncepcija dokazuju da je potrebna zatita industrijalizacije
ekonomija, sklonost zameni uvoza i samodovoljnosti unutar njihovog trgovinskog
nerazvijene zemlje orijentiu se na izvoz, koriste prednosti nastupa na svetskom
slobodno-trgovinske politike. Medjutim, u XX veku u
novoindustrijalizovane zemlje (NIC) nisu nikakav izuzetak, jer su se oslanjale na
sveobuhvatnu regulaciju i kontrolu rada, kapitala i trgovine. Sa barem 2o odsto trgovine
pod neposrednom kontrolom multinacionalnih kompanija u zemljama OECD-a,
unutarkompanijska razmena, slobodna trgovina i u XX veku ostaju samo puka
proklamacija, i daleko su od devetnaestovekovne parole o laissez-faire-u.
Sa novom krizom svetske privrede i protekcionizam je ponovo u uspunu. Nove tenzije i
protivre
vreme.
Teorija raspodele dohodaka
teorija raspodele dohodaka oduvek je bila u sreditu analize ekonomskih sistema. Ta
raspodelom dohotka".
7/26/2019 Recnik makroekonomije
62/85
62
Ortodoksna ekonomska teorija tretira pitanja raspodele dohodaka kao sastavni deo
ao i cenu koju
dobra i usluge,
o
svakom faktoru proizvodnje - bez obzira da li se radi o odredjenoj vrsti rada, prirodnom
resursu ili uslugama kapitalne opreme -
Ukoliko se tehnologija promeni, ili se izmeni stok prirodnih resursa, ili ukoliko dodje do
diti
anje
Ipak potrebne su nam i druge informacije kako bismo doli do potpune teorije raspodele
odelu dohodaka je
uticaju funkcionalne raspodele dohotka. Ukoliko dodje do promene u svojinskim
tanja
7/26/2019 Recnik makroekonomije
63/85
63
politikolozima.
zbog svojih uskih pretpostavki o karakteru ekonomskih procesa. Poto su upravo te
rimera
- u form
diskriminaciji -
primer, kada se radi o odredjivanju dohodaka u delatnostima u kojima je ulazak
le koje su zasnovane na
pretpostavka o savrenoj informisanosti pojedinaca i firmi. tavie, dokazuje se da je
superiornijim informacijama koje su im itekako korisne u njihovom nastupu na berzi ili
otklone nedostatke ortodoksne teorije.
sutini teorije funkcionalne raspodele
nte kejnzijanskog sistema: to
7/26/2019 Recnik makroekonomije
64/85
64
alternativnih teorija su regularne odluke kapitalista i radnika o tednji i rigidna tehnika
izvodnji. Literatura; Atkinson, A. B.
(1983), The Economics of Inequality, 2. izd. , London. Kaldor, N. (1956), "Alternative
theories of distribution", Review of Economic Studies, 23. Kalecki, M. (1939), Essays
in the Theory of Economic Fluctuations, London. Pasinett, L. L. (1961), "Rate of
Growth and income distribution in relation to the rate of economic growth", Review of
Economic Studies, 29. Phelps_Brown, E. H. (1977), The Inequality of Pay, London.
Indeksacija
Indeksacija je pokuaj da se ugoviri izra
papirni novac u vreme Rata za nezavisnost. U skorije vreme francuska vlada je izdala
energija iil zlato, a posle odreddjenih eksperimenata sa indeksacijom i Britanija je 1981.
inalna vrednost i kamata bila vezana za
indeks maloprodajnih cena. U meri u kojoj je indeks dobar indikator vrednosti novca,
argument zanemaruje vezu koja postoji izmedju nadnica i cena. Ukoliko primaoce
enat politike
dezinflacije. Medjutim, poto se u formiranje nadnica unosi dodatni elemenat rigidnosti
obliku indeksacije. Tu temu razmatrali su i Dornbui Simonsen.
Inflacija i deflacija
vama, gde su
-planskim privredama uspele da seodupru ovom svetskom trendu.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
65/85
65
- deflacija - opti pad cena - daleko je redji i zato i manje poznat,
eto slobodnije, to
je usporavanje njihovih stopa rasta. I inflacije se ponekad definie na ovaj pomalo
privredi datira jo od sredine XVIII
evi u formi obaveze
bankarskih ili kvazi-
Najjednostavniji oblik inflatornog procesa je kada vlada, na primer, radi ratnih ciljeva,
novoodtampanim novcem (u praksi ovaj novac ona pozajmljuje od bankarskog
cena proporcionalno rastu ukupnih izdataka. Poto novac koji troi vlada ide u privatne
eksponencijalna inflacija. U praksi te komplikacije su zaista prisutne i unekoliko
usporavaju ovj proce
7/26/2019 Recnik makroekonomije
66/85
66
svakog dana. Te hiperinflacije dogodile su se u zaista posebnim okolnostima: njihova
otpuno neefikasnim pa su se skoro svi vladini
ok roba na koji su aspirirali vlada i ostali
akteri.
meri i brzo reaguju na prom -74
-
godina pre toga propao
, a vlast je sa medjunarodnih naftnih kompnija prela na OPEC.
alternativnih izvora energije dalje su pogorani. Neposredni povod za veliki rast cena
nafte bio je arapsko-izraelski rat 1973. , dok su dogadjaji u Iranu 1979. takodje odigrali
Za razliku od ovih kretanja, cene industrijskih proizvoda, koje su takodje bile
sasvim bliske trokovima proizvodnje, koji su, sa svoje strane, zavisili od cena sirovina,
rada, goriva i produktivnosti rada.
ta", gde bi nezaposleni radnici
ovaranje odredjuje
tu rada. Rezultat je da
zahtevi u pogledu nadnica manifestuju veliku osetljivost u odnosu na kretanje trokova
ambicija sindikalista i njihovih rukovodstava.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
67/85
67
Najpoznatiji primer generalizacije kretanja nadnice - inflacija je dat u radu A. W.
Filipsa (1958) koji je empirijski, na britanskim podacima, izveo negativnu relaciju
izmedju nivoa nezaposlenosti i stope rasta nadnica, to je u to vreme ukazivalo na
potrebna da bi se inflac
vreme koje je p
su nastojale da inflaciju razreavaju na nivoima niske stope
nezaposlenosti. risila, neformalni dogovori sa sindikatima i poslodavcima, zakonoska
usredsredjeni na takva pr
privremeno, da bi se kasnije sve vrtilo na staro. tavie, u nekim zemljama, poput
je ostvario odredjene uspehe,
(infla
monetari
7/26/2019 Recnik makroekonomije
68/85
68
skladu sa fi
stvaraju komercijalne banke svojim kreditiranjem, koje pod normalnim uslovima
svoje uloge kreditora u
poslednjoj instanci spram komercijalnih banaka, jer time rizikuju slom celokupnog
ogadja, zadovoljiti
novca -
zaposlenost i to pre i
-novca", odnosno obaveza
institucija izvan bankarskog sistema definisanog u datim okolnostima.
predmet velikih diskusija. Iskustvo pokazuje da je teko ostvariti postavljene ciljeve i da
Nasuprot tetama koje mogu nastati u domenu proizvodnje, to je nezaobilazna
posledica svake d -
skladu sa institucionalnim opredeljenjima -
dohodaka, ali se n
ozbiljan problem
neprijatno ukoliko se n
stopi inflacije.
politike samo ako razrade jednu stalnu politiku dohodaka ili formiranje dohodaka
7/26/2019 Recnik makroekonomije
69/85
69
prepuste odredjenim institucijama kako bi se puna zaposlenost mogla ostvariti i bez
brzog rasta trokova rada, kao to se to dogodilo tokom 60tih godina. Mora se,
medjutim, imati u v
se stabilizovale stope njihovog rasta i kako bi se unapred koordinirala ukupna ponuda
sirovina, goriva i namirnica. Za ovo je potreban medjunarodni program koordinacije
Investicije
stoka u jednom vremenskom
periodu -
sa finansijskim investicijama koje podrazumevaju kupovinu finansijske aktive, poput
obveznica ili akcija i otuda su tesno povezane sa analizom tednje. Ovo ne treba meati
ni sa investicijama u zalihe, koje podrazumevaju promenu stoka finalnih dobara,
proizvodnje u toku ili sirovina.
Kapitalna investiciona dobra se razlikuju od potronih dobara utoliko to oona
obezbedjuju tok usluga u jednom periodu vremena, a te usluge ne zadovoljavaju
direktno potroa
investicionih dobara osigurava usluge u jednom vremenskom periodu i otuda ih
smatramo investicionim dobrima. Ta dobra nazivamo trajnim potronim dobrima.
Ovo zato to nije uvek jasno da li neko dobro treba smatrati investicionim ili potronim
izdaci se smatraju investicijama. Izdaci za zgrade i maine nesumnjivo su deo
(kapitalnih) investicija jer ili zamenjuju istroene ma
godine, a neto investicije su bruto investicije umanjene za amortizaciju.
javni sektor i privatnih
drugim zemljama.
Postoje brojne teorije koje objanjavaju determinaciju investicija. Po pravilu one se ektora za investicijama, jer se u analizu javnih
7/26/2019 Recnik makroekonomije
70/85
70
pa otuda investicije nisu jedina determinanta rasta. Pored ostalog, investicije su jedan od
olokog progresa.
dobitima. Otuda se javne investicije mogu preduzeti kako bi se smanjila nezaposlenost u
depresiranim regionima ili podstakao tehnoloki napredak. Kejnzijanska ekonomija
ulogu u izvodjenju jedne privrede iz recesije.
- determinante investicija:
investicije; visina nadnica i poreza, relativni trokovi rada i kapitala. Ukoliko su ostali
promene u investicijama.
trokove t
trajanj
kapitalnog
na mwtod ""bruto sadanje vrednosti projekta", a kada odbije trokove kapitalnog dobra
dobija "neto
biti prihvatljiv u odnosu na rizik koji se preuzima, kao i atraktivnost drugih
projekta i ukoli
7/26/2019 Recnik makroekonomije
71/85
71
prinosa, ili, kako ju je on zvao "marginalne efikasnosti kapitala". To objanjenje
prihode i trokove kapitalnog dobra. Ukoliko je ta diskontna stopa manja od kamatne
ojekat potencijalno biti profitonosan. Pad kamatne stope trebalo bi da
predstavljati t
predstavljati oportunitetni troak - jer bi u protivnom firma mogla da zaradi
investicija temelje sse na
projekta. Finansijske institucije danas pozajmljuju sredstva po varijabilnim kamatama, a
efekte s obzirom na pogor
proizvodnih kapaciteta jedne privrede. Teorija akceleratora je jedno formalno
objanjenje uticaja nacionalnog dohotka na investicije. Ona pretpotavlja fiksni
koeficijent kapital/proizvodnja i na osnovama tehnolokog napretka rast proizvodnje
koeficijente. U najjednostavnijem obliku teorija akceleratora nije potvrdjena u praksi,
mada je u fleksibilnijem obliku dala bolje rezultate.
kapitalnim
sposo
7/26/2019 Recnik makroekonomije
72/85
72
i mo
Kejnzijanska ekonomija
-
posebno njegovoe knjige Opta teorija kamate, zaposlenosti i novca (1936), kao i
-
Robinson i Mihalja Kaleckog, koji su proirili Kejsovu analizu i na privredu koja se
razvija i odnose nadnica i profita
zanemario.
Pre Kejnsa nije formalno postojala makroekonomija. Dominantna ortodoksija svodila se
zaposlenosti i to z
determiniu dohocima faktorima proizvodnje usaglaeni sa marginalnom
Kejnsova Opta teorija napisana je kao
i dan danas. Kejnzijanci su se bavili dugo razmatranim pred-kejnzijanskim
vezana za odnos novca i cena.
u nivou kamatne st postoji samostalna funkcija investicija. Naprotiv, kejnzijanska ekonomija istakla je
Investicije determiniu proizvodnju koja determinie tednju i to kroz multiplikatorsko
donose i
7/26/2019 Recnik makroekonomije
73/85
73
nestabilna. Kejns je tak
cena, a ne i na relativne
a u Optoj teoriji kamata je
nosti i teoriju novca.
Kejnzijanska teorija inflacije ukazuje na veliki uticaj institucionalnih faktora koji
3. ) U predkejnzijanskoj ekonomiji pretpostavlja se da ag
promenama cene rada - realne nadnice. Nezaposlenost je voljna usled odbijanja radnika
slenost
ja realnih
4. ) Kejnzijanska ekonomija odbacuje ideju da je funkcionalna raspodela dohodaka
marginalnoj produktivnosti izvedenoj iz agregatne produkcione funkcije. Ovo
pretpostavlja konstantne prinose u linerarnoj produkcionoj funkciji, jer u protivnom
su kapitalna dobra heterogena ona jedino mogu biti agregirana kada je cena, kamata ili
profit, poznata. Otuda, marginalni proizvodi ne mogu biti izvedeni nezavisno i
zavisnost profita od investicionih odluka firmi i od sklonosti tednji koju
7/26/2019 Recnik makroekonomije
74/85
74
pretpostavljamo za imaoce nadni
Kejnsovih radova Rasprava o novcu (1930. ), kada pie o "neiscrpnom izvoru
bogatstva".
zatvorenu privredu. Kejnzijanski pr
izvozi i uvozi. Na ovo su posebno nedavno ukazali Harod i Tirval u svojoj analizi
trgovinskog multiplikatora. Kejnzijanska ekonomija danas obuhvata i analizu
nacionalnih privreda. Ono to objedinjava kejnzijansku ekonomiju je odbacivanje
re smiriti".
dodatne proizvodnje proistekle iz zapoljavanja tog rada ne i
je nadnica
drugih
faktora proizvodnje.
U savremenim uslovima trokovi rada za poslodavca ne svode se jednostavno na
poput naknade agenciji
za zapoljavanje, trokova oglaavanja, konkursa za prijem radnika, trokova
radnika ukupnom proizvodu firme mora biti tolika da pokrije sve ove trokove.
faktorom proizvodnje.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
75/85
75
svojim zadacima oni se upoznaju sa svojim radnim mestom i uopte organizacijom rada
ili neformalnim kolovanjem svojih nametenika. Za
kvalifikovanih i iskusnih,
proizvodnje i da produktivnost rada raste sa rastom proizvodnje i to kroz bolje
zirali trokove fluktuacije
Na osnov
-
drugi aspekti vezani za strukturu drutva.
dokolice ("ne-
7/26/2019 Recnik makroekonomije
76/85
76
-
ada u poslednjih nekoliko
i rada.
pojedinci. Za razliku od kolovanja na radnom mestu, formalno obrazovanje iziskuje
a
Uticaj
zanimanja i na razlike u visini plata; smanjivanje ukupne nejednakosti u nivou zarada
Nivo i
nepopun
radnih mesta veoma mnogo razlikuju u pogledu uslova sigurnosti zaposlenja,
napredovanja, radne sredine -
kako bi se kolektivno pregovaralo o platama i uslovima rada.
Zavist i jednakost u ekonomiji
pojedinac je "za sebe" gramziv, a zavidljiv je "u odnosu na druge". Zavist bismo mogli
7/26/2019 Recnik makroekonomije
77/85
77
Zavist je takva
uslovom da se njihova relativna razlika u dovoljnoj meri smanji".
Zavist je odnedavno i formalizovano
(xi g) (g = 1 do n;i = 1 do m), n dobara na m pojedinaca.Pretpostavimo da ti pojedinci
imaju preferencije predstavljene funkcijom ordinalne korisnosti: Ui(xi) (i = 1 do m), gde
je korisnost pojedinca i funkcija neto
ukoliko Ui(xj) > Ui(xi), odnosno ukoliko pfererira j alokaciju u odnosu na sopstvenu i.
U definiciji zavisti svaki pojedinac i poredi svoj vektor potronje xi sa vektorom
potronje drugog - oju funkciju korisnosti -
relacija: Uj(xj) > Ui(xi).
JEDNAKOST
Pojam jednakosti ima
(i) kada se u njima nalazi neka osoba odvijaju se aktivnosti koje pdorukuju
vredne stvari i usluge;
(b) skup punoletnih osoba koje zauzimaju ta stanja;
(c) skup dece tih punoletnih osoba;
7/26/2019 Recnik makroekonomije
78/85
78
skupa (b).
zultata.
dnakost
rezultate".
Kirznerovog stava da je neprirodna. I.Berlin (I.Berlin, "Jednakost" u Justice and Social
Policy, (Pravda i socijalna politika), ur. F.A.Olafson, 1961.) pie:"Nema nikakve
potrebe da dajemo argumente u prilog jednakoj raspodeli dobrobiti, s obzirom da je ona
i ako svakom dam jednako, tada to posebno ne treba da
7/26/2019 Recnik makroekonomije
79/85
79
ta osoba nalazila kada uz sve ostale iste faktore tih nejednakosti ne bi bilo". Nasuprot
r, Capitalism, Discovery and Distibutive Justice
pojedinci koji na toj osnovi uspu
ili rezultatima.
s
i na ciljev
m politikom
Britaniji socijalni izdaci da 4 odsto (1910) DBP rastu na 29 odsto (1975). U svim
zemljama OECD- dataka
daleko je iznad jedan: za sve zemlje OECD-a za zdravstvo ona do kraja 70tih iznosi
7/26/2019 Recnik makroekonomije
80/85
80
socijalnih izdataka u DBP, na vrhu su se nalazile skandinavske zemlje, evropske zemlje
u sredinu, a na dnu SAD i Japan.
N. UK . F. I SAD K.
____________________________________________________________
socijalno osiguranje
oslu 1884 1906 1901 1946 1898 1930 1930
bolesti 1883 1911 1910 1930 1943 - 1971
penzijsko 1889 1908 1913 1910 1919 1935 1927
nezaposlenosti 1927 1911 1934 1967 1919 1935 1940
zdravstveno o. 1880 1948 1962 1945 1945 - 1972
opte oporezivanje
dohotka uvedeno 1920 1918 1903 1960 1923 1913 -
obrazovanje:
nepismenost ispod
20% 1850 1880 1880 - - 1870 -
upisanost u
srednje kole
iznad 10% 1925 1923 1937 - - 1915 -
upisanost na
univerzitete iznad
10% 1975 1973 1968 - - 1946 -
------------------------------------------------------------
Objanjenje: N - - Britanija; - vedska; F - Francuska; I - Italija; K -
Kanada.
Izvor: I.Gough, Social Economics, Macmillan, 1987., str.277.
vedu i razviju "socijalne
7/26/2019 Recnik makroekonomije
81/85
81
njihove "kompatibilnosti" - "inkopatibilnosti". Pristalice kompatibilnosti - kejnzijanci i
-
izrazito tetne - inflacija, neproduktivni javni sektor, erozija individualne odgovornosti
(neo-liberali).
Makroekonomska politika
s ciljem otklanjanja inflacije i nezaposlenosti.
Bilo da se radi o ekspanzionoj ili restriktivnoj politici njen osnovni cilj je minimiziranje
Na
kombinaciju proizvodnje, inflacije i zaposlenosti. S obzirom na njihovu medjusobno
suprotstavlje
uticanje na nivo i stopu privrednog rasta, zaposlenosti, inflacije i stanje platnog bilansa.
Da bi rea
formulisao n
o.
Danas se mogu izdvojiti tri tipa ekonomske politike - (a) direktna kontrola, (b)
ta
7/26/2019 Recnik makroekonomije
82/85
82
e,
greke; posebno otvoreno pitanje odnosi se na transmisioni mehanizam prelaska od
intermedijarnih finansijsk
on indirektan, od novca, preko kamata ka dohotku, a monetaristi da je direktan - od
da kamata osigurava ravno
monetaristi smatraju:
1.)transmisioni mehanizam direktan, od novca ka dohotku i to je utemeljeno na
kvantitativnoj teoriji novca;
ka kroz
fondove, s obzirom da je novac kao tok likvidni oblik imovine i samo jedan od oblika
aktive koju treba optimalno alocirati, a ne pretpostavljeni fond koji treba regulisati.
a.)
b.) vlada mora uvek stremiti smanjivanju ponude novca;
prethodno akumulirane imovine.
i da budesmanjena proizvodnja, to je krajnji ishod smanjene ponude novca.
7/26/2019 Recnik makroekonomije
83/85
83
svom shvatanju kak
varijabla, dok ga kejnzijanci smatraju za indikatorsku varijablu. Ovo razlikovanje
prvi pogled prib
manipulacijom. Termostat je, s druge strane, ciljna varijabla, jer se njegovom
manipulacijom menja temperatura. Za monetariste novac je "termostat" u odnosu na
prigovore;
monetarna politika sa "du
masa izaziva distorzije u odnosu na dohodak.
oslanjati se na prilagodljiva diskreciona prava vlade, nego na automatizan "automatskih
ciljevima je
njeno troenje.
varijabli;
2. kreditne potrebe javnog sektorasu endogeno dohodno determinisane;
U osnovi postavljanje ciljeva pretpostavlja neki oblik kontrole, bilo da se radi o
1.direktna kontrola je neefikasna jer naruava alokativnu funkciju cenovnog
mehanizma;
inim sektorima stanovnitva i privrede;
7/26/2019 Recnik makroekonomije
84/85
84
- kamatu -
2. kamate su stabilnije;
3. olakano je planiranje svih tokova;
Svi efekti ekonomske politike utemeljene na odredjenim pretpostavljenim ciljevima,
strukturu kejn
- okove.
Presudan je oblik -
(a) trokovna reakcija kada je proizv
-
reakcija kada su efekti samo cenovni -
proizvodnje (AS kriva je vertikal
na reakcija kada se na svaki impuls - ok odgovara i
ekonomske politike kao mehanizma njene kontrole i na pretpostavljenom nagibu AS
krive se i temelje naj
a.) responzivnosti proizvodnje i potronj
AD;
b.) intenziteta impulsa (pomeranja krivih AS i AD):
n:
-
-
pomeranje AS ulevo -
7/26/2019 Recnik makroekonomije
85/85
kupljenneznatnim rastom cena;
3.) konzervativnapolitika smatra
u odnosu na prvobitni nivo.
- dinamiziranje proizvodnje izazvati pomeranje
pomeranjem agreg
proizvodnje -
pomeriti ulevo to je predmet velikih kontroverzi.