1
PRIVREDNA KOMORA VOJVODINE
______________________________________________________________
Odbor za privredni sistem i ekonomsku politiku, razvoj, istraživanje i
prestrukturiranje
QG 710-10
Aktuelna privredna kretanja u Vojvodini
u periodu I-XII 2015. godine
___________________________________________________________
Novi Sad, februar, 2016. godine
2
Uvod
Privredna aktivnost u 2015.godini je zauzela blagi trend rasta. Na makroekonomskom
planu su ostvareni skromni rezultati privređivanja i uspostavljeni trendovi rasta, koji
predstavljaju preokret u odnosu na nepovoljna makroekonomska kretanja iz prethodne dve
godine. Povećana je i ekonomska aktivnost i to u uslovima smanjenja fiskalnog i spoljnog
deficita. Procenjuje se i blago poboljšanje stanja na tržištu rada. Posle jednogodišnje recesije,
od drugog kvartala 2015.godine, zauzet je pozitivan trend, koji je potaknut na strani tražnje,
privatnim investicijama i izvozom, a to je bio dobar zamajac za rast industrije i
građevinarstva.
Makroekonomski indikatori stanja privrede regiona Vojvodine su nešto usporeniji, ali
su još uvek na putu trenda rasta. Pad poljoprivredne proizvodnje i negativni trendovi u
energetskom sektoru, neiskorišćene šanse za povećanje izvoza, uticali su na sporiji rast
indikatora ekonomske aktivnosti regiona Vojvodine.
Procenjuje se da ekonomske aktivnosti privrede Republike Srbije u 2015. godini,
merene BDP, imaju realan rast od 0,8%. Rast je potaknut, ostvarenim povećanjem BDV u
sektoru prerađivačke industrije, sektoru građevinarstva i sektoru usluga saobraćaja i
skladištenja. Fizički obim industrijske proizvodnje, beleži međugodišnju stopu od 8,2%, dok
je vrednost izvršenih radova u građevinarstvu veća za 20,5%. Sektor saobraćaja i skladištenja
beleži rast fizičkog obima od 7,7%, a oblast telekomunikacije, rast od 0,8%.
Zbog velike suše poljoprivredna proizvodnja je pretrpela gubitke, tako da se u ovom
sektoru procenjuje pad BDV po međugodišnjoj stopi od 8,0%. Ralni pad BDV procenjuje se
i u sektoru javnih usluga. Procena rasta BDP u drugom, trećem i četvrtom kvartalu
2015.godine je solidna ali još uvek nije dostigla ni blizu nivo privredne aktivnosti u 2013.
godini.
Graf.1. Kretanje stope BDP (u %)
Rast ukupne industrijske proizvodnje u periodu I-XII 2015.godine, od 8,2%, rezultat je
poboljšanih uslova poslovanja na međunarodnom tržistu, a odnose se na pad cena nafte i gasa,
i rast cena osnovnih metala. Pored značajnijeg rasta prerađivačke industrije zabeležen je i
oporavak energetskog sektora, ali više kao rezultat niskog nivoa u istom periodu prethodne
godine. To su bili važani faktori rasta proizvodnje u petrohemijskom komleksu i
metaloprerađivačkoj industriji (MKS, prerada aluminijuma i bakra i dr). Bolji uslovi
poslovanja uz niske troškove rada, opredelile su proizvođače cigareta iz EU da premeste u
Srbiju deo proizvodnje, što je povećalo ukupnu proizvodnju cigareta na međugodišnjem nivou
za 57,7%. U Vojvodini, proizvodnja duvanskih proizvoda je povećana za 39,5%).
2,11,1
3,5 3,5
0,4
-1,0
-4,5
2,0
-1,8
0,92,2
1,3
-6,0
-4,0
-2,0
0,0
2,0
4,0
I/13 II/13 III/13 IV/13 I/14 II/14 III/14 IV/14 I/15 II/15 III/15 IV*/15
Kvartalni BDP u %
3
U 2015.godini, industrijska proizvodnja vojvođanskog regiona, beleži nešto
usporeniju međugodišnju stopu rasta od 1,3%. Usporavanje rasta je posledica pada u
energetskom sektoru i dubokog pada prehrambene idustrije u zadnja tri meseca 2015.godine.
Iako je obim prehrambene industrije Vojvodine u četvrtom kvartalu 2015.godine bio čak
nešto viši u odnosu na prosečnu proizvodnju prethodne godine, poredeći sa obimom u
četvrtom kvartalu prethodne godine, zabeležen je dubok pad. Dubok pad međugodišnjih stopa
u ovim mesecima, više je rezultat povećanog nivoa proizvodnje u četvrtom kvartalu prethodne
godine, kada je prehrambena industrija sve svoje resurse usmerila ka pokušaju prodora naših
poljoprivredno – prehrambenih proizvoda na Rusko tržište koje je zbog uvedenih kontra
sankcija za robu iz EU, prepoznato kao naša izvozna šansa.
U 2015.godini, energetski sektor u vojvođanskom regionu je zabeležio dubok pad u
delu snabdevanja električnom energijom i gasom (index 21,9%), kao i u delu eksploatacije
sirove nafte i gasa za 7,0%.
Vrednost spoljnotrgovinske razmene R Srbije u 2015.godini iznosi 31,6 mlrd USD i
manja je za 10,9% u odnosu na vrednost robne razmene u istom periodu prethodne godine.
Vrednost izvoza iznosi 13,4 mlrd USD i manja je za 10,0%, a vrednost uvoza je 18,2 mlrd
USD i manja je za 11,6% u odnosu na vrednost realizacije u prethodnoj godini. Ukupni
spoljnotrgovinski deficit u 2015.godini iznosi 4,8 mlrd USD i za 15,8 % je manji u odnosu na
deficit u prethodnoj godini. Izraženo u evrima, vrednost ukupnog izvoza (12,0 mlrd evra)
veća je za 7,8%, a vrednost uvoza (16,4 mlrd evra) veća je za 5,8% u odnosu na na realizaciju
u prethodnoj godini.
Od ukupne spoljnotrgovinske razmene, vojvođanski privrednici su realizovali 30,0%
robne razmene u iznosu od 9,4 mlrd USD. Vrednost izvoza Regiona iznosi 4,3 mlrd USD, a to
je u odnosu na vrednost realizacije u prethodnoj godini manje za 13,8%, dok je vrednost
uvoza od 5,1 mlrd USD manja za 16,2%. Ukupni spoljnotrgovinski deficit Regiona
u 2015.godini iznosi 829,5 mil USD i za 26,6% je manji u odnosu na deficit u prethodnoj
godini. Vrednost izvoza Vojvodine, u 2015.godini, izraženo u evrima (3,9 mlrd evra) veća je
za 3,2%, a vrednost uvoza (4,6 mlrd evra) veća je samo za 0,3% u odnosu na realizaciju u
prethodnoj godini.
Pad izvoza i uvoza, obračunate u dolarima, rezultat je jačanja ove valute, kako u
odnosu na dinar, tako i u odnosu na evro. U 2015.godini evro je oslabio u odnosu na vodeće
svetske valute, što se odrazilo i na slabljenje dinara prema američkom dolaru i švajcarskom
franku za 10,6%. Prema evru dinar je neznatno oslabio za 0,5%. Posledica navedenih kretanja
je slabljenje nominalnog efektivnog kurasa dinara u 2015.godini za 2,6%. (Izvor: NBS)
Graf.2. Kretanje deviznog kursa
80,0
90,0
100,0
110,0
120,0
130,0
Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
g
Sep
Oct
No
v
Dec Jan
Feb
Mar
Ap
r
May Jun
Jul
Au
gust
Sep
Oct
No
v
Dec
2014.g. 2015.g.
EUR USD CHF
4
Tabela 1. Uporedni pregled makroekonomskih indikatora za R Srbiju i Vojvodinu
Osnovni
makroekonomski
pokazatelji
Region APV
XII 2015.
XII 2014.
R Srbija
XII 2015.
XII 2014.
Region APV
I-XII 2015.
I-XII 2014.
R Srbija
I-XII 2015.
I-XII 2014.
BDP 2013 : I kvart. 2,1%; II kvart. 1,1%; III kvart. 3,5%; IV kvart. 3,5%;
2014 : I kvart. 0,4%; II kvart. -1,0%; III kvart. -4,5%; IV kvart. -2,0%;
2015: I kvart. -1,8%; II kvart. 0,9%; III kvart. 2,2%; IV kvart. 1,3*fleš procena
Industrijska proizvodnja -9,1% 11,0% 1,3% 8,2%
-rudarstvo -5,6% 37,0% -7,0% 10,5%
-prerađivačka ind. -9,3% 0,6% 1,6% 5,3%
od toga: prehrambena ind. -27,3% -14,2% -3,5% 0,0%
-snab.el.ener.gas. i klimat. -7,0% 44,5% -21,9% 18,8%
Spoljnotrgovinska razmena (u mil. USD) 9.407,7 31.581,4
% promene -15,1% -10,9%
Izvoz (u mil. USD) 4.289,1 13.365,2
% promene -13,8% -10,0%
Uvoz (u mil. USD) 5.118,6 18.216,2
% promene -16,2% -11,6%
Spoljnotrgovinski deficit (u mil. USD) -829,5 -4.851,0
% promene -26,6% -15,8%
Spoljnotrgovinska razmena (u mil. EUR) 8.462,7
(rast 1,6%) 28.421,2
(rast 6,6%)
Izvoz (u mil. EUR) 3.860,3
(rast 3,2%) 12.028,4
(rast 7,8%)
Uvoz (u mil. EUR) 4.602,4
( rast 0,3%) 16.392,8
(rast 5,8%)
Spoljnotrgovinski deficit (u mil. EUR) -742,2
(pad 12,5%) -4.364,4
(rast 0,6%)
Promet robe na malo (stalne cene)
5,0% 5,4% 1,6% 1,8%
Potrošačke cene 1,5%
Zarada po zaposlenom –
(realno) -0,7% 1,4% -2,1% -2,4%
Zarada po zaposlenom –
(nominalno) 1,1% 2,9% -0,3 % -0,5%
U III kvartalu 2015.godine zabeležen je ubrzani trend rasta vrednosti izvedenih
građevinskih radova u građevinarstvu. Od ukupno izvedenih radova, samo u ovom kvartalu u
odnosu na isti period prethodne godine, računato u stalnim cenama, vrednost izvedenih
radova je povećana za 27,6%. Posmatrano prema regionima, od ukupne vrednosti, samo
22,0% izvedenih radova je realizovano u Vojvodini.
5
U 2015.godini, vrednost prometa u trgovini na malo u Republici Srbiji beleži realni
rast od 1,8%, a u regionu Vojvodine rast po stopi od 1,6%.
Prosečna zarada (bez poreza i doprinosa) po zaposlenom u Republiku Srbiju u
2015.godini u odnosu na nivo u prethodnoj godini, nominalno je manje za 0,5%, a realno za
2,4%. U Vojvodini prosečna zarada je nominalno niža za 0,3%, a realno za 2,1%. Na pad
zarada najviše je uticala primena zakona o umanjenju zarada u javnom sektoru.
U periodu I-XI 2015.godine, prosečna neto zarada u javnom sektoru beleži pad po
međugodišnjoj stopi od 7,5%. Prosečna penzija u Srbiji je u ovom periodu realno niža za
5,2% u odnosu na nivo u istom periodu prethodne godine.
Pored smanjenja mase zarada u javnom sektoru i penzija, tzv. „solidarni porez“,
uvedene su i mere smanjenja državne potrošnje. Započete reforme javnih preduzeća i državne
uprave, odložene su za narednu godini, a to predstavlja pretnju fiskalnoj konsolidaciji u
narednim godinama. Fiskalni deficit u 2015. godini i pored toga što je drastično smanjen
(za 2 p.p.), još uvek je visok (oko 4% BDP) i svrstava nas u grupu zemalja sa najvišim
fiskalnim deficitom u Evropi. Na smanjenje fiskalnog deficita uticalo je i poboljšanje naplate
poreskih prihoda i uvođenje akciza za struju. Da bi se stvorili uslovi za zaustavljanje ili pak
smanjenje javnog duga, on ne bi smeo u srednjem roku prelaziti granicu od 1% BDP.
Godišnja stopa inflacije u 2015.godini održana je na nivou od 1,5%, što je omogućilo
relaksiranje monetarne politike tj. smanjenje referentne kamate i smanjenje stope obaveznih
rezervi za devizne depozite. Kamatne stope na kredite su u opadanju.
U odnosu na druge zemlje regiona i postavljene srednjoročne ciljeve Srbije, privredni
rast je spor, javni dug u odnosu na BDP je još uvek jedan od najviših, a fiskalni i
spoljnotrgovinski deficit je i dalje visok, kao i nezaposlenost.
Tokom 2015. godine, na bazi podataka o registrovanoj zaposlenosti i nezaposlenosti
imamo pojavu da se smanjuje i broj zaposlenih i broj nezaposlenih, što znači da se povećava
grupa „neaktivnog stanovništa“ koje nije više obuhvaćeno ovim registrima. Krajem godine na
bazi zahteva zvaničnih institucija, došlo je do pokretanja revizije statističkih podataka o broju
zaposlenih lica i indikatora tržišta rada.
Tokom godine, doneto je nekoliko reformskih i veliki broj pratećih zakona koji se
odnose na uređenje privrednog ambijenta, kao i niz strategija i akcionih planova za njihovo
sprovođenje. Doneta je i Strategija za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća,
preduzetništva i konkurentnosti za period 2015-2020. godine i Nacionalni program za
suzbijanje sive ekonomije; kao dva važna dokumenta za unapređenje privrednog ambijenta.
Ubrzanje rasta privrednih aktivnosti, privlačenje SDI, povećanje javnih investicija,
okončanje privatizacije bivših društvenih preduzeća, kao i suštinsko restrukturiranje javnih
preduzeća, bila su centralna pitanja srpske ekonomske politike u ovoj godini.
Sadašnji koncept rasta privrede podrazumeva da izvoz pored investicija bude glavni
pokretač rasta u narednom periodu. Za rast izvoza ali i za podsticanje investicija u sektore
orijentisane ka izvozu važno je da kurs dinara bude konkurentan, analogno, da utiče na
povećanje konkurentnosti privrede i podsticanje njenog rasta.
6
Primarna poljoprivreda
Pred početak nove proizvodne godine u poljoprivredi koja počinje setvom pšenice,
sagledavaju se ostvareni rezultati proizvodnje pšenice kao i očekivana proizvodnja jesenjih
useva.
Proizvodnja pšenice roda 2015. godine
Prvi finansijski rezultati primarne proizvodnje realizovani su žetvom pšenice. Prema
podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Vojvodini, žetvene površine (296.831 ha)
manje su za 6% u odnosu na prošlu godinu, a ostvareni prosečan prinos od 4,88 t/ha veći je za
oko 7,5% u odnosu na prinos ostvaren u 2014.godini (tabela2.). U Vojvodini je ukupno
proizvedeno 1.449.898 tona zrna pšenice, što je na približno istom nivou kao prošle godine.
Ove godine žetva pšenice počela je krajem juna, a završena sredinom jula. Najveći deo
pšenice roda 2015.godine je dobrog kvaliteta.
Tabela 2. Proizvodnja pšenice u 2014. i 2015. godini na području AP Vojvodine
2014. 2015. index
2015/2014.
Površina (ha) 315.870 296.831 93,97
Prinos (t/ha) 4,54 4,88 107,49
Proizvodnja (tona) 1.434.902 1.449.898 101,04
Izvor podataka: RZS
Prema bilansu za 2015/16.godinu, pšenice će biti dovoljno za zadovoljenje domaćih
potreba, a prema proceni Ministarstva poljoprivrede (izveštaj jun 2015.godine), 1.295.000
tona će biti usmereno ka izvozu.
Izvoz pšenice roda 2014.godine (i brašna prevedeno u pšenicu) iz Srbije u periodu od
jula 2014. do juna 2015.godine iznosi 738.882 tona što je prikazano u donjem grafikonu. U
odnosu na izvoz pšenice u ekonomskoj 2013/14.godini izvoz je manji za 45%.
Graf 3. Izvoz pšenice rod 2013. i 2014. godine iz Srbije
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI
tona
Izvoz pšenice rod 2013.godine Izvoz pšenice rod 2014.godine
7
Tabela 3. Ostvarena proizvodnja osnovnih ratarskih useva u 2014.godini i 2015.godini.
na području Vojvodine
t
Proizvodnja u
2014.godini Proizvodnja u 2015.godini Index 2015/2014.
ha t/ha tona ha t/ha tona ha t/ha tona
Kukuruz 609.911 8,8 5.361.294 574.399 5,8 3.359.140 94,18 65,91 62,65
Šećerna repa 61.251 55,6 3.405.275 40.134 52,7 2.113.470 65,52 64,78 62,06
Suncokret 159.227 3,0 473.103 152.537 2,7 409.880 95,80 90,00 86,64
Soja 141.550 3,6 506.403 170.121 2,5 424.619 120,18 69,44 83,85
Izvor podataka: RZS
Ostvarena proizvodnja osnovnih ratarskih useva u 2015.godini u Vojvodini manja je u
odnosu na prošlu godinu.
-Kukuruz. Toplo i suvo vreme uslovilo je da berba kukuruza počne skoro mesec dana
ranije od uobičajenog roka. Na početku berbe zabeleženi su niski prinosi kao posledica suše.
Prema podacima RZS ostvaren je prinos od 5,8 t/ha, koji je za 34% manji u odnosu na
prethodnu godinu. Proizvodnja kukuruza roda 2015.godine iznosi 3,3 miliona tona, što je za
37% manje u odnosu na ostvarenu proizvodnju u 2014.godini.
Ekonomska 2014/2015.godina za kukuruz završena sa rekordnim izvozom od 3
miliona tona što je za 67% više nego u istom periodu prošle godine. (grafikon 4).
Graf. 4. Izvoz kukuruza roda 2013. i 2014.godine iz Srbije
-Suncokret. Žetva suncokreta u Vojvodini završena je krajem septembra. Prema podacima
RZS, prosečan prinos suncokreta u Vojvodini od 2,7 t/ha, manji je za oko 10% manji prinos
nego prethodne godine. Od ukupne proizvodnje suncokreta u Vojvodini može se proizvesti
oko 150.000 tona suncokretovog ulja. Prema podacima PZ "Industrijsko bilje" otkupna cena
suncokreta u 2015.godini bila je 40 din/kg.
10000
60000
110000
160000
210000
260000
310000
360000
410000
460000
Izvoz kukuruza rod 2014 Izvoz kukuruza rod 2013
8
- Soja. Period bez kiše i visoke temperature uticale su na smanjenje prinosa kod soje. Prema
podacima RZS prosečni prinosi soje na područu Vojvodine od 2,50 t/ha, manji su za oko 30%
u odnosu na prošlu godinu.
Prema podacima PZ "Industrijsko bilje" otkupna cena soje u 2015.godini bila je 40
din/kg.
- Šećerna repa. Površine pod šećernom repom su manje za 35% u odnosu na 2014.godinu.
Cena šećerne repe koju su šećerane precizirale prilikom ugovaranja proizvodnje (3,5 din/kg),
nije bila prihvatljiva za poljoprivredne proizvođače. Takođe, i promena uslova iz ugovora
2014.godine i dodatno snižena cena korena, uticala je na smanjenje površina pod šećernom
repom.
Ostvarena proizvodnja od oko 2,1 miliona tona šećerne repe, manja je za 40% nego u
2014.godini. Od ove proizvodnje očekuje se proizvodnja oko 250.000 tona šećera.
Dug period berbe kukuruza i česta kiša u oktobru onemogućavalo je obavljanje setve
pšenice, pa je u optimalnom roku u Vojvodini zasejano svega oko 100.000 ha. Lepo vreme je
omogućilo da se sa setvom pšenice nastavi i u novembru. Jesenja setva na području
Vojvodine obavljena je na 348.767 hektara. Pšenicom je zasejano 289.374 ha. Ulaganja u
ovogodišnju setvu pšenice nešto su veća u odnosu na 2014. godinu.
Graf.5. Kretanje fizičkog obima ukupne poljoprivredne proizvodnje i industrije ( sa
osvrtom na prehrambenu industriju) u Vojvodini
80,0
90,0
100,0
110,0
120,0
130,0
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
poljoprivredna proiz.( R Srbija) Vojvodina-industrija
Vojvodina-prerađiva. ind. Vojvodina-prehram.ind.
9
Industrija
Industrijska proizvodnja vojvođanskog regiona, u periodu januar-decembar 2015.
godine, veća je za 1,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano po sektorima,
rast obima proizvodnje je potaknut rastom proizvodnje u sektoru prerađivačke industrije za
1,6%. U sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom,
zabeležena je smanjena proizvodna aktivnost (index 78,1%), a u sektoru rudarstva ona je
opala za 7,0%.
Graf. 6. Kretanje industrijske proizvodnje po sektorima za period 2015.g. / 2014.g.
Posmatrano ukupno, rast industrije, na nivou R Srbije u 2015. godini je ostvaren po stopi
od 8,2% i beleži rast u sva tri sektora proizvodnje. Proizvodna aktivnost u sektoru rudarstva
povećana je za 10,5%, u prerađivačkoj industrija za 5,3%, a u sektoru snabdevanja
električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji za 18,8%.
Graf. 7. Kretanje industrijske proizvodnje po sektorima
u XII 2015.godine / XII 2014.godine i ø 2014.godine
Fizički obim industrijske proizvodnje regiona AP Vojvodine, u decembru mesecu 2015.
godine manji je za 9,1% od ostvarene proizvodnje u decembru 2014. godine (R Srbija rast od
11,0%). Pad industrijske proizvodnje u vojvođanskom regionu, u ovom mesecu zabeležen je u
sva tri sektora: u prerađivačkoj industriji za 9,3%, u snabdevanju električnom energijom,
gasom, parom i klimatizaciji za 7,0% i u sektoru rudarstva za 5,6%. Decembarska industrijska
108,2 110,5105,3
118,8
101,393,0
101,678,1
60
80
100
120
140
Industrija-ukupno rudarstvo prerađivačka industrijasnabdevanje el.energ.gas
R Srbija Index I-XII 2015 / I-XII 2014
118,3
125,5
108,9152,3
102,8 91,4 102,8
207,2
111,0
137,0
100,6144,5
90,9 94,4 90,7 93,0
0
40
80
120
160
200
240Index XII 2015 / ø 2014
10
proizvodnja vojvođanskog regiona je veća od prosečanog nivoa proizvodnje u 2014. godini
(za 2,8%) i to kao rezultat, pre svega, većeg obima prehrambene industrije za 1,8%,
proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda za 3,2%, proizvodnje derivata nafte za 9,1% i
proizvodnje hemijskih proizvoda za 14,3%.
Graf. 8. Indeksi industrijske proizvodnje (mesec 2015/Ø2014=100)
sa trendom kretanja
U periodu januar-decembar 2015. godine u odnosu na isti period 2014. godine,
posmatrano po nameni proizvodnje, a sa aspekta visine učešća u ukupnoj industrijskoj
proizvodnji regiona AP Vojvodine, zabeležen je:
Graf. 9. Industrijska proizvodnja po nameni
u 2015. godini (učešće u %)
pad proizvodnje od 1,7% kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (učešće 49,2%),
pad proizvodnje od 0,1% kod intermedijarnih proizvoda, osim energije (učešće 25,2%),
rast proizvodnje od 5,4% kod energije (učešće 17,9%),
rast proizvodnje od 13,9% kod kapitalnih proizvoda (učešće 7,2%) i
pad proizvodnje od 15,4% kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (učešće 0,5%).
85,1
85,8
97,0
100,2
101,3
103,0
101,598,7
93,7
120,8
115,6
115,9
85,487,6
103,3
101,5103,0
104,4
100,396,6
103,6
113,7113,2
102,8
87,488,8
101,0
97,7
87,089,0
90,6
87,290,0
102,7
98,0 99,8
91,0
93,7
108,6105,4
109,8
113,5
109,6
105,3
108,8
117,9116,4
118,3
70
80
90
100
110
120
130
I
2014
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
2015
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
AP Vojvodina Republika Srbija Power (AP Vojvodina) Power (Republika Srbija)
Netrajni
proizvodi za
široku
potrošnju
49,2%
Intermedijar
ni proizvodi,
osim
energije
25,2%
Energija
17,9%
Kapitalni
proizvodi
7,2%
Trajni
proizvodi za
široku
potrošnju
0,5%
11
U prerađivačkoj industriji (čiji obim proizvodnje u ovom periodu čini 92,5% ukupne
industrije Vojvodine) zabeležena je međugodišnja stopa rasta od 1,6% koja je podržana
rastom u 9 od ukupno 24 oblasti prerađivačke industrije. Učešće oblasti koje beleže trend
rasta čine 47,3% prerađivačke industrije regiona.
Najizrazitiji rast ostvaren je u proizvodnji farmaceutskih proizvoda za 7,3% (učešće
14,9%), u proizvodnji derivata nafte za 7,8% (učešće 10,5%), u proizvodnji hemijskih
proizvoda za 3,4% (učešće 7,6%), proizvodnji pića za 1,0% (učešće 4,6%), u proizvodnji
mašina i opreme za 25,3% (učešće 3,0%) i rast u proizvodnji duvanskih proizvoda za 39,5%
(učešće 1,7%).
Najizrazitiji pad sa najvećim uticajem na trend kretanja prerađivačke industrije je pad
proizvodnje prehrambenih proizvoda od 3,5% (učešće 30,6%), proizvodnje proizvoda od
gume i plastike od 0,8% (učešće 4,0%), proizvodnje električne opreme od 3,5% (ućešće
3,1%), proizvodnje motornih vozila i prikolica od 7,7% (učešće 2,2%), proizvodnje metalnih
proizvoda od 9,0% (učešće od 2,1%) i pad proizvodnje osnovnih metala od 13,5% (učešće
1,9%).
Graf. 10. Struktura prerađivačke industrije po oblastima
za decembar 2015. godine (učešće u %)
Posmatrano po oblastima i veličini uticaja na kretanje ukupne prerađivačke industrije
regiona, u periodu januar-decembar 2015. godine u odnosu na isti period 2014. godine, prvih
pet ostvarile su:
proizvodnja prehrambenih proizvoda (učešće 30,6%), pad od 3,5%,
proizvodnja osnov. farmac. proizvoda i preparata (učešće 14,9%), rast od 7,3%,
proizvodnja derivata nafte (učešće 10,5%), rast od 7,8%,
proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda (učešće 7,6%), rast od 3,4% i
proizvodnja pića (učešće 4,6%), rast od 1,0%.
Učešće ovih oblasti u prerađivačkoj industriji je 68,2%.
Zalihe gotovih proizvoda u industriji vojvođanskog regiona u decembru 2015. godine
manje su za 13,6% u odnosu na ostvarene u istom mesecu prethodne godine.
Posmatrano sektorski, zalihe su opale za 13,8% u sektoru prerađivačke industrije, a
porasle su za 1,4% u sektoru rudarstva.
Proiz.
prehrambenih
proizvoda
30,6%
Proiz.
osnov.farmace
utskih
proizvoda i
preparata
14,9%Proiz. derivata
nafte
10,5%
Proiz. hem. i
hemijskih
proizvoda
7,6%
Proiz. pića
4,6%
Proiz.proizvod
a od gume i
plastike
4,0%
Proiz.
električne
opreme
3,1%
Proiz.mašina i
opreme
3,0%
Ostalo
21,7%
12
Posmatrano po nameni proizvoda, zalihe gotovih proizvoda su, u istom periodu,
porasle: kod kapitalnih proizvoda za 13,2%, kod intermedijarnih proizvoda za 6,5%, kod
energije za 10,1%, a opale su kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,4% i kod
netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 22,2%.
Tabela 4. Pregled kretanja industrijske proizvodnje u regionu AP Vojvodine
po sektorima, oblastima i granama delatnosti
Naziv Učešće
%
XII 2015
XII 2014
I- XII 2015
I- XII 2014
Industrija-ukupno 100,0 90,9 101,3
B Rudarstvo 7,3 94,4 93,0
C Prerađivačka industrija 92,5 90,7 101,6
D Snabdevanje el. energijom , gasom, parom i klimatiz. 0,2 93,0 78,1
Industrija po nameni proizvodnje
1 Energija 17,9 102,7 105,4
2 Intermedijarni proizvodi, osim energije 25,2 108,7 99,9
3 Kapitalni proizvodi 7,2 93,4 113,9
4 Trajni proizvodi za široku potrošnju 0,5 89,6 84,6
5 Netrajni proizvodi za široku potrošnju 49,2 80,2 98,3,
Industrija po sektorima i oblastima proizvodnje
B Rudarstvo 100,0
B 05 Eksploatacija uglja 0,1 60,2 97,6
B 06 Eksploatacija sirove nafte i prirodnog gasa 7,1 94,8 93,0
B 08 Ostalo rudarstvo 0,1 256,2 86,7
C Prerađivačka industrija 100,0
C 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 30,6 72,7 96,5
C 11 Proizvodnja pića 4,6 90,7 101,0
C 12 Proizvodnja duvanskih proizvoda 1,7 98,9 139,5
C 13 Proizvodnja tekstila 0,3 97,7 95,7
C 14 Proizvodnja odevnih predmeta 1,2 116,7 99,4
C 15 Proizvodnja kože i predmeta od kože 0,3 93,9 72,7
C 16 Prerada drveta i proizvodi od drveta, osim nameštaja 0,3 98,6 98,2
C 17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 1,3 96,6 88,3
C 18 Štampanje i umnožavanje audio i video zapisa 0,7 106,0 83,3
C 19 Proizvodnja koksa i derivata nafte 10,5 104,6 107,8
C 20 Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda 7,6 132,3 103,4
C 21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata 14,9 97,1 107,3
C 22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 4,0 123,7 99,2
C 23 Proizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala 1,4 119,9 103,6
C 24 Proizvodnja osnovnih metala 1,9 82,5 86,5
C 25 Proizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina 2,1 130,9 91,0
C 27 Proizvodnja električne opreme 3,1 99,5 96,5
C 28 Proizvodnja nepomenutih mašina i opreme 3,0 67,0 125,3
C 29 Proizvodnja motornih vozila i prikolica 2,2 88,8 92,3
C 31 Proizvodnja nameštaja 0,2 91,6 73,1
C 32 Ostale prerađivačke delatnosti 0,5 138,2 146,0
D 35 Snabdevanje el. energijom, gasom i parom 0,2 93,0 78,1
13
Robna razmena sa inostranstvom
U 2015. godini, ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene R Srbije iskazana u
dolarima iznosi 31,6 mlrd USD, što je za 10,9% manje u odnosu na prethodnu godinu (zbog
značajnog jačanja kursa dolara koji je otopočeo u trćem kvartalu prethodne godine), a
izraženo u evrima, zabeležen je rast vrednosti spoljnotrgovinske razmene od 6,6% (ukupna
vrednost razmene je 28,4 mlrd evra).
Tabela 5. Kretanje robne razmene R Srbije sa inostranstvom u mil. USD
I-XII 2014. I-XII 2015. Index
I-XII 2015.
I-XII 2014.
Izvoz 14.845,2 13.365,2 90,0%
Uvoz 20.609,1 18.216,2 88,4%
Ukupno robna razmena 35.454,3 31.581,4 89,1%
Saldo robne razmene -5.763,9 -4.851,0 84,2%
%pokrivenosti uvoza izvozom 72,0 73,4
Izvor podataka: Saopštenje ST 12, br. 24, RZS RS
Od ukupno realizovane spoljnotrgovinske razmene R Srbije, vojvođanski privrednici
su realizovali 29,8% i to u ukupnom izvozu su učestvovali sa 32,1%, a u ukupnom uvozu sa
28,1%. Iz razmene je ostvaren spoljnotrgovinski deficit u iznosu od 829,5 mil. USD i manji je
za 26,6% od zabeleženog deficita u 2014. godini, a u ukupnom deficitu na nivou R Srbije (
koji iznosi 4.851,0 mil.USD) učestvuje sa 17,1%.
Tabela 6. Kretanje robne razmene regiona Vojvodine sa inostranstvom u mil.USD
I-XII 2014. I-XII 2015. Index
I-XII 2015.
I-XII 2014.
% učešća
u
R.Srbije
Izvoz 4.975,5 4.289,1 86,2 32,1
Uvoz 6.104,8 5.118,6 83,8 28,1
Ukupno robna razmena 11.080,3 9.407,7 84,9 29,8
Saldo robne razmene -1.129,4 -829,5 73,4 17,1
%pokrivenosti uvoza izvozom 81,5 83,8
Izvor podataka: Saopštenje ST 12, br. 24, RZS RS
U 2015. godini, ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene vojvođanskog regiona
iznosila je 9,4 mlrd USD i 15,1% je manja u odnosu na prethodnu godinu. Vrednost izvoza je
4,3 mlrd USD i beleži pad od 13,8%, a vrednost uvoza iznosi 5,1 mlrd USD i beleži
smanjenje od 16,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Istovremeno je zabeleženo povećanje pokrivenosti uvoza izvozom sa 81,5% na 83,8%.
Povećanje pokrivenosti uvoza izvozom je rezultat većeg smanjenja uvoza u odnosu na
smanjenje izvoza.
Izraženo u evrima, u 2015. godini, vrednost spoljnotrgovinske razmene regiona
Vojvodine iznosi 8,5 mlrd evra (međugodišnja stopa rasta je 1,6%), vrednost realizovanog
izvoza je 3,9 mlrd. evra (međug. stopa rasta je 3,2%), a vrednost uvoza 4,6 mlrd evra (međug.
14
stopa rasta je 0,3%). Deficit spoljnotgovinske razmene vojvođanskog regiona izražen u
evrima iznosi 742,2 mil. evra i za 12,5% je manji u odnosu deficit u prethodnoj godini.
Graf. 11. Pregled kretanja robne razmene regiona Vojvodine (u mil. USD)
Izvor podataka: Saopštenje ST 12 br.24, RZS RS
Graf .12. Mesečna dinamika kretanja izvoza i uvoza regiona Vojvodine (u mil. USD)
Izvor podataka: Saopštenje ST 12 br.24, RZS RS
Na nivou R Srbije, u 2015. godini, realizovan je izvoz u vrednosti 13,4 mlrd USD, a
to je za 10,0% manje u odnosu na prethodnu godinu. Na pad izvoza, posmatrano po sektorima
SMTK, najviše je uticao pad izvoza: drumskih vozila (za 23,6%), električnih mašina i aparata
(za 11,4%), žitarica i proizvoda na bazi žita (za 18,9%), obojenih metala (za 4,9%), proizvoda
od metala (za 14,2%), odevnih predmeta (za 16,2%), gvožđa i čelika (za 0,3%), proizvoda od
kaučuka (za 0,9%) i raznih gotovih proizvoda (za 16,1%).
4.975,5
4.289,1
6.104,8
5.118,6
-1.129,4-829,5
-2.000
-1.000
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
2014.godina 2015.godina
Izvoz Uvoz Bilans robne razmene
200
250
300
350
400
450
500
550
600
650
700
I
2013
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
2014
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
2015
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
IZVOZ UVOZ
15
Graf .13. Pregled kretanja vrednosti izvoza i uvoza R Srbije
ukupno i po regionima
Izvor podataka: Saopštenje ST 12 br.24, RZS RS
Posmatrano regionalno (NUTS2), obračunato u USD, u 2015. godini u odnosu na
prethodnu godinu, zabeležen je pad izvoza u skoro svim regionima: u Beogradskom regionu
za 5,2%, u regionu Vojvodine za 13,8%, u regionu Šumadije i Zapadne Srbije za 16,7%, dok
je rast izvoza zabeležen u regionu Južne i Istočne Srbije od 7,6%.
Ukupna vrednost uvoza na nivou R Srbije iznosi 18,2 mlrd USD i manja je za 11,6% u
odnosu na prethodnu godinu, kao rezultat smanjenja vrednosti uvoza: u Beogradskom regionu
za 9,7%, u regionu Vojvodine i regionu Šumadije i Zapadne Srbije za po 16,2%, dok je
vrednost uvoza porasla u regionu Južne i Istočne Šumadije za 2,3%. Regionalno posmatranje
realizacije uvoza i izvoza nije pokazatelj od značaja, jer se određuje po sedištu izvoznika i
uvoznika, a ne po mestu proizvodnje ili utroška. (Na primer, u uvozu vojvođanskog regiona,
27,5% vrednosti odnosi se na energente, koji se koriste za potrebe svih regiona.)
Na bazi podataka RZS R Srbije, obračunatih u USD, u 2015. godini, u ukupnom
izvozu, region Vojvodine učestvuje sa 32,1%, region Šumadije i Zapadne Srbije sa 28,9%,
Beogradski region sa 22,8% i region Južne i Istočne Srbije učestvuje sa 16,1%; od ukupnog
izvoza 0,1% vrednosti nije razvrstano po regionima.
Graf. 14. Učešće regiona (NUTS2) u ukupnom izvozu i uvozu
Izvor podataka: Saopštenje ST 12 br.24, RZS RS
90,094,8
86,2
83,3
107,6
88,4 90,3
83,8
83,8
102,3
70
80
90
100
110
R Srbija Beogradski
region
Region
Vojvodine
Reg. Šumadije i
Zap.Srbije
Reg.Južne i
Istočne Srbije
Izvoz Uvoz
22,8
43,7
32,1
28,1
28,9
17,2
16,1 10,2
% učešća u izvozu % učešča u uvozu
Region Južne i Istočne Srbije
Region Šumadije i Zapadne
Srbije
Region Vojvodine*
Beogradski region
16
U realizaciji uvoza, Beogradski region je učestvovao sa 43,7%, region Vojvodine sa
28,1%, region Šumadije i Zapadne Srbije sa 17,2% i region Južne i Istočne Srbije sa 10,2%.
Od ukupnog uvoza 0,8% vrednosti je nerazvrstano po teritorijama.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja
carinske deklaracije. Tako se uvoz nafte i gasa, evidentira u Regionu AP Vojvodine i manji
deo u Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju R Srbije. *
Graf. 15. Pregled realizovane vrednosti robne razmene R Srbije
po regionima (NUTS2) u I-XII 2015. godine
Izvor podataka: Saopštenje ST 12 br.24, RZS RS
Struktura robne razmene Vojvodine sa inostranstvom - po nameni proizvoda
U ostvarenom izvozu regiona Vojvodine u 2015. godini, posmatrano po namenama
proizvoda, dominantnu vrednost ima izvoz intermedijalnih proizvoda (1.274,2 mil.USD) koji
čini 29,7% izvoza i manji je za 17,8% od ostvarenog u 2014. godini. Sa aspekta industrijskih
grupacija, prema ekonomskoj nameni, najveći pad je zabeležen u izvozu grupe energenata
(39,8%), kod izvoza intermedijalnih proizvoda (17,8%) i netrajnih proizvoda za široku
potrošnju (14,8%) u odnosu na realizovan izvoz u prethodnoj godini. Pozitivno je to što je
zabeležen rast izvoza trajnih proizvoda za široku potrošnju od 8,5% i kapitalnih proizvoda od
2,3% u odnosu na realizovanu vrednost izvoza u prethodnoj godini.
Graf. 16. Struktura izvoza - po nameni proizvoda
Izvoz netrajnih proizvoda za široku
potrošnju (1.159,1mil.USD) predstavlja 27,0%
ukupnog izvoza; izvoz kapitalnih proizvoda
(806,3mil.USD) predstavlja 18,8%; izvoz
energenata (262,4 mil.USD) predstavlja 6,1%
ukupnog izvoza; izvoz trajnih proizvoda za
široku potrošnju (178,0 mil.USD) čini tek
4,2%; izvoz neklasifikovanih proizvoda po
nameni (609,1mil.USD) u strukturi čini 14,2%
izvezenih proizvoda .
3.048,94.289,1 3.867,5
2.149,4
7.957,3
5.118,6
3.141,71.852,7
-4.908,4
-829,5
725,8 296,7
Beogradski region Region Vojvodine Šumadija i Zap.
Srbija
Južna i Istočna
Srbija
Izvoz Uvoz bilans
Energija
6,1%Intermedij
alni
proizvodi
29,7%
Kapitalni
proizvodi
18,8%
Trajni
proiz.za
široku
potrošnju
4,2%
Netrajni
proiz.za
široku
potrošnju
27,0%
Neklasifik
ovano po
nameni
EU
14,2%
17
Tabela 7. Kretanje i struktura izvoza regionaVojvodine - po nameni proizvoda
I Z V O Z I-XII 2014. % učešća I-XII 2015. % učešća Index
I-XII 2015.
I-XII 2014.
Energija 436,1 8,8 262,4 6,1 60,2
Intermedijalni proizvodi 1.550,7 31,2 1.274,2 29,7 82,2
Kapitalni proizvodi 788,1 15,8 806,3 18,8 102,3
Trajni proizv. za široku potrošnju 164 3,3 178,0 4,2 108,5
Netrajni proizv. za široku potrošnju 1.360,8 27,4 1.159,1 27,0 85,2
Neklasifikovano po nameni EU 675,8 13,6 609,1 14,2 90,1
UKUPNO: 4.975,5 100,0 4.289,1 100,0 86,2
Izvor podataka: Saopštenje ST 12 br.24, RZS RS
Graf. 17. Struktura uvoza - po nameni proizvoda
Na uvoznoj strani, procentualno je
najviše uvezeno intermedijalnih proizvoda
(30,3%), a zabeleženo je smanjenje vrednosti
uvoza za 10,1% u odnosu na 2014. godinu; uvoz
energenata je smanjen za 31,2% i učestvuje sa
29,9% u ukupnom uvozu vojvođanskog regiona;
uvoz kapitalnih proizvoda čini 15,5% uvoza,
(smanjenje od 8,1%), dok je uvoz netrajnih
proizvoda za široku potrošnju smanjen za 16,2%
i predstavlja 9,7% ukupnog uvoza; uvoz trajnih
proizvoda za široku potrošnju je najmanje
smanjen (za 2,9%) i isti predstavlja 1,4%
ukupnog uvoza; uvoz neklasifikovanih
proizvoda je jedini zabeležio povećanje i to od 7,7% sa učešćem od 13,2% u ukupnom uvozu
Vojvodine.
Tabela 8. Kretanje uvoza Vojvodine - po nameni proizvoda (mil.USD)
U V O Z I-XII 2014. % učešća I-XII 2015. % učešća Index
I-XII 2015.
I-XII 2014.
Energija 2221,0 36,4 1.528,7 29,9 68,8
Intermedijalni proizvodi 1.728,2 28,3 1.553,4 30,3 89,9
Kapitalni proizvodi 862,3 14,1 792,7 15,5 91,9
Trajni proizv. za široku potrošnju 72,2 1,2 70,1 1,4 97,1
Netrajni proizv. za široku potrošnju 592,3 9,7 496,4 9,7 83,8
Neklasifikovano po nameni EU 628,8 10,3 677,3 13,2 107,7
UKUPNO: 6.104,8 100,0 5.118,6 100,0 83,8
Izvor podataka: Saopštenje ST 12 br.24, RZS RS
Energija
29,9%
Intermedij
alni
proizvodi
30,3%
Kapitalni
proizvodi
15,5%
Trajni
proiz.za
široku
potrošnju
1,4%
Netrajni
proiz.za
široku
potrošnju
9,7%
Neklasifik
ovano po
nameni
EU
13,2%
18
Struktura robne razmene Vojvodine sa inostranstvom - po proizvodima
Godinama unazad u strukturi robne razmene AP Vojvodine sa inostranstvom uočava
se znatno veći broj proizvoda koji se uvoze u odnosu na broj izvoznih proizvoda što je
prisutno i u 2015. godini. Naime, u izvozu je zastupljeno 4.625 proizvoda, dok je na uvoznoj
strani zastupljeno 6.324 proizvoda.
U tabeli je dat pregled dvadeset najznačajnijih izvoznih i uvoznih proizvoda. Prvih
dvadeset proizvoda u izvozu čini 36,0% ukupnog izvoza a prvih dvadeset proizvoda u uvozu
čini 37,0% ukupnog uvoza.
Tabela 9. Najznačajniji proizvodi u robnoj razmeni Vojvodine u 000 USD
IZVOZ Vrednost %
učešća UVOZ Vrednost
%
učešća
Kukuruz,ostalo 284.870 6,3 Nafta,sirova, ostalo 756.312 14,7
Ostali lekovi,za maloprodaju 117.936 2,6 Gas prirodni u gas. Stanju 537.267 10,5
Setovi provodnika za paljenje 110.495 2,4 Automobili, dizel, polovni 57.012 1,1
Šećer beli 102.628 2,3 Setovi provodnika za paljenje 53.546 1,0
Ost.del. i prib. za motorna vozila 85.716 1,9 Ulja za podmazivanj 51.097 1,0
Pšenica i napolica, ostalo 80.411 1,8 Gasna ulja teška 39.374 0,8
Delovi za klipne motore 80.057 1,8 Soja u zrnu, lomljena, drobljena 37.841 0,7
Polietilen, veće spec. gustine 77.927 1,7 Đubriva koja sadrže N, P i K 33.940 0,7
Ulje od suncokreta, jestivo 75.749 1,7 Ost. proizv. od plastičnih masa 33.454 0,7
Gvožđe,nelegirani čelik u prim.obl 71.066 1,6 Del.za maš. iz tr. br. 8501 i 8502 32.725 0,6
Cirkulac. pumpe za grejne sisteme 69.006 1,5 Delovi izolacioni od plast. Mase 30.585 0,6
Gasna ulja teška 65.340 1,4 Urea 29.195 0,6
Butumen od nafte 62.083 1,4 Delovi pumpi, ostali 28.516 0,6
Motorni benzin 60.430 1,3 Banane,ostale, sveže 25.772 0,5
Delovi obuće, od kože 50.706 1,1 Ulja teška, za podmazivanje 25.015 0,5
Oprema za dijalizu (vešt. bubrezi) 49.973 1,1 Šleperi za poluprikolice, novi 24.858 0,5
Creva veštačka od očv. belančevina 47.607 1,1 Kafa, sa kofeinom, nepržena 24.816 0,5
Delovi za sedišta od ost.materijala 45.938 1,0 Amonijum nitrat ostalo 24.542 0,5
Propen (propilen) 45.178 1,0 Otpaci,ostaci od gvožđa,čelika 23.141 0,5
Pokrivači podova i tapete 45.174 1,0 Imitacije dragog/poludr.kamenja 23.103 0,4
Izvor podataka: Informacioni centar PKV
Kukuruz je i dalje prvi izvozni prozvod vojvođanskog regiona. U 2015. godini
vojvođanski privrednici su realizovali izvoz kukuruza u vrednosti od 285 mil. USD, a to je za
27,2% manje u odnosu na postignutu izvoznu vrednost u 2014. godini.
„Za rast izvoza ali i za podsticanje domaćih i stranih investicija u sektore orijentisane
ka izvoztu važno je da kurs dinara bude konkurentan. U globalizovanom svetu u kome su
uglavnom ukinute carinske i vancarinske barijere za trgovinu, kao i barijere za kretanje
kapitala, politika umereno potcenjene valute je jedan od najjeftinijih načina za održavanje
konkurentnosti privrede i podsticanje njenog rasta.“ (Izvor FREN)
19
U 2015. godini dinar je prema američkom dolaru oslabio za 10,6%, što se odrazilo na
obračun vrednosti izvoza u dolarima. U odnosu na realizovanu vrednost izvoza u prethodnoj
godini, obračunatu u dolarima, pad izvoza je zabeležen kod svih značajnijih izvoznih
proizvoda, osim kod: pšenice (rast od 12,7%), delova i pribora za motorna vozila (rast od
24,1%) i delova za klipne motore (23,4%).
Robna razmena sa inostranstvom - po najznačajnijim tržištima
U 2015.godini vojvođanski privrednici su ostvarili najznačajniji izvoz u zemlje
Evropske Unije (65,1%), izvoz u zemlje CEFTA regiona predstavlja 21,7%, dok izvoz u
Ostale zemlje predstavlja 13,2% ukupnog izvoza.
Najveći deo uvoza ostvaren je iz zemalja EU i predstavlja 52,1%, uvoz iz Ostalih
zemalja čini 44,5%, zbog uvoza iz Ruske Federacije koji sam čini 26,4% ukupnog
vojvođanskog uvoza. Uvoz iz zemalja CEFTA regiona čini svega 3,4% ukupnog uvoza
vojvođanskog regiona.
Region Vojvodine u 2015. godini, je imao pozitivan saldo robne razmene sa tržištem
zemalja EU u iznosu od 268 mil.USD i sa zemljama CEFTA regiona u iznosu od 806
mil.USD. Vrednost deficita iz razmene sa tzv. Ostalim zemljama i dalje premašuje vrednost
ukupnog vojvođanskog deficita (zbog uvoza nafte i gasa), a pozitivan saldo iz razmene sa
zemljama EU i zemljama CEFTA regiona bitno utiče na ukupan spoljnotrgovinski saldo AP
Vojvodine.
U poređenju sa 2014. godinom, došlo je do promena u strukturi robne razmene AP
Vojvodine sa inostranstvom, posmatrano po najznačajnijim grupacijama zemalja. Naime,
evidentno je povećanje učešća izvoza u zemlje EU (za 2,4%) kao i učešće uvoza iz ovih
zemalja (sa 47,7% na 52,1%). Istovremeno, došlo je do smanjenja učešća izvoza u zemlje
CEFTA regiona (za 0,8%), kao i učešća uvoza iz navedenog regiona (za 0,4%). Takođe,
smanjeno je učešće izvoza u region Ostalih zemalja (sa 14,8% na 13,2%), uz istovremeno
smanjenje učešća uvoza (sa 48,5% na 44,5%).
Tabela 10. Pregled učešća robne razmene Vojvodine sa inostranstvom po tržištima u 000 USD
EU %
učešća
CEFTA
region
%
učešća
Ostale
zemlje
%
učešća
IZVOZ 2.945.641 65,1 981.441 21,7 595.259 13,2
UVOZ 2.677.513 52,1 175.540 3,4 2.286.408 44,5
UKUPNO 5.623.154 58,2 1.156.981 12,0 2.881.667 29,8
SALDO 268.128 805.901 -1.691.149 274,0
% pokrivenosti
uvoza izvozom 110,0 559,1 26,0
Izvor podataka: Informacioni centar PKV
20
Graf.18. Struktura izvoza Vojvodine Graf.19. Struktura uvoza Vojvodine po tržištima po tržištima
Izvor podataka: Informacioni centar PKV Izvor podataka: Informacioni centar PKV
Graf.20. Struktura spoljnotrgovinske razmene Vojvodine po tržištima
Izvor podataka: Informacioni centar PKV
Robna razmena sa inostranstvom - po najznačajnijim zemljama
U 2015. godini vojvođanski privrednici su ostvarili robnu razmenu sa preko 150
zemalja sveta, pri čemu je izvoz realizovan u 127 zemalja, dok je uvezeno robe iz 152 zemlje
sveta. Robna razmena u vrednosti preko 150 mil.USD AP Vojvodina je ostvarila sa 25
zemalja. Najveći obim razmene od preko milijarde dolara ostvaren je u razmeni sa Ruskom
Federacijom (1,6 mlrd USD) i sa Nemačkom (1,0 mlrd USD). Robna razmena od preko 500
miliona dolara ostvarena je sa tri zemlje i to sa: Italijom (888,7 mil.USD), Rumunijom ( 620,7
mil.USD) i sa BiH (578,2 mil.USD). Preko 200 miliona dolara ostvareno je u razmeni sa:
Mađarskom (460,0 mil.USD), Hrvatskom (370,5 mil.USD), Austrijom (310,7 mil.USD),
Francuskom (287,9 mil.USD), Kinom (285,4 mil.USD), Slovenijom (268,6 mil.USD) i sa
Bugarskom (201,8 mil.USD) dok je sa: R. Makedonijom, Crnom Gorom, Turskom, Češkom
Republikom i Poljskom ostvarena razmena u vrednosti preko 150 mil. dolara.
Od prvih petnaest zemalja, po veličini robne razmene, AP Vojvodina je ostvarila
spoljnotrgovinski suficit u razmeni sa Nemačkom, Rumunijom, BiH, Hrvatskom, Slovenijom,
Bugarskom, R. Makedonijom i Crnom Gorom.
EU
65,1%
CEFTA
region
21,7%
Ostale
zemlje
13,2%
EU
52,1%
CEFTA
region
3,4%
Ostale
zemlje
44,5%
EU
58,2%
CEFTA
region
12,0%
Ostale
zemlje
29,8%
21
Taabela 11. Robna razmena Vojvodine sa inostranstvom u 000 USD
IZVOZ UVOZ UKUPNO % učešća
Ruska federacija 287.282 1.358.780 1.646.062 17,0
Nemačka 523.377 500.672 1.024.049 10,6
Italija 412.837 475.886 888.723 9,2
Rumunija 482.848 137.843 620.691 6,4
Bosna i Hercegovina 480.552 97.630 578.182 6,0
Mađarska 218.855 241.182 460.037 4,8
Hrvatska 188.083 182.465 370.548 3,8
Austrija 134.345 176.349 310.694 3,2
Francuska 130.353 157.544 287.897 3,0
Kina 7.211 278.168 285.379 3,0
Slovenija 140.208 128.387 268.595 2,8
Bugarska 161.260 40.524 201.784 2,1
Republika Makedonija 150.099 30.834 180.933 1,9
Crna Gora 160.563 12.112 172.675 1,8
Turska 73.714 92.657 166.371 1,7 Izvor podataka: Informacioni centar PKV
Graf.21. Najznačajnije zemlje u ukupnoj razmeni Vojvodine
Izvor podataka: Informacioni centar PKV
Najznačajniji izvoz je realizovan u: Nemačku (523,4 mil.USD), Rumuniju ( 482,8
mil.USD), BiH (480,6 mil.USD), Italiju (412,8 mil.USD), Rusku Federaciju (287,3 mil.USD),
Mađarsku (218,9 mil.USD), Hrvatsku (188,1 mil.USD), Bugarsku (161,3 mil.USD), Crnu
Goru (160,6 mil.USD) i u R. Makedoniju (150,1 mil.USD), dok je u ostale zemlje izvoz
ostvaren u iznosu manjem od 150 mil.USD.
Na uvoznoj strani Ruska Federacija je na standardnom prvom mestu sa ostvarenim
uvozom od preko 1,3 mlrd USD i čini 26,4% ukupnog uvoza (zbog uvoza nafte i gasa). Iz još
sedam zemalja vrednost ostvarenog uvoza je preko 150 mil. USD i to iz: Nemačke (500,7 mil. USD), Italije (475,9 mil. USD), Kine (278,2 mil. USD), Mađarske (241,2 mil. USD), Hrvatske
(182,5 mil. USD), Austrije (176,3 mil. USD) i Francuske (157,5 mil. USD).
U 2015. godini zabeleženo je neznatno smanjenje broja zemalja u koje se ostvaruje
izvoz u vrednosti preko 150 mil.USD (u 2014. godini 11 zemalja, a u 2015. godini 10
zemalja), iz kojih se uvozi (2014. godine bilo 9 zemalja, a sada 8) kao i broja zemalja sa
17,0%
10,6%
9,2%
6,4%
6,0%
Ruska federacija
Nemačka
Italija
Rumunija
Bosna i Hercegovina
22
kojima se ostvaruje ukupna robna razmena u iznosu preko 150 mil.USD (u 2014. godini 18
zemalja, a u 2015.godini 16 zemalja).
Tabela 12. Vrednost i struktura izvoza i uvoza po zemljama u razmeni sa Vojvodinom
u 000 USD
IZVOZ vrednost % učešća UVOZ vrednost % učešća
Nemačka 523.377 11,6 Ruska federacija 1.358.780 26,4
Rumunija 482.848 10,7 Nemačka 500.672 9,7
Bosna i Hercegovina 480.552 10,6 Italija 475.886 9,3
Italija 412.837 9,1 Kina 278.168 5,4
Ruska federacija 287.282 6,4 Mađarska 241.182 4,7
Mađarska 218.855 4,8 Hrvatska 182.465 3,6
Hrvatska 188.083 4,2 Austrija 176.349 3,4
Bugarska 161.260 3,6 Francuska 157.544 3,1
Crna Gora 160.563 3,6 Rumunija 137.843 2,7
Republika Makedonija 150.099 3,3 Slovenija 128.387 2,5 Izvor podataka: Informacioni centar PKV
Graf. 22. Najznačajnije zemlje u izvozu Vojvodine
Izvor podataka: Informacioni centar PKV
Graf. 23. Najznačajnije zemlje u uvozu Vojvodine
Izvor podataka: Informacioni centar PKV
11,6%
10,7%
10,6%
9,1%
6,4%
Nemačka
Rumunija
Bosna i Hercegovina
Italija
Ruska federacija
26,4%
9,7%
9,3%
5,4%
4,7%
Ruska federacija
Nemačka
Italija
Kina
Mađarska
23
Promet robe u trgovini na malo Promet robe u trgovini na malo u Vojvodini, u decembru 2015. godine u odnosu na
decembar prethodne godine, veći je u tekućim cenama za 5,1%, a u stalnim cenama za 5,0%.
Međugodišnji rast prometa robe u trgovini na malo u R Srbiji računato za decembar
mesec 2015.godine, u tekućim cenama je 5,0%, a u stalnim cenama 5,4%.
Poredeći nivo prometa robe u trgovinama na malo u Vojvodini, u decembru mesecu
2015.godine, sa prosečnim nivoom prometa u 2014.godini, računato u tekućim cenama, veći
je za 13,4%, a računato u stalnim cenama, zabeležen je rast od 15,0%.
Nivo prometa u trgovini na malo, računato za R Srbiju, u decembru mesecu
2015.godine, u odnosu na prosečan promet u 2014.godini, računato u tekućim cenama, veći je
za 16,5%, a računato u stalnim cenama, zabeležen je rast od 18,5%.
Graf. 24. Indeksi prometa robe u trgovini na malo (mesec/Ø2014=100)
U odnosu na prethodni mesec, u vojvođanskom regionu, decembarski promet robe je
veći u tekućim cenama za 12,7%, a u stalnim cenama za 13,4%.
Graf. 25. Pregled kretanja pokazatelja ekonomske aktivnosti u odnosu na promet
trgovine na malo (desezoni. indexi; 2008=100)
Izvor: NBS
60
70
80
90
100
110
120
130
I
2014
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
2015
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
AP Vojvodina R Srbija
60
65
70
75
80
85
90
95
100
105
91
94
97
100
103
I
2007.
III I
2008.
III I
2009.
III I
2010.
III I
2011.
III I
2012.
III I
2013.
III I
2014.
III I
2015.
III
БДП (л.с.) Индустријска производња (д.с.) Трговина на мало (д.с.)
24
Kretanje cena i inflacije
Potrošačke cene proizvoda i usluga lične potrošnje u decembru mesecu 2015. godine,
u odnosu na prethodni mesec su manje za 0,2%. U poređenju sa decembrom 2014. godine,
potrošačke cene su povećane za 1,5%, dok prosečan godišnji rast iznosi 1,9%.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni
potrošnje, u decembru 2015. godine, u odnosu na decembar 2014. godine, pad cena je
zabeležen u grupi Transport (-2,0%), Odeća i obuća (-1,0%) i Hrana i bezalkoholna pića (-
0,1%).
Rast cena zabeležen je u grupama: Alkoholna pića i duvan (+8,8%), Stan, voda,
električna energija, gas i druga goriva (+4,4%), Rekreacija i kultura (+3,8%), Komunikacije
(+2,9%), Obrazovanje (+2,6%), Restorani i hoteli (+2,4%), Nameštaj, pokućstvo i tekuće
održavanje stana (+1,9%), Ostala roba i usluge (+1,3%) i u grupi Zdravstvo (+0,8%).
Graf. 26. Godišnja stopa inflacije
Međugodišnja inflacija je u decembru iznosila 1,5%, što je ispod donje granice
dozvoljenog odstupanja od cilja (4 + 1,5%). Izvršni odbor NBS je ocenio da će inflatorni
pritisci i u narednom periodu biti niski. U prilog tome idu niske cene primarnih proizvoda,
naročito nafte, niska inflacija u međunarodnom okruženju, restriktivna fiskalna politika, kao i
još uvek niska agregatna tražnja. Očekuje se postepen rast inflacije i njen povratak u granice
dozvoljenog odstupanja od cilja u drugoj polovini ove godine, čemu će doprineti i dosadašnje
ublažavanje monetarne politike.
Kurs dinara je , sve do pred kraj godine, bio stabilan i gotovo nepromenjen, što je takođe
uticalo na nisku inflaciju.
12,812,4
11,211,4
9,99,8
8,6
7,3
4,9
2,2
1,6
2,2
3,12,6
2,3 2,1 2,1
1,3
2,1
1,5
2,1
1,8
2,41,7
0,10,8
1,9 1,81,5
1,9
1,0
2,1
1,4 1,4 1,3 1,5
0
2
4
6
8
10
12
14
I
2013
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
2014
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I
2015
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Inflacija merena indeksima potrošačkih cena
25
Zaposlenost i zarade
Republički zavod za statistiku (RZS) krajem 2015. godine je objavio revidirane
podatke iz Ankete o radnoj snazi za 2014. godinu, koji su radi postizanja međunarodne
uporedivosti, usaglašeni sa preporukama Evrostata. Zbog primene nove prakse u sprovođenju
Ankete, ocene o kontigentu radne snage do kojih se došlo u 2015. godini u odnosu na 2014.
godinu ne treba posmatrati kao apsolutne i precizne, već samo kao indikativne. Sistem
ocenjivanja je unapređen jer prati i podatke o broju formalno zaposlenih iz Centralnog registra
obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO).
Tabela 13. Stope učešća radne snage, zaposlenosti i nezaposlenosti
u 2014. i 2015. godini ( Revidirani rezultati)
2014.g – revidirani rezultati 2015.g
I
kvartal
II
kvartal
III
kvartal
IV
kvartal I kvartal II kvartal
Stopa učešća radne snage 51.0 52.4 52.3 51.3 50.8 51.4
Stopa nezaposlenosti 21.3 20.9 18.1 17.3 19.2 17.9
Stopa zaposlenosti 40.2 41.5 42.8 42.4 41.0 42.3
Stopa neformalne zaposlenosti 19.7 20.5 22.5 23.2 19.4 18.5
Podaci o kretanjima na tržištu radne snage iz prva dva kvartala 2015. godine, u odnosu
na isti period prethodne godine ukazuju da je na međugodišnjem nivou došlo do izvesnog
prelivanja nezaposlenosti, delom u zaposlenost a delom u neaktivnost.
Tabela 14. Brojno stanje na osnovu koje su izvedeni indikatori Ankete o stanju
tržišta rada u Republici Srbiji u II kvartalu 2015.godine
Anketa o radnoj snazi
II kvartal 2015.godine Ukupno
Aktivno
stanovništvo
Zaposlena
lica
Nezaposlena
lica
Neaktivno
stanovništvo
Ukupno 6.071.726 3.123.204 2.565.712 557.492 2.948.522
15-19 370.784 35.247 15.437 19.810 335.537
20-24 416.191 182.140 108.324 73.816 234.051
25-29 459.532 349.345 250.796 98.549 110.187
30-34 488.695 411.278 319.875 91.403 77.417
35-39 500.470 427.989 354.330 73.659 72.481
40-44 476.458 411.497 358.525 52.972 64.961
45-49 468.633 380.563 334.405 46.158 88.070
50-54 496.592 372.464 322.273 50.191 124.128
55-59 535.307 291.662 255.001 36.660 243.645
60-64 561.473 161.827 148.308 13.519 399.646
65-69 405.808 46.883 46.129 754 358.925
70-74 317.855 30.444 30.444 0 287.411
75 i više godina 573.928 21.866 21.866 0 552.062
26
Republički zavod za statistiku (RZS) je revidirao podatke o registrovanoj zaposlenosti
u Republici Srbiji za 2015. godinu na bazi podataka iz Centralnog registra obaveznog
socijalnog osiguranja (CROSO) i Statističkog poslovnog registra (SPR), kao i podatke
zaposlenosti za period od 2000. do 2014. godine. Po novoj metodologiji proširen je obuhvat
poslovnih subjekata, pa samim tim i broja zaposlenih u tim subjektima, uključujući sve
modalitete zaposlenosti.
Ukupan broj zaposlenih u 2015. godini bio je 1.995.883 lica. Pored zaposlenih kod
pravnih lica i preduzetnika u radnom odnosu i vanradnog odnosa, kao i lica koja obavljaju
samostalne delatnosti ili su osnivači privrednih društava ili preuzetničkih radnji (1.882825
lica), obuhvaćeni su i poljoprivrednici koji su obveznici socojalnog osiguranja i nalaze se u
evidenciji CROSO R Srbije (113.058 poljoprivrednih obveznika).
Posle revidiranja podataka za period 2000.-2014.godinu RZS je objavio podatak,
poredeći stanje zaposlenosti na bazi godišnjeg proseka u 2014.godini sa stanjem zaposlenost u
2015. godini (posmatrano bez poljoprivrednih obveznika), da je zaposlenost viša za 2,0%.
Računato po istom obračunu ( izuzimajući 33.119 registrovanih individualnih
poljoprivrednika), u Vojvodini, na bazi prosečnog stanja u 2015.godini, nije došlo do
povećanja zaposlenosti.
Tabela 15. Registrovana zaposlenost u 2015.godini
(po novoj metodologiji, godišnji prosek)
Na kraju decembra 2015.godine, u Vojvodini je registrovano 210.139 lica koja traže
zaposlenje, od kojih je žena 51,8% ili 108.813. Po strukturi lica koja traže zaposlenje, 174.854
lica su nezaposlena ( aktivna), dok su 28.645 lica privremeno nesposobna ili nespremna za
rad, a za 5.964 lica miruje pravo-po Zakonu i 676 lice traži drugo zaposlenje.
U odnosu na stanje u decembru 2014.godine, broj nezaposlenih u Vojvodini je
smanjen za 5,1% ( za 9.425 lica). Broj nezaposlenih po regionalnim i oblasnim i
Region/
Oblast
2000. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Po novoj
metodologiji
2015.
REPUBLIKA SRBIJA 2.264.376 1.901.198 1.866.170 1.865.614 1.864.783 1.845.494 1.995.883
SRBIJA – SEVER 1.179.242 1.133.653 1.111.839 1.103.825 1.102.358 1.098.160 1.180.479
Beogradski region 586.146 642.305 626.950 626.396 627.282 623.541 672.098
Region Vojvodine 593.096 491.348 484.889 477.429 475.076 474.619 508.381
Zapadnobačka obl. 60.755 40.716 40.449 38.536 38.312 37.593 42.394
Južnobanatska obl. 87.147 62.871 61.065 59.523 59.557 59.862 63.442
Južnobačka obl. 194.643 197.918 195.996 193.268 190.589 188.016 193.332
Severnobana. obl. 50.507 34.635 34.215 34.287 34.024 33.486 36.760
Severnobačka obl. 59.342 51.683 51.154 49.911 49.417 48.455 52.671
Srednjobanat. obl. 59.181 41.254 40.784 41.281 41.484 42.262 45.349
Sremska oblast 81.521 62.271 61.226 60.623 61.693 64.945 74.433
SRBIJA – JUG 1.085.134 767.545 754.331 761.789 762.425 747.334 815.475
Reg.Šumadija i Zap.
Srbije 590.173 432.732 423.624 428.506 429.323 421.485 472.565
Reg.Južne i Istočne
Srbije 494.961 334.813 330.707 333.283 333.102 325.849 342.910
27
evidencijama je najviše smanjen u Severno-bačkoj ( za 11,3%) i Severno- banatskoj oblasti
(za 9,2%).
Posmatrano ukupno, na nivou Republike Srbije, na kraju decembra 2015 godine na
evidenciji NSZ RS zabeleženo je 724.096 nezaposlenih lica, a to je za 2,4% manje u odnosu
na stanje na kraju prethodne godine.
Na osnovu revidiranih podataka potvrđene su ranije ocene da se stanje na tržištu rada
popravlja, ali umerno.
Prosečna zarada po zaposlenom u Regionu AP Vojvodine, isplaćena u decembru
2015. godine iznosi 69.006 dinara (50.009 dinara, bez poreza i doprinosa), što je u odnosu na
decembar prethodne godine nominalan rast od 1,1%, a realan pad od 0,7% (R Srbija-
nominalan rast od 2,9%, a realan od 1,4%).
Prosečna zarada po zaposlenom u Regionu AP Vojvodine, isplaćena u decembru
2015. godine iznosi 69.006 dinara (50.009 dinara, bez poreza i doprinosa), što je u odnosu na
decembar prethodne godine nominalan rast od 1,1%, a realan pad od 0,7% (R Srbija-
nominalan rast od 2,9%, a realan od 1,4%).
Graf. 27. Prosečne zarade bez poreza i doprinosa (u RSD)
Prosečna zarada po zaposlenom u Vojvodini, isplaćena u periodu I-XII 2015. godine
iznosi 59.279 dinara (43.050 dinara, bez poreza i doprinosa), što je u odnosu na isti period
prethodne godine nominalano smanjenje za 0,3%, a realano je manja za 2,1%. (Posmatrano na
nivou R Srbije zabeleženo je nominalno smanjenje od 0,5% a realno je manja za 2,4%).
49.970
39.285
42.749
43.121
45.605
43.964
44.583
45.601
44.630
43.925
44.124
44.166
51.485
49.438
37.344
42.186
41.975
45.857
41.543
42.576
44.560
43.104
41.848
42.318
43.304
50.009
32.000 34.000 36.000 38.000 40.000 42.000 44.000 46.000 48.000 50.000 52.000
XII 2014
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII 2015
AP Vojvodina
Republika Srbija
28
Fiskalna i monetarna kretanja
Spoljni dug
Spoljni dug je na kraju septembra 2015. godine (preliminarni podaci), iznosio 26,2
mlrd evra, i veći je za 551,0 mil. evra u odnosu na stanje u decembru prethodne godine.
Održana je povoljna ročna struktura duga, uz kratkoročni spoljni dug u vrednosti od 214,9
mil. evra i dugoročni 26,0 mlrd evra.
Prema preliminarnim podacima, spoljni dug javnog sektora sa stanjem na dan 30.
septembra 2015. godine, iznosi 14,9 mlrd evra (56,9% ukupnog spoljnog duga), a privatnog
sektora 11,3 mlrd evra (43,1% spoljnog duga). U odnosu na stanje na kraju decembra
prethodne godine dug javnog sektora je povećan za 734 mil. evra ili za 5,7%, a dug privatnog
sektora je smanjen za 178,0 mil. evra.
U proteklih pet godina, spoljni dug javnog sektora sa stanjem na kraju septembra
2015. godine je povećan za 5,8 mlrd evra, a spoljni dug privatnog sektora je smanjen za 3,2
mlrd evra.
Do smanjenja duga privatnog sektora na kraju septembra 2015.godine, u odnosu na
stanje na kraju decembara meseca prethodne godine, došlo je zbog razduživanja banaka po
dugoročnim kreditima u iznosu od oko 236 mil.evra, dok je zaduženje preduzeća smanjeno za
59,0 mil. evra.
U strukturi spoljnog duga javnog sektora, najveći dužnik je Vlada centralnog nivoa
vlasti sa 95,2%, a u strukturi privatnog duga, preduzeća sa 78,4%. Najveći deo duga javnog
sektora potiče od obaveza prema stranim vladama, Pariskom klubu, Evropskoj investicionoj
banci i Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj, kao i po osnovu prodatih državnih obveznica
denominiranih u evrima. Najveći deo duga privatnog sektora odnosi se na komercijalne
kredite.
Dalje zaduživanje javnog sektora zavisiće od potreba fiskalne konsolidacije javnih
finansija.
Javni dug
Ukupan javni dug opšteg nivoa države Republike Srbije, prema preliminarnim
podacima Uprave za javni dug, na kraju decembra 2015. godine, iznosi 25,2 mlrd evra, i
povećan je za oko 2,0 mlrd evra u odnosu na stanje na kraju 2014. godine.
Javni dug Republike Srbije - centralnog nivoa vlasti (bez negarantovanog duga), u
decembru 2015. godine dostigao je iznos od 24,8 mlrd evra, a po strukturi: 15,2 mlrd evra
iznosi spoljni dug i 9,7 mlrd evra unutrašnji dug. Na kraju decembra 2015. godine stanje
spoljnog javnog duga, u odnosu na kraj decembra 2014. godine, povećano je za 1,3 mlrd evra,
a unutrašnji javni dug za 747 mil. evra.
Na kraju decembra 2015. godine, ukupni javni dug centralnog nivoa vlasti dostigao je
75,5 % BDP-a, sa tendencijom daljeg rasta. (Računato za ovaj petogodišnji period, ukupni
javni dug centralnog nivoa vlasti porastao je za oko 13,8 mlrd evra.)
U strukturi kamatnih stopa 23% čine fiksne kamatne stope, a 77% varijabilne. Najveći
kreditori su Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Evropska investiciona banka
(EIB), strane vlade i Pariski klub poverilaca. Budžetski manjak u 2015.godini, pokriven je
29
novim zaduživanjem kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj, stranih kreditora i
izdavanjem evroobveznica uz pojačano zaduživanje na domaćem finansijskom tržištu.
Valutnu strukturu javnog duga opšte države, računato po srednjem kusu, čini: 40,4%
evro, 32,3% USD, 22,3% je u valuti RSD i ostatak duga je u ostalim valutama.
Mere fiskalne konsolidacije i smanjenje fiskalnog deficita su jedini efikasan put
održivog smanjenja i stabilizacije javnog duga u periodu 2016-2018.godine.
Budžetski manjak pokriven u 2015. godini, novim zaduživanjem kod Međunarodne
banke za obnovu i razvoj, stranih kreditora i izdavanjem evroobveznica uz pojačano
zaduživanje na domaćem finansijskom tržištu.
Graf. 28. Učešće javnog duga u BDP R Srbije- centralni nivo vlasti
Monetarna kretanja
Novčana masa M1 poslednjeg dana 2015.godine, iznosila je 504,6 mlrd. dinara, što
predstavlja rast za od 32 mlrd.dinara, novčana masa M2 je iznosila 702,6 mlrd. dinara, što je
veće za 54,8 mlrd dinara, a novčana masa M3 je povećana za oko 70,0 mlrd dinara u odnosu
na stanje na kraju prethodnog meseca.
Ukupna štednja stanovništva poslednjeg dana decembra 2015.godine iznosila je
1.059,6 mlrd dinara, što je za oko 22,4 mlrd dinara više od stanja na kraju 2014.godine.
Devizne rezerve NBS, na kraju decembra 2015. godine, iznosile 10,38 mln eura, što
je za 4,5% niže u odnosu na stanje u istom mesecu prethodne godine.
Devizne rezerve banaka, na kraju decembra 2015.godine su manje za 17,3 % u odnosu
na stanje u istom mesecu prethodne godine.
U prva dva meseca 2015.godine referentna kamatna stopa NBS je bila 8,5% , da bi se
postepeno za 0,5% svaki drugi mesec smanjivala, a od oktobra do kraja godine se spustila na
4,5%. Iako su inflatorni pritisci bili niski, povećana neizvesnost na međunarodnom
201,2
97,7
68,3 61,7 52,6 50,235,9 29,9 28,3 32,8 41,8 45,4
56,2 59,671,0 75,5
0
50
100
150
200
250
index javnog duga RS -centralni nivo vlast / BDP(%)
30
finansijskom tržištu i njen uticaj na tokove kapitala, održavala je monetarnu politiku na
neophodnoj restriktivnosti.
Tokom godine kreditna aktivnost je bila usporena do četvrtog kvartala kada je
podstaknuta programom subvencionisanih kredita privredi. Krediti privredi su povećani za
oko 140 miliona evra. Razduživanje tokom godine po osnovu prekograničnih kredita je bilo
minimalno.
Kamatne stope u evrima su najniže u toku poslednjih 15 godina. Pad realnih dinarskih
kamatnih stopa je postojaniji jer je ostvaren u uslovima niske inflacije.
Smanjuje se iznos loših kredita ali je njihovo učešće u ukupnim kreditima još uvek
visoko i iznosi oko 22,0% (vrednost problematičnih kredita je 3,7 mlrd evra). Krajem godine
Vlada Srbije usvojila je Strategiju za rešavanje problematičnih kredita, čija predložena rešenja
su usaglašena sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Svetskom bankom i
Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
31
Tab.16. Kretanje i struktura izvoza po sektorima i oblastima
u AP Vojvodini za period I-XII 2015. godine u USD
Sektor/Oblast I-XII 2014
Izvoz (USD)
I-XII 2015
Izvoz (USD)
Učešće
% Index
01 Polj. proiz., lov i pratece uslužne 631.151.448 583.644.648 12,9 92,5
02 Šumarstvo i seca drveca 2.045.279 2.725.382 0,1 133,3
03 Ribarstvo i akvakulture 711.019 447.702 0,0 63,0
POLjO., ŠUMAR. I RIBARS. 633.907.746 586.817.732 13,0 92,6
05 Vadenje uglja 205.857 498.090 0,0 242,0
06 Vadenje sir. nafte i prirodn.gasa 3.815.508 2.493.254 0,1 65,3
07 Vadenje ruda metala 5 11 0,0 220,0
08 Ostalo rudarstvo 2.095.909 2.414.537 0,1 115,2
RUDARSTVO 6.117.279 5.405.892 0,1 88,4
10 Proiz. prehrambenih proizvoda 812.647.125 690.347.507 15,3 85,0
11 Proizvodnja pica 103.917.444 82.457.032 1,8 79,3
12 Proiz. duvanskih proizvoda 10.984.610 10.243.713 0,2 93,3
13 Proizvodnja tekstila 82.110.924 75.012.326 1,7 91,4
14 Proizvodnja odevnih predmeta 187.178.576 179.680.659 4,0 96,0
15 Proiz. kože i predmeta od kože 119.403.082 104.499.221 2,3 87,5
16 Prerada drveta i proiz. od drveta, 95.228.302 72.932.755 1,6 76,6
17 Proiz. papira i proiz. od papira 23.962.906 22.273.060 0,5 92,9
18 Štamp. i umnož. aud. i vid. zapis 24.531 11.551 0,0 47,1
19 Proiz. koksa i derivata nafte 462.181.987 285.384.198 6,3 61,7
20 Proiz. hemikalija i hem. proizv. 387.805.095 334.502.749 7,4 86,3
21 Proiz. osnov. farmace.proiz. 203.810.217 168.482.519 3,7 82,7
22 Proiz. proiz. od gume i plastike 384.947.879 336.507.994 7,4 87,4
23 Proiz. proiz. od ost. nemet. min. 89.002.267 72.477.430 1,6 81,4
24 Proizvodnja osnovnih metala 230.661.591 141.903.322 3,1 61,5
25 Proiz. metal. proiz., osim mašina 130.768.970 124.762.507 2,8 95,4
26 Proiz. kompjut., elektr. i optic pr 26.061.581 22.079.017 0,5 84,7
27 Proizvodnja elekticne opreme 256.942.814 228.356.902 5,0 88,9
28 Proiz. mašina i opreme na dr.m. 351.980.114 388.647.944 8,6 110,4
29 Proiz. motornih vozila, prikolica 310.020.075 293.176.991 6,5 94,6
30 Proiz. ostalih saobracajnih sredst 44.249.523 53.081.553 1,2 120,0
31 Proizvodnja nameštaja 52.033.832 71.114.124 1,6 136,7
32 Ostale preradivacke delatnosti 75.859.956 83.299.420 1,8 109,8
PRERAĐIVACKA
INDUSTRIJA 4.441.783.402 3.841.234.494 84,9 86,5
35 Snabdev. el. energ., gasom, paro 1.876.690 2.612.527 0,1 139,2
38 Skuplj., obr. i odla. otpada; pon 60.120.256 33.043.914 0,7 55,0
58 Izdavacke delatnosti 24.809.915 25.965.852 0,6 104,7
59 Film., video i telev. produkc., sn 284.476 338.289 0,0 118,9
INFORMIS. I KOMUNIKAC. 25.094.391 26.304.141 0,6 104,8
71 Arhitektonske i inženjersk delat. 2.670 51 0,0 1,9
74 Ostale struc., nauc. i tehni delat. 81.485 12.225 0,0 15,0
STRUC, NAUCNE, INOVAC.
I TEHNIC. DELAT. 84.155 12.276 0,0 14,6
90 Kreativ., umet. i zabav. delatnos. 45.519 26.040 0,0 57,2
91 Delat. biblioteka, arhiva, muzeja 15.195 0,0 #DIV/0!
UMETN, ZAB. I REKREAC. 45.519 41.235 0,0 90,6
96 Ostale licne uslužne delatnosti 8.539 7188 0,0 84,2
00 Nije razvrstano 24.351.835 26.861.848 0,6 110,3
Σ 5.193.389.812 4.522.341.247 100,0 87,1
32
Tab.17. Kretanje i struktura uvoza po sektorima i oblastima
u AP Vojvodini za period I-XII 2015. godine u USD
Sektor/Oblast I-XII 2014
Uvoz (USD)
I-XII 2015
Uvoz (USD)
Učešće
% Index
01 Poljo. proiz., lov i pratec usluž 244.338.076 243.705.514 4,74 99,7
02 Šumarstvo i seca drveca 2.501.681 2.513.379 0,0 100,5
03 Ribarstvo i akvakulture 263.389 241.165 0,0 91,6
POLjO., ŠUMAR. I RIBAR. 247.103.146 246.460.058 4,8 99,7
05 Vadenje uglja 10.654.866 9.256.777 0,2 86,9
06 Vađ. siro. nafte i prirodnog gasa 1.326.361.555 1.293.644.584 25,2 97,5
07 Vadenje ruda metala 81.916 70.958 0,0 86,6
08 Ostalo rudarstvo 14.122.685 15.669.220 0,3 111,0
RUDARSTVO 1.351.221.022 1.318.641.539 25,7 97,6
10 Proiz. prehrambenih proizvoda 217.301.363 214.621.298 4,2 98,8
11 Proizvodnja pica 17.755.813 17.804.284 0,3 100,3
12 Proiz. duvanskih proizvoda 15.996.688 15.020.435 0,3 93,9
13 Proizvodnja tekstila 130.537.953 130.828.595 2,5 100,2
14 Proizvodnja odevnih predmeta 71.605.221 70.693.707 1,4 98,7
15 Proiz.kože i predmeta od kože 95.133.724 95.265.870 1,9 100,1
16 Prerad. drveta i proiz. od drveta, 66.948.243 66.447.634 1,3 99,3
17 Proiz papira i proiza od papira 77.403.981 77.440.860 1,5 100,0
18 Štam. i umnož. aud. i vid. zapis 1.127.171 1.078.123 0,0 95,6
19 Proiz. koksa i derivata nafte 269.720.710 237.373.178 4,6 88,0
20 Proiz. hemikalija i hem.proiz. 519.745.232 519.278.819 10,1 99,9
21 Proiz. osn. farmac.proizvoda i 73.907.051 73.256.486 1,4 99,1
22 Proiz proiz od gume i plastike 214.114.161 215.381.336 4,2 100,6
23 Proiz proiz od ostal.nemeta.min 112.468.230 114.361.248 2,2 101,7
24 Proizvodnja osnovnih metala 253.106.268 251.723.965 4,9 99,5
25 Proiz meta proiz, osim mašina i 178.401.736 178.302.665 3,5 99,9
26 Proiz kompj, elektron i optic pr 115.794.139 117.944.416 2,3 101,9
27 Proizvodnja elekticne opreme 265.803.151 272.956.089 5,3 102,7
28 Proiz. maš. i opr. na drug. mest 487.299.014 475.238.982 9,2 97,5
29 Proiz. mot. vozila, prikolica 283.704.955 281.602.333 5,5 99,3
30 Proiz. ostal. saobrac.sredstava 21.298.537 21.169.472 0,4 99,4
31 Proizvodnja nameštaja 20.924.244 20.511.504 0,4 98,0
32 Ostale preradivacke delatnosti 40.313.127 38.789.158 0,8 96,2
PRERAĐ. INDUSTRIJA 3.550.410.712 3.507.090.457 68,2 98,8
35 Snabd. el. energ., gasom, parom 2.447.538 2.650.822 0,1 108,3
38 Skuplj., obr. i odlag. otpada; po 40.192.822 34.843.301 0,7 86,7
58 Izdavacke delatnosti 5.659.706 5.644.117 0,1 99,7
59 Film., video i telev.produ., snm. 716.435 589.964 0,0 82,3
INFORMI. I KOMUNIKAC. 6.376.141 6.234.081 0,1 97,8
71 Arhitekt. i inž.delatnosti; 4.731 4.617 0,0 97,6
74 Ostal. struc., nauc. i tehni. delat 818 818 0,0 100,0
STRUC., NAUC., INOVAC I
TEHNICKE DELATNOSTI 5.549 5.435 0,0 97,9
90 Kreativ., umet. i zabav. delatno 71.871 71.871 0,0 100,0
91 Delat. bibliot., arhiva, muzeja 16.012 16.012 0,0 100,0
UMETN., ZABAV. I REKRE. 87.883 87.883 0,0 100,0
96 Ostale licne uslužne delatnosti 47.261 46.511 0,0 98,4
00 Nije razvrstano 22.227.424 23.400.268 0,5 105,3
Σ 5.220.119.498 5.139.460.355 100,0 98,5
33
Top Related