OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)
Naziv kolegija Latinski jezik 1 Kod
kolegija
FFLAB101
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
6
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
30+30+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Poznavanje pravila klasičnog i tradicionalnog izgovora i naglaska.
Poznavanje i praktična primjena osnova fonologije i dijela morfologije
latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i
brojeve. Sposobnost prevođenja jednostavnih latinskih tekstova.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- pravilno izgovarati služeći se klasičnim i tradicionalnim latinskim
izgovorom,
- razlikovati osnovne gramatičke kategorije (imenice, pridjevi,
zamjenice i brojevi),
- primjenjivati gramatička pravila latinskog jezika u obostranom
prevođenju,
- koristiti se lingvističkom terminologijom,
- analizirati osnovne sintagmatske odnose rečenica i rečeničnih
dijelova,
- opisivati određene događaje služeći se osnovnim usvojenim
vokabularom,
- detaljno analizirati promjenjivost riječi i morfologiju.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Latinska morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i
glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent
glagola. Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji imenica
(tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),
zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva
(tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku
klasičnog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim
tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje prijevodnih strategija te
gramatička analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute
gramatičke segmente). Uvježbavanje izgovora i naglaska prema
pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasičnog razdoblja, kao i
upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
Ostalo
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Pisati kolokvije.
- - Polagati pismeni ispit.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranost tijekom
nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
tjedne zadaće
45 1.5 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
45 1.5 Max 40%
Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*
Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,
(str. 3.-69.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- Cezar, De bello Gallico,
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
- Livije, Ab Urbe condita,
>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Izgovor i naglasak
Kratki opis: Tumačenje tradicionalnog i klasičnog izgovora, pravila
naglašavanja.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
II. Naslov: Prva deklinacija i prva konjugacija
Kratki opis: Nastavci prve deklinacije, nastavci za prezent akt. prve
konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
III. Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija
Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge
konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
IV. Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva prve i druge deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
V. Naslov: Suglasničke osnove treće deklinacije i treća konjugacija
Kratki opis: Nastavci treće deklinacije suglasničkih osnova, nastavci za prezent
a. treće konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
VI. Naslov: Osnove na –i i četvrta konjugacija
Kratki opis: Nastavci osnova na –i treće deklinacije, nastavci za prezent akt.
četvrte konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
VII. Naslov: Pridjevi treće deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva treće deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
VIII. Naslov: Četvrta deklinacija
Kratki opis: Nastavci četvrte deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
IX. Naslov: Peta deklinacija
Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
X. Naslov: Komparacija pridjeva
Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XI. Naslov: Prilozi
Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XII. Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica
Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XIII. Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice
Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih
zamjenica.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XIV. Naslov: Odnosne zamjenice i zamjenički pridjevi
Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjeničkih pridjeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XV. Naslov: Brojevi
Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 1 Kod
kolegija
FFLAB102
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+0+15
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje osnovnih činjenica i uzusa u struci, razvijanje osjećaja za
granice sa srodnim strukama, usvajanje stručne terminologije.
Poznavanje specifičnosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, državnog
uređenja, običaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.
Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama
(filozofija, medicina, pravo, opće).
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- prepoznavati osnovne činjenice vezane za predmet koji studira
(povijest, srodne discipline, stručna terminologija),
- definirati i analizirati sve specifičnosti kulture Rimljana,
- definirati cursus honorum,
- argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture
općenito,
- vrednovati jezičnu i kulturnu baštinu rimskog naroda,
- opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,
- razlikovati konkretne građevine na Forumu.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Povijest struke, srodne discipline, uže discipline latinskog jezika,
indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.
Vojska.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Napisati seminarski rad i izložiti ga.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
30 1 Max 30%
Završni pismeni ispit 30 1 Max 60%
Dodatna pojašnjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspješno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na završni pismeni ispit.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je pročitan.
6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.
Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.-
186.)
- ŠREPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska
vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)
Dopunska
literatura:
- HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,
Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford
University Press, Oxford, 2012.
- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der
Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,
Berlin, 1954.
- KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und
Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i
izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje
ispita. Pohađanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su
obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Podrijetlo rimskog naroda
Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj
skupini naroda.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
II. Naslov: Povijest rimskog ustava
Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
III. Naslov: Struktura rimskog ustava
Kratki opis: Podjela građana na staleže s opisom njihovih prava i dužnosti.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
IV. Naslov: Narodne skupštine
Kratki opis: Podjela, karakteristike i značenje pojedinih narodnih skupština.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
V. Naslov: Senat
Kratki opis: Karakteristike, značenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
VI. Naslov: Magistratura
Kratki opis: Pojam, značenje i podjela magistratura prema različitim
kriterijima.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
VII. Naslov: Redovite magistrature
Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pučkih tribuna, edila i
kvestora.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
VIII. Naslov: Izvanredne magistrature
Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
IX. Naslov: Uprava Italije i provincija
Kratki opis: Karakteristike i značajke gradskih općina i provincija.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
X. Naslov: Sudstvo i financije
Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
XI. Naslov: Ratne starine
Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni činovi, oružje i oprema, načini
borbe.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
XII. Naslov: Privatne starine
Kratki opis: Opis rimske kuće, rimska odjeća, sklapanje braka, svakodnevica,
pokopi.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
XIII. Naslov: Novci, mjere i dioba vremena
Kratki opis: Sustav rimskih mjera za količinu i vrijeme. Opis rimskog
kalendara.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
XIV. Naslov: Vjerske starine
Kratki opis: Rimski bogovi. Svećenički redovi. Bogoslužni obredi.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
XV. Naslov: Robovi
Kratki opis: Položaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
Naziv kolegija Osnove grčkog jezika 1 Kod
kolegija
FFLAB103
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: izborni
(B1)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti i Arheologije
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktična primjena osnova
starogrčke gramatike i sposobnost služenja rječnikom grčkog jezika i
prevođenja jednostavnih grčkih tekstova.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- definirati osnovnu gramatičku strukturu grčkog jezika,
- služiti se alfabetom,
- analizirati deklinacijski sustav grčkog jezika (imenice i pridjevi – prvi
dio),
- usporediti karakteristike i univerzalije grčkog i latinskog gramatičkog
sustava,
- nastaviti samostalno učenje grčkog jezika.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Starogrčka morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i
glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Kolegij je prilagođen početnicima, bez ikakvog predznanja iz grčkog
jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne isključivo na
količini prijeđenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje
samostalno učenje grčkog jezika, prema svojim sklonostima,
mogućnostima i potrebama.
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Samostani zadatci,
tjedne zadaće i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni usmeni ispit 30 1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Završni ispit je predviđen samo kao usmeni, zbog specifičnosti kolegija te potrebe da student
pokaže svoje znanje izgovora i naglaska grčkog jezika, pored znanja iz gramatike predviđene
kolegijem.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Potiče se samostalni rad studenata te prevođenje lakših tekstova.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- MUSIĆ, August, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb,
1961. (str. 1.-45.)
- SABADOŠ, D., SIRONIĆ, M., ZMAJLOVIĆ, Z., Grčka vježbenica,
Školska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)
Dopunska
literatura:
Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Grčki jezik i njegova narječja
Kratki opis: Podjela i karakteristike grčkih narječja.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
II. Naslov: Grčki alfabet
Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
III. Naslov: Naglasni sustav - 1. dio
Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grčkom jeziku.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
IV. Naslov: Naglasni sustav - 2. dio
Kratki opis: Karakteristike i pravila naglašavanja u grčkom jeziku.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
V. Naslov: Prezent akt.
Kratki opis: Nastavci za prezent akt.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
VI. Naslov: A-deklinacija - 1. dio
Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
VII. Naslov: A-deklinacija - 2. dio
Kratki opis: Imenice ženskog roda na η.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
VIII. Naslov: A-deklinacija - 3. dio
Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum i impurum.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
IX. Naslov: A-deklinacija - 4. dio
Kratki opis: Imenice muškog roda na –ας.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
X. Naslov: A-deklinacija - 5. dio
Kratki opis: Imenice muškog roda na –ης.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XI. Naslov: Stegnuta A-deklinacija
Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XII. Naslov: O-deklinacija - 1. dio
Kratki opis: Nastavci imenica muškog roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XIII. Naslov: O-deklinacija - 2. dio
Kratki opis: Nastavci imenica ženskog roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XIV. Naslov: O-deklinacija - 3. dio
Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XV. Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije
Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
Naziv kolegija Filozofija jezika Kod
kolegija
FFFIB519
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski studij Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
3 Semestar 1./5. Broj sati
po
semestru
(p+s+v)
30+0+0
Status kolegija: izborni
(B1)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Filozofije i Latinskog
jezika i rimske književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Musić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-424
Ciljevi kolegija:
Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva –
znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitičke i
refleksivne ili spekulativne.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost
znanstvenih pristupa s estetičkom problematikom, ukorijenjenost
analitičkog pristupa u logičkoj problematici te moguće premošćivanje
analitičkog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
- Riječi i značenja kod Platona i Aristotela.
- Strukturalna teorija jezika – F. De Saussure i sljedbenici.
- Korištenje strukturalnog pristupa jeziku u različitim antropološkim
teorijama.
- Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog – razvoj,
polemika s behaviorističkom teorijom i humanistička kritika američke
politike.
- G. Frege – problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski
refleksi.
- L. Wittgenstein – radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove
baštine.
- J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih čina.
- Grananje analitičkih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,
Davidson).
- Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik – a) Gramatika Port
Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.
- Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.
- Američki 'humboldtovci' i teorija jezične relativnosti.
- Heideggerovo transcendentalno mišljenje jezika.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati seminarski rad i izložiti ga.
- Usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Pohađanje i aktivno
sudjelovanje na
nastavi
30 1 Max 20%
Samostalni zadatci 15 0,5 Max 20%
Završni ispit (usmeni) 45 1.5 Min 60%
Dodatna pojašnjenja:
Prisutnost na predavanju bodovat će se na sljedeći način
manje od 75% dolazaka = 0% ocjene
od 76% do 80% = do 4% ocjene
od 81% do 85% = do 8% ocjene
od 86% do 90% = do 12% ocjene
od 91% do 95% = do 16% ocjene
od 96% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Obvezna literatura:
- MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford
University Press, New York, 1996, str. 85.-292.
- ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.
Dopunska
literatura:
- AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University
Press, Oxford, 1962.
- CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,
2000.
- ČOMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.
- DAVIDSON, D., Istraživanja o istini i interpretaciji, Demetra,
Zagreb, 2000.
- DE SAUSSURE, F., Tečaj opće lingvistike, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
- DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,
Zagreb, 2002.
- ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana
University Press, Bloomington, 1986.
- FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.
- GADAMER, H. G., Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
- HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of
Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.
- HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed,
Zagreb, 1996.
- HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,
2005.
- KRIPKE, S., Imenovanje i nužnost, Kruzak, Zagreb, 1997.
- LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of
Chicago Press, Chicago, 2003.
- MACAN, I., Wittgensteinova teorija značenja, Hrvatsko filozofsko
društvo, Zagreb, 1996.
- MIŠĆEVIĆ, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
- QUINE, W. V. O., Riječ i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.
- VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi
Sad, 1988.
- VUČKOVIĆ, A., Dimenzija slušanja u Bitku i vremenu Martina
Heideggera, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1993.
- WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja, Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 1998.
- WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin
Masleša, Sarajevo,1987.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Uvodno razmatranje
Kratki opis: Što zapravo znači jezični obrat ('linguistic turn')?
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)
II. Naslov: Platon o imenima
Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)
III. Naslov: Od imena prema znaku
Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezičnih
elemenata.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the
Philosophy of Language
IV. Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika
Kratki opis: Strukturalna lingvistika važan je izvor za filozofsku antropologiju.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Tečaj
opće lingvistike
V. Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma
Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi
jezika.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ČOMSKI, N. A, Gramatika
i um
VI. Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika
Kratki opis: G. Frege je iz matematičke logike organski ušao u filozofiju
jezika.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.
Osnove aritmetike i drugi spisi
VII. Naslov: Rana filozofija Wittgensteina
Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju
monosemičku filozofiju.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus
VIII. Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika
Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru životnih oblika.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja; MARTINICH,
A.P. (ur.), The Philosophy of Language
IX. Naslov: Govorni čini - govorne radnje
Kratki opis: J. L. Austin odupire se svođenju jezične stvarnosti na znanstvene
iskaze.
Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.
(ur.), The Philosophy of Language
X. Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama
Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih
radnji.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
XI. Naslov: Značenje i istina
Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno značajnu
ulogu.
Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of
Language
XII. Naslov: Jezik i komunikacija
Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu između znanosti i
filozofije jezika.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,
Filozofija jezika (skripta)
XIII. Naslov: Jezik i izraz
Kratki opis: Osoba, narod i čovječanstvo u filozofiji jezika W. Von
Humboldta.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,
Filozofija jezika (skripta)
XIV. Naslov: Jezik i politika
Kratki opis: Šifre i maske političkoga govora.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)
XV. Naslov: Metaforičnost u jeziku
Kratki opis: Metaforičnost je bitno obilježje jezika, osobito religijskoga
govora.
Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;
MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod
kolegija
FFLAB104
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+s+v)
15+0+15
Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
(B2)
Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija
FF-a
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Kolegij daje uvid u klasičnu, a time i latinsku filologiju, definirajući je
kao humanističku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova proučava
najrazličitije vidove rimskog (a djelomično i grčkog) svijeta u antici.
Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvističkim, povijesnim i
književno-teorijskim pojmovima, a zatim se različiti aspekti rimske
civilizacije (jezik, umjetnost, književnost, filozofija, povijest, itd.)
obrađuju na sačuvanim (pretežno književnim) tekstovima. Žanrovski
pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela
s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga
upoznaje i s različitim disciplinama na kojima se filologija temelji.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će se upoznati s različitim žanrovima antičkog, prvenstveno
rimskog svijeta.
Nakon polaganja ispita student će:
- znati čime se bavi filologija kao i koje su specifičnosti latinske
filologije,
- moći prepoznati osnovne književne žanrove prema formi i sadržaju i
nabrojati njihove osnovne karakteristike,
- nabrojati glavne predstavnike književnih žanrova i njihova djela,
- smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Klasifikacija književnosti. Specifičnosti latinske filologije. Žanrovska
podjela.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti 30 1 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
tjedne zadaće
15 0.5 20%
Završni ispit 15 0.5 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“ u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)
- materijali podijeljeni na satovima kolegija
Dopunska
literatura:
- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne
teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)
- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest
Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i
Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)
- Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb,
1996. (odabrani autori)
- Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb,
2003. (odabrani termini)
- MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika
latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,
Zagreb, 2002.
- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,
Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi
povijesni pregled za to razdoblje)
- SOLAR, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova,
ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priručnik)
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga
je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Što je filologija? Značenje latinskog jezika.
Kratki opis: Specifičnosti latinske filologije.
Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija književnosti
II. Naslov: Izvori za proučavanje povijesti latinskog jezika
Kratki opis: Zašto i kako proučavamo povijest latinskog jezika?
Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina
III. Naslov: Usporedna kronologija – povijest i književnost
Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Literatura: Leksikon antičkih pisaca
IV. Naslov: Klasifikacija književnosti – problemi
Kratki opis: Zadatci i načela, pojam književne vrste, problem terminologije i
književnih rodova.
Literatura: SOLAR, Teorija književnosti
V. Naslov: Citati i žanrovi
Kratki opis: Literarna topografija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
VI. Naslov: Početci epike
Kratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva
Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije
Kratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
IX. Naslov: Rimska lirika
Kratki opis: Terminologija i predstavnici.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
X. Naslov: Antički roman
Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
XI. Naslov: Retorika
Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
XII. Naslov: Rimska historiografija
Kratki opis: Predstavnici
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
XIII. Naslov: Marcijal i epigram
Kratki opis: Fenomen komičnog i smiješnog.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
XIV. Naslov: Treba li nam još filologija?
Kratki opis: Svrhovitost filologije
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
XV. Naslov: Ponavljanje
Kratki opis: Priprema za završni ispit
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naziv kolegija
Grčka kultura i civilizacija
Kod
kolegija
FFLAB105
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2 Semestar 1. Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
30+0+0
Status kolegija: izborni
(B2)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti i Povijesti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent -
Kontakt sati/konzultacije: -
E-mail adresa i broj telefona -
Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grčke kulture od mikenskog
do helenističkog razdoblja. Cilj je osvijestiti grčko nasljeđe i naglasiti
koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog kolegija studenti će moći:
- iznijeti pregled grčke povijesti,
- iznijeti pregled grčke filozofije,
- iznijeti pregled grčke književnosti,
- analizirati grčke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u književnosti,
religiji, umjetnosti i filozofiji,
- uspoređivati život Rimljana i Grka,
- razlikovati reference na grčku kulturu i grčke autore kojih u rimskoj
književnosti ima u izobilju,
- opisati ostatke grčke kulture nađene na području Hrvatske, gdje se
isprepliću s rimskim.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
Kolegij obuhvaća razdoblja grčke povijesti, zemljopisni sadržaj Grčke,
glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grčkim stilom
plana (ukratko):
odijevanja, uvjetima života jednog Grka, s grčkom religijom, grčkim
bogovima i svetkovinama. Pregled grčke filozofije. Posebna pozornost
dat će se pregledu grčke književnosti od Homera do helenističkog
doba, obrazovanju u antičkoj Grčkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,
ekonomije i kolonizacije.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranost u
nastavi
30 1 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanje
15 0.5 Max 20%
Završni ispit 15 0.5 Min 70%
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4%ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- - KALIN, Boris, Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (str.
76.-111.)
- - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (str.
58.-87., 135.-144., 188.-199.)
- - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb,
2002. (dio o Grčkoj, str. 60.-95.)
- - ŽEPIĆ, Milan, Pregled grčke književnosti - od najstarijeg vremena
do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-
Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)
Dopunska
literatura:
- - LESKY, Albi, Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb
2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i
Apoloniju: 685.-719.)
- - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of
Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,
New York, 1988.
- - DURANDO, Furio, Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.
- - FLACELIÈRE, Robert, Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.
1979.
- - FRIEDEL, Egon, Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.
- JURIĆ, Ante, Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda,
Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grčke“: 11.-
20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.; „Povijest“,
54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.-152., 172.-204.;
„Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“, 324.-358.;
„Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“, 424.-453.;
„Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.)
- - SIRONIĆ, Milivoj, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica
hrvatska, Zagreb, 1995.
- - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin Masleša,
Sarajevo, 1969.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave:
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju
bodova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Izvori – neolitsko i rano brončano doba
Kratki opis: Razdoblja grčke povijesti, njezin zemljopisni položaj, glavni centri.
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
II. Naslov: Egeida u drugom tisućljeću
Kratki opis: Kreta u doba minojskih palača, Helada, dorska seoba i razmještaj
Grka.
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
III. Naslov: Razvitak društva u grčkom polisu
Kratki opis: Što određuje polis i razlike između polisa
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
IV. Naslov: Grčko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi
Kratki opis: Kratki prikaz grčko-perzijskih i peloponeskih ratova
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
V. Naslov: Makedonija
Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenističke države i kultura.
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
VI. Naslov: Grčka mitologija
Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih božanstava s njihovim obilježjima
Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina
VII. Naslov: Kozmološko razdoblje grčke filozofije
Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
VIII. Naslov: Antropološko razdoblje grčke filozofije
Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinička škola.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
IX. Naslov: Ontološko razdoblje grčke filozofije
Kratki opis: Platon i Aristotel.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
X. Naslov: Demosten
Kratki opis: Demostenov život.
Literatura: ŽEPIĆ, Pregled grčke književnosti
XI. Naslov: Prva perioda grčke književnosti
Kratki opis: Grčki jezik i početci epskog i lirskog pjesništva.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
XII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti - epsko pjesništvo
Kratki opis: Heroički ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktički ep.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
XIII. Naslov: Druga perioda grčke književnosti - lirsko pjesništvo
Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
XIV. Naslov: Treća perioda grčke književnosti
Kratki opis: Trajanje i opće karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
XV. Naslov: Četvrta perioda grčke književnosti
Kratki opis: Opće karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
Naziv kolegija Engleski jezik 1
Kod
kolegija
FFZA
B101
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2 Semestar 1. Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: izborni
(D)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavničkih
studija koji ne studiraju Engleski
jezik i književnost
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Ivona Šetka Čilić, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent -
Kontakt sati/konzultacije: -
E-mail adresa i broj telefona -
Ciljevi kolegija:
Ciljevi navedenog kolegija su:
- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje rječnika
čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati:
- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije
engleskog jezika,
- samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,
zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja
tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s
komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje
u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati seminarski rad i izložiti ga.
- Pisati domaće zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranost u
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
30 1 20%
Kolokviji (2) ili
završni pismeni ispit
30 1 80%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)
Dopunska
literatura:
-
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave:
Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language
Kratki opis: Obično sadašnje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
II. Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous
tense
Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
III. Naslov: Simple past tense, text: Povratak u školske klupe
Kratki opis: Prošlo završeno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
IV. Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense
Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
V. Naslov: Present perfect tense; text: Tea
Kratki opis: Perfekt sadašnji, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VI. Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present
perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense
Kratki opis: Perfekt sadašnji, Perfekt sadašnji trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VII. Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i američki engleski
Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VIII. Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect
continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense
Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
IX. Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and
Present continuous tense for the future; text: Bristol
Kratki opis: Obično buduće vrijeme, Going to oblik, Obično sdašnje vrijeme i
''Sadašnje trajno vrijeme'' za budućnost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod
teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
X. Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis: Provjera znanja
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XI. Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day
Kratki opis: Buduće trajno vrijeme, Buduće završeno vrijeme, tvorba, uporaba,
usporedba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal
vs. Informal letter
Kratki opis: Pogodbene rečenice: Nulti & Prvi tip, vježbe pisanja: formalno i
neformalno pismo
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a
description
Kratki opis: Pogodbene rečenice: Drugi i Treći tip, vježba pisanja: Opisivanje
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XIV. Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions
Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-riječima
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions
Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene rečenice, pitanja
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naziv kolegija Njemački jezik 1 Kod
kolegija FFZAB102
Studijski program
Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija I.
ECTS vrijednost
boda:
2
Semestar
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
0+30+0
Status kolegija: izborni
(D) Preduvjeti:
student
ima
predznanje
njemačkog
jezika na
razini
A1/A2
ZEROJ-a
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju:
studenti 1. semestra
dvopredmetnih studija koji imaju
predznanje njemačkog jezika, a ne
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
studiraju Njemački jezik i
književnost
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem
obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,
pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i
interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,
ali i tekstovima koji obrađuju tematiku njihovog studija.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama
njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti
informacije o poznatim i uobičajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,
hobiju, poslu i sl.).
Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog
govornog područja.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Ponavljanje i dodatno uvježbavanje osnovnih gramatičkih struktura u
njemačkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog) vokabulara;
razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje, pozdravljanje,
telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s osnovnim
podatcima o zemljama njemačkog govornog područja (položaj, ustroj
države, povijest) kao i položaj unutar Europske unije. Razvijanje
pismene kompetencije u njemačkom jeziku (pisanje eseja na zadanu
temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja i sl.).
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava ostalo
Studentske obveze
Sudjelovanje u nastavi, koje uključuje nazočnost, aktivnost i izradu
domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.
Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.
Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.
Nastavnik zadržava pravo osloboditi određene studente pismenog ili
eventualno usmenog dijela ispita.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Sudjelovanje na
nastavi
30 1 Min 10%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
ILI*
Završni pismeni ispit
15 0,5 Max 40%
Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, i angažiranost tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u konačan
zbroj ulaze ili kolokviji ili završni pismeni ispit, a ne oboje.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 − 100% 5 (izvrstan)
B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 − 79,9% 3 (dobar)
D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber
Verlag, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben
und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.
- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen. München: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)
- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s
interneta.
Dopunska - DREYER-SCHMITT, Lehr-und Übungsbuch der deutschen
literatura: Grammatik, München: Hueber Verlag, 2007.
- JAKIĆ – HURM, Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,
Zagreb, 2004.
- JAKIĆ – HURM, Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemačkoj, Austriji i
Švicarskoj.
Kratki opis: Upoznavanje s metodama učenja stranog jezika. Utvrđivanje
studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje
mišljenja i iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke
gramatike.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.
Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i vođenje
razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan
Kratki opis: Razumijevanje i vođenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih
osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
IV. Naslov: 1. zadaća (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemačke
Kratki opis: Njemačka: povijest, geografija, politički sustav, državni simboli.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske
Kratki opis: Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politički sustav, državni
simboli.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
VI. Naslov: Čovjek i društvo
Kratki opis: Čovjek i društvo. Izražavanje želja, davanje savjeta, prihvaćanje i
odbijanje prijedloga.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
VII. Naslov: 2. zadaća (15 minuta); Čitanje i razgovor na zadanu temu
Kratki opis: Pismena zadaća iz do sada obrađenog gradiva.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
VIII. Naslov: Poslovna komunikacija
Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za
pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
IX. Naslov: Moj grad i država
Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i države.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
X. Naslov: 3. zadaća (25 minuta); Europska unija
Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemačkog govornog područja
Kratki opis: Važnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemačkog
govornog područja.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izražavanje
Kratki opis: Razumijevanje čitanja i pismeno izražavanje na razini A2/B1.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XIII. Naslov: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje
Kratki opis: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje na razini A2/B1.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XIV. Naslov: 4. zadaća (20 minuta): Ljudi u Njemačkoj (Austriji i Švicarskoj)
Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, školstvo.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naziv kolegija Latinski jezik 2 Kod
kolegija
FFLAB206
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
6
Semestar
2.
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
30+30+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Latinski
jezik 1
Usporedni
uvjeti:
-
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i
rimske književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.
Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaženje na latinskom
tekstu. Povećanje kapaciteta i kvalitete prevođenja s latinskog na
hrvatski jezik. Stvaranje temelja za složenije analize sintaktičkih i
stilskih struktura na višim godinama studija.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- napraviti morfološku analizu riječi,
- analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,
- prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, načine,
imena),
- samostalno prevoditi lakši tekst na latinskom jeziku,
- definirati verba anomala,
- usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba
glagolskih oblika, upotreba vremena i načina, osobitosti glagolskih
imena) u latinskom jeziku klasičnog perioda, usporedno s radom na
odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje
prijevodnih strategija te gramatička analiza teksta s posebnim
naglaskom na gore spomenute gramatičke segmente).
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Pisati kolokvije.
- - Polagati pismeni ispit.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI
(PROCJENA)
UDIO U ECTS-
u
UDIO U OCJENI
Angažiranost tijekom
nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
tjedne zadaće
45 1.5 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
45 1.5 Max 40%
Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*
Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 13.-21., 121.-152.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 78.-148.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,
(str.70.-153.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- Cezar, De bello Gallico,
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
- Livije, Ab Urbe condita,
>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Ind. imperfekta akt. Glagoli 3. konjugacije na –io.
Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na –io.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
II. Naslov: Futur 1. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
III. Naslov: Ind. perfekta akt.
Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
IV. Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
V. Naslov: Imperativ 1. i 2.
Kratki opis: Tvorba i značenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
VI. Naslov: Glagol esse i njegove složenice
Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i značenje njegovih složenica.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
VII. Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.
Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
VIII. Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.
Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
IX. Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
X. Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva perfekta i
pluskvamperfekta akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XI. Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu
Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i
pluskv.p. pas.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XII. Naslov: Participi i Infinitivi
Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i značenje participa i infinitiva
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XIII. Naslov: Verba deponentia i semideponentia
Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih i semideponentnih
glagola.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XIV. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica
Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XV.
Naslov: Verba anomala
Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naziv kolegija Uvod u studij latinskog jezika 2 Kod
kolegija
FFLAB207
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
2.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+0+15
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Uvod u
studij
latinskog
jezika 1
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje osnovnih činjenica i događaja iz rimske povijesti.
Prepoznavanje uzročno-posljedičnih veza između povijesnih događaja i
razvoja rimske kulture i književnosti.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- utvrditi kronološki tijek rimske povijesti kao dio tijeka opće svjetske
povijesti,
- utvrditi kronološki tijek rimske povijesti kao jedinstvene cjeline,
- definirati i analizirati utjecaj rimske povijesti na povijest našeg
naroda.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
Legenda i znanost o Rimu, ključni događaji rimske povijesti, ključne
osobe rimske povijesti, kronologija rimskih careva, pad Zapadnog
plana (ukratko): Rimskog Carstva.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Napisati seminarski rad i izložiti ga.
- Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
30 1 Max 30%
Završni pismeni ispit 30 1 Max 60%
Dodatna pojašnjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspješno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na završni pismeni ispit.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je pročitan.
6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (str.
241.-515.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
literatura:
- BUBANJ-VALENTIĆ, D., ZOVKO, T., Povijest 1, ŠN, Mostar,
2005.
- HORNBLOWER, S., SPAWFORTH, A., i EIDINOW, E., (ur.), The
Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford University Press,
Oxford, 2012.
- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der
Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,
Berlin, 1954.
- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.
Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (dio o rimskim starinama: str. 105.-
186.)
- ŠREPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska
vlada, Zagreb, 1900.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Apeninski poluotok i njegovi stanovnici
Kratki opis: Zemljopisna obilježja. Plemena. Etrurska vladavina. Lacij i Latini.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
II. Naslov: Početci i uspon Rima
Kratki opis: Legenda i povijest o osnutku grada. Doba kraljeva. Pokorenje
Lacija.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
III. Naslov: Ustrojstvo Rimske Republike
Kratki opis: Staleške borbe za magistrature.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
IV. Naslov: Punski ratovi - 1. Dio
Kratki opis: Prvi punski rat. Rimsko osvajanje Zapada. Hanibalovi pothvati.
Literatura: - LISIČAR, Petar: Grci i Rimljani
V. Naslov: Punski ratovi - 2. Dio
Kratki opis: Drugi punski rat. Rimsko osvajanje Istoka. Treći punski rat.
Literatura: - LISIČAR, Petar: Grci i Rimljani
VI. Naslov: Uspon Rima
Kratki opis: Organizacija države, općina, provincija, vlasti. Helenizacija Rima.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
VII. Naslov: Društvene suprotnosti i sukobi
Kratki opis: Reforme braće Grakho. Reforme Gaja Marija. Saveznički i
građanski rat.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
VIII. Naslov: Doba građanskih ratova
Kratki opis: Spartakov ustanak. Pompej i Kras. Osvajanja u Maloj Aziji.
Katilina.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
IX. Naslov: Prvi trijumvirat
Kratki opis: Cezar u Galiji. Drugi građanski rat. Cezar kao imperator.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
X. Naslov: Drugi trijumvirat
Kratki opis: Okolnosti drugog trijumvirata. Propadanje starih vrijednosti. Kraj
Republike.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
XI. Naslov: Prvi poznati narodi na tlu Hrvatske i BiH potkraj Rimske Republike
Kratki opis: Ilirska i keltska plemena. Utjecaj Grka. Kraljica Teuta. Ratovi s
Rimljanima.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
XII. Naslov: Doba Rimskog Carstva
Kratki opis: Car August. Zlatno doba Carstva. Procvat književnosti i
graditeljstva.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
XIII. Naslov: Doba uspona Carstva – prva dva stoljeća
Kratki opis: Augustovi nasljednici: Tiberije, Kaligula, Neron, Flavijevci,
Trajan, M. Aurelije.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
XIV. Naslov: Kasno doba Carstva
Kratki opis: Širenje kršćanstva u Carstvu i Iliriku. Vojna anarhija. Dioklecijan i
Konstantin.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
XV. Naslov: Nazadovanje i pad Rimskog Carstva
Kratki opis: Barbarizacija. Podjela Carstva. Seoba i provale naroda. Pad
Carstva.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naziv kolegija Osnove grčkog jezika 2 Kod
kolegija
FFLAB208
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
2.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: izborni
(B1)
Preduvjeti: položen
kolegij
Osnove
grčkog
jezika 1
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Poznavanje i praktična primjena osnova starogrčke gramatike,
sposobnost služenja rječnikom i prevođenja jednostavnih grčkih
tekstova.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- definirati osnovnu gramatičku strukturu grčkog jezika,
- služiti se alfabetom,
- analizirati deklinacijski sustav grčkog jezika (imenice i pridjevi –
drugi dio),
- uporediti karakteristike i univerzalije grčkog i latinskog gramatičkog
sustava,
- nastaviti samostalno učenje grčkog jezika.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Starogrčka morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i
glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Kolegij je prilagođen početnicima, bez ikakvog predznanja iz grčkog
jezika, te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne isključivo
na količini prijeđenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje
samostalno učenje grčkog jezika, prema svojim sklonostima,
mogućnostima i potrebama.
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Polagati usmeni ispit.
-
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Samostani zadatci,
tjedne zadaće i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni usmeni ispit 30 1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Završni ispit predviđen je samo kao usmeni, zbog specifičnosti kolegija te potrebe da student
pokaže svoje znanje izgovora i naglaska grčkog jezika, pored znanja iz gramatike predviđene
kolegijem.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Potiče se samostalni rad studenata te prevođenje lakših tekstova.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- MUSIĆ, August, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb,
1961. (str. 25.-49.)
- SABADOŠ, Dionizije; SIRONIĆ, Milivoj; ZMAJLOVIĆ, Zvonimir,
Grčka vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 10.-19., 82.-96.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Stegnuta O-deklinacija
Kratki opis: Nastavci stegnute O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
II. Naslov: Atička deklinacija
Kratki opis: Karakteristike i nastavci atičke deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
III. Naslov: Konsonantska deklinacija - 1. Dio
Kratki opis: Osnove na grlene i usnene suglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
IV. Naslov: Konsonantska deklinacija - 2. Dio
Kratki opis: Osnove na zubne i nosne suglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
V. Naslov: Konsonantska deklinacija - 3. Dio
Kratki opis: Osnove na tekuće suglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
VI. Naslov: Konsonantska deklinacija - 4. Dio
Kratki opis: Osnove na –ες.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
VII. Naslov: Konsonantska deklinacija - 5. Dio
Kratki opis: Osnove na –ας.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
VIII. Naslov: Vokalske osnove – 1. Dio
Kratki opis: Osnove na ι i ε.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
IX. Naslov: Vokalske osnove – 2. Dio
Kratki opis: Osnove na υ i ε.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
X. Naslov: Vokalske osnove – 3. Dio
Kratki opis: Osnove na υ.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XI. Naslov: Vokalske osnove – 4. Dio
Kratki opis: Osnove na dvoglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XII. Naslov: Dodatci deklinaciji imenica
Kratki opis: Dualni oblici. Nastavci nalik na padežne.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XIII. Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 1. dio
Kratki opis: Pridjevi trojakog završetka.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika.
XIV. Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 2. dio
Kratki opis: Pridjevi dvojakog završetka.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
XV. Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 3. dio
Kratki opis: Pridjevi s osobitom deklinacijom.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica; MUSIĆ,
Gramatika grčkoga jezika
Naziv kolegija
Postanak i razvoj kršćanstva
Kod
kolegija
FFAB418D
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost Semestar Broj sati
boda: 3 2./4. po
semestru
(p+v+s)
15+0+15
Status kolegija:
izborni
(B1)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti:
nema ih
Pristup kolegiju: studenti dvopredmetnog Studija
arheologije (4. semestar) i
latinskog jezika i rimske
književnosti (2. semestar)
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ante Uglešić, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-422
Asistent dr. sc. Josipa Baraka-Perica
Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona [email protected] 036/355-422
Ciljevi kolegija:
Razvijanje znanja o povijesnim početcima kršćanstva, njegovu širenju i
uzdizanju na rang državne rimske religije te sukobima unutar
kršćanstva ili prema drugim religijima.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon svih ispunjenih obveza studenti će biti osposobljeni:
- pratiti razvoj kršćanske civilizacije od njezina postanka i razvoja do
pape Grgura Velikog,
- raspravljati o postanku i razvoju kršćanske materijalne kulture unutar
mediteranskog kulturnog kruga,
- raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih građevina te
različitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu,
umjetničkom obrtu i dr.) i obrtništva (lončarstvo, staklarstvo,
kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),
- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o
temama koje ih zanimaju,
- samostalno javno izlagati,
- samostalno pisati stručne radove.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Kolegij obrađuje povijesne početke kršćanstva od najstarijih vremena
(od rođenja Krista, njegova trogodišnjeg javnog djelovanja i smrti),
preko apostolskog vremena, poslijeapostolskog i otačkog razdoblja,
razvoja u Palestini, širenja u i izvan Rimskog Carstva, progona
kršćana, prvih arheoloških potvrda, priznanja iz godina 311. i 313.,
Konstantinova favoriziranja kršćanstva i Teodozijeva uzdizanja na
rang državne religije godine 392., kršćanskog obračuna s poganstvom,
razvitka kršćanske civilizacije do oko 600. godine poslije Krista, tj. do
početaka ranog srednjeg vijeka. U tom razdoblju nastaju i konflikti
između poganstva i kršćanstva, a zatim i obrnuto, te sukobi unutar
kršćanske zajednice. Sukladno tomu zbivaju se i rascjepi najčešće u
svezi s tri Božje te dvije Kristove naravi. Posebna pozornost poklanja
se razvitku kršćanstva na području Ilirika, također od početaka do oko
600. godine. Dolje navedena literatura je početno čitanje za temeljno
poznavanje pitanja navedenih u programu. Literatura je zasnovana na
naslovima objavljenim na hrvatskom jeziku.
Način izvođenja
nastave
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - Pohađanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.
- Polaganje završnog pismenog ispita.
- Polaganje završnog usmenog ispita.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
30 1 Max 20%
Seminarski rad 15 0.5 Max 15%
Završni pismeni ispit 15 0.5 Max 15%
Završni usmeni ispit
ispit
30 1 Max 50%
Dodatna pojašnjenja:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.
12% = Pripremljen/a je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/a.
20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
1.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom
planu.
4.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
7.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskog rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1.5% = Rad je pročitan.
3% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
4.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
6% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
7.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 3% ocjene
od 61% do 70% = do 6% ocjene
od 71% do 80% = do 9% ocjene
od 81% do 90% = do 12% ocjene
od 91% do 100% = do 15% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100%
ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%
ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9%
ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9%
ocjene
Obvezna literatura:
- BADURINA, A., Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike
zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1990.
- Biblija - izvor religija i kultura, ed. Vesna Rapo, Zagreb, 1998.
- Biblijski priručnik, mala enciklopedija, Zagreb, 1989.
- BRATOŽ, R., „Le persecuzioni dei cristiai nella Dalmazia romana
sotto Diocleziano“, Acta symposii scientifici internationalis in
occasione MDCC anniversarii martyriis S. Domnii, Split, 2008, 41.-66.
- BULIĆ, F., „Mučenici Solinski, broj i stališ, godina i dan smrti
mučenika solinskih“, Bogoslovska smotra, god. X (1919), br. 1, 1.-26.
- BULIĆ, F., Po ruševinama stare Salone, Književni krug, Split, 1986.
- CAMBI, N., Antika, Ljevak, Zagreb, 2002., 215.-220.
- CAMBI, N., Sarkofag dobrog pastira, Arheološki muzej u Splitu,
Split, 1994.
- CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., „La ville de Salone dans
l'Antiquité tardive: déprise spatiale, mutations et renouveau de la
parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje,
promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja“, Hortus artium
medievalium, 12 (2006), 55.-68.
- DODDS, E., Pogani i kršćani u epohi tjeskobe. Aspekti religioznog
iskustva od Marka Aurelija do Konstantina, Laus, Split, 1999.
- DYGGVE, E., Izabrani spisi, Književni krug, Split, 1989.
- DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Književni krug,
Split, 1996.
- FILORAMO, G., Storia del cristianesimo, Latenza, Roma-Bari,
2008.
- FIOCCHI NICOLAI, BISCONTI, MAZZOLENI, The Christian
Catacombs of Rome, Regensburg: Schnell & Steiner, Roma, 2002, str.
53.-59., sl. 53.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, KS, Zagreb, 1983., str. 42.-
50.
- GABRIČEVIĆ, B., „Najstariji oratorij u Saloni“, Vjesnik za
arheologiju i historiju dalmatinsku, 77 (1984), str. 161.-174.
- HORN, S, Arheologija tumači Bibliju, Znaci vremena, Zagreb, 1984.
- JANSON, H. W., Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005.
- JARAK, M., „Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne
Hrvatske“, DEMO, Ž. (ur.), Od nepobjedivog sunca do sunca pravde,
Arheološki muzej, Zagreb, 1994., str. 17.-41.
- JEDIN, H., Velika povijest crkve I, KS, Zagreb, 2001.
- KELLER, W., Povijest Židova od biblijskih vremena do stvaranja
Izraela, Naklada Naprijed, Zagreb, 1997.
- KRAUTHAJMER, R., Ranohrišćanska i vizantijska arhitektura,
Građevinska knjiga, Beograd, 2008.
- MIGOTTI, B., Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u
kontinentalnoj Hrvatskoj, DEMO, Ž. (ur.), Od nepobjedivog sunca do
sunca pravde, Arheološki muzej, Zagreb, 1994., str. 41.-70.
- MÜLLER, W.,VOGEL, G., Atlas arhitekture I-II, Golden marketing:
Institut građevinarstva, Zagreb, 1999.
- Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“,
Zagreb, 2002.
- PAVIĆ, J. – TENŠEK, T.Z., Patrologija, KS, Zagreb, 1993., str. 13.-
34.
- REBIĆ, A., Biblijske starine, KS, Zagreb, 1983.
- Suvremena katolička enciklopedija, Laus, Split, 1998.
- ŠONJE, A., „Arheološka istraživanja na području Eufrazijeve
bazilike“, Jadranski zbornik, sv. VII, 1966-69, str. 249. i dalje.
- ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Ogranak Matice
hrvatske: Zavičajni muzej Poreštine, Poreč, 1971.
- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje
zadarske nadbiskupije, Filozofski fakultet u Zadru, Zadarska
nadbiskupija, Zadar, 2002., str. 12.
- VEŽIĆ, P., Rezultati istraživanja u prostoriji sakristije do katedrale u
Zadru, Diadora 12, Zadar, 1990., str. 301.-326.
- VEŽIĆ, P., „Starokršćanski sloj katedrale u Zadru“, Diadora, sv. 10,
Zadar, 1988., str. 165.-181.
- VEŽIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva – arhitektura ranoga
kršćanstva na zadarskom području, Arheološki muzej, Zadar, 2005.,
str. 30.-33.
- VEŽIĆ, P., „Zadar na pragu kršćanstva“, Diadora 15, Zadar, 1993.,
str. 29.-54.
- WEITZMANN, K., (ed.), Age of spirituality, Late antique and Early
Christian Art, Third to Seventh Century, Metropolitan Museum of Art,
New York, 1971.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati.
Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog
segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave
u konačnici važno u zbroju bodova.
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do
kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
Kalendar nastave:
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Uvod u kolegij
Kratki opis: Uvod.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
II. Naslov: Postanak i razvoj kršćanstva
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
III. Naslov: Kršćani i rimsko duštvo
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
IV. Naslov: DOMUS ECCLESIAE – oratoriji
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
V. Naslov: Patrologija
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
VI. Naslov: Hagiografija
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
VII. Naslov: Kult mučenika
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
VIII. Naslov: Pogrebni običaji u antici
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
IX. Naslov: Memoria Apostolorum
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
X. Naslov: Grob sv. Petra
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
XI. Naslov: Kršćanska groblja
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
XII. Naslov: Katakombe I
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
XIII. Naslov: Katakombe II
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
XIV. Naslov: Salonitanska kršćanska groblja
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
XV. Naslov: Zaključna razmatranja
Kratki opis: Zaključak.
Literatura: Nema
Naziv kolegija
Hrvatski krajevi u doba antike
Kod
kolegija
FFLAB209
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2 Semestar 2. Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+0+15
Status kolegija: izborni
(B2)
Preduvjeti: Usporedni uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent -
Kontakt sati/konzultacije: -
E-mail adresa i broj telefona -
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s najstarijom prošlošću prostora
u kojemu se odvijala hrvatska povijest (od Drave do Jadrana i od Alpa
do Dunava, Drine i Drima). Studente se osobito upozorava na važnu
ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i svjetskoj)
starovjekovnoj povijesti te na kontinuitet naseljavanja hrvatskog
prostora od najstarijih vremena do suvremenog doba. Osobiti naglasak
pridaje se odnosu i prožimanju autohtonih i vanjskih kulturnih tvorbi te
važnosti antičke kulturne baštine za nastanak hrvatskog etnosa.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon uspješno završenog studija student će moći:
- - definirati povijesne procese svojstvene antičkom razdoblju, i to prije
svega one koji su se odigravali na hrvatskom prostoru,
- - razlikovati temeljne podatke iz starovjekovne (grčke i rimske)
povijesti s hrvatskog prostora,
- - interpretirati antičke literarne izvore važne za antičku povijest na
hrvatskom prostoru,
- - imenovati osobe i institucije koje su obilježile starovjekovnu povijest
hrvatskog prostora te pružiti osnovne podatke o njima,
- - analizirati relevantne literature po pojedinim temama i razdobljima,
- - prepoznavati ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i
svjetskoj) starovjekovnoj povijesti.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Povijest hrvatskog prostora u antičko doba, izrađeno prema regijama i
gradovima.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja Vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Napisati seminarski rad i izložiti ga.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi seminarski
rad
praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranost u
nastavi
30 1 Max 20%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
30 1 Max 80%
Dodatna pojašnjenja:
Studenti polažu ispit pisanjem seminarskog rada.
Student ne može biti ocijenjen ako nije izložio usmeno i predao pisani primjerak svoga
seminarskog rada.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 4% ocjene
od 85% do 88% = do 8% ocjene
od 89% do 92% = do 12% ocjene
od 93% do 96% = do 16% ocjene
od 97% do 100% = do 20% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
8% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
24 = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
32% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
40% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
8% = Rad je pročitan.
16% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
24% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
32% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
40% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- ANDRIĆ, S., „Južna Panonija u doba velike seobe naroda“, Scrinia
Slavonica, god. 2 (2002.), br. 1, str. 117.-167.
- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, Centar za
balkanološka ispitivanja, knjiga 6, Sarajevo, 1988. (str. 22.-74., 355.-
359., 367.-372.)
- HOTI, M., „Sisak u antičkim izvorima“, Opuscula archaeologica,
god. 16 (1992), br.1, str. 133.-163.
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara
Dioklecijana, Leykam international, Zagreb, 2009. (str. 51.-84.)
- SUIĆ, M., Zadar u starom vijeku, Filozofski fakultet, Zadar, 1981.
(str. 26.-30., 317.-343.)
Dopunska
literatura:
- CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, 2002.
- ČAČE, S., „Prilozi proučavanju naroda sjeverozapadnog Ilirika“,
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, god. 18 (1979), br. 8, str. 43.-
120.
- KRIŽMAN, M., Antička svjedočanstva o Istri, Istra kroz stoljeća,
Čakavski sabor i dr., Pula - Rijeka, 1979. (2. izd: Pula, 1997.) -
odabrani dijelovi
- KURILIĆ, A., Ususret Liburnima, Sveučilište u Zadru, Odjel za
povijest, Zadar, 2008. (str. 9.-29.)
- MATIJAŠIĆ, R., Gospodarstvo antičke Istre, ZN Žakan Juri, Pula,
1998.
- PINTEROVIĆ, D., Mursa i njeno područje u antičko doba, Centar za
znanstveni rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Osijek,
1978.
- RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., Iliri i antički svijet, Književni krug, Split,
1989.
- STARAC, A., Rimska Pula. Društveni život. Izložba. Arheološki
muzej Istre, Pula, 1996.
- SUIĆ, M., Antički grad na istočnom Jadranu, 2. izmijenjeno i
dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
- ŠAŠEL KOS, M., Appian and Illyricum, Narodni muzej Slovenije,
Ljubljana, 2005.
- ZANINOVIĆ, M., Od Helena do Hrvata, ŠK, Zagreb, 1996.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju
bodova.
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Uvod
Kratki opis: Upoznavanje s predmetom i literaturom.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora
II. Naslov: Povijesni izvori
Kratki opis: Materijalni i književni povijesni izvori.
Literatura:
- KRIŽMAN, Antička svjedočanstva o Istri
III. Naslov: Južna Panonija
Kratki opis: Opis ostataka antičke kulture u gradovima Južne Panonije.
Literatura:
- ANDRIĆ, „Južna Panonija u doba velike seobe naroda“
IV. Naslov: Sisak
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Sisku.
Literatura:
- HOTI, „Sisak u antičkim izvorima“
V. Naslov: Istra
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Istri.
Literatura:
- KRIŽMAN, Antička svjedočanstva o Istri
VI. Naslov: Gospodarstvo antičke Istre
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Istri.
Literatura:
- MATIJAŠEVIĆ, Gospodarstvo antičke Istre
VII. Naslov: Zadar
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Zadru.
Literatura:
- SUIĆ, Zadar u starom vijeku
VIII. Naslov: Osijek
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Osijeku.
Literatura:
- PINTEROVIĆ, Mursa i njeno područje u antičko doba
IX. Naslov: Split
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Splitu.
Literatura:
- MATIJAŠEVIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana
X. Naslov: Pula
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Puli.
Literatura:
- STARAC, Rimska Pula
XI. Naslov: Salona
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Solinu.
Literatura:
- SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu
XII. Naslov: Civitates u Hercegovini (I)
Kratki opis: Prostori Hercegovine (Trebinje, Stolac i jugoistočna Hercegovina)
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
XIII. Naslov: Civitates u Hercegovini (II)
Kratki opis: Prostori Hercegovine (Ljubuški, Rama i dolina gornje Neretve u
antičko doba).
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
XIV. Naslov: Civitates u središnjoj i istočnoj Bosni
Kratki opis: Prostori središnje Bosne i Hercegovine u antičko doba.
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
XV. Naslov: Civitates u zapadnoj Bosni
Kratki opis: Prostori zapadne Bosne i Hercegovine u antičko doba.
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
Naziv kolegija Antička mitologija Kod
kolegija
FFLAB210
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2
Semestar
2.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
30+0+0
Status kolegija: izborni
(B2)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija
FF-a
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija: Poznavanje osnovnih pojmova antičke mitologije temeljene na
klasičnim epovima i drugim izvorima.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- prepoznati i definirati temeljne pojmove antičke mitologije,
- objasniti simboliku mitoloških pojmova u svjetskoj književnosti i
kulturi,
- pratiti kronologiju mitoloških antičkih epova (Ilijada, Odiseja,
Eneida),
- razvijati svoju opću kulturu.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Priča o Heraklu.
Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antičkih epova: Ilijada, Odiseja,
Eneida.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Kolegij je prilagođen studentima svih smjerova preddiplomskog
studija FF-a te je osmišljen na način da bude pregledan, općenit i
komplementaran studijskim grupama studenata koji upišu kolegij.
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti tijekom
nastave
30 1 Max 10%
Samostalni zadatci i
aktivnost na nastavi
15 0.5 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
15 0.5 Max 70%
Završni pismeni ispit 15* 0.5* Max 70%*
Dodatna pojašnjenja:
* Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potiče se pravovremenim iznošenjem kalendara
nastave, kako bi se studenti mogli unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u
raspravama.
Završni pismeni ispit je osmišljen na način da student kratkim odgovorom definira ime ili
pojam iz mitologije, locirajući ga u određenu mitološku priču, mitološki ciklus ili mitološki
ep, čim se razvija i obogaćuje njegova opća kultura.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- SCHWAB, Gustav, Najljepše priče klasične starine, Sv. I (Manje
priče), biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 24, Jutarnji list,
Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)
- SCHWAB, Gustav, Najljepše priče klasične starine, Sv. II,
biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb,
Globus media, 2005. (str. 283.-399.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- ZAMAROVSKI, Vojtech, Junaci antičkih epova – leksikon grčke i
rimske mitologije, ŠK, Zagreb, 1973.
- GRAVES, Robert, Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obavezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Grčki i rimski bogovi
Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grčkih i rimskih bogova.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
II. Naslov: Priča o Heraklu - 1. Dio
Kratki opis: Heraklovo rođenje i odgoj. Boj s Gigantima, 1.-6. Heraklov
zadatak.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
III. Naslov: Priča o Heraklu - 2. Dio
Kratki opis: 7.-12. Heraklov zadatak. Kraljica Omfala, Dejanira, Nes.
Heraklova smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
IV. Naslov: Priča o Argonautima- 1. Dio
Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i početak pohoda. Doživljaji Argonauta na
putovanju.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
V. Naslov: Priča o Argonautima - 2. dio
Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomoć. Zlatno runo. Potjera za
Jazonom. Smrt Jazona.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
VI. Naslov: Priča o Tezeju - 1. dio
Kratki opis: Tezejevo rođenje i mladost. Potraga za ocem. Doživljaji na
putovanju.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
VII. Naslov: Priča o Tezeju - 2. dio
Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica žena. Tezejeva smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
VIII. Naslov: Priča o Edipu - 1. dio
Kratki opis: Edipova mladost. Proročanstvo. Edip kao kralj Tebe. Progonstvo i
smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
IX. Naslov: Sedmorica protiv Tebe
Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj braće. Kreontova odluka. Antigona.
Epigoni.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
X. Naslov: Ilijada - 1. dio
Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdžba Ahilejeva. Smrt
Patroklova i Hektorova.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
XI. Naslov: Ilijada 2. – dio
Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni konj.
Pad Troje.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
XII. Naslov: Odiseja - 1. dio
Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feačana. Pripovijedanje
doživljaja.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
XIII. Naslov: Odiseja - 2. dio
Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca.
Penelopa.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
XIV. Naslov: Eneida - 1. dio
Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav i
smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
XV. Naslov: Eneida - 2. dio
Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naziv kolegija Engleski jezik 2
Kod
kolegija
FFZA
B203
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost
boda:
2 Semestar 2. Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+0+15
Status kolegija: izborni
(D)
Preduvjeti: Usporedni uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti 1. godine nastavničkih
studija koji ne studiraju Engleski
jezik i književnost
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Čilić, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent -
Kontakt sati/konzultacije: -
E-mail adresa i broj telefona -
Ciljevi kolegija:
Ciljevi navedenog kolegija su:
- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje vlastitog
rječnika čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati:
- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije
engleskog jezika,
- samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,
zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti vlastiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta
tekstova.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja
tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s
komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje
u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Studentske obveze - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati domaće zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranost u
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
30 1 20%
Kolokviji (2) ili
završni pismeni ispit
30 1 80%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 68.-129.)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 62.-115.)
Dopunska
literatura:
-
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave:
Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active
Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv – pasiv, pasiv – pasiv.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
II. Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How
English was brought to the American continent
Kratki opis: Upravni – neupravni govor bez ''slaganja vremena'', prijevod
teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
III. Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and
politics
Kratki opis: Neupravni govor sa ''slaganjem vremena'', prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
IV. Naslov: Indirect questions; text: Political parties
Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
V. Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections
Kratki opis: Konjunktiv: Konjunktiv perfekta – Konjunktiv pluskvamperfekta,
prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VI. Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund
Kratki opis: Particip: Particip prezenta – Gerund.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VII. Naslov: Participles: Past participle; text: Government
Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VIII. Naslov: Making questions with question words (wh-words); text: Parliament
Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-riječima, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
IX. Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis: Provjera znanja.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
X. Naslov: Revision of passive voice and indirect speech
Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XI. Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns,
collective nouns
Kratki opis: Množina imenica, nepravilna množina imenica, singularia tantum,
pluralia tantum, zbirne imenice.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XII. Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents
Kratki opis: Pridjevi – prilozi, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XIII. Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of
nouns ('s, ', of + noun), text: Henry VIII
Kratki opis: Posvojni pridjevi – posvojne zamjenice, posvojnost imenica,
prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XIV. Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia
Kratki opis: ''Uzročni oblik gl. Have/get'', prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
XV. Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''
Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljenje pitanja, uzročni oblik gl.
have/get.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naziv kolegija Njemački jezik 2
Kod
kolegija FFZAB204
Studijski program
Ciklus Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija I.
ECTS vrijednost
boda:
2
Semestar
2.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
0+30+0
Status kolegija: izborni
(D) Preduvjeti:
student
ima
predznanje
njemačkog
jezika na
razini
A1/A2
ZEROJ-a i
položen
Njemački
jezik 1
Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju:
studenti 2. semestra
dvopredmetnih studija koji imaju
predznanje njemačkog jezika, a
koji ne studiraju Njemački jezik i
književnost
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Magdalena Ramljak, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem
obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,
pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i
interpretaciju kraćih autentičnih tekstova. Upoznavanje s osnovnim
kulturološkim značajkama zemalja u kojima se govori njemački jezik.
Osposobljavanje studenata za samostalnu komunikaciju na razini B1
Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama
njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti
informacije o poznatim i uobičajenim stvarima.
Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog
govornog područja.
Studenti će biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te će moći
prezentirati odabranu temu i moći obrazložiti svoje mišljenje, navesti
prednosti i nedostatke nekog problema.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Globalno i detaljno razumijevanje autentičnih tekstova. Razumijevanje
radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na govornoj pošti.
Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga mišljenja.
Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje zadanih tema.
Dogovaranje sastanaka i termina - usmeno i putem maila.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava ostalo
Studentske obveze
Sudjelovanje u nastavi, koje uključuje nazočnost, aktivnost i izradu
domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.
Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.
Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.
Nastavnik zadržava pravo osloboditi određene studente pismenog ili
eventualno usmenog dijela ispita.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Sudjelovanje na
nastavi
30 1 10%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
15 0,5 40%
Završni pismeni ispit 15* 0,5* Max 40%*
Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prethodno (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita i angažiranosti tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u konačan
zbroj ulaze ili kolokviji ili završni pismeni ispit, a ne oboje.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 − 100% 5 (izvrstan)
B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 − 79,9% 3 (dobar)
D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber
Verlag, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben
und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.
- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen. München: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)
- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s
interneta.
Dopunska
literatura:
- DREYER-SCHMITT, Lehr-und Übungsbuch der deutschen
Grammatik. München: Hueber Verlag, 2007.
- JAKIĆ – HURM, Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,
Zagreb, 2004.
- JAKIĆ – HURM, Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija
Kratki opis: Upoznavanje s programom kolegija. Utvrđivanje studentskih
obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje mišljenja i
iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke gramatike.
Literatura:
-GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
II. Naslov: Razumijevanje čitanja - Aktualni autentični tekstovi
Kratki opis:Analiza teksta i razgovor u skupinama.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
III. Naslov: Razumijevanje čitanja - Globalno i detaljno razumijevanje tekstova
Kratki opis:Analiza autentičnih tekstova.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
IV. Naslov: Razumijevanje slušanja
Kratki opis: Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja slušanja.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
V. Naslov: Razumijevanje slušanja
Kratki opis: Slušanje telefonskih razgovora i poruka na govornim poštama.
Slušanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih tekstova.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
VI. Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera razumjevanja čitanja i slušanja.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
VII. Naslov: Pismena komunikacija
Kratki opis: Vrste pismene komunikacije.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
VIII. Naslov: Komunikacija putem E-maila
Kratki opis: Pisanje mailova. Opisivanje događanja iz prošlosti. Dogovaranje
termina putem maila.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
IX. Naslov: Isprika putem maila
Kratki opis: Pravila pisanja isprike putem maila.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
X. Naslov: Pisanje referata na zadanu temu
Kratki opis: Tehnike i pravila opisivanja nekog događaja, referata na zadanu
temu. Obrazlaganje svog mišljenja.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
XI. Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Pisanje maila na zadane teme.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
XII. Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Pravila prezentiranja neke teme.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
XIII. Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
XIV. Naslov: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka
Kratki opis: Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i sastanaka.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja i vještina – predispit.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naziv kolegija Latinski jezik 3 Kod
kolegija
FFL-303
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij Godina
studija
II.
ECTS vrijednost
boda:
6
Semestar
3.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
30+30+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Latinski
jezik 2
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Poznavanje sintaktičkih konstrukcija latinskog jezika te sintakse
padeža. Sposobnost transfera latinskih konstrukcija u hrvatski jezik i
obrnuto. Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaženje na
latinskom tekstu. Povećanje kapaciteta i kvalitete prevođenja s
latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja za složenije analize
sintaktičkih i stilskih struktura na višim godinama studija.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- prepoznavati sintaktičke konstrukcije u latinskom jeziku te ih
transferirati u hrvatski jezik,
- prepoznavati sintakse padeža u latinskom jeziku te napraviti
usporedbu s padežnim sustavom hrvatskog jezika,
- samostalno se snalaziti na latinskom tekstu,
- ovladati većim kapacitetom vokabulara.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Detaljna analiza funkcioniranja osobitih latinskih rečeničnih
konstrukcija (akuzativ i nominativ s infinitivnom, ablativ apsolutni,
perifrastične konjugacije). Razvijanje sposobnosti aktivne upotrebe
spomenutih rečeničnih konstrukcija pri prijevodu s latinskog na
hrvatski jezik. Rad na odabranim, srednje zahtjevnim latinskim
tekstovima (razvijanje prijevodnih strategija i gramatička analiza s
naglaskom na gore spomenute gramatičke elemente).
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Pisati kolokvije.
- - Polagati pismeni ispit.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranost tijekom
nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
tjedne zadaće
45 1.5 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
45 1.5 Max 40%
Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*
Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješeni zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 22.-34., 146.-168.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str.187.-256.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,
(str. 101.-103., 108.-116., 145.-154.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, ŠK, Zagreb,
1998. (str. 1.-38.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- Cezar, De bello Gallico,
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica
Kratki opis: Nepravilnosti i iznimke u rodu imenica i nastavcima deklinacija.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
II. Naslov: Neodređene zamjenice
Kratki opis: Deklinacija, značenje i upotreba neodređenih zamjenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
III. Naslov: Nepravilna, opisna i nepotpuna komparacija
Kratki opis: Karakteristike nepravilne, opisne i nepotpune komparacije
pridjeva.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
IV. Naslov: Prijedlozi i upotreba imena mjesta bez prijedloga
Kratki opis: Podjela, značenje i upotreba prijedloga, upotreba bez prijedloga.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
V. Naslov: Glagoli eo, ire, ii, itum i fero, ferre, tuli, latum
Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola eo, ire, ii, itum i glagola fero,
ferre, tuli, latum.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
VI. Naslov: Glagoli volo, nolo, malo i glagol fio, fieri, factus sum
Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola volo, nolo, malo i fio, fieri,
factus sum.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
VII. Naslov: Bezlični i nepotpuni glagoli
Kratki opis: Tvorba oblika, značenje i upotreba bezličnih glagola. Upotreba
nepotpunih glagola.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
VIII. Naslov: Akuzativ s infinitivom
Kratki opis: Tvorba konstrukcije akuz. s inf., značenje i prijevod na hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
IX. Naslov: Nominativ s infinitivom
Kratki opis: Tvorba konstrukcije nom. s inf., značenje i prijevod na hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
X. Naslov: Ablativ aposlutni
Kratki opis: Tvorba konstrukcije ablativ aposlutni, značenje i prijevod na
hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XI. Naslov: Gerund i gerundiv
Kratki opis: Tvorba, značenje i upotreba gerunda i gerundiva.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XII. Naslov: Perifrastične konjugacije - aktivna i pasivna
Kratki opis: Tvorba perifrasttičnih konjugacija, značenje i prijevod na
hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XIII. Naslov: Supin
Kratki opis: Tvorba, značenje i upotreba supina.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XIV. Naslov: Sintaksa akuzativa i dativa
Kratki opis: Upotreba, značenje i prijevod akuzativa i dativa.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XV. Naslov: Sintaksa genitiva i ablativa
Kratki opis: Upotreba, značenje i prijevod genitiva i ablativa.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naziv kolegija Rimska književnost 1 Kod
kolegija
FFL-309
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost
boda:
4
Semestar
3.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
45+0+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Upoznavanje studenata sa sadašnjim stanjem rimske književnosti,
usmenim stvaralaštvom, književnim vrstama te rimskim piscima i
njihovim djelima od početaka do 80.g. pr. Kr.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog ispita studenti će moći:
- prepoznati književne vrste djela uvodnog i arhajskog razdoblja,
- analizirati djela rimske književnosti uvodnog i arhajskog razdoblja,
- interpretirati pojedina djela rimskih pisaca tih perioda književnosti
- objasniti specifične pojmove (npr. kontaminacija; qui pro quo).
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Uvod u problematiku rimske književnosti. Uvodno i arhajsko razdoblje
rimske književnosti.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti 45 1.5 Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 13.-180.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951. (str. 323.-373.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
189.-232.)
Dopunska
literatura:
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Zagreb, 1884.
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Povijesno značenje rimske književnosti
Kratki opis: Utjecaj etrurske i grčke kulture. Početci pismenosti.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
II. Naslov: Periodizacija rimske književnosti
Kratki opis: Tumačenje tradicionalne podjele na pet razdoblja rimske
književnosti.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
III. Naslov: Izvori rimske književnosti
Kratki opis: Definiranje osnovnih izvora, evidentiranje očuvanosti rimskih
djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
IV. Naslov: Prvo ili uvodno razdoblje: do 240. god. pr. Kr.
Kratki opis: Karakteristike uvodnog razdoblja. Usmeno (narodno) stvaralaštvo.
Literatura: VRATOVIĆ: Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
V. Naslov: Drugo ili arhajsko razdoblje: od 240. do 80. god. pr. Kr.
Kratki opis: Opće karakteristike arhajskog razdoblja. Povijesne okolnosti.
Tematika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
VI. Naslov: Lucije Livije Andronik
Kratki opis: Život i djelo Lucija Livija Andronika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
VII. Naslov: Gnej Nevije
Kratki opis: Život i djelo Gneja Nevija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
VIII. Naslov: Kvint Enija
Kratki opis: Život i djelo Kvinta Enija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
IX. Naslov: Dramsko stvaralaštvo
Kratki opis: Opće karakteristike. Dramske vrste. Manje poznati dramatičari.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
X. Naslov: Tit Makcije Plaut - 1. dio
Kratki opis: Život Tita Makcija Plauta. Komedija Tvrdica i njezin utjecaj na
svjetsku dramu.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
XI. Naslov: Tit Makcije Plaut - 2. dio
Kratki opis: Ostala Plautova djela: Menaechmi, Hvalisavi vojnik, Sužnji, i dr.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
XII. Naslov: Publije Terencije Afer
Kratki opis: Život i djelo Publija Terencija Afera.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
XIII. Naslov: Scipionov književni krug
Kratki opis: Kulturno ozračje, ideje, ciljevi, tematika, pripadnici kruga.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
XIV. Naslov: Prozne vrste
Kratki opis: Historiografska i govornička djela i njihovi autori.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
XV. Naslov: Gaj Lucilije
Kratki opis: Život i djelo rimskog satiričara Gaja Lucilija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naziv kolegija
Metrika
Kod
kolegija
FFL-313
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
3.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Razumijevanje prirode latinskog stiha, razvijanje osjećaja za klasični
ritam kao važnu sastavnicu rimske poezije, umijeće reprodukcije
klasičnih latinskih stihova.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- analizirati prirodu latinskog stiha,
- usporediti i razlikovati prozodiju temeljenu na kvaliteti i prozodiju
temeljenu na kvantiteti,
- definirati funkciju pojedinih stihova i strofa,
- preciznije i kvalitetnije prevoditi latinske stihove,
- skandirati.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Osnove antičke prozodije i verisifikacija. Stope i metri. Detaljna
interpretacija Horacijevih, Katulovih i Vergilijevih stihova.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Samostalni zadatci 30 1 Max 20%
Završni pismeni ispit 30 1 Min 70%
Dodatna pojašnjenja:
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Potiče se samostalni rad studenata te analiziranje stihova s različitih aspekata.
Pismeni dio ispita podrazumijeva praktičnu primjenu znanja iz gramatike i prozodije te
opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- PERINOVIĆ, Vladimir: Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije. dio 2, Poezija, Zagreb, 1934. (str. 368)
- F. Curtius, Romische Metrik, 1929.
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 325.-332.)
Dopunska
literatura: - CRUSIUS, F., Romische Metrik, ein Einführung, 6. izdanje, Max
Hueber, Munich, 1961.
- BEARE, W., Latin Verse and European Song, Methuen, London,
1957.
- DI MARZO, E., Prosodia e metrica latina, G. B. Paravia & Co,
Torino, 1946.
- GLAVIČIĆ, B., Versifikacija hrvatskih latinista, Književni krug,
Split, 2001.
- NORDEN, E., P. Vergilius Maro, Aeneis Buch 6, B.G. Teubner,
Leipzig, 1903.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Prozodija
Kratki opis: Definiranje općih pojmova i terminologije.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
II. Naslov: Kvantiteta slogova
Kratki opis: Opća pravila o duljini i kratkoći slogova.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
III. Naslov: Kvantiteta završnih slogova
Kratki opis: Primjena općih pravila o duljini i kratkoći slogova na završne
slogove.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
IV. Naslov: Metričke stope
Kratki opis: Podjela i karakteristike pojedinih stopa.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
V. Naslov: Metrički pojmovi
Kratki opis: Definiranje temeljnih pojmova: arza, teza, hijat.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
VI. Naslov: Heksametar - 1. Dio
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje daktilskog heksametra.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
VII. Naslov: Heksametar - 2. Dio
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje heksametra versus spondiacus.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
VIII. Naslov: Heksametar - 3. Dio
Kratki opis: Temeljito tumačenje i vježbanje svih vrsta cezure.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
IX. Naslov: Daktilski pentametar
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje daktilskog pentametra.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
X. Naslov: Elegijski distih
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje elegijskog distiha.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
XI. Naslov: Jampski senar
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje jampskog senara.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
XII. Naslov: Safička strofa
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje safičke strofe.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
XIII. Naslov: Alkejska strofa
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje jampskog senara.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
XIV. Naslov: Versus hendecasyllabus
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje stiha versus hendecasyllabus.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
XV. Naslov: Prepoznavanje stihova i strofa
Kratki opis: Definiranje načina prepoznavanja pojedinih stihova i strofa.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naziv kolegija Latinski jezik 4 Kod
kolegija
FFL-304
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost
boda:
6
Semestar
4.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
30+30+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Latinski
jezik 3
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Poznavanje consecutio temporum. Poznavanje svih vrsta zavisnih
rečenica. Poznavanje i upotreba zavisnih veznika. Povećanje kapaciteta
i kvalitete prevođenja s latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja
za složenije analize sintaktičkih i stilskih struktura na višim godinama
studija.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Student će moći:
- definirati i opisati način slaganja vremena u zavisnim rečenicama,
- upotrijebiti ogovarajuće veznike u rečenicama,
- u potpunosti samostalno prevoditi jednostavne latinske tekstove,
- analizirati sve segmente i razine latinske gramatike,
- ovladati vokabularom,
- uočiti osnovne razlike hrvatske i latinske sintakse.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Consecutio temporum. Sve vrste zavisnih rečenica. Upravni i
neupravni govor. Primjena znanja o zavisnim rečenicama na
odabranim, srednje zahtjevnim, latinskim tekstovima Ovidija, Cezara,
Tacita (razvijanje prijevodnih strategija i gramatička analiza s
naglaskom na gore spomenute gramatičke elemente).
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Pisati kolokvije.
- - Polagati pismeni ispit.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranost tijekom
nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
tjedne zadaće
45 1.5 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
45 1.5 Max 40%
Završni pismeni ispit 45* 1.5* Max 40%*
Završni usmeni ispit 30 1 Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 35.-41., 168.-183.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 270.-322.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, ŠK, Zagreb,
1998. (str. 40.-69.)
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- CAESARIS, De bello Gallico
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
- TACITI, Annales
>>http://www.thelatinlibrary.com/tac.html<<
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Nezavisna i zavisna pitanja; consecutio temporum
Kratki opis: Upotreba upitnih nezavisnih rečenica. Pravila slaganja vremena
zavisnih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
II. Naslov: Namjerne rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja namjernih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
III. Naslov: Zahtjevne rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja zahtjevnih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
IV. Naslov: Rečenice uz verba impediendi
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja rečenica uz verba impediendi.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
V. Naslov: Rečenice uz verba timendi
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja rečenica uz verba timendi.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
VI. Naslov: Vremenske rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja vremenskih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
VII. Naslov: Uzročne rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja uzročnih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
VIII. Naslov: Dopusne rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja dopusnih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
IX. Naslov: Poredbene rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja poredbenih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
X. Naslov: Posljedične rečenice sa quin
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedičnih rečenica s veznikom quin.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XI. Naslov: Posljedične rečenice sa ut
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedičnih rečenica s veznikom ut.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XII. Naslov: Pogodbene rečenice (realne i potencijalne)
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja realnih i potencijalnih pogodbenih
rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XIII. Naslov: Pogodbene rečenice (irealne)
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja irealnih pogodbenih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XIV. Naslov: Odnosne rečenice u konjunktivu
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja odnosnih rečenica s konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
XV. Naslov: Oratio obliqua
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja neupravnog govora.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naziv kolegija Rimska književnost 2 Kod FFL-310
kolegija
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost
boda:
4
Semestar
4.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
45+0+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Rimska
književnost
1
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. zlatnog
vijeka. Predstavlja se povijesni pregled s opusom pisaca ovoga perioda,
znanstvene discipline i književni žanrovi. Prvu cjelinu tvore pisci
Ciceronovog, a drugu Augustovog doba.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog ispita studenti će moći:
- identificirati pisce Ciceronova i Augustova doba i njihov značaj u
rimskoj i svjetskoj književnosti,
- ukazati na važnost djela pisaca tzv. zlatnog vijeka u razvoju latinskog
jezika i rimske književnosti,
- analizirati djela rimkih pisaca zlatnog vijeka,
- usporediti utjecaj rimske književnosti zlatnog vijeka na hrvatsku
književnost.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Rimski pisci i njihova djela tzv. zlatnog vijeka rimske književnosti.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja Vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
45 1.5 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 193.-429.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 375.-498.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
233.-265.)
Dopunska
literatura:
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Zagreb, 1884.
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Dodatne Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
informacije o
kolegiju
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Treće razdoblje ili zlatni vijek: od 80. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.
Kratki opis: Opće karakteristike. Podjela na Ciceronovo i Augustovo doba.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
II. Naslov: Ciceronovo doba: od 80. do 30. god. pr. kr.
Kratki opis: Opće karakeristike. Pregled najznačajnijih književnika i djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
III. Naslov: Marko Tulije Ciceron - 1. Dio
Kratki opis: Život i djelo Marka Tulija Cicerona. Ciceronovi politički i sudski
govori.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
IV. Naslov: Marko Tulije Ciceron - 2. Dio
Kratki opis: Ciceronova filozofska i retorička djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
V. Naslov: Marko Terencije Varon
Kratki opis: Život i djelo Marka Terencija Varona.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VI. Naslov: Povjesničari: Gaj Julije Cezar
Kratki opis: Život i djelo Gaja Julija Cezara.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VII. Naslov: Povjesničari: Kornelije Nepot i Gaj Salustije Krisp
Kratki opis: Život i djelo Kornelija Nepota i Gaja Salustija Krispa.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VIII. Naslov: Tit Lukrecije Kar
Kratki opis: Život i djelo Tita Lukrecija Kara.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
IX. Naslov: Gaj Valerije Katul i neoterici
Kratki opis: Život i djelo Gaja Valerija Katula. Opus i tematika neoteričkih
pjesnika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
X. Naslov: Augustovo doba: od 30. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.
Kratki opis: Opće karakteristike. Djelovanje cara Augusta. Mecenatov krug.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XI. Naslov: Publije Vergilije Maron
Kratki opis: Život i djelo Publija Vergilija Marona. Eneida.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XII. Naslov: Kvint Horacije Flak
Kratki opis: Život i djelo Kvinta Horacija Flaka.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XIII. Naslov: Tit Livije
Kratki opis: Život i djelo Tita Livija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XIV. Naslov: Elegičari
Kratki opis: Kornelije Gal, Albije Tibul, Sekst Propercije.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XV. Naslov: Publije Ovidije Nazon
Kratki opis: Život i djelo Publija Ovidija Nazona.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naziv kolegija Historijska gramatika 1 Kod
kolegija
FFL-314
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
4.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje
latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo
svih europskih jezika.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog kolegija student će moći:
- definirati i opisati povijest latinskog jezika,
- analizirati vokale i konsonante i njihov razvoj,
- razlikovati zajedničko podrijetlo svih europskh jezika.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Vokalizam i konsonantizam.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni pismeni ispit 30 1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- MATASOVIĆ, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 1.-115.)
Dopunska
literatura:
- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),
The University of Chicago Press, Chicago, 1948.
- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.
- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.
- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,
München, 1930.
- LAURAND, L.– LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et
latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.
- LEUMAN – HOFMAN – SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.
Laut und Formenlehre, München, 1963.
- MEILLET, A.; VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des
langues classiques, Champion, Paris, 1948.
- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,
Bertrams Print, Paris, 1938.
- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),
Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.
- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,
1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.
- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,
Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Latinska historijska gramatika
Kratki opis: Što je historijska gramatika, što obuhvaća i čime se bavi?
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
II. Naslov: Fiziologija glasova
Kratki opis: Podjela glasova. Artikulirani i neartikulirani glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
III. Naslov: Podjela glasova
Kratki opis: Vokali i konsonanti.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
IV. Naslov: Latinsko pismo i njegov historijat
Kratki opis: Razvoj latinskog pisma.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
V. Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Dugi i kratki vokali. Diftonzi. Prijevoj.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
VI. Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Sonanti, likvide i nazali.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
VII. Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Promjene vokalizma u srednjem i završnom slogu, u otvorenom i
zatvorenom.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
VIII. Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Sinkopa. Asimilacija. Kontrakcija vokala. Produljivanje i
pokraćivanje kratkih vokala.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
IX. Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Haplologija. Anaptiksa.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
X. Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Poluvokali i/u.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XI. Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Konsonantski likvide i nazali.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XII. Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Eksplozivni ili okluzivni glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XIII. Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Guturalni glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XIV. Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Frikativni glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XV. Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Ponavljanje
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naziv kolegija
Hrvatski standardni jezik
Kod
kolegija
FFZ1207
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
II.
ECTS vrijednost
boda:
2 Semestar 4. Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: obvezni
(D)
Preduvjeti: nema ih Usporedni uvjeti: nema ih
Pristup kolegiju: upisan IV. semestar
preddiplomskoga studija,
studijske nastavničke kombinacije
bez Studija hrvatskoga jezika i
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Katica Krešić, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected], [email protected], 387
036/355-413
Asistent Marina Kljajo-Radić, asist.; dr. sc. Helena Dragić, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona -----
Ciljevi kolegija:
Cilj je kolegija usvajanje temeljnih načela hrvatske jezične norme
(pravopisne, gramatičke, leksičke), usvajanje temeljnih značajki
hrvatskojezičnoga povijesnog razvoja i upoznavanje i upotreba
temeljnih priručnika suvremenoga hrvatskog jezika.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon završenoga kolegija studenti će:
- objasniti i definirati najvažnije značajke hrvatskojezičnoga
povijesnog razvoja od početaka pismenosti do danas,
- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,
- primjenjivati pravopisna pravila,
- raščlaniti fonetske i fonološke jedinice,
- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u
pisanoj i govornoj realizaciji,
- prepoznati pojedine vrste riječi i odrediti gramatičke kategorije
promjenjivih riječi,
- odrediti funkcije riječi u rečenici,
- razlikovati vrste rečenica,
- uraditi tvorbenu raščlambu, prepoznati tvorbene sastavnice i
tvorbene načine,
- odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i funkcionalnom
raslojavanju leksika,
- poznavati temeljne priručnike suvremenoga hrvatskog jezičnog
standarda i služiti se njima.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga književnog jezika. Hrvatski
pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika:
glas, fonem, alofon. Fonološki i morfološki uvjetovane alternacije.
Morfologija hrvatskoga standardnog jezika (morf, morfem, alomorf,
riječ). Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Gramatičke kategorije.
Glagolski oblici. Tvorba riječi. Sintaksa. Sintaktičke jedinice. Red
riječi u rečenici. Nezavisna složena i zavisna složena rečenica.
Leksikologija: jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i
višeznačnost leksema. Sinonimija, antonimija, homonimija. Područna
raslojenost leksika. Vremenska raslojenost leksika. Leksikografija.
Način izvođenja
nastave
(označeno masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze Studenti su obvezni:
- pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu,
- pisati domaće zadaće,
- pisati kolokvije,
- pisati test.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označeno masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Pohađanje nastave i
aktivnosti u nastavi
30 1 Max 20%
Kolokviji i priprema
za kontinuiranu
provjeru znanja
30 1* Max 80%*
Završni ispit 30 1* Min 80%*
*Dodatna pojašnjenja:
Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Student/ica može prihvatiti ocjenu izvedenu na
osnovi urednoga pohađanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaća i položenih kolokvija (koji
obuhvaćaju cjelokupni programski sadržaj kolegija). Pri tome je važno da ocjene obaju
kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih
aktivnosti ili ne položi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.
Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (nosi 80 % od ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlodobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
(u trenutku prijave
kolegija)
- BABIĆ, S., FINKA B., MOGUŠ M., Hrvatski pravopis, Školska
knjiga, Zagreb, 1996. (i kasnija izdanja)
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb, 1995. (i kasnija
izdanja)
- TEŽAK S., BABIĆ S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje. ŠK, Zagreb, 1992. (i kasnija izdanja),
poglavlje „Riječi“, str. 75.-114.
Dopunska
literatura:
- HAM, S., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,
Zagreb, 2007.
- MELVINGER, J., Leksikologija, (skripta), Osijek, 1989.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
- SILIĆ J.-PRANJKOVIĆ I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska
knjiga, Zagreb, 2007.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave je obvezno. Dopušta se 20% izostanaka i njih nije
potrebno pravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika
Kratki opis: Početci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma.
Hrvatska narječja. Standardni jezik i norma.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 9.-37.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 12.-28.
II. Naslov: Hrvatski pravopis
Kratki opis: Fonološko-morfonološko pravopisno načelo. Suvremeni
pravopisni priručnici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje riječi iz stranih
jezika.
Literatura:
- BABIĆ, S., FINKA B., MOGUŠ M., Hrvatski pravopis
III. Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika
Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas-fonem-slovo. Razdioba fonema.
Glasovne promjene.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 39.-59.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 41.-49., 54.-68.
-RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997.
IV. Naslov: Morfologija – pojam, jedinice; vrste riječi i gramatičke kategorije
Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem-morf-alomorf. Morfemska
raščlamba. Promjenjive i nepromjenjive riječi.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 96.-100.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 75.-84.
V. Naslov: Imenice
Kratki opis: Leksičko i gramatičko značenje imenica. Sklonidba imenica.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 100.-116., 140.-156., 167.-168.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 84.-97.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.
VI. Naslov: Glagoli
Kratki opis: Značenje glagola. Gramatičke kategorije glagola. Glagolske vrste.
Glagolski oblici.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 222.-235., 236.-258.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 117.-134.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 157.-164.
VII. Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera pravopisa, poznavanje glasovnih promjena, morfemske
raščlambe riječi, određivanje padeža imenica i glagolskih oblika u zadanome
tekstu.
Literatura: Iz navedenoga popisa
VIII. Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi
Kratki opis: Značenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao
razlikovno obilježje vida. Značenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva.
Brojevni prilozi i pridjevi.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 173.-183., 203.-221.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 98.-116.
-RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 67.-73., 88.-96., 104.-109.
IX. Naslov: Nepromjenjive vrste riječi
Kratki opis: Vrste nepromjenjivih riječi, podjela.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 273.-284.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 133.-140.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 266.-267., 277.-220.
X. Naslov: Sintaktička funkcija
Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Priložne oznake.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 421.-444.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 197.-212.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika
XI. Naslov: Nezavisni i zavisni odnos
Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih rečenica.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 455.-472., 480.-515.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 222.-238.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 386.-438.
XII. Naslov: Torba riječi
Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena raščlamba. Tvorbeni načini.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika. Zagreb, 1995. (i kasnija izdanja), str.
285.-304.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 141.-151.
XIII. Naslov: Leksikologija
Kratki opis: Određenje pojma. Jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i
višeznačnost leksema. Sinonimija i antonimija.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 13.-21., 45.-53.
- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 7.-25.
XIV. Naslov: Raslojenost leksika
Kratki opis: Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika.
Literatura:
- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 30.-44.
- SILIĆ-PRANJKOVIĆ, Gramatika hrvatskoga jezika, str. 375.-390.
XV. Naslov: Leksikografija
Kratki opis: Hrvatski rječnici. Vrste rječnika. Najznačajnija hrvatska
leksikografska djela. Natuknica.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 118.-130.
- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 91.-104.
Naziv kolegija Lektira 1 Kod
kolegija
FFL-317
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
5
Semestar
5.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+45+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Latinski
Usporedni uvjeti: -
jezik 4
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jadranka Bagarić
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Što veća količina pročitanog teksta, promicanje timskog rada i
razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala
studenata te osposobljavanje za samostalan filološki rad.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog kolegija student će moći:
- samostalno prevoditi jednostavnije tekstove klasičnog latiniteta,
- definirati osnovne procese prijevoda,
- izvršiti morfološku i sintaktičku analizu tekstova.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Čitanje izbora iz korpusa najvažnijih autora rimske historiografije, od
Cezara do Svetonija. Osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta,
uz temeljnu književnopovijesnu faktografiju.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
45 1.5 Max 40%
Završni pismeni ispit 45 1.5 Max 50%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<
- LIVII, Ab urbe condita, 1 – 12. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<
- TACITI, Annales, 1 – 14. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<
- CAESARIS, De bello civili, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<
- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Uvod; caput 1 – 2
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
II. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 3 – 4
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
III. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 5 – 7
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
IV. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 8 – 10
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
V. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 11 – 12
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
VI. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 13 – 14
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
VII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 15 – 16
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
VIII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 17 – 18
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
IX. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 19 – 20
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
X. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 21 – 22
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
XI. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 23 – 25
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
XII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 26 – 28
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
XIII. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 29 – 31
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
XIV. Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 32 – 33
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
XV. Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Ponavljanje
Naziv kolegija Historijska gramatika 2 Kod
kolegija
FFL-315
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
5.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: položen Usporedni uvjeti: -
(A) kolegij
Historijska
gramatika
1
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje
latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo
svih europskih jezika.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog kolegija student će moći:
- definirati i opisati povijesti latinskog jezika,
- analizirati nomen i verbum i njihov razvoj,
- razlikovati zajedničko podrijetlo svih europskh jezika.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Oblici kategorija nomen i verbum.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni pismeni ispit 30 1 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- MATASOVIĆ, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 119.-235.)
Dopunska
literatura:
- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),
The University of Chicago Press, Chicago, 1948.
- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.
- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.
- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,
München, 1930.
- LAURAND, L.– LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et
latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.
- LEUMAN – HOFMAN – SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.
Laut und Formenlehre, München, 1963.
- MEILLET, A., VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des
langues classiques, Champion, Paris, 1948.
- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,
Bertrams Print, Paris, 1938.
- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),
Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.
- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,
1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.
- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,
Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: NOMINA ET VERBUM
Kratki opis: Rod, broj i padež.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
II. Naslov: Oblici deklinacija
Kratki opis: O – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
III. Naslov: Oblici deklinacija
Kratki opis: A – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
IV. Naslov: Oblici deklinacija
Kratki opis: Tzv. III. deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
V. Naslov: Oblici deklinacija
Kratki opis: U – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
VI. Naslov: Oblici deklinacija
Kratki opis: E – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
VII. Naslov: Oblici deklinacija
Kratki opis: Komparacija pridjeva.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
VIII. Naslov: Oblici deklinacija
Kratki opis: Prilozi.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
IX. Naslov: Oblici konjugacija
Kratki opis: Verbum finitum et infinitum.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
X. Naslov: Oblici konjugacija
Kratki opis: Primarni i sekundarni prajezični osobni nastavci.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XI. Naslov: Oblici konjugacija
Kratki opis: Latinski nastavci na – r.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XII. Naslov: Oblici konjugacija
Kratki opis: Reduplikacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XIII. Naslov: Infectum
Kratki opis: Aktiv i konjunktiv (prezent, imperfekt i futur).
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XIV. Naslov: Oblici perfectuma
Kratki opis: Perfekt i pluskvamperfekt.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
XV. Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Ponavljanje
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naziv kolegija Rimska književnost 3 Kod
kolegija
FFL-311
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
4
Semestar
5.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
45+0+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Rimska
književnost
2
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. srebrnog
vijeka (14.- 117.). Pored povijesnog pregleda s piscima ovog perioda,
studente se upoznaje s njihovim djelima svrstanim prema stilu izraza,
žanru, svjetonazoru i znanstvenoj disciplini. Prvu cjelinu tvore pisci
julijevsko-klaudijevske dinastije, a drugu flavijevske dinastije.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog ispita studenti će moći:
- identificirati pisce srebrnog vijeka i njihov značaj u rimskoj i
svjetskoj književnosti,
- ukazati na važnost djela pisaca tzv. srebrnog vijeka u razvoju
latinskog jezika i rimske književnosti,
- povezivati saznanja o piscima i djelima tzv. srebrnog vijeka s
prethodnim periodom rimske književnosti.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Rimska književnost prvog stoljeća ili tzv. srebrnog vijeka.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
45 1.5 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str.435.-555.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951., (str. 499.-553.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
266.-279.)
Dopunska
literatura:
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Zagreb, 1884.
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Četvrto razdoblje ili srebrni vijek: od 14. do 117. god.
Kratki opis: Opće karakteristike i najznačajniji predstavnici.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
II. Naslov: Lucije Anej Seneka – filozof
Kratki opis: Život i djelo Lucija Aneja Seneke.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
III. Naslov: Gaj Petronije Arbiter
Kratki opis: Život i djelo Gaja Petronija Arbitera.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
IV. Naslov: Basna: Fedro
Kratki opis: Život i djelo Fedra.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
V. Naslov: Marko Anej Lukan
Kratki opis: Život i djelo Marka Aneja Lukana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VI. Naslov: Aul Perzije Flak
Kratki opis: Život i djelo Aula Perzija Flaka.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VII. Naslov: Klasicisti: Gaj Valerije Flak
Kratki opis: Život i djleo Gaja Valerija Flaka.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VIII. Naslov: Klasicisti: Publije Papinije Stacije
Kratki opis: Život i djelo Publija Papinija Stacija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
IX. Naslov: Klasicisti: Tiberije Kacije Silije Italik
Kratki opis: Život i djelo Tiberija Kacija Silija Italika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
X. Naslov: Satiričari: Marko Valerije Marcijal
Kratki opis: Život i djelo Marka Valerija Marcijala.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XI. Naslov: Satiričari: Decim Junije Juvenal
Kratki opis: Život i djelo Decima Junija Juvenala.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XII. Naslov: Marko Fabije Kvintilijan
Kratki opis: Život i djelo Marka Fabija Kvintilijana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XIII. Naslov: Gaj Plinije Cecilije Sekund Mlađi
Kratki opis: Život i djelo Gaja Plinija Cecilija Sekunda Mlađeg.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XIV. Naslov: Kornelije Tacit
Kratki opis: Život i djelo Kornelija Tacita.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XV. Naslov: Jezikoslovlje, historiografija i stručna književnost
Kratki opis: Pregled najznačajnijih djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naziv kolegija Filozofija odgoja i obrazovanja
Kod
kolegija
FFF-412
Studijski program
Ciklus
Zajednički kolegij
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
4
Semestar
5.
Broj sati
po
semestru
30+30+0
(p+s+v)
Status kolegija: obvezni
(D)
Preduvjeti: Usporedni uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti svih nastavnih
usmjerenja
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected], 036 355-415
Asistent Toni Herceg, asist.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036 355-411
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije
odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije
odgoja danas. Ukazati na važnost filozofije odgoja koju ona ima kako
za teorijsku tako i za praktičnu stranu odgoja, te ulogu filozofije u
odnosu na druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij pruža i
uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja, počevši od
antičke Grčke pa do danas. Također, studenti stječu uvid u narav
odnosa filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne
prakse s filozofskog vidika.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Polaganjem ispita student je osposobljen uvidjeti osnovnu
problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit i
važnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom
promišljanju, ali i važnost filozofije prema ostalim znanostima, osobito
onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za stručno
razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u kontekstu
suvremenih kulturnih i demokratskih europskih stečevina na području
odgojnih znanosti.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Uvodne teme
Uvod u filozofiju
Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina
Antičke teorije o odgoju
Novovjekovne teorije o odgoju
Suvremene teoriju o odgoju
Odgoj i vrijednosti
Koedukacija
Cjelovitost odgoja
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Studentske obveze - Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati i izložiti seminar.
- Pisati test.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski
rad
praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
esej
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Prisutnost i
angažiranost na
nastavi
60 2 10%
Seminarski rad
(pismeni i usmeni)
30 1 30%
Završni ispit 30 1 60%
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojašnjenja:
10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem
seminarskog rada kojega pišu svi studenti.
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni ostvariti min. 20% bodova
(sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).
U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena
seminarskog rada.
Angažiranost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2% ocjene
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97-100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
+
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je pročitan.
6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar,
2007., str. 15.-199.
Dopunska
literatura:
- ARISTOTEL, Politika, prev. T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992., str.
255.-271.
- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi,
god. XI (2004.), br. 2, str. 69.–78.
- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Beograd, 1967., str. 6.-184.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
- MORIN, E., Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja nužnih u
odgoju, Zagreb, 2002.
- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za
prosvjetu i kulturu, god. I (2006.), br. 1., Mostar, str. 89.-101.
- PLATON, Država, prev. M. Kuzmić, Naklada Juričić, Zagreb, 2001.,
str. 166.-200.
- POLIĆ, M., Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razložba,
KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.
- POLIĆ, R., "Odgoj i dokolica", Metodički ogledi, god. X (2003.), str.
25.-37.
- ROUSSEAU, J. J., Emil ili O uzgoju , prev. I. Širola, Nakladom Hrv.
ped. književnoga sbora, Zagreb, 1887.-1889., str. 17.-223.
- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996., str.
41.-119.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki
student bira tematsku jedinicu na osnovi koje će mu biti kreirana tema
za seminar, jednu ili dvije od ponuđenih jedinica, ovisno o stupnju
opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti pročitati samo jednu
bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseauovo djelo Emile
ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude članaka ili manjih poglavlja
djela, onda će tih jedinica trebati iščitati više. O tome više u
konzultaciji s nastavnikom!
Pohađanje nastave:
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju
bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i
diplomskoga rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj TEME I LITERATURA
nastavne
cjeline
I. Naslov: Što je filozofija?
Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razložen pojam i
predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
II. Naslov: Znanstvene metode
Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko
predstavljene i obrazložene temeljne metode znanstvenog istraživanja i metode
znanstvenog sistematiziranja.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
III. Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznaje
Kratki opis: Studentima se pruža uvid u narav formalne logike, njezine potrebe
u svakodnevnome životu te uvid u narav i razumijevanje osnovnih oblika
ljudske misli: pojma, suda i zaključka. Unutar filozofije spoznaje, studentima
se pruža uvid u to što je znanje i spoznaja, koji su oblici spoznaje, izvori,
mogućnosti dosezi i sigurnost.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
IV. Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologija
Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nužnost,
kategorije, itd); ontologija i teodiceja, unutar koje se stječu osnovne spoznaje
glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Božjeg postojanja. U
kozmologiji se izlažu osnovna znanja iz filozofije prirode, te suvremenim
fizikalnim teorijama.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
V. Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etika
Kratki opis: Nrav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim
antropološkim disciplinama; razumijevanje čovjeka u povijesti filozofske misli
i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam slobode i
slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
VI. Naslov: Temeljne filozofske discipline – estetika
Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest
filozofije.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
VII. Naslov: Antičke i srednjovjekovne teorije odgoja
Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T.
Akvinskoga.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
VIII. Naslov: Novovjekovne odgojne teorije
Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J.
Rousseaua
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
IX. Naslov: Suvremene teorije o odgoju
Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J.F. Herberta, H. Spencera, E.
Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
X. Naslov: Odnos pedagogije i filozofije
Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih
sudova, etičke vrijednosti, cilj odgoja.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
XI. Naslov: Odgoj i vrijednosti
Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj određenja istinske naravi
odgoja, razlika između odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, u: Suvremena pitanja, časopis za
prosvjetu i kulturu, god. I., br. 1., Mostar, 2006.
XII. Naslov: Problem koedukacije
Kratki opis: Problemi zajedničkoga odgoja muške i ženske djece, prednosti i
nedostatci.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
XIII. Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja
Kratki opis: Ističu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga
individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokušava naći jedan srednji
put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne prakse.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, Zagreb, HSN, 1996.
XIV. Naslov: Ljudska prava i odgoj
Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava i
slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni kontekst
jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti; što odgoj i društvo mogu činiti s
obzirom na ideju čovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića te s obzirom
na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem demokratičnijeg društva.
Literatura:
- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, u: Metodički ogledi,
11(2004.) 2
XV. Naslov: Igra i dokolica
Kratki opis: Radoholičarenje, dokoličarenje i besposlica, kapitalistička
ideologija glede dokoličarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo.
Literatura:
- POLIĆ, R., "Odgoj i dokolica", u: Metodički ogledi, 10/2003.
Naziv kolegija Lektira 2 Kod
kolegija
FFL-318
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
5
Semestar
6.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+45+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Lektira 1
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jadranka Bagaric
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Što veća količina pročitanog teksta, promicanje timskog rada i
razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala
studenata te osposobljavanje za samostalan filološki rad.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog kolegija student će moći:
- analizirati i samostalno prevoditi tekstove klasičnog latiniteta,
- definirati osnovne karakteristike određenog pisca,
- razlikovati osnovne morfološke i sintaktičke strukture.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Čitanje izbora iz korpusa najvažnijih autora rimske historiografije, od
Cezara do Svetonija, osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta,
uz temeljnu književnopovijesnu faktografiju.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije Mentorski rad terenska
nastava
Ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
60 2 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
45 1.5 Max 40%
Završni pismeni ispit 45 1.5 Max 50%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<
- LIVII, Ab urbe condita, 1 – 12. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<
- TACITI, Annales, 1 – 14. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<
- CAESARIS, De bello civili, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<
- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<
Dopunska
literatura:
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Uvod. Rasprava o piscu.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
II. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
III. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
IV. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
V. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
VI. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
VII. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
VIII. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
IX. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
X. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
XI. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
XII. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Hanibalovi postupci s vojskom prije govora.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
XIII. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Hanibalov govor.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
XIV. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: Praefacio.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
XV. Naslov: Ab urbe condita
Kratki opis: ponavaljanje
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naziv kolegija
Latinska sintaksa
Kod
kolegija
FFL-316
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
3
Semestar
6.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
15+15+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent Jadranka Bagarić
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je proširiti znanje o dijelovima rečenice (predikata,
subjekta, atributa, apozicije) te slaganju zamjenica. Objasniti osobitosti
u upotrebi pojedinih vrsta riječi te podrobno objasniti sintaksu padeža.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog ispita student će moći:
- - samostalno analizirati i interpretirati sintaktičke pojave i probleme u
latinskoj rečenici,
- - usporediti sintaktičke pojave s istovrsnim fenomenima u hrvatskom
jeziku,
- razlikovati stilske odrednice pojedinih sintaktičkih struktura.
Sadržaj
silabusa/izvedbeno
g plana (ukratko):
Studenti upoznaju i usvajaju latinsku sintaksu i pravila dijelova
rečenice na razini višoj od elementarne. Studenti produbljuju stečene
jezične vještine, razvijaju jezičnu kompetenciju, šire aktivni i pasivni
latinski vokabular, rade kako na sintagmama i izoliranim rečenicama,
tako i na cjelovitim, neadaptiranim latinskim tekstovima; naglasci su
na razumijevanju i gramatičkoj analizi. Pri radu studenti upoznaju i
koriste osnovna stručna pomagala i referentna djela (gramatike,
rječnici). Studenti se potiču da sintaktičke pojave uspoređuju s
istovrsnim fenomenima u hrvatskom jeziku i opisom tih fenomena u
referentnoj kroatističko-filološkoj literaturi.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
Konzultacije mentorski rad terenska
nastava
Ostalo
Napomene:
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Pisati tjedne zadaće.
- - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
30 1 10%
Samostalni zadatci i
tjedne zadaće
30 1 20%
Završni ispit 30 1 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješeni zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obavezna
literatura:
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 1.-341.)
Dopunska
literatura:
- DE MICHELI, Giusseppe, Cotidie discere, corso di Latino,
eserciziario 2, Ulrico Hoepli, Milano, 2006.
- ELSAESSER, Thoma, Linguam discito lingua – Grammatica Latina
syntaxis accurata in dialogum redacta, Jules de Messtre, Roulers,
1910.
- Leksikon antičkih termina (priredio Dubravko Škiljan), Latina &
Graeca, Zagreb, 2003.
- MENGE, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik.
Völlig neu bearbeitet von Thorsten Burkard und Markus Schauer,
Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2000.
- ŽEPIĆ, Milan, Latinske i hrvatske zadaće o skladnji latinskoga
jezika (II. dio: O načinima), Kr. sveučilišna knjižara Fr. Suppana
(Kugli i Deutsch), Zagreb, 1904.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u
zbroju bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Dijelovi rečenice
Kratki opis: Uvodni sat o osnovnim dijelovima rečenice.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
II. Naslov: Predikat
Kratki opis: Kopulativni glagoli i predikatna upotreba imenica i pridjeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
III. Naslov: Subjekt
Kratki opis: Slaganje predikata s jednim ili više subjekata.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
IV. Naslov: Atribut
Kratki opis: Osnovne pozicije atributa u latinskim rečenicama..
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
V. Naslov: Apozicija
Kratki opis: Osnovne pozicije apozicije u latinskim rečenicama.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
VI. Naslov: Slaganje zamjenica
Kratki opis: Slaganje različitih vrsta zamjenica s imenicom u predikatu.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
VII. Naslov: Osobitosti u upotrebi pojedinih vrsta riječi
Kratki opis: Osobitosti u imenicama, pridjevima, zamjenicama. Glagoli.
Negacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
VIII. Naslov: Akuzativ
Kratki opis: Akuzativ cilja, upravnog objekta, vanjski objekt, dva akuzativa.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
IX. Naslov: Akuzativ objekta s akuzativom predikata
Kratki opis: Unutrašnji objekt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
X. Naslov: Dativ objekta
Kratki opis: Dativ objekta uz glagole, s prilozima, uz pridjeve.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ. Latinska gramatika
XI. Naslov: Dativ učešća i svrhe
Kratki opis: Dativ koristi. Etički dativ. Dativ radnog lica. Posvojni dativ. Dativ
svrhe.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
XII. Naslov: Genitiv uz imenice, pridjeve i glagole
Kratki opis: Posvojni genitiv, subjektni i objektni, genitiv bližeg određivanja,
svojstva i dijelni; genitiv sjećanja, krivnje, vrijednosti.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
XIII. Naslov: Pravi ablativ
Kratki opis: Ablativ odvajanja, podrijetla, uspoređivanja.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
XIV. Naslov: Lokativni ablativ
Kratki opis: Ablativ mjesta i vremena.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
XV. Naslov: Instrumentalni ablativ
Kratki opis: Ablativ sredstva, društva, uzroka, načina, svojstva, obzira, mjere i
cijene.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naziv kolegija Rimska književnost 4 Kod
kolegija
FFL-312
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
studija
III.
ECTS vrijednost
boda:
4
Semestar
6.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
45+0+0
Status kolegija: obvezni
(A)
Preduvjeti: položen
kolegij
Rimska
književnost
3
Usporedni uvjeti: -
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
održavanja
nastave:
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: Dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi kolegija:
Upoznati se s rimskim piscima i njihovim djelima carskog perioda od
117. do 524. godine.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Nakon položenog ispita student će moći:
- prikupiti podatke o piscima i djelima iz tzv. stoljeća propadanja da ih
mogu pouzdano izdvojiti iz skupine pisaca ostalih epoha rimske
književnosti,
- identificirati pisce od drugog do šestog stoljeća i njihov značaj u
rimskoj i svjetskoj književnosti,
- ukazati na važnost djela pisaca iz tzv. stoljeća propadanja u razvoju
latinskog jezika i rimske književnosti.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Doba propadanja rimske književnosti, tj. od 117. do 524. godine te
odjeci rimske književnosti u svjetskoj književnosti.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Predavanja vježbe seminari samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad terenska
nastava
ostalo
Napomene: -
Studentske obveze - - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
aktivnosti u
nastavi
seminarski rad praktični rad
usmeni ispit pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Angažiranosti
tijekom nastave
45 1.5 Max 10%
Samostalni zadatci i
priprema za
predavanja
30 1 Max 20%
Završni usmeni ispit 45 1.5 Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
- BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 557.-616.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 554.-566.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
280.-311.)
Dopunska
literatura:
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Zagreb, 1884.
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
I. Naslov: Peto razdoblje ili stoljeća propadanja: od 117. do 524. god.
Kratki opis: Opće karakteristike i najznačajniji predstavnici.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
II. Naslov: Drugo stoljeće - 1. dio
Kratki opis: Marko Kornelije Fronton i Aul Gelije.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
III. Naslov: Drugo stoljeće - 2. dio
Kratki opis: Apulej i Zlatni magarac.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
IV. Naslov: Apologeti kršćanstva: Kvint Septimije Florens Tertulijan
Kratki opis: Život i djelo Kvinta Septimija Florensa Tertulijana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
V. Naslov: Apologeti kršćanstva: Minucije Feliks
Kratki opis: Život i djelo Minucija Feliksa.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VI. Naslov: Apologeti kršćanstva: Cecilije Ciprijan
Kratki opis: Život i djelo Cecilija Ciprijana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VII. Naslov: Apologeti kršćanstva: Lucije Cecilije Firmijan Laktancije
Kratki opis: Život i djelo Lucija Cecilija Firmijana Laktancija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
VIII. Naslov: Četvrto stoljeće: karakteristike i predstavnici
Kratki opis: Simah, Makrobije Teodozije, Servije, Klaudije Klaudijan,
Marcelin, Elije Donat.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
IX. Naslov: Veliki crkveni oci: Ambrozije
Kratki opis: Život i djelo Ambrozija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
X. Naslov: Veliki crkveni oci: Sofronije Euzebije Jeronim
Kratki opis: Život i djelo Sofronija Euzebija Jeronima.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XI. Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Augustin
Kratki opis: Život i djelo Aurelija Augustina.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XII. Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Prudencije Klement
Kratki opis: Život i djelo Aurelija Prudencija Klementa.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XIII. Naslov: Peto i šesto stoljeće: opće karakteristike
Kratki opis: Kulturno ozračje. Povijesne prilike. Tematika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XIV. Naslov: Peto i šesto stoljeće: predstavnici
Kratki opis: Drakoncije, Leon Veliki, Fulgencije, car Justinijan, Priscijan,
Kasiodor.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
XV. Naslov: Anicije Manlije Severin Boetije
Kratki opis: Život i djelo Anicija Manlija Severina Boetija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Top Related