3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod
09. 10. 02
Inačica 1.1 09.10.2002 1
Opća i anorganska kemija(3302 i 3306)
Smjerovi:Diplomirani inženjer biologije
Profesor biologije
http://chem.pmf.hr/3302
Nastavnici i suradnici• doc. dr. sc. Ernest Meštrović
Zvonimirova 8 III kate-mail:[email protected]
• mr. sc. Nenad JudašZvonimirova 8 III kat e-mail: [email protected]
• dipl. inž. Dominik CinčićZvonimirova 8 III kat [email protected]
• Krunoslav UžarevićZvonimirova 8 I [email protected]
Nastavne obveze
• Predavanja (30 termina x 2 sata)• Vježbe (kemijski račun, 30 termina x 1
sat)• Praktikum (samostalan rad u
laboratoriju, 15 termina x 4 sata)
Predavanja
• Termin predavanja: srijedom od 11 do 13 sati
• Mjesto održavanja predavanja:Zvonimirova 8, (predavaonica 12.)
Vježbe• Dopuna gradiva s predavanja• Primjena znanja u rješavanju zadataka
(kemijski račun)• Očekuje se aktivno sudjelovanje
studenata• Vodi se točna evidencija o pohađanju• Za uredno pohađanje vježbi – manje od
20% izostanaka
Održavanje vježbi
• U dogovoru s voditeljem vježbi!• mr. sc. Nenad Judaš
– molekularna biologija, srijeda (13-14 pre.)• Krunoslav Užarević, prof.
- molekularna biologija/ekologijasrijeda (13-14 seminar)- ekologija (srijeda 10-11 seminar)
• dipl. ing. Dominik Cinčić- prof. biologije petak (10.00 predavaonica)
3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod
09. 10. 02
Inačica 1.1 09.10.2002 2
Praktikum iz opće i anorganske kemije 3321
smjer molekularna biologija)
• Početak rada u praktikumu:-ponedjeljak 14. listopada 2002 godine u 16 sati-utorak 15. listopada 2002godine u 16 sati
• Raspored na oglasnoj ploči• Mjesto održavanja: Zvonimirova 8 III kat
Praktikum iz opće ianorganske kemije
(3323, 3325 smjer ekologija iprof. biologije)
počinje u ljetnom semestru.
Potpis za ovjeru predavanja
• • Prvi semestar:prvi potpis tijekom listopada 2002.drugi potpis od 29. siječnja do 5.veljače 2000.
• Drugi semestarprvi potpis tijekom ožujka 2002drugi potpis od 11. lipnja do 18. lipnja2002
Obavijesti
• Sve eventualne obavijesti o kolegiju, vježbama i praktikumu:- raspored i termini praktikuma- obavijesti o ispitima- rezultati pismenih ispita i kolokvija
• Oglasna ploča Zavoda za opću i anorgansku kemiju Zvonimirova 8 (polukat)
• Web stranice kolegija na adresi:chem.pmf.hr/3302
Provjera znanja
• pismeni dio ispita, uvjet za pristup usmenom dijelu ispita, minimalna uspješnost 60% (60 bodova)-tijekom godine radom na vježbama (kolokviji) moguće steći uvjete za oslobađanje od pismenog ispita
• usmeni dio ispita, provjera znanja iz građe predavane tijekom godine, rada upraktikumu i na vježbama
Shema polaganja ispitaPredavanja PraktikumVježbe
Položen ispit
Kolokvij
Usmeni ispit
Komisijski ispit
Pismeni ispit
3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod
09. 10. 02
Inačica 1.1 09.10.2002 3
Ispitni rokovi
• Ljetni ispitni rok: I rok 30.06 2003 ili 01.07.2003II rok 15.07.2003 ili 16.07.2003
• Jesenski ispitni rok:III rok 05.09.2003 ili 08.09.2003IV rok 19.09.2003 ili 22.09.2003
UvodDiskontinum materijeDiskontinum energijeValovi materijeKemijski elementiMolekuleKemijska vezaStruktura molekulaInterakcije između molekulaKruto agregatno stanjeTekuće i plinovito agregatno stanjeEnergija kemijskih procesa
Program kolegija
Free zone notes
Nepotrebno prepisivanje (precrtavanje) materijala
Entropija - kriterij spontanosti kemijskih procesaKemijska kinetikaRavnoteža kemijskih promjenaRavnoteža u otopinama elektrolitaOtopineFizička svojstva otopinaElektrokemija Alkalijski i zemnoalkalijski metaliSistematika ISistematika IIKompleksni spojeviBioanorganska kemijaPreciznost u pokusu i računu
Literatura - udžbenici
• I. Filipović i S. Lipanović, Opća ianorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
• D. Grdenić, Molekule i kristali, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
• R. Jones and P. Atkins Chemistry Molecules Matter and Change,
• Molly M. Bloomfield Chemistry and the Living Organism, John Wiley 1992
Dodatna literatura
• Silberberg, Chemistry, The Molecular Nature of Matter and Change, Second Edition, Mc Graw Hill, 2000.
• R. J. P. Williams The Natural Selection of Chemical Elementsm, Clarendon Press – Oxford, 1996.
3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod
09. 10. 02
Inačica 1.1 09.10.2002 4
Literatura – priručnici i zbirke zadataka
• Hrvatska nomenklatura anorganske kemije,Međunarodna unija za čistu i primjenjenu kemiju,Školska knjiga Zagreb, 1995
• M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
• M. Sikirica B. Korpar-Čolig,, Praktikum iz opće kemije, I izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Skripta i dodatni materijali
• E. Meštrović i N. Judaš, Predavanja iz opće ianorganske kemije, PMF, Zagreb 2000
• Trenutno sadrži priređene slajdove koji su korišteni na predavanjima (Power Point handout u obliku PDF datoteka)
• U pripremi pisani materijal (prva verzija do kraja godine)
• Na temelju tog materijala nije moguće pripremiti ispit! To je vodič (study guide) za pripremu ispita!
Školska knjiga 368,00Popust 20 %
Algoritam 410,00 kn
59 kn 139,00 kn popust 20 % 140,00 kn
3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod
09. 10. 02
Inačica 1.1 09.10.2002 5
Cilj kolegija
• Usvajanje i razumijevanje osnovnih kemijskih principa.
• Aktivno korištenje znanja u rješavanju određenih problema u kemiji, ekologiji i biologiji.
• Savladavanje znanja i vještina kemijskog računa.
Kemijski kolegiji tijekom studija biologije
• Opća kemija• Organska kemija• Biokemija• Analitička kemija• Osnove fizikalne kemije• Kemija prirodnih organskih spojeva
Kemija i studij biologije
• Program kemije (kao i ostali kemijski kolegiji tijekom studija biologije) urazini većine fakulteta (Sveučilišta) u Europi
• Postoji evidentna razlika u uspoređivanju s programa koji studenti slušaju na američkim Sveučilištima
Na koji način uspješno studirati prirodoslovlje (kemiju)?
• Pri studiju prirodnih znanosti potrebno je što više približiti se znanstvenoj metodologiji.
• Ne postoji “recept” za uspjeh, no postoje određena pravila koja mogu pomoći.
• Najopasnije je učiti kemiju memorirajući činjenice, zakone, hipoteze i pravila.
Zapazi – Izmjeri – Objasni -Provjeri
• Pokus, opažanje i mjerenje temelji na kojima nastaju spoznaje u kemiji
• • Znanstvena aktivnost počinje sopažanjem
• • Opažanja mogu biti kvalitativna ili kvantitativna
• Rezultat kvantitativnog opažanja(mjerenja) skup je podataka
Ponovljivost
• Najvažnija značajka eksperimentalnih istraživanje je ponovljivost.
• Ponovljivost implicira da pokus (mjerenje) može ponoviti bilo koji istraživač u bilo kojoj zajednici ako posjeduje za to potrebno znanje i opremu.
• Upravi niz vještina koje omogućuju tu vještinu razvijamo kroz rad u praktikumu i na vježbama
3302/3306 E. Meštrović Predavanja iz Opće i anorganske kemije Uvod
09. 10. 02
Inačica 1.1 09.10.2002 6
Predviđanje i valorizacija rezultata
• Temelji se na poznavanu teorijskih osnovica i operativnom baratanju znanjem.
• Tijekom rješavanja nekog problema (to posebice vrijedi za rješavanje zadataka) treba koristiti znanje pri valorizaciji dobivenog rezultata
Prirodni zakoni, teorije ihipoteze
• Zakon opisuje na temelju mnoštva mjerenja ipokusa ponašanje sustava bez iznimaka.
• Hipoteza - znanstvena pretpostavka koja objašnjava određenu pojavu. Provjerom(pokusom ili mjerenjem) postaje znanstveni zakon ili teorija.
• Teorija na temelju niza mjerenja i uvažavajući zakone opisuje ponašanje sustava.
Modeli u kemiji
U kemiji često koristimo modele koji s obzirom na način kreiranja mogu biti:materijalni,grafički,matematički,računalni (virtualni).
• Ovisno o konceptu modeli mogu biti manje ili više složeni (za isti sustav ili pojavu)
• Modele koristimo jednako za učenje kao i za znanstveni rad
Ikonički modeli
• Slični po obliku objektu koji prikazuju (modeliraju) ili oponašaju njegovo funkcioniranje. Po veličini mogu biti veći manji ili jednaki.
• Ovu vrstu modela koristimo pri objašnjavanju rada određenih uređaja (instumenata)
Analogni modeli
• Modeli su slični sustavu koji modeliraju po funkciji ali ne po izgledu.
• Primjerice djelovanje ljekovitih tvari na biološki sustav štakora ili miševa koriti se za modeliranje djelovanje ispitivane tvari na čovjeka
• Analogni modeli koriste se u ekološkim i biokemijskim istraživanjima
Apstraktni modeli
• Apstraktni modeli modelitaju pojave i objekte pomoću određenih simbola
• Različite sheme, nacrti projekcije apstraktni su modeli.
• Za korištenje apstraktnih modela potrebno je određeno znanje i vještine