PAMENJE I DEFICITI PAMENJA
Pamenje i vrste pamenja
Zaboravljanje
Poremeaji pamenja
Ispitivanje pamenja
Pamenje definiramo kao mogunost usvajanja, zadravanja i koritenja informacija
Ispremijeane reenice
Podjela pamenja prema vremenu zadravanja
Senzorno
pamenje
Kratkorono
pamenje
Dugorono
pamenje
Panja Dosjeanje Ponavljanje,
Kodiranje
Pronalaenje
Senzorno pamenje
Vidno senzorno pamenje = ikoniko pamenje Prolazna vizualna slika od 200 do 500 ms Primjer: krug cigarete
Sluno senzorno pamenje = ehoiko pamenje 2 do 4 sekunde Rije koju ujemo jo zvoni u uhu
Funkcije kratkoronog pamenja
1. Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadravamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi
Primjer
2. Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je to uspjenije pohranili
3. Iz dugoronog pamenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkorono
Kapacitet kratkoronog pamenja
7 2 estice
Radno pamenje
Kad neto radimo s informacijom
Ouvano radno pamenje vrlo je vano u govoru
Primjer: pamenje brojeva unazad
Model radnog pamenja (Baddeley i sur. 1983)
Vidno-prostorna
petlja
Fonoloka petlja
Centralni izvritelj
Preeoni (prefrontalni) korteks
Dugorono pamenje
Ima praktiki neogranieni kapacitet
Mnoge informacije ostaju cijeli ivot
Dobro je organizirano
Pri dosjeanju vrlo su vani znakovi za dosjeanje
Vana smislena organizacija
Vrste dugoronog pamenja
Prema informacijama:
Motoriko & verbalno
Prema modalitetu: Vidno
Sluno
Dodirno
Njuno
Okusno
Prema namjeri:
Eksplicitno = namjerno
Implicitno = nenamjerno npr. usvajanje pravila sintakse, semantike,
gramatike tijekom razvoja govora
Vrste dugoronog pamenja
Automatsko pamenje & pamenje koje zahtijeva napor
1. Informacije se pamte automatski (npr. gdje se to nalazi i kuda se kreemo; primjer Trei put idemo na pie);
ne moemo ga iskljuiti, otporan na stres, umor, bolest, raspoloenje
2. Potreban znaajan napor i aktivacija panje (npr. uenje anatomije, uenje pravila stranog jezika!)
Vrste dugoronog pamenja
Proceduralno & deklarativno
Proceduralno = kako? neto uiniti (vjetine i navike)
Deklarativno pamenje = znanje injenica
Epizodiko Semantiko
Vrste dugoronog pamenja
Epizodiko pamenje
Pamenje vlastitog iskustva Epizode, dogaaji, objekti, ljudi
Kada i gdje?
Moe se lokalizirati u vremenu i prostoru
Izvor informacija: osobno iskustvo
Autobiografsko pamenje znaajni autobiografski dogaaji
Semantiko pamenje
Openita nauena znanja i injenice o svijetu
Informacije organizirane u sheme ili kategorije
Jezik - pamenje znaenja rijei i pojmova, gramatikih pravila
Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije nauene od drugih
Pronalaenje informacija se odvija automatski
Prospektivno & retrospektivno
1. Pamenje onog to se treba tek napraviti, pamenje namjera, znaajno za cilju usmjereno ponaanje
2. Pamenje prolih dogaaja
Vrste dugoronog pamenja
Blic pamenje
Flashbulb memory
Vezano uz istaknute dogaaje u naim ivotima
Potpunost, tonost, ivost i otpornost na zaboravljanje
Vratimo se na ispremijeane reenice
O zaboravljanju
Postoje li ljudi koji nita ne zaboravljaju?
Dob i pamenje
Pamenje i kontekst
Poremeaji pamenja
Hipomnezija = smanjena mogunost pamenja
Hipermnezija
Paramnezije = lana sjeanja
Deja vu
Sluaj A.J.
41godinja administrativna tajnica
Izuzetno autobiografsko pamenje
Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual
autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49.
Poremeaji pamenja
to su amnezije?
Amnezija na filmovima
http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990
http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=535990
Amnezije = gubitak pamenja za odreeno vremensko razdoblje ili odreene dogaaje
Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih
Anterogradna amnezija
= nemogunost dosjeanja dogaaja koji slijede nakon ozlijede mozga
Bolesnici nesposobni za uenje i imaju deficite u recentnom pamenju
Normalno se dosjeaju informacija koje su pohranjene u dugorono pamenje prije pojave amnezije
Najpoznatiji sluaj: pacijent H.M.
Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoona renja (vei dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa)
Sjeao se davnih dogaaja
Kratkorono pamenje ouvano (opseg pamenja brojeva = 6)
Iznadprosjene rezultate na testu inteligencije
Nije mogao stvarati nova dugorona pamenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno
itao je iste novine, ne prepoznajui da se radi o istom sadraju
Pola sata nakon ruka nije se sjeao to je jeo
"Svaki je dan za sebe, togod me je razveselilo ili rastuilo
Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja
28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija
medijalni temporalni reanj ukljuen u pamenje
hipokampus ukljuen u pamenje
kratkorono pamenje ouvano mehanizmi uskladitenja kratkoronog i dugoronog pamenja su razliiti
njegov specifini problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoronog u dugorono pamenje
amnestiki pacijent se ne sjea prijanjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamenje), ali poboljanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamenje)
Retrogradna amnezija
= Gubitak dosjeanja dogaaja prije oteenja mozga
esto se dogaa kod razliitih povreda glave
Obino je kratka (do 30 minuta)
No moe biti i godinama unazad
Amnestiki sindrom
Posljedica organskog oteenja mozga
Djelomini gubitak starog pamenja, i gotovo potpuna nemogunost upamivanja novih informacija - teko oteenje
Konfabulacije
Tee kraniocerebralne ozljede, najee i
subkortikalne lezije, frontalni sindrom
PTA ukljuuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamenje ne postane pouzdano, konzistentno i tono
PTA u korelaciji s trajnim fizikim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao
Posttraumatska amnezija
Alzheimerova bolest
Oteenje epizodikog pamenja, kasnije i semantikog pamenja
Podruja vana za pamenje
Radno pamenje
Dugorono p.
Navike i vjetine
Osjeajno pamenje Oblici i boje
Kretanje, poloaj
Na svim razinama mogu biti problemi: usvajanja (enkodiranja)
dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog renja
zadravanja hipokampus, medijalni temporalni renjevi
(anoksija temporalna oteenja, encefalitis-herpes, AD)
dozivanja informacija frontalni reanj
Smetnje pamenja prema vrsti informacija
Oteenje lijeve hemisfere verbalni
materijal
Oteenje desne hemisfere neverbalni
materijal
Smetnje pamenja prema sadraju
Verbalno pamenje: brojevi, prie, reenice, liste rijei
Vidno: likovi
Prostorno: prostorni odnosi
Ispitivanje pamenja
Kako bi ispitali pamenje?
Koje vrste pamenja bi ispitali?
Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamenje?
Ispitati razliite sadraje:
Vidno
Verbalno (slova, rijei, liste rijei, reenice, prie, brojevi)
Prostorno
Prema trajanju:
Kratkorono & dugorono
Radno pamenje
Oduzimanje unatrag (MMSE) i sl.
Raspon pamenja brojeva diktiramo im u razmaku od jedne sekunde, bez grupiranja
Unaprijed
Unazad
Svakodnevne aktivnosti: upotreba telefona, novca, praenje razgovora
Bolesti i poremeaji:
CP
ADHD poremeaj panje/ hiperaktivni poremeaj
Parkinsonova bolest
Multipla skleroza
Testovi
Rivermead Behavioural memory test (RBMT) Rivermead bihevioralni test pamenja
Doors & People test vidno prepoznavanje (fotografije vrata) i dosjeanje (crtanje), verbalno prepoznavanje imena i dosjeanje
Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utjeu na pamenje i uenje?
Smetnje panje i koncentracije
Senzorna disfazija loi rezultati na zadacima verbalnog pamenja
Smetnje vidne percepcije vidno pamenje
Top Related