POMORSKO PRAVO 1: temeljni pojmovi, plovni objekti, osobe u pomorstvu
Ak. god. 2016./2017.
Prezentacija služi samo kao podsjetnik za učenje i nikako ne može služiti kao jedina literatura za pripremanje ispita!Popis literature za ispit možete pronaći na stranicama Katedre.
POMORSKO PRAVO
I. Međunarodno pomorsko pravo1. Javno pravo – pravo mora2. Privatno pravo
II. “Interno” pomorsko pravo1. Upravno pravo 2. Imovinsko pravo
Institucije važne za pomorstvo
- IMO – Međunarodna pomorska organizacija- EMSA - Europska organizacija za pomorsku sigurnost
- u Republici Hrvatskoj: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (http://www.mppi.hr/)
Lučke kapetanije (Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik)
Hrvatski registar brodova Plovput
Služba traganja i spašavanja
POMORSKO DOBRO
- opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama
- Pomorsko dobro čine:unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje
KONCESIJA
KONCESIJSKO ODOBRENJE
LUKE
- morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim ineizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugimobjektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti ibrodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranjerobom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarskedjelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj,prometnoj ili tehnološkoj vezi,
- prema namjeni kojoj služe, dijele se na:1.luke otvorene za javni promet i 2.luke za posebne namjene.- mogu biti otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet
PLOVNI PUT
Plovni put u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnommoru Republike Hrvatske je morski pojas dovoljno dubok iširok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, premapotrebi, i obilježen.
BROD, DRŽAVNA PRIPADNOST I UPIS BRODA
POMORSKI OBJEKT - objekt namijenjen za:
a) Plovidbu morem - plovni objekt: brod, ratni brod, podmornica, jahta, brodicab) Objekt stalno privezan ili usidren na moru - plutajući objektc) Objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno - nepomični odobalni objekt
Brod
- osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbumorem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža većaod 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.- može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski,
javni ili znanstvenoistraživački
Jahta
Brodica
Brod u gradnji
- gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili sličnogpostupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova
- ugovor o gradnji broda mora biti u pisanom obliku
- ako ugovorom o gradnji broda nije drugačije predviđeno, smatra se da brod u gradnji pripada brodograditelju.
Elementi za individualizaciju broda
1. državna pripadnost (zastava)- problem: zastave pogodnosti
2. ime ili oznaka broda3. luka upisa4. pozivni znak
Osnovne imovinskopravne osobine broda
- Brod, brod u gradnji, jahta i jahta u gradnji su pokretne stvari,ali se evidentiraju i u stvarnopravnim raspolaganjima tretirajupoput nekretnina na kopnu – podvrgavaju se tzv. stvarnopravnomrežimu poput nekretnina na kopnu
- politički razlog:- gospodarski razlog:
Za pomorske brodove postoje sljedeći upisnici brodova:– upisnik trgovačkih brodova,– upisnik ribarskih brodova,– upisnik javnih brodova
Za brodice:- evidencija (očevidnik) brodica
-Upisnici su javni, a vode se u obliku javne knjige ilielektroničkog zapisa koji sadrži bazu podataka za cijelopodručje Republike Hrvatske
- osnovno načelo – pravo i dužnost Republike Hrvatske daobavlja nadzor (nad upravnim, tehničkim i gospodarskimposlovima) nad brodovima koji viju njezinu zastavu
- Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenjanadležne lučke kapetanije i to prema odredbama Zakona oopćem upravnom postupku
- U upisnik se mogu upisati samo:- stvarna prava (pravo vlasništva i založna prava),- zakup broda,- brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod,- pravo prvokupa
- Upisnici se sastoje se od: glavne knjige i zbirke isprava.
- Glavna knjiga upisnika sastoji se od uložaka.- Uložak ima list A, list B i list C
U list A glavne knjige uloška upisnika pomorskog objektaupisuju se:
- podaci o identitetu pomorskog objekta i- njihove osnovne tehničke značajke.
-U list B uloška glavne knjige pomorskog objekta upisuje se:- tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno
ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik pomorskogobjekta i
- osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnimraspolaganjem pomorskim objektom.
Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloškaglavne knjige mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedištebrodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodarai kompanije fizičke osobe.
U list C uloška glavne knjige upisnika upisuju se:- stvarna prava kojima je pomorski objekt ili njegov dio
opterećen, te- prava stečena na tim pravima, zakup broda,
brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo prvokupa, te- druga ograničenja raspolaganja pomorskim objektom
kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog pomorskog objekta,zabrane opterećivanja i otuđivanja te
- sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da seupisuju u drugi list uloška.
SIGURNOST BRODOVA
Utvrđivanje sposobnosti za plovidbu Tehnički nadzor
UPISNI LIST
- izdaje se brodu brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovačkih brodova, upisnik pomorskih ribarskih brodova i upisnik pomorskih javnihbrodova - njime se dokazuje hrvatska državna pripadnost broda - sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upisnikabroda u koji je brod upisan.- izdaje ga lučka kapetanija koja je upisala brod u upisnik.
PRIVREMENI UPISNI LIST
-izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list- brod privremenim upisnim listom stječe hrvatsku državnu pripadnost - važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.- izdaje ga nadležna lučka kapetanija ili diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske
STVARNA PRAVA NA BRODU
IZVORI PRAVA
Međunarodni izvori prava – stvarna prava na brodu: Međunarodna konvencija za izjednačavanje nekih pravila o
pomorskim privilegijima i hipotekama, 1926. Međunarodna konvencija za izjednačavanje nekih pravila o
pomorskim privilegijima i hipotekama, 1967. Međunarodna konvencija o pomorskim privilegijima i
hipotekama, 1993. Međunarodna konvencija o upisu stvarnih prava na
brodovima u gradnji, 1967.
Domaći izvori: - Pomorski zakonik - Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
- stvarna prava na brodu ili jahti upisuju se u upisnikbrodova (jahti)
- za valjanost pravnih poslova glede stvarnih prava potrebanje pisani oblik (iznimno, za postanak pomorskogprivilegija i pravne učinke koji iz toga slijede prema trećimosobama nije potreban upis u upisnik brodova. )
- pravo vlasništva i hipoteka imaju pravni učinak prematrećim osobama od trenutka upisa u upisnik brodova
- upis prava vlasništva i drugih stvarnih prava u upisnikimaju konstitutivno značenje (Pravo vlasništva i drugastvarna prava na brodu mogu se steći, prenijeti, ograničitii ukinuti jedino upisom u upisnik brodova.)
OSOBE U POMORSKOM PRAVU
Vlasnik broda (brodovlasnik)
- ovlaštenik prava vlasništva na brodu- pravna (trgovačko društvo) ili fizička osoba- upisuje se u upisnik brodova- može, ali ne mora samostalno gospodarski iskorištavati brod- može, temeljem ugovora o zakupu broda, prepustiti drugoj osobi gospodarsko iskorištavanje broda- i kada nije plovidbeni poduzetnik ostaje nositelj odgovornosti za djelatnost broda (temelji se na stvarnopravnom odnosu prema brodu)- često povjeravaju vođenje broda upraviteljima
Brodar
- fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositeljplovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se nedokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodovaupisana kao vlasnik broda- "pomorski poduzetnik"- pravo na posjed broda stječe temeljem ugovora o zakupubroda, ugovora o leasingu broda, temeljem ovlaštenja izpomorske hipoteke- nositelj odgovornosti za izvršenje pomorskog pothvata –odgovoranje za ugovorne i izvanugovorne obveze koje nastajuu vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda u njegovomposjedu- brodar i brodovlasnik mogu, ali ne moraju biti iste osobe
Pomorski agent- Ugovorom o pomorskoj agenciji, pomorski agent se obvezuje, na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalogodavatelja, obavljati pomorske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavatelj se obvezuje pomorskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu.- Pomorski agencijski poslovi jesu posebice oni koji se odnose na plovidbu, brodove i njihovo iskorištavanje, a osobito na: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredovanje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, kupoprodaji, gradnji, preinaci i popravku brodova, osiguranju brodova, tereta i interesa, opskrbi zalihama, te na brigu o putnicima
- lučki agent
- agent posrednik
Lučki slagači (stivadori)
- osobe koje se bave ukrcajem i iskrcajem tereta iz broda, slaganjem tereta na brod, prekrcajem tereta s jednog prijevoznog sredstva na drugo
- lučki slagači mogu biti lučki radnici koji slažu robu u brodska skladišta, individualni poduzetnici ili lučke prekrcajne organizacije koje kao trgovačka društva imaju svojstvo pravne osobe
- ugovor o slagačkom poslu kod nas nije zakonski reguliran i spada u ugovore o djelu
Posada broda
Posadu broda čine:- zapovjednik broda- druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu iupisane u popis posade
-Za zapovjednika i člana posade na brodu se može ukrcatisamo osoba koja imapomorsku knjižicu (isprava kojom se dokazuje zdravstvenasposobnost, svojstvo u kojem je član posade ukrcan na brod itrajanje plovidbene službe; služi i kao putna isprava(putovnica)) iliodobrenje za ukrcavanje
Zapovjednik broda
- zapovijeda posadom i svim drugim osobama na brodu- imenuje ga i razrješava dužnosti kompanija (čl. 146., st. 2. PZ-a)- zapovijeda posadom i svim drugim osobama na brodu- tijekom plovidbe mora biti na brodu- u slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje ga, sa svim njegovim
ovlaštenjima, prvi časnik palube
- Funkcije zapovjednika broda:1. zapovjednik broda je odgovoran za sigurnost broda i red na brodu(sigurnosna funkcija)
2. ima javna ovlaštenja na brodu (upravna funkcija)
3. zastupa brodara (kompaniju)
Top Related