Stručni skup: Razvijanje kompetencija nastavnika, AZOO, Zagreb, 7. rujna 2013.Stručno - metodička priprema nastavne
jedinice
Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja
Jadranka Čačić-KumpesOdjel za sociologijuSveučilište u [email protected]
Čujem i zaboravim. Vidim i zapamtim. Učinim i shvatim.
Konfucije (551. – 479.)
JČK_AZOO_070913
Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja
1. o važnosti stručno-metodičkih znanja u suvremenoj nastavi (sociologije)
2. o izvorima za pripremanje nastavnika za nastavu sociologijea) stanjeb) mogućnosti
3. planiranje ishoda učenja u nastavi (sociologije)
JČK_AZOO_070913
Rabindranath Tagore (1861. – 1941.)
Najvažnija istina koju smo skloni zaboraviti jest ta da učitelj nikad ne može doista poučavati ako on sam još uvijek ne uči. Svijeća ne može zapaliti drugu svijeću, ako ne plamsa svojim plamom. Učitelj koji je stigao do kraja svoga predmeta, koji svakodnevno ne unapređuje svoje znanje nego samo ponavlja lekcije svojim učenicima, može jedino puniti njihove umove. On ih ne može oduševiti. Istina nas ne treba samo informirati nego i nadahnuti. Ako se nadahnuće ugasi, a informacije se samo nakupljaju, tad istina gubi svoju beskonačnost.Veći je dio našeg učenja u školama bio uzaludan jer su za većinu naših nastavnika njihovi predmeti poput mrtvih primjeraka nekada živih stvorenja s kojima ih veže učeno poznanstvo, ali ne i životna komunikacija i ljubav . JČK_AZOO_070913
Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska načela
1. Zahtjevi poznavanje predmeta koji poučava, ali i drugih (osobito
srodnih) multidisciplinarno obrazovanje poznavanje i, kad je to prikladno, korištenje informacijske i
komunikacijske tehnologije (ICT) pedagoško-psihološka znanja: poznavanje procesa učenja, pedagoško-psihološka znanja: poznavanje procesa učenja,
stilova učenja i obilježja učenika/ca i njihove kulturestilova učenja i obilježja učenika/ca i njihove kulture vještina poučavanja: utemeljena na metodičkim znanjimavještina poučavanja: utemeljena na metodičkim znanjima razumijevanje šireg društvenog konteksta u kojem se odvija
obrazovanje sposobnost promoviranja mobilnosti i suradnje u Europi i
poticanja interkulturnoga poštovanja i razumijevanja
JČK_AZOO_070913
Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska načela
2. Uvjeti koje je potrebno osigurati: visokoškolsko obrazovanje s mogućnošću nastavka studija do najviše
razine cjeloživotno obrazovanje, sudjelovanje u istraživačkim projektima, institucije u kojima nastavnici rade trebaju poticati profesionalni
razvoj (uključujući mogućnost odsustva iz nastave neko vrijeme) mobilnost stručno usavršavanje u drugim europskim zemljama
transparentnost nastavničkih kvalifikacija transparentnost nastavničkih kvalifikacija unutar Europe visokoškolske institucije kontinuirano trebaju surađivati sa svim
dionicima; širiti znanja, podupirati i istraživati obrazovanje nastavnika
(usp. http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf)
JČK_AZOO_070913
Stručno-metodički aspekti nastave sociologije: neki pokazatelji situacije u Hrvatskoj
2011.; Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru za potrebe izrade diplomskoga rada Katarine Šarac anketni upitnik prigodni uzorak, 106 nastavnika/ca sociologije
JČK_AZOO_070913
N %
Spol M 28 26,4
Ž 78 73,6
Dob 24 - 35 32 30,1
36 - 45 42 39,6
46 - 55 19 17,9
56 - 65 13 12,2
Studij Jednopredmetni 27 25,4
Dvopredmetni 76 71,8
Političke znanosti 3 2,8
N %Čitam stručnu i znanstvenu literaturu (časopise i knjige)
103 97,2
Sudjelujem na kongresima HSD-a kao slušatelj/ica 7 6,6Odlazim na međunarodne stručne skupove 4 3,8Posjećujem stručne seminare iz kataloga Agencije za odgoj i obrazovanje
88 83,0
Objavljujem stručne i/ili znanstvene radove u časopisima
13 12,3
Sudjelujem u istraživačkim projektima vezanim uz struku
7 6,6
Sudjelujem s priopćenjima na kongresima HSD-a 4 3,8Raspravljam s kolegama/icama o problemima nastave sociologije u slobodno vrijeme
47 44,3
Aktivno sudjelujem u radu stručnog aktiva unutar škole u kojoj radim
32 30,2
Organiziram istraživačke projekte vezane uz struku 14 13,2Odlazim na domaće stručne skupove 45 42,5Upisan/a sam na poslijediplomski studij sociologije 2 1,8Nešto drugo 0 0,0
Stručno usavršavanje ispitanika/ca na području sociologije
JČK_AZOO_070913
Pratite li domaće stručne i znanstvene časopise?
N %
NE 43 40,6
DA 63 59,4
Revija za sociologiju – 35; Socijalna ekologija – 14, Društvena istraživanja – 11; Sociologija i prostor – 3, revija za socijalnu politiku – 2; Metodički ogledi – 2; Polemos, Prolegomena, Filozofska istraživanja / National geographic, Meridijani, Husar
JČK_AZOO_070913
http://hrcak.srce.hr/
Navedite otprilike koliko u svojoj kućnoj biblioteci posjedujete socioloških knjiga
10 i manje njih 30 11 – 30 njih 41 više od 100 njih 6
JČK_AZOO_070913
N (%) rangUdžbenik sociologije za srednje škole 106
(100)1
Sveučilišne udžbenike sociologije 45 (42,5)
3
Bilješke nastale tijekom studija 19 (17,9)
6
Članke iz domaćih stručnih časopisa 21 (19,8)
5
Članke iz stranih stručnih časopisa 5 (4,7) 8Stručne knjige na hrvatskom jeziku 57
(53,8)2
Stručne knjige na engleskom jeziku 16 (15,1)
7
Internetske izvore 45 (42,5)
4
Metodičku literaturu 3 (2,8) 10Neke druge 3 (2,8) 9
Koje izvore koristite u pripremi za nastavu sociologije
JČK_AZOO_070913
Internetski izvori
Izvor N %
Wikipedia 80 75,5
Hrčak 75 70,8
Google 95 89,6
EBSCO 22 20,8
ERIC 9 8,5
Stranice stručnih časopisa
5 4,7
Nešto drugo 5 4,7
JČK_AZOO_070913
http://e-knjiznica.carnet.hr/HUSO korisnički račun za učenike, nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola
Korištenje metodičke literature
ne koristi 96 koristi 10
noviju, svu dostupnu, više ne koristim, Marinković, Kalin, prema preporuci…(po jedan ili dva odgovora)
JČK_AZOO_070913
Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Slažu se da: nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno (3,5)nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno (3,5) nastavnici/e nastavnici/e se se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu
osloniti samo na sebe (3,5)osloniti samo na sebe (3,5) plaće demotiviraju nastavnike/ce na kvalitetniji rad (3,6)plaće demotiviraju nastavnike/ce na kvalitetniji rad (3,6) stručna terminologija nije standardizirana u hrvatskom jeziku stručna terminologija nije standardizirana u hrvatskom jeziku
(3,6) (3,6) samo studij sociologije osigurava kompetencije za predavanje samo studij sociologije osigurava kompetencije za predavanje
sociologije (3,7)sociologije (3,7) da se nastavnici/e sociologije međusobno ne podupiru kao npr.
liječnici i pravnici (3,8) da nastavnici/e sociologije nisu jednako cijenjeni u društvu kao
nastavnici/e prirodne skupine predmeta (3,8) da bi trebalo zabraniti da nastavu izvode nastavnici/e koji/e da bi trebalo zabraniti da nastavu izvode nastavnici/e koji/e
nisu završili/e studij sociologije (3,8)nisu završili/e studij sociologije (3,8)
JČK_AZOO_070913
Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Slažu se da: ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i
nastavnika/ca sociologije (3,9)nastavnika/ca sociologije (3,9) profesija nastavnika/ca sociologije ne cijeni se u
hrvatskom društvu (4,0) uloga nastavnika/ca sociologije u hrvatskom društvu
neprepoznatljiva je (4,0) sociologija ne nudi mnogo izbora za posao i karijeru (4,1)
JČK_AZOO_070913
Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Ne slažu se da: su seminari za nastavnike/ce nepotrebni jer svaki su seminari za nastavnike/ce nepotrebni jer svaki
nastavnik/ca mora sam unaprijeđivati svoje znanje u nastavnik/ca mora sam unaprijeđivati svoje znanje u skladu sa svojim interesima (2,2)skladu sa svojim interesima (2,2)
je sociologija visoko vrednovana i cijenjena kao i druge znanosti (1,8)
JČK_AZOO_070913
Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)
Niti se slažu, niti se ne slažu da nastavnicima/ama nedostaje obrazovanje iz vještina izlaganja pred
publikom (2,7) nastavnici sociologije nastavnici sociologije nemaju dovoljno pedagoških (2,7) i nemaju dovoljno pedagoških (2,7) i
psiholoških znanja za rad u nastavi (2,7)psiholoških znanja za rad u nastavi (2,7) nastavnici/e ne utječu na sadržaje stručnih seminara (3,1)nastavnici/e ne utječu na sadržaje stručnih seminara (3,1) ssavjetodavnih tijela Agencije za odgoj i obrazovanje u avjetodavnih tijela Agencije za odgoj i obrazovanje u kompetentno kompetentno
pomažu nastavnicima sociologije u pomažu nastavnicima sociologije u njihovom cjeloživotnom njihovom cjeloživotnom obrazovanju (2,6)obrazovanju (2,6)
stručne službe više kontrolistručne službe više kontrolirraju nastavnike/ce nego što im daju aju nastavnike/ce nego što im daju stručnu podršku (3,3)stručnu podršku (3,3)
stručni seminari za nastavnike/ce sociologije sadržajno ne stručni seminari za nastavnike/ce sociologije sadržajno ne podržavaju potrebe za njihovo metodičko usavršavanje (3,4)podržavaju potrebe za njihovo metodičko usavršavanje (3,4)
Agencija za odgoj i obrazovanje uvijek na usluzi nastavnicima/ama Agencija za odgoj i obrazovanje uvijek na usluzi nastavnicima/ama (2,7)(2,7)
JČK_AZOO_070913
Čini se da...
nastavnici/e se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu osloniti samo na sebe
nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i
nastavnika/ca sociologije
Što bi moglo pripomoći? Hrvatsko sociološko društvo (HSD)? član/ica 22 (20,8% uzorka) nije 84 (79,2% uzorka) razlozi: nedostatak slobodnog
vremena (34,9 %); HSD ne bavi se dovoljno problemima nastave sociologije (24,5 %); HSD je elitistička udruga koja ne mari za nastavnike/ce sociologije (21,7 %); nisam upoznat/a s radom HSD-a (15,1 %)
JČK_AZOO_070913
Američko sociološko društvo (ASA)
Izvori za učenje i poučavanje ASA Digital Library of Teaching and Learning Material
s Teaching Resources for High School and Introductory
Sociology Teaching Sociology (a quarterly journal) Curriculum Development Publications Teaching Techniques Series Teaching with Data Section on Teaching and Learning Teaching Ethics Throughout the Curriculum
(http://www.asanet.org/teaching/resources.cfm)JČK_AZOO_070913
Izvori za nastavnike sociologije
Learning Goals Unit Pages for Task Force Curriculum Exercises and Resources by Unit Instructor’s Manual (IM) for each unit Lesson Plans Additional Materials Assessment Resources
http://www.asanet.org/introtosociology/TeacherResources/ContentsForTeaResources.html
JČK_AZOO_070913
ASA preporučuje nastavnicima sociologije:
Keith, Bruce (ur.) (2002). "Teaching Sociology with a Purpose: Issues in Curriculum Design and Assessment." Teaching Sociology, Special Issue, 30 (4).
Wagenaar, Theodore C. (2004). "Assessing Sociological Knowledge: A First Try." Teaching Sociology , 32 (2): 232-238.
Weiss, Gregory L., Cosbey, Janet R., Habel, Shelly K., Hanson, Chad M. i Larsen, Carolee (2002). "Improving the Assessment of Student Learning: Advancing a Research Agenda in Sociology." Teaching Sociology , 30 (1): 63-79.
JČK_AZOO_070913
Preporuka:
McKinney, Kathleen i Heyl, Barbara S. (ur.) (2009). Sociology through active learning: student exercises. Thousand Oaks: Pine Forge Press (i Sage).
JČK_AZOO_070913
Planiranje nastavnoga rada
smišljeno projektiranje nastavnoga rada s obzirom na sadržaj koji će se obrađivati, prostorne uvjete, opremu, vrijeme kada će se raditi i ciljeve koje valja ostvariti
omogućuje strukturiranost i organizaciju nastavnog procesa
pripomaže emocionalnoj sigurnosti nastavnika/ca predstavlja temelj za povratnu informaciju o
uspješnosti i za samoprocjenu učinka predstavlja temelj za praćenje i procjenu ishoda
učenja
JČK_AZOO_070913
Strategija planiranja
odrediti opće ciljeve i zadatke i način njihova ostvarivanja
kritička pedagogija? vrijednosna neutralnost?
JČK_AZOO_070913
Kritička pedagogija
obrazovanju se pristupa kao procesu društvene, kulturne, političke i osobne preobrazbe koji može njegovati društvenu ravnopravnost ili nastavljati društvenu neravnopravnost
potiče kritiku onih društvenih vrijednosti koje izvrsnost i identitet temelje na ekonomskim mjerilima
također i: radikalna pedagogija, pedagogija otpora…
predstavnici: Paulo Freire, Henry Giroux, Peter McLaren…(Dowty, 2007)
Izvor: Wink, 2005
JČK_AZOO_070913
Kritička pedagogija i sociologija: utjecaji
radovi Karla Marxa o fetišizmu robe i društvenoj stratifikaciji filozofija obrazovanja Johna Deweya (progresivno
obrazovanje) kritička misao Frankfurtske škole: Max Horkheimer i Theodor
Adorno, Dialektik der Aufklärung: Philosophische Fragmente (1947)
kulturni studiji Birmingham Centre for Contemporary Cultural Sudies – usmjerenost prema društvenim promjenama (Richard Hoggart, Stuart Hall, Raymond Williams, Paul Willis)
Pierre Bourdieu i Jean-Claude Passeron: utjecaj obrazovnog sustava na društvenu reprodukciju i održavanje društvenih odnosa
kritička pedagogija podupire i razvija učeničke kritičke sposobnosti s ciljem razvoja strategija kulturnog i političkog otpora (Winter, 2005; Dowty, 2007)
JČK_AZOO_070913
Kritička pedagogija i nastava sociologije
kritička pedagogija govori kako treba poučavati i učiti te potiče na korištenje poučavanja i učenja za postizanje društvenih promjena “dinamična paradigma poučavanja, učenja i intervencije” (Fobes i Kaufman, 2008)
izazovi i dvojbe kritičke pedagogije u nastavi sociologije:1. poticanje rasprave između nastavnika/ce i učenika/ce:
poticati učenike/ce da izraze svoje mišljenje, postavljaju pitanja te da prihvate dvosmislenost i nesigurnost
2. ne moraju svi učenici/e prihvatiti nastavnikov/čin poticaj da stečenim znanjem utječu na društvene promjene
JČK_AZOO_070913
3. “demokratizacija razreda” i balansiranje nastavnikovog/činog autoriteta: poticanje učenika/ca da preuzmu kontrolu nad svojim obrazovanjem
4. ocjenjivanje: sudjelovanje učenika/ca u definiranju procjene uspjeha
5. potreba neprekidnoga nastavnikovog/činog oblikovanja i održavanja epistemološke znatiželje zbog zahtjevnosti nastave koja se zasniva na diskusiji
6. institucionalne prepreke: uvjeti rada, centralizirana kontrola
(Fobes i Kaufman, 2008)
JČK_AZOO_070913
Vrijednosna neutralnost
različita značenja u sociologiji: sociologija može uspješno isključiti ideološke ili
neznanstvene pretpostavke iz istraživanja; sociolozi ne bi trebali stvarati sudove s pomoću kojih
procjenjuju empirijske dokaze; vrijednosni sudovi trebali bi biti ograničeni na
područje sociologove tehničke kompetencije; sociolozi su ravnodušni na moralne implikacije svojih
istraživanja; sociolozi bi trebali težiti tome da njihove vrijednosti
budu očite i jasne; sociolozi bi se trebali suzdržati od zastupanja bilo
kakvih vrijednosti. (v. Rječnik sociologije)
JČK_AZOO_070913
Razine vrijednosne neutralnosti
na osobnoj razini sociolozi bi trebali dobro razjasniti vlastite vrijednosti;
na institucionalnoj razini sociolozi ne bi smjeli koristiti svoj profesionalni nastavnički status za nametanje vrijednosti učenicima/studentima
JČK_AZOO_070913
Prijedlog:
pročitajte (ponovo) “Znanost kao poziv” Maxa Webera (Weber, 1986: 270).
JČK_AZOO_070913
Zadaci nastave sociologije
pitanja otvorenog tipa postavljena nastavnicima/ama sociologije u dijelu upitnika u istraživanju provedenom u Americi šk. god. 2000/2001. (analizirano 58 potpuno ispunjenih upitnika) (DeCesare, 2006)
1. Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog predmeta2. Navedite najslabije strane sociologije kao nastavnog
predmeta3. Mislite li da su učenici sposobni razumjeti sociologiju. Ako
da, zašto da, ako ne, zašto ne?4. Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste željeli
ostvariti kao nastavnici.
JČK_AZOO_070913
1. Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog predmeta
sposobnost da kod učenika razvije toleranciju, otvorenost i prihvaćanje kulturnih razlika
osigurava opće razumijevanje skupina, društva i kulture i njihov utjecaj na pojedinca
važnost za život učenika/ca, svakodnevni život – imaju iskustvo o većini tema – NEJASNO zašto bi to bilo važan doprinos – možda što su učenici onda više zainteresirani….
jedinstvenost sociologije - ZBOG SADRŽAJA: jedini predmet unutar kojega mogu voditi iskren dijalog o normama, socijalizaciji, smislu svoga života
RJEĐE: zbog jedinstvenog gledišta, znanstvene strane sociologije, zato što pruža sredstva za razumijevanje društva
JČK_AZOO_070913
2. Navedite najslabije strane sociologije kao nastavnog predmeta
nije važna za učenike/ce i „stvarni svijet“ suhoparnost jednostavne ideje, složena terminologija nepreciznost prevelika teoretičnost s druge strane: drugi je
percipiraju kao lagan predmet, ne cijeni se kao druga područja
slaba mogućnost zaposlenja
JČK_AZOO_070913
3. Mislite li da su učenici/e sposobni/e razumjeti sociologiju. Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne?
potpuno sposobni samo ako im je interesantno predočena i
relevantna za njihov život jesu zbog svoga uzrasta i iskustva ovisno kako je strukturiran predmet i kako se
predaje mogu jer to nije „atomska fizika“, nema teške
koncepte
JČK_AZOO_070913
4. Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste željeli/e ostvariti kao nastavnici/e.
razumijevanje ili barem razmišljanje o društvenim problemima
upoznavanje s disciplinom važnost razumijevanja odnosa između skupina,
institucija, društva i da vide svoje mjesto unutar svega toga, da cijene različitost…
znanstvena strana sociologije priprema za više stupnjeve obrazovanja naučiti „sociološkoj imaginaciji“ – samo jedan odgovor
JČK_AZOO_070913
Planiranje: određivanje ciljeva i zadataka nastave
povezivanje nastavnih sadržaja s poželjnim ishodima učenja
ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave
JČK_AZOO_070913
Ishodi učenja: taksonomija Benjamina Blooma
pod utjecajem Ralpha Tylera: u obrazovanju nije važno uspoređivanje učenika/ca nego pomoć da postignu ciljeve predviđene kurikulumom oblikovanje kurikuluma i oblici poučavanja prikladni za ostvarivanje ciljeva
JČK_AZOO_070913
Revidirana verzija Bloomove taksonomije (Anderson i Krathwohl, 2001)
poznavanje činjenica
dosjetiti se
shvatiti
primijeniti
analizirati
prosuđivati
stvarati
JČK_AZOO_070913
Bloom Anderson i Krathwohl
1. Evaluacija2. Sinteza3. Analiza4. Primjena5. Razumijevanje6. Znanje
1. Stvarati2. Prosuđivati 3. Analizirati4. Primijeniti5. Shvatiti 6. Dosjetiti se
JČK_AZOO_070913
Razine kognitivnog područja poučavanja
RAZINE OPIS: učenik/ca će moći
1. DOSJETITI SE – mogućnost reprodukcije naučenoga u izvornom obliku
definirati, nabrojiti, opisati, poredati, ponoviti, imenovati, ispričati, prepoznati
2. SHVATITI – uočavanje i povezivanje glavnih ideja, opisivanje tijeka događaja ili procesa
klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati, izraziti, objasniti, interpretirati, navesti primjere, uočiti, usporediti
3. PRIMIJENITI – rješavanje problema u novoj situaciji primjenom stečenoga znanja i pravila na nov način
primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti, izvesti, riješiti, isplanirati, prikazati
4. ANALIZIRATI – raščlanjivanje informacija kako bi se utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci te podržale generalizacije
analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati, komentirati, zaključiti, proračunati, provjeriti, preispitati, organizirati
5. PROSUĐIVATI – mogućnost vrednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama, mogućnost procjene valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka
procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju, poduprijeti, vrednovati, obraniti stav, kritizirati, provjeravati
6. STVARATI – mogućnost stvaranja novih ideja, rješenja, sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih obrazaca
preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati, organizirati, razviti, formulirati
(Anderson i Krathwohl, 2001, prema Vizek Vidović i dr., 2003)
JČK_AZOO_070913
“precizni” i “neprecizni” glagoli
“precizni” operacionalizirani “neprecizni”
NEPRECIZNI PRECIZNI znati analizirati razumjeti opisati cijeniti definirati zapamtiti napraviti naučiti razlikovati osvijestiti
argumentirati
JČK_AZOO_070913
Afektivno područje učenja/poučavanja
prihvaćanje
reagiranje
kritičko vrednovanje
organiziranje
vrijednosno prosuđivanje
JČK_AZOO_070913
Razine afektivnog područja poučavanja
RAZINE OPIS: učenik/ca će moći1. PRIHVAĆANJE – pažljivo praćenje nastave, uviđanje važnosti učenja, osjetljivost za socijalne probleme, prihvaćanje različitosti i tolerancija
pitati, izabrati, opisati, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, pokazati, izabrati, odgovoriti, koristiti
2. REAGIRANJE – izvršavanje obaveza, poštovanje školskih pravila, sudjelovanje u razrednoj raspravi, dobrovoljno javljanje za zadatke, pomaganje drugima, zanimanje za predmete
odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, predstaviti, čitati, izvijestiti, izdvojiti, reći, napisati
3. KRITIČKO VREDNOVANJE – podržavanje demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi, prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu, uvažavanje potrebe za društvenim napretkom
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi
4. ORGANIZIRANJE – uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti, prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema, preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana
slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, uopćiti, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati
5. VRIJEDNOSNO PROSUĐIVANJE – izražavanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima, spremnost na suradnju, mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene, marljivost i samodisciplina, pozitivna slika o sebi
djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati
(Krathwohl, Bloom i Masia, 1964, prema Vizek Vidović i dr., 2003)
Psihomotoričko područje učenja/poučavanja
odnosi se prvenstveno na razvoj i usvajanje manualnih i motoričkih sposobnosti i vještina
imitacija
manipulacija
preciznost
artikulacija
naturalizacija
JČK_AZOO_070913
Zadaci nastave
materijalni (obrazovni) – funkcionalni – odgojni zadatak
JČK_AZOO_070913
Primjer definiranja zadataka nastave i ishoda učenja:
Nastavna jedinica: Sociološke teorije obrazovanja
Materijalni (obrazovni) zadatak: nabrojiti i opisati teorije obrazovanja, objasniti razliku između mikrosocioloških i makrosocioloških teorija obrazovanja, razlikovati pojedine teorijske pristupe obrazovanju (funkcionalistički, konfliktni i interakcionistički) i sažeti njihova osnovna obilježja te usporediti njihove doprinose razumijevanju obrazovanja, navesti primjere skrivenoga kurikuluma u obrazovanju i kredencijalizma u hrvatskome društvu te komentirati primjenjivost rezultata socioloških teorija (npr. učeničkih strategija prilagodbe)
JČK_AZOO_070913
Funkcionalni zadatak: razvoj sociološke imaginacije povezivanjem izoštravanja percepcije osobnog obrazovnog iskustva i kritičke analize doprinosa socioloških teorija razumijevanju obrazovanja; osposobljavanje za artikulirano argumentiranje mišljenja upotrebom prikladnih socioloških koncepata (skriveni nastavni program, tipiziranje…)
Odgojni zadatak: staviti u odnos različite teorijske pristupe i identificirati društveno-povijesnu uvjetovanost koncepata obrazovanja, integrirati stav o potrebi društvenoga djelovanja kako bi obrazovne institucije postale mjesto jednakih šansi za sve pripadnike/ce društva
JČK_AZOO_070913
Indikatori kritičkoga sociološkog mišljenja
korištenje primjera relevantnost primjera objašnjenje alternativno stajalište svijest o utjecaju društvene strukture upotreba socioloških koncepata korištenje kritičkog mišljenja (opći koncept) korištenje sociološke imaginacije (opći koncept)
(Grauerholz i Bouma-Holtrop, 2003)
JČK_AZOO_070913
LITERATURA
Abercrombie, Nicholas, Hill, Stephen i Turner, Bryan S. (2008). Rječnik sociologije (ur. Jadranka Čačić-Kumpes i Josip Kumpes). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
DeCesare, Michael (2006). “‘It's Not Rocket Science!’: High School Sociology Teachers' Conceptions of Sociology”, The American Sociologist, 37 (1): 51-67.
Dowty, Rachel A. (2007). “Critical Pedagogy”, u: George Ritzer (ur.). The Blackwell Encyclopedia of Sociology. Malden, Mass. - Oxford: Blackwell, str. 864-867.
Fobes, Catherine i Kaufman, Peter (2008). “Critical Pedagogy in the Sociology Classroom: Challenges and Concerns”, Teaching Sociology, 36 (1): 26-33.
Grauerholz, Liz i Bouma-Holtrop, Sharon (2003). “Exploring Critical Sociological Thinking”, Teaching Sociology, 31 (4): 485-496.
Horkheimer, Max i Adorno, Theodor W. (1947). Dialektik der Aufklärung: Philosophische Fragmente. Amsterdam: Querido; Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti. 2. izd. Sarajevo: Veselin Masleša, 1989.
JČK_AZOO_070913
Šarac, Katarina (2011). Srednjoškolska nastava sociologije u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi gimnazijskih nastavnika/ca. Diplomski rad. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Tagore, Rabindranath (1922). “An Eastern University”, u: Creative Unity. London: Macmillan, str.167-203.
Vizek Vidović, Vlasta, Rijavec, Majda, Vlahović-Štetić, Vesna i Miljković, Dubravka (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN.
Weber, Max (1986 [1919]). “Znanost kao poziv”, u: Max Weber. Metodologija društvenih nauka. Zagreb: Globus, str. 253-282.
Wink, Joan (2005). Critical Pedagogy: Notes from the Real World. 3rd ed. Boston: Pearson/Allyn & Bacon.
Winter, Rainer (2005). “Critical Pedagogy”, u: George Ritzer (ur.). Encyclopedia of Social Theory. Vol. 1. Thousand Oaks, Calif.: Sage, str. 163-167.
JČK_AZOO_070913
Top Related