Rano detinjstvo
Aspekti razvoja
Motorni razvoj
Kognitivni razvoj
Razvoj govora
Razvoj emocija
Socio-afektivni razvoj
Motorni razvoj
Značaj u filogenezi i ontogenezi Refleksi novorođenčeta (film 14) – gašenje Motorno ponašanje
Od difuznih, slučajnih i spontanih ka specifičnim, kontrolisanim, ciljanim
Ka sve boljoj kontroli Istraživanja motornog razvoja
Normativne studije Biografske, deskriptivne studije
Normativne studije Gezel – fleksibilne norme Širlijeva – redosled - sazrevanje
motorno ponašanje razvojna promena prosečan uzrast
kontrola položaja tela držanje glave 4 - 6 m
sedenje 6 - 9 m
stajanje 9 - 18 m
lokomocija puzanje 4 m
praćakanje nogama 4 m
prevrtanje: bok - leđa 4 m
pljeska rukama za vreme kupanja 4 - 6 m
penjanje uz stepenice 12 - 18 m
hodanje 9 - 18 m
prehenzija hvata kocku sa delim. opozicijom palca 4 m
sa potpunom opozicijom palca 6 m
fina prehenzija (pinceta hvat) 6 - 9 m
Gezel: “Mentalni razvoj predškolskog deteta”
meseci motorno ponašanje
0. mesec:
intrauterini položaj tela (tzv. embrionalni položaj)
1. mesec:
podizanje glave
2. mesec: podizanje grudnog koša
3. mesec: posezanje za predmetima
4. mesec sedi uz oslonac
5. mesec: sedi u krilu, drži predmet
6. mesec: samostalno sedi u stolici sa naslonom, dohvata viseći predmet
7. mesec: sedi bez naslona
8. mesec: stoji uz nečiju pomoć
9. mesec: stoji sa osloncem
10. mesec: puzi
11. mesec: hoda sa vođenjem
12. mesec: ustaje sa oslanjanjem
13.mesec: uspuzava se uz stepenice
14. mesec: samostalno stoji, bez ičije pomoći
15.mesec: samostalno hoda, bez ičije pomoći
Studija Širlijeve: Motorni razvoj u prvih 15 meseci života
Zakonitosti
KONTROLA POLOŽAJA TELA UVEK PRETHODI KONTROLI POKRETA
CEFALO-KAUDALNI PRAVAC
PROKSIMO-DISTALNI PRAVAC
OD PODJEDNAKE KONTROLE BILATERALNIH KA BOLJOJ KONTROLI UNILATERALNIH ORGANA
pokaži kako jedeš supu uzmi čekić i zakucaj klin olovkom napiši svoje ime promešaj karte i podeli ih počešljaj se češljem pokaži kako pereš zube pokaži rukom doviđenja (pa-pa) izvadi kleštima ekser nožem preseci kolač uzmi viljušku i njome uzmi kolač
ukrsti ispružene ruke
stavi pesnice jednu na drugu
ukrsti kažiprste kao mačeve
stavi šake na glavu
spoji šake prepletenih prstiju
Zakonitosti
KONTROLA POLOŽAJA TELA UVEK PRETHODI KONTROLI POKRETA
CEFALO-KAUDALNI PRAVAC
PROKSIMO-DISTALNI PRAVAC
OD PODJEDNAKE KONTROLE BILATERALNIH KA BOLJOJ KONTROLI UNILATERALNIH ORGANA
ELIMINISANJE SUVIŠNE ANGAŽOVANOSTI MIŠIĆA
INTERMITENTNOST U RAZVOJU
ALTERNATIVNOST U RAZVOJU
Kognitivni razvoj – Pijaže: SMI Uzrast: 0 – 2 godine (orijentacioni) 6 faza – različit način rešavanja problema Struktura inteligencije: OPAŽAJI i POKRETI –
AKCIONE ŠEME Mogućnosti SMI1. Istraživanje predmeta, otkrivanje osobina2. Traženje nestalog predmeta 3. Korišćenje posrednika za dosezanje cilja4. Kombinovanje predmeta da bi se postigao cilj
Faza Glavne odlike Pojam objektaRefleksne aktivnosti(od rođenja do 1. meseca)
Beba formira i modifikuje najranije sheme zasnovane na refleksima kao što su sisanje, gledanje i hvatanje.
Ne reaguje na nestajanje predmeta iz vidnog polja
Primarne cirkularne reakcije(1-4 mesec)
Beba ponavlja aktivnosti koje su joj zanimljive i koje su usmerene na njeno sopstveno telo
Ne reaguje na nestajanje predmeta iz vidnog polja
Sekundarne cirkularne reakcije(4-8 mesec)
Beba ponavlja aktivnosti koje proizvode zanimljive rezultate i usmerene su na spoljašnji svet
Beba traga za predmetom koji je ili upravo nestao iz vidokruga ili je delimično sakriven.
Koordinacija sekundarnih reakcija(8-12 meseci)
Kombinovanje aktivnosti da bi se postigao neki cilj
Beba traga za potpuno sakrivenim predmetima
Tercijarne cirkularne reakcije(12-18 meseci)
Beba eksperimentiše aktivnostima da bi postigla isti cilj i posmatra ishode
Beba traga za predmetom kada se vidi da je on premešten na drugo mesto Početak reprezentacije
(18-24 meseci)Beba razmatra moguća rešenja problema; odložena imitacija
Šest faza senzomotornog stadijuma po Pijažeu
Razvoj govora Prelingvistička faza
Vokalizacija, brbljanje Glasovna ekspanzija Glasovna kontrakcija
Prva reč sa značenjem – lingvistička faza rast rečnika je u početku spor: svaki dan po
nekoliko reči sve do sume od 50 na uzrastu od 18 meseci; od tog uzrasta sledi naglo povećanje rečnika
Funkcija prvih reči Značenje Vrste reči
UZRAST (mesec.dan)
20.14
19.21
19.08
18.11
17.25
16.14
15.24
14.26
14.05
13.16
bro
j is
ka
za
i v
elic
ina
re
cn
ika
100
80
60
40
20
0
broj iskaza
recnik
duzina iskaza
Teorije razvoja govora
Teorije učenja Za – svako dete nauči svoj maternji jezik Protiv – produkuje iskaze koje nikada nije čulo
Čomski, nativizam - urođena univerzalna gramatika koja se prenosi genetički Za - deca usvajaju kompleksan jezički sistem u
neverovatno kratkom periodu Protiv – nesavršen input, struktura različitih jezika
Rodžer Braun – teorija učenja pravila1) podražavanje govora odraslih
2) podražavanje i dopunjavanje detinjeg govora od strane odraslih
3) otkrivanje opštih pavila jezika i primena na pravljenje novih jezičkih konstrukcija
Afektivni razvoj
U svim kulturama do kraja 1. godine života dete se vezuje sa osobu koja brine o njemu
Psihoanalitičari – sekundarna potreba Harlow – exp. - primarna potreba (film 12a) Mehanizam – rano učenje adaptivnog
ponašanja (utiskivanje ljudske vrste) Bowlby – dva komplementarna sistema
Dete – poziva na brigu Majka – obezbeđuje brigu
Idealan slučaj:
DETETOV DETETOV SISTEM-SISTEM- OBEZBEĐIVANJE OBEZBEĐIVANJE BLIZINEBLIZINE
Plač, osmeh, Plač, osmeh, dozivanje, sisanje, dozivanje, sisanje, privijanje, privijanje, praćenjepraćenje
MAJČIN SISTEM-MAJČIN SISTEM-OBEZBEĐIVANJE OBEZBEĐIVANJE BRIGEBRIGE
Doprinos Mary Ainworth
Različite bebe: bebe koje su bile povučene u odnosu na majku i
koje su retko plakale bebe koje su blisko povezane sa majkom i koje su
malo plakale bebe koje su na specifične načine povezane sa
majkom i koje su mnogo plakale
Odakle potiču razlike među decom? ? ? ?
Odgovor: Senzitivnost majke Da li je senzitivnost urođena? Koji faktori utiču na senzitivnost? Kakva su deca senzitivnih majki?
Pozitivna slika o sebi Pozitivna slika o majci – sigurna baza Primarne strategije traženja brige (bazična, rano
usvojena ponašanja) SIGURNA AFEKTIVNA VEZANOST Deca nesenzitivnih majki?
Negativna slika o sebi i/ili Negativna slika o majci Sekundarne strategije (specifični oblici ponašanja
kojima traži brigu majke) NESIGURNA AFEKTIVNA VEZANOST
DECA SENZITIVNIH MAJKI DECA NESENZITIVNIH MAJKI
- prate majku
- grle majku
- traže utehu majke i lako ih je utešiti
- gledaju u majku tražeći odobravanje
- pozdravljaju se sa majkom po
povratku
- rado dele sa majkom igračku ili igru
- rado sedi majci u krilo
- uživa i smiri se kad mu majka priđe i
poljubi ga
- lako se naljute na majku
- kada je uznemireno, stoji gde je i plače, ne
traži majku
- ako majka napusti prostoriju, veoma se
uznemiri
-”diže frku” ako mu majka odmah ne ispuni
želju
- odguruje majku kada pokušava da se igra sa
njim
- retko traži pomoć od majke
- ako majka priča sa nekim, dete joj privlači
pažnju
Razlike u ponašanje dece senzitivnih i nesenzitivnih majki
Test strane situacije (TSS)
Uzrast 12-20 meseci
Šta pratimo u detetovom ponašanju?
– pojavu primarnih i/ili sekundarnih strategija
– kvalitet detetovog istraživanja prostora kada je majka prisutna i kada nije
– kvalitet detetove interakcije sa majkom kada je majka prisutna, kada odlazi i kada se vraća
epizoda trajanje opis
1 1 min dete i roditelj ulaze u prostoriju
2 3 min dete istražuje, roditelj se uključuje ako je neophodno
3 3 min ulazi nepoznata osoba, tek u poslednjem minutu se igra sa
detetom
4 3 min roditelj izlazi, dete je samo sa strancem
5 3 min roditelj se vraća, stranac izlazi
6 3 min roditelj izlazi, dete ostaje samo u prostoriji
7 3 min stranac ulazi,stupa u interakciju kad je neophodno
8 3 min roditelj se vraća, stranac izlazi
Rezultati
B tip – sigurna vezanost A tip – nesigurno-
izbegavajuća vezanost- izbegavanje i odbijanje kontakta
C tip – nesigurno-ambivalentna vezanost
- traži i održava blizinu sa majkom i odbija interakciju sa njom
- neutešno nakon separacije- ljuto na majku kada se vrati
Kasnije registrovan i tip D
Učestalost tipova AV
B tipA tipC tip
Dalji razvoj AV
Razvoj se ne završava se u detinjstvu Na osnovu ranih iskustava formira se mehanizam koji održava uverenja o sebi i drugima stečena u ranom detinjstvu Ovo je razlog zbog kog najveći broj sigurno vezane dece izrasta u sigurno afektivno vezane odrasle osobe sa optimalnim kapacitetima za ostvarivanje bliskih veza sa partnerom i kasnijeg senzitivnog roditeljskog ponašanja Značaj teorijskih i istraživačkih radova iz ove oblasti tiče se, između ostalog, preventivnog i terapijskog rada sa individuama i porodicama
Partnersko afektivno vezivanjeKoncepcija Kim Bartholomew
MODEL SEBE(Anksioznost)
MO
DE
L D
RU
GIH
(Izb
egav
anje
)
+ -
+
SIGURNOST Dobar odnosintimnosti iautonomije
PREOKUPIRANOSTVisoka zavisnost
-
ODBACIVANJE Poricanje,odbacivanje, naglašenanezavisnost
PLAŠLJIVOST Strah od vezivanja,izbegavanje, socijalnopovlačenje
Karakteristike tipova po Kim Bartolomew
• Siguran tip
• Izbegavajući tip
• Preokupirani tip
• Bojažljivi (anksiozni) tip
Otvorene partnerske veze, u veze ulaze sa poverenjem
Oseća se superiornim, distanciran, nepoverljiv, odbija emotivnu razmenu, traži veze “bez obaveze“
Oseća se manje vrednim, veza=komenzacija svojih loših osobina, kontrolišu, stalna potreba za bliskošću, ljubavlju
Ne usuđuju se da uđu u partnersku vezu, veze su im retke, haotične i najčešće se završavaju na flertu