HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ
ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE
PRIRUČNIK ZA DRESURNO JAHANJE
SRPANJ, 2015.
U primjeni od 07. srpnja 2015.
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 2
SADRŽAJ:
1. OSNOVNE KRETNJE KONJA .................................................................................... 3 1.1. Hod .................................................................................................................. 3
srednji hod ............................................................................................................... 3 prikupljeni hod ......................................................................................................... 3 produženi hod .......................................................................................................... 3 slobodan hod ........................................................................................................... 4
1.2. Kas .................................................................................................................. 4 radni kas .................................................................................................................. 4 srednji kas ............................................................................................................... 4 prikupljeni kas .......................................................................................................... 4 produženi kas .......................................................................................................... 5 produženje koraka kasa ........................................................................................... 5
1.3. Galop ............................................................................................................... 5 radni galop ............................................................................................................... 6 srednji galop ............................................................................................................ 6 prikupljeni galop....................................................................................................... 6 produženi galop ....................................................................................................... 6 produženje koraka galopa ....................................................................................... 7
2. FIGURE I RADNJE U JAHALIŠTU .............................................................................. 7 2.1. Osnovne figure i radnje ......................................................................................... 8
2.1.1. Dijagonale ...................................................................................................... 8 2.1.2. Krugovi i na lijevo (desno) nazad ................................................................... 9 2.1.3. Serpentine ................................................................................................... 11 2.1.4. Osmica ........................................................................................................ 13 2.1.5. Stoj .............................................................................................................. 13 2.1.6. Odstupanje .................................................................................................. 14 2.1.7. Okret na prednjem dijelu trupa ..................................................................... 14 2.1.8. Okret na stražnjem dijelu trupa iz stoja ........................................................ 15 2.1.9. Okret na stražnjem dijelu trupa iz hoda ........................................................ 16 2.1.10. Pirueta (polupirueta) ................................................................................. 16 2.1.11. Dati ruku .................................................................................................... 17 2.1.12. Ispustiti dizgine iz ruku ............................................................................... 17 2.1.13. Jednostavna promjena galopa ................................................................... 18 2.1.14. Leteća promjena galopa ............................................................................ 18 2.1.15. Kontra galop .............................................................................................. 18 2.1.16. Jednostavno primanje ................................................................................ 18 2.1.17. Bočna kretanja ........................................................................................... 20 2.1.18. Passage..................................................................................................... 22 2.1.19. Piaffe ......................................................................................................... 23
3. LITERATURA ........................................................................................................... 23
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 3
1. OSNOVNE KRETNJE KONJA
1.1. HOD1 Regularnost ritma (četiri takta) u kombinaciji sa potpunim opuštanjem mora
biti prisutna u svim figurama i tempu u hodu.
Pogreške u hodu su kratki, sputani koraci, nejednaki slijed stražnjih nogu te pas.
Hod postaje lateralna kretnja kada se prednja i zadnja noga iste strane
kreću u gotovo istom trenutku i to se naziva pas. Takva neregularnost ozbiljno
smanjuje kvalitetu hoda.
Postoje četiri vrste hoda: srednji, prikupljeni, produženi i slobodan među
kojima uvijek moraju postojati razlike u dužini koraka i prekoračenju otisaka
kopita prednjih nogu.
Srednji hod - konj korača energično i opušteno, a kopita stražnjih nogu
ostavljaju otiske barem u otiscima kopita prednjih nogu. Jahač ima lagani i
neprekidan kontakt sa ustima konja, omogućavajući prirodno gibanje glave i vrata
konja. Glava konja se nalazi nešto ispred okomice.
Prikupljeni hod - konj stupa u pravilnom četverotaktu, a kopita stražnjih
nogu ostavljaju otiske u otiscima kopita prednjih nogu. Konj se sam nosi, glava
mu je postavljena gotovo okomito prema tlu, jahač ima lagani kontakt sa ustima
konja. Dužina koraka je kraća, ali konj noge podiže više u zrak jer su zglobovi
jače savijeni nego u srednjem hodu. Prikupljeni hod je kraći od srednjeg iako
pokazuje puno veću aktivnost.
Produženi hod - konj maksimalno produžuje korak bez da izgubi
pravilnost ritma, a kopita stražnjih nogu ostavljaju otiske dosta ispred otisaka
1 Prilagođeno prema „FEI Rules for dressage events“, art. 403, str.8; „Anforderung und Kriterien im deutschen Turniersport gem. LPO“, str 11-12
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 4
kopita prednjih nogu. Jahač omogućava konju da ispruži vrat i glavu tako da
produži dizgine, ali bez da izgubi kontakt sa ustima konja.
Slobodan hod - je opuštajuća kretnja u kojoj je konju omogućeno da u
potpunosti ispruži vrat i glavu.
1.2. KAS2 Koraci u kasu moraju biti slobodni, aktivni i regularni. Kvaliteta kasa ovisi o
općem dojmu, regularnosti elastičnosti koraka te zamahu. Kvaliteta kasa proizlazi
iz opuštenih leđa i angažiranih stražnjih nogu te sposobnosti da se zadrži isti
ritam i prirodna ravnoteža u svim varijacijama kasa.
Postoje četiri vrste kasa: radni, srednji, prikupljeni i produženi te produženje
koraka kasa.
Radni kas - je kretanje između prikupljenog i srednjeg kasa u kojem kopita
stražnjih nogu ostavljaju otisak barem u otiscima kopita prednjih nogu. Konj je u
ravnoteži i kreće se jednakomjernim, elastičnim koracima aktivno naprijed. Jahač
ima kontakt s ustima konja.
Srednji kas - je kretanje umjerenog produženja koraka, ali bez ubrzavanja.
Konj zamahom stražnjih nogu produžuje korak, a kopita stražnjih nogu ostavljaju
otisak ispred otisaka kopita prednjih nogu. Jahač dopušta konju da lagano spusti
glavu i vrat, s time da je tjeme i dalje najviša točka. Konj drži glavu nešto ispred
okomice u odnosu na prikupljeni i radni kas. Koraci moraju biti jednakomjerni i
uravnoteženi te se čitav okvir konja mora izdužiti.
Prikupljeni kas - je kretanje u kojem stražnje noge konja preuzimaju
većinu težine, čime se oslobađaju plećke konja. Vrat je uzdignut. Okvir konja je
2 Ibid, art. 404, str. 9; str 12-13
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 5
skraćen, ali zamah i aktivnost ostaju jednaki. Koraci su kraći, ali izražajniji i
povišeniji, a kopita stražnjih nogu ostavljaju otisak u otiscima kopita prednjih
nogu.
Produženi kas - je kretanje u kojem konj pokriva najviše moguće tla,
kopita stražnjih nogu ostavljaju otisak znatno ispred otisaka kopita prednjih nogu.
Koraci se maksimalno produžuju, ali konj ne ubrzava, sve kao rezultat velikog
zamaha stražnjih nogu. Jahač dopušta konju da produži okvir, a samim time i
korak, ali i dalje kontrolira tjeme koje mora biti najviša točka. Koraci i prednjih i
stražnjih nogu bi se trebali jednako ispružiti prema naprijed. Konj bi trebao biti u
ravnoteži tijekom čitave radnje, a prijelaz u prikupljeni kas bi trebao biti tečan i
izveden prijenosom težine na stražnji dio trupa , s time da se jasno vide obje
razlike promjene tempa ( iz prikupljenog u produženi i iz produženog u
prikupljeni).
Produženje koraka kasa- je varijacija između radnog i srednjeg kasa
koja se uvodi u testovima za mlade konje koji su u početku treniranja i još nisu
dovoljno školovani za srednji kas.
1.3. GALOP3 Koraci u galopu moraju biti lagani te pravilni, a zadnje noge moraju koračati
što je više moguće ispod tijela konja prema njegovu težištu.
Pogreške u galopu su unakrsni galop (kada konj prednjim nogama galopira npr.
desni galop, a stražnjima lijevi i obrnuto), te četverotaktni galop (kod kojeg se
dijagonalni par nogu ne podiže istovremeno sa tla već se vanjska prednja noga
podiže ranije od unutarnje stražnje noge).
Kvaliteta galopa ovisi o općem dojmu (npr. pravilnosti i lakoći koraka, spuštenosti
stražnjeg dijela trupa u odnosu na prednji dio - konj galopira kao da se kreće
3 Ibid, art. 405, str. 9-11; str. 13-14
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 6
uzbrdo) koji proizlazi iz prihvaćanja žvale, podatnog tjemena, aktivnosti stražnjih
nogu i sposobnosti da se zadrži jednaki ritam i prirodna ravnoteža, čak i nakon
prijelaza iz jednog galopa u drugi. Konj uvijek mora biti ravan na ravnim linijama i
pravilno savijen na zavojitim linijama, ali u svakom trenutku postavljen prema
strani vodeće noge.
Postoje četiri vrste galopa: radni, srednji, prikupljeni i produženi te produženje
koraka galopa.
Radni galop - je kretanje između prikupljenog i srednjeg galopa. Konj se
nalazi u prirodnoj ravnoteži te se aktivno kreće naprijed uz izražen zamah
stražnjih nogu, a jahač zadržava kontakt sa ustima konja.
Srednji galop - je kretanje između radnog i produženog galopa. Konj bez
ubrzavanja ide naprijed sa vidljivim produženjem koraka i zamahom stražnjih
nogu. Jahač dozvoljava konju da lagano spusti vrat i glavu i da drži glavu nešto
ispred okomice. Koraci moraju biti nesputani i uravnoteženi, a okvir konja se
mora produžiti.
Prikupljeni galop - je kretanje u kojem konj ostaje na žvali, vrat je
uzdignut. Stražnje noge preuzimaju većinu težine, čime se omogućava veća
aktivnost i oslobađaju plećke te se stvara dojam da se konj sam nosi. Okvir konja
i koraci su kraći, bez da se gubi njihova elastičnost i izražajnost.
Produženi galop - je kretanje u kojem konj pokriva najviše moguće tla.
Konj, bez ubrzavanja, najviše moguće produžuje korak zahvaljujući zamahu
stražnjih nogu. Jahač omogućava konju da produži okvir, a time i korak, ali i dalje
kontrolira tjeme. Konj bi trebao biti u ravnoteži tijekom čitave radnje, a prijelaz u
prikupljeni galop bi trebao biti tečan i izveden prijenosom težine na stražnji trup, s
time da se jasno vide obje razlike promjene tempa ( iz prikupljenog u produženi i
iz produženog u prikupljeni).
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 7
Produženje koraka galopa - je varijacija između radnog i srednjeg
galopa koja se uvodi u testovima za mlade konje koji su u početku treniranja te
još nisu dovoljno školovani za srednji galop.
2. FIGURE I RADNJE U JAHALIŠTU
Dresurno jahalište 20mx40m Dresurno jahalište 20mx60m
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 8
2.1. OSNOVNE FIGURE I RADNJE
2.1.1. DIJAGONALE
A-C, C-A promjena po srednjoj liniji
F-H, H-F promjena po dugoj dijagonali
H-B, B-H promjena po kratkoj dijagonali
Pri promjenama smjera konj mora svojim tijelom pratiti krivulje, ostajeći
opušten i slijedeći jahača, bez odupiranja, promjene ritma, brzine ili kretnje.
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 9
2.1.2. KRUGOVI I NA LIJEVO (DESNO) NAZAD
• točke kruga
_ _ _ _ veliki krug
............ promjena u krugu
______ promjena iz kruga
Pri promjenama iz kruga i u krugu konj se mora pri promjeni smjera na
trenutak izravnati, a tek onda saviti i postaviti u novi smjer.
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 10
Na lijevo ili desno nazad i mali krug su:
o promjera 10 m u utakmicama kategorijama E i A,
o promjera 8 m u utakmicama kategorijama L i LM,
o promjera 6 m u utakmicama kategorijama M i više.
Na lijevo ili desno nazad - jaši se kao pola malog kruga, a zatim se konj u ravnoj
liniji mora vratiti na stazu.
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 11
2.1.3. SERPENTINE
- - - - jednostruka krivulja
......... dvostruka serpentina
____ serpentina na srednjoj liniji sa 3 zavoja
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 12
_____ serpentina sa 4 zavoja
- - - - - - serpentina sa 3 zavoja
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 13
SERPENTINA4
Serpentina se sastoji od nekoliko polukrugova povezanih ravnom linijom.
Konj mora biti paralelan sa kratkom stazom kada prelazi srednju liniju. Dužina
ravne linije koja povezuje polukrugove varira, ovisno o promjeru polukrugova.
Kod serpentine se promjena noge, promjena kretnje, jednostavna ili leteća
promjena galopa izvode pri prelasku srednje linije.
2.1.4. OSMICA5 Osmica se sastoji od dva mala kruga jednake veličine spojena na sredini
osmice. Jahač mora na trenutak izravnati konja prije promjene smjera na sredini
figure.
2.1.5. STOJ6 U stoju konj mora niti nepomičan, ravan, sa težinom ravnomjerno
raspoređenom na sve četiri noge ( zatvoreno), te par prednjih i stražnjih nogu
mora biti međusobno paralelan ( kvadratično), tj. konj mora stajati zatvoreno i
kvadratično.
U stoju vrat konja mora biti uzdignut sa tjemenom kao najvišom točkom, a
glava malo ispred okomice. Konj mora biti na žvali i žvakati ju te biti spreman
krenuti.
Pravilan se stoj dobiva premještanjem težine na stražnje noge konja
povećanim djelovanjem jahačevog sjedišta i lista koji tjeraju konja u nježno
zatvorenu ruku i uzrokuju trenutno, ali ne grubo zaustavljanje. Stoj se priprema
nizom poluparada. Ukoliko se zahtjeva stoj u točno određenoj točci, jahačev list
treba biti na toj točci.
4 Ibid art. 410, str. 12; str. 16 5 Prilagođeno prema „FEI Rules for dressage events“, art. 410, str. 12 6 Prilagođeno prema „FEI Rules for dressage events“, art. 402, str. 8; „Anforderung und Kriterien im deutschen Turniersport gem. LPO“, str. 14
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 14
2.1.6. ODSTUPANJE7 Odstupanje je kretanje unatrag u dva takta u kojem se istovremeno kreće
jedan dijagonalan par nogu pa zatim drugi bez trenutka lebdjenja. Prednje noge
se kreću po istom tragu kao i zadnje noge, dakle konj mora biti izravnat i na žvali.
Odstupanje služi za poboljšanje prikupljenosti konja zato što zahtjeva da se
zglobovi stražnjih nogu jače saviju i opterete.
Ozbiljnim pogreškama u odstupanju se smatra bilo kakvo odupiranje konja,
gubitak kontakta sa ustima konja, odmicanje stražnjeg dijela trupa od ravne linije,
široko postavljene i neaktivne stražnje noge te vučenje prednjih nogu.
Nakon zahtjevanog broja koraka odstupanja konj mora stati na sve četiri noge
jednakom težinom ( zatvoreno) i paralelno ( kvadratično) ili odmah krenuti
naprijed u zahtjevanu kretnju. Ako se nakon odstupanja zahtjeva stoj stražnji
korak mora biti pola koraka, kako bi konj zatvoreno stao.
2.1.7. OKRET NA PREDNJEM DIJELU TRUPA8 Okret na prednjem dijelu trupa se izvodi iz stoja. Prije početka okreta konj je
postavljen prema strani bočno tjerajućeg lista. Stražnji dio trupa opisuje polukrug
oko prednjeg dijela pri čemu se konj zapravo okreće oko svoje unutarnje prednje
noge. Unutarnja stražnja noga korača ispred i križa vanjsku. Nakon završetka
okreta konj se mora
ponovno izravnati. Ova
se radnja izvodi na
unutarnjoj stazi (koja se
nalazi 1m unutar staze)
kako bi se spriječilo
odstupanje ili dizanje
glave konja.
7 Ibid art. 406, str. 11; str. 17; „Grundausbildung für Reiter und Pferd“, str. 118-119 8 „Anforderung und Kriterien im deutschen Turniersport gem. LPO“, str. 16; „Grundausbildung für Reiter und Pferd“, str. 114-115
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 15
2.1.8. OKRET NA STRAŽNJEM DIJELU TRUPA IZ STOJA9 Pri započinjanju okreta su dozvoljena 1 do 2 koraka naprijed kako bi se
zadržala tendencija kretanja naprijed. Konj se okreće oko unutarnje stražnje
noge s time da se ona podiže i spušta na tlo te je tijekom čitavog okreta vidljiv
čisti ritam od 4 takta. Prednje noge i vanjska stražnja noga se okreću oko
unutarnje stražnje noge koja se podiže i spušta u ritmu i smjeru težišta konja i
spušta se na tlo u istoj točci ili nešto ispred nje. Pritom prednji dio trupa opisuje
polukrug oko stražnjeg dijela, a vanjska stražnja noga opisuje mali polukrug oko
unutarnje stražnje noge. Konj prednjim nogama korača naprijed i bočno te ih
križa dok se stražnje noge ne smiju križati. Nakon završetka okreta konj se mora
vratiti na stazu na način da ide naprijed i bočno, bez da mu se zadnje noge
križaju, i tek onda stati u stoj. Konj je cijelo vrijeme postavljen i savijen u smjeru
kojim se kreće.
9 Prilagođeno prema „FEI Rules for dressage events“, art. 413, str. 15-16; „Anforderung und Kriterien im deutschen Turniersport gem. LPO“, str. 17-18
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 16
2.1.9. OKRET NA STRAŽNJEM DIJELU TRUPA IZ HODA10 Izvodi se jednako kao i okret na stražnjem dijelu trupa iz stoja s time da ne
započinje ni ne završava u stoju već u srednjem hodu. Prije započinjanja okreta
potrebno je skratiti korake u hodu.
2.1.10. PIRUETA (POLUPIRUETA)11 Pirueta (polupirueta) je okret od 360° (180°) koji se izvodi na dva traga sa
polumjerom jednakim dužini konja te se prednje noge okreću oko stražnjih nogu.
Najčešće se izvodi u prikupljenom hodu i galopu, a može se izvoditi i u piaffeu (u
slobodnom programu s muzikom). Prednje noge i vanjska stražnja noga se
okreću oko unutarnje stražnje noge koja se podiže i spušta na tlo u istoj točci ili
nešto ispred nje. Za razliku od okreta na stražnjem dijelu trupa iz hoda prednji dio
trupa opisuje manji polukrug oko stražnjeg dijela trupa. Konj mora cijelo vrijeme
biti postavljen i savijen u smjeru kojim se kreće, ritmično i tečno se okretati te biti
na žvali, a tjeme mora ostati najviša točka. Konj cijelo vrijeme mora zadržati
aktivnost i ne smije ni najmanje krenuti unatrag ili bočno.
Kod izvođenja pirueta (polupirueta) u galopu jahač mora zadržati lakoću
konja i naglasiti prikupljenost, te zadržati čisti galopski korak (3 takta) iako je
dozvoljeno da vanjska prednja i unutarnja stražnja noga ne dodiruju tlo potpuno
istovremeno. Stražnji dio trupa mora biti aktivan i lagano spušten, a zglobovi
moraju biti izrazito savijeni. Kvaliteta koraka galopa prije i poslije piruete
(polupiruete) je sastavni dio radnje. Pirueta u galopu se izvodi u 6 do 8 koraka, a
polupirueta u 3 do 4 koraka. Kvaliteta piruete (polupiruete) se ocjenjuje na
osnovu opuštenosti, lakoće, točnosti i tečnosti izvođenja. Prije započinjanja
piruete ( polupiruete) se zahtjeva povećana aktivnost, izravnatost i prikupljenost.
Također se mora zadržati ravnoteža pri izlasku iz piruete ( polupiruete).
10 Ibid art. 413, str. 15-16; str. 17-18 11 Ibid art. 413, str. 15-16; str. 17-18
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 17
2.1.11. DATI RUKU12
Davanjem ruke se testira
prikupljenost i samodržanje konja
te da li konj sluša jahačevo
sjedište i listove. Jahač mora
ispružiti ruke, prateći liniju grive 2
do 3 šake, prema glavi konja par
koraka. Konj mora ostati u istom
tempu i kretnji, a glava konja
nešto ispred okomice.
2.1.12. ISPUSTITI DIZGINE IZ RUKU13
Kao i kod davanja ruke, ispuštanjem dizgina iz ruku se testira da li konj sluša
jahačevo sjedište i listove, te da li ima opuštene mišiće vrata i leđa. Jahač
postepeno ispušta dizgine iz ruku do te dužine dizgina da i dalje zadržava
kontakt sa ustima konja. Konj mora
ostati u istoj kretnji, tempu i ritmu,
vrat mu se mora ispružiti prema
dolje i naprijed prema žvali. Glava
se konja spušta do te visine da je
gubica konja u razini uzengija, a
glava konja mora ostati ispred
okomice. Tjeme više nije najviša
točka.
12 „Anforderung und Kriterien im deutschen Turniersport gem. LPO“, str. 15; „Grundausbildung für Reiter und Pferd“, str. 97-98 13 Ibid str. 14-15; str. 97-98
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 18
2.1.13. JEDNOSTAVNA PROMJENA GALOPA14 je kretnja u kojoj se iz
galopa prelazi direktno u hod, te nakon 3 do 5 čistih koraka hoda ponovno
izravno u drugi galop.
2.1.14. LETEĆA PROMJENA GALOPA15 izvodi se u jednom koraku, s time
da se prednje i stražnje noge mijenjaju istovremeno. Promjena vodeće noge i
stražnjih nogu se izvodi u trenutku lebdjenja. Leteće promjene se mogu izvoditi i
u seriji na 4, 3, 2 i na jedan korak. Konj čak i u letećim promjenama galopa u
seriji mora ostati lagan, miran i ravan, u istom ritmu i ravnoteži. Galop mora biti
dovoljno aktivan kako se lakoća, tečnost i pokrivanje tla kod letećih promjena u
seriji ne bi poremetilo.
2.1.15. KONTRA GALOP16 se izvodi u prikupljenom galopu. U kontra galopu
je vodeća noga ona koja se nalazi na vanjskom dijelu staze ili kruga i konj je
postavljen prema strani vodeće noge. Uglovi manježa se u kontra galopu mogu
zaokružiti. Prednji i stražnji dio trupa moraju biti na istoj liniji.
2.1.16. JEDNOSTAVNO PRIMANJE17 se izvodi kako bi se pokazala
opuštenost konja te reagiranje konja na list jahača. Jednostavno se primanje jaši
u radnom kasu. Konj je izravnat, ali je postavljen suprotno od smjera kojim se
kreće, tako da mu jahač može vidjeti unutarnju obrvu i nozdrvu. Konj korača tako
da unutarnjim nogama prolazi ispred i križa vanjske noge. Jednostavno se
primanje jaši po dijagonali te je u tom slučaju konj paralelan sa dugom stazom
iako prednji dio trupa mora biti nešto ispred stražnjeg dijela. Također se može
jašiti na dugoj stazi, a konj mora biti pod kutem od 35° u odnosu na dugu stazu.
14 Prilagođeno prema „FEI Rules for dressage events“, art. 405, str. 10; „Anforderung und Kriterien im deutschen Turniersport gem. LPO“, str. 14 15 Ibid art. 405, str. 11; str. 19 16 Ibid art. 405, str. 10; str. 14 17 Ibid art. 411, str. 12-13; str. 16-17
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 19
Jednostavno primanje na dugoj stazi
Jednostavno primanje po dijagonali
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 20
2.1.17. BOČNA KRETANJA18
U bočna kretanja spada: primanje plećke, travers, renvers i traverzala.
Glavni cilj bočnih kretanja je razvijanje i povećanje aktivnosti stražnjeg dijela
trupa, a samim time i prikupljenosti konja.
Konj je u svim bočnim kretanjima postavljen i lagano savijen i kreće se na
više tragova. Savijenost konja mora biti tolika da ne utječe na ravnotežu i tečnost
kretanja. U svim bočnim kretanjima koraci moraju biti slobodni, pravilni, opušteni,
uravnoteženi te aktivni. Vrlo česta pogreška je gubljenje aktivnosti zbog toga što
jahač ustraje na pretjeranoj savijenosti i kretanju samo bočno, a ne istovremeno i
naprijed.
Primanje plećke – izvodi se u prikupljenom
kasu. Konj je lagano savijen oko jahačeve
unutarnje noge zadržavajući ritam i konstantan kut
od oko 30° pa se od naprijed i otraga vide 3 traga.
Stražnji dio trupa ostaje na stazi, a prednji se dio
pomiče unutar staze i to toliko da je vanjska
plećka na istoj liniji kao unutarnji kuk konja. Konj
unutarnjom prednjom nogom korača i prolazi
ispred vanjske prednje noge, unutarnja stražnja
noga korača naprijed prema težištu konja po tragu
vanjske prednje noge, dok unutarnji kuk konja
mora biti lagano spušten. Konj je savijen i
postavljen suprotno od smjera kojim se kreće.
18 Ibid art. 412, str. 13-14; str. 18-19
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 21
Travers - se izvodi u prikupljenom kasu i galopu.
Konj je savijen oko jahačeve unutarnje noge (nešto više
nego kod primanja plećke). Travers se jaši pod kutem od
35 ° pa se od naprijed i otraga vide 4 traga. Prednji dio
trupa ostaje na stazi dok se stražnji dio pomiče unutar
staze, a konj vanjskim nogama prolazi ispred i križa
unutarnje noge.
Konj je postavljen i savijen u smjeru kojim se kreće.
Travers se započinje tako da se stražnji dio trupa gurne
unutar staze ili se nakon ugla ili kruga ne vraća na stazu.
Nakon izvođenja traversa, stražnji se dio trupa vraća na
stazu bez ikakvog kontra savijanja, kao kada se završava
mali krug.
Renvers- je kretnja suprotna traversu. Stražnji
dio trupa ostaje na stazi, a prednji se dio postavlja
unutar staze. Renvers se završava postavljanjem
prednjeg dijela trupa ponovo na stazu. Ostalo je sve
isto kao i kod traversa. Konj je savijen oko jahačeve
unutarnje noge i vanjskim nogama prolazi ispred i
križa unutarnje noge. Konj je postavljen i savijen u
smjeru kojim se kreće.
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 22
Traverzala (half pass) – varijacija je traversa
koja se izvodi na dijagonali umjesto na dugoj stazi.
Izvodi se u prikupljenom kasu i galopu te u passageu
(u slobodnom programu sa muzikom). Konj mora biti
postavljen u smjeru kojim se kreće i lagano savijen
oko jahačeve unutarnje noge. Konj mora zadržati isti
ritam, ravnotežu i aktivnost tijekom izvođenja čitave
radnje. Kako bi se osigurala sloboda plećki, vrlo je
bitno da se zadrži aktivnost, posebno aktivnost
unutarnje zadnje noge. Tijelo konja je skoro paralelno
sa dugom stazom, a prednje noge su malo ispred
stražnjih nogu. U kasu konj vanjskim nogama prolazi
ispred i križa unutarnje noge. U galopu se traverzala
izvodi kao serija koraka prema naprijed i bočno.
2.1.18. PASSAGE19
Passage je jako prikupljen i izražajan kas kojeg karakterizira izražena
aktivnost stražnjeg dijela trupa (savijenost koljena i skočnih zglobova) te
elastičnost pokreta. Konj dijagonalno podiže noge sa tla sa produženim
trenutkom lebdjenja. Konj diže svaku prednju nogu do te visine da je kopito na
sredini cjevanice druge prednje noge, a stražnju nogu do te visine da je kopito
nešto iznad putičnog zgloba druge stražnje noge. Vrat treba biti uzdignut i
savijen, a tjeme mora ostati najviša točka. Stražnji je dio trupa spušten u odnosu
na prednji dio te preuzima većinu težine. Konj ostaje mekano na žvali i mora
moći tečno prelaziti iz passagea u piaffe i obrnuto bez da se mijenja povišenost i
izražajnost koraka te izraženu aktivnost. Ozbiljnim pogreškama se smatra
19 Ibid art. 414, str. 116;, str. 21
HRVATSKI KONJIČKI SAVEZ – ODBOR ZA DRESURNO JAHANJE Priručnik za dresurno jahanje, SRPANJ 2015.
Stranica 23
neregularni ritam stražnjih nogu, ljuljanje prednjeg i/ ili stražnjeg dijela trupa s
jedne na drugu stranu, živčani pokreti prednjih i/ ili stražnjih nogu te vučenje
stražnjih nogu u trenutku lebdjenja.
2.1.19. PIAFFE20
Piaffe je jako prikupljen i izražajan kas koji ostavlja dojam da se izvodi na
mjestu. Leđa konja su opuštena i elastična, stražnji je dio trupa spušten u odnosu
na prednji dio, stražnje su noge jako aktivne te omogućavaju slobodu i lakoću
plećki i samog prednjeg dijela trupa. Konj dijagonalno i izražajno podiže noge s
tla sa produženim trenutkom lebdjenja. Konj diže svaku prednju nogu do visine
da je kopito na sredini cjevanice druge prednje noge, a stražnju nogu do visine
da je kopito nešto iznad putičnog zgloba druge stražnje noge. Vrat treba biti
uzdignut i savijen, a tjeme mora ostati najviša točka. Iako se izvodi na mjestu
konj mora imati želju za kretanjem naprijed koja je vidljiva u prelasku u drugu
kretnju (radnju). Ozbiljnim pogreškama se smatra kretanje unatrag, živčani
pokreti prednjih i/ ili stražnjih nogu, nečisti dvotakt, križanje prednjih i/ ili stražnjih
nogu, široko postavljene zadnje noge, ljuljanje prednjeg i/ ili stražnjeg dijela trupa
s jedne na drugu stranu te previše kretanja prema naprijed.
3. LITERATURA
1. „Anforderung und Kriterien im deutschen Turniersport gem LPO“, izdanje
2006., FN Verlag, Njemačka, 2005.
2. „FEI rules for dressage events“, 22. izdanje, na snazi od 01. siječnja
2006., Švicarska, 2005.
3. „FENA Lehrbuch zu den Lizenzprüfungen und zu den Sonderprüfungen“,
FN Österreich, Austrija, 2003.
4. „Grundausbildung für Reiter und Pferd“, FN Verlag, Njemačka, 1997.
20 Ibid art. 415, str. 16-17; str. 20
Top Related