N A U K A
“Onoga dana kada nauka po~ne prou~avati nefizikalne (duhovne) pojave, u deset godina napredova}e vi{e nego ikada.
Ako ne znate kako, promatrajte pojave prirode, ona }e vam dati jasne odgovore i inspiraciju.”
Nikola Tesla
Krajem XIX
veka, niko od
njujor{ke elite
nije bio toliko
proslavljen kao Nikola
Tesla, Srbin koji je
emigrirao u Sjedinjene
Ameri~ke Dr`ave kako
bi se posvetio svom
istra`ivanju i nau~nom
radu. Privla~io je ljude
oko sebe. Trezven i
distanciran, visok, vitak, uvek
savr{eno obu~en, aristokratskog
stava, samotnjak, harizmati~an,
izgledao je kao da je u sebi saku-
pio svu najsna`niju kosmi~ku
energiju.
Bez Teslinih pronalazaka
ne bi bio mogu} rad nijednog ure-
djaja koji koristi elektri~nu energi-
ju. Njegovi radovi su osnova
mnogih savremenih nau~nih
istra`ivanja u oblastima novih izvo-
ra energije, zatim istra`ivanja kos-
mosa, ili primene elektro – magnet-
nih talasa. Rezultati Teslinih
eksperimenata daju i danas veoma
raznovrsne i sna`ne
podsticaje nau~nicima
{irom sveta, naro~ito od
kako je Muzej – Nikole
Tesle objavio njegov
“Dnevnik istra`ivanja u
Kolorado Springsu“, u
kome je zapisano sve
sto je Tesla svojim
e k s p e r i m e n t i m a
svakodnevno postizao.
San Nikole
Tesle je bio jednostavan – besplat-
na struja dostupna celom
~ove~anstvu. Njegovi pronalasci,
bazirani na toj ideji i bliski ost-
varenju, bili su potisnuti od vlade
Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava,
skoro ceo vek. Sada su dostupni
javnosti, ali se jo{ uvek o njegovoj
zaostav{tini veoma malo zna i
pitanje je koliko }e jo{ vremena biti
prekrivena velom tajne. Ipak, Teslin
generator je sada dostupan. Svako
mo`e da ga izgradi i tako u{tedi
najmanje 60% energije koju sada
skupo pla}a. Takav generator mo`e
skoro besplatno da zadovolji
potrebe svakog doma}instva. Re~ je
o kreiranju ekolo{ke energije iz
neiscrpnog izvora. Danas postoji
oko tri stotine patenata {irom sveta
baziranih na njegovim izumima.
Besplatna energija je sada postala
realnost za one koji `ele da dopune
svoje potrebe elektri~ne energije ili
da u potpunosti budu nezavisni i
van mre`e.
Godine 1934. Nikola
Tesla, srpski genije, objavio je
svetu novo otkri}e da je prona{ao
uredjaj koji hvata energiju i pret-
vara je u struju. Medjutim,
ameri~ka vlada umesto da podr`i
ovo senzacionalno otkri}e, ona je
ukinula finansije i ~ak potpuno
zata{kala ovo otkri}e. Posle Tesline
smrti i njegovi radovi su misteri-
ozno nestali. Sada kada postoji jaka
gradjanska inicijativa o slobodi
pristupa informacijama, neki od tih
va`nih nacrta postal su dostupni i
Teslin izum za ekolo{ku struju je
kona~no postao stvarnost.
Jedan od glavnih izvora
sredstava svake dr`ave je naplata
elektri~ne energije, bez koje se
`ivot danas ne mo`e zamisliti.
Dakle, interes vladaju}ih nije
besplatna elektri~na energija, zbog
~ega nije tako lako do}i do Teslinih
izuma, koji se jo{ uvek dobro kon-
troli{u.
Iako, izgleda neverovatno,
oslobadjanje od kontrole energet-
skih kompanija je zaista mogu}e.
Solarna energija je u
medjuvremenu predstavljena kao
odli~na alternativa i spas od visok-
ih ra~una, ali kupovina i instaliran-
je ove opreme je skupa igra~ka, a
neophodan je i dovoljan broj
sun~anih dana u godini. Teslin gen-
erator ne zahteva sunce, a njegovi
ekolo{ki planovi su jednostavni i
laki za razumevanje.
Kada je Tesla preminuo
7. januara 1943. godine, njegova
istra`ivanja su bila sklonjena od
o~iju javnosti i strogo ~uvana. Da
bi se njegov rad zaboravio, kreirana
je propaganda nepoverenja prema
njegovim izumima, koja je kona~no
postala pros{lost. Njegov plan da se
~itav svet snabdeva besplatnom
elektri~nom energijom ostao je
neostvaren do danas.
Aleksandra Miti}
TESLIN NEOSTVAREN SAN
11www.serbianmirror.comJul 2015.
Jul 2015.12
Sava Rako~evi} je duboko
ukorenjen u kulturno
nasledje Srbije. Njegova
darovitost zapa`ena je jo{ dok
je studirao i on postaje dobitnik
prvih nagrada za slikarstvo na
festivalima mladih umetnika
1959. i 1960. godine.
Takodje je bio dobitnik
prve nagrade za slikarstvo
Beogradskog univerziteta 1958.
godine.
Kao istori~ar umetnosti idirektor Narodnog muzeja, bio sampozvan 1983. godine da otvorimizlo`bu Rako~evi}evih slika uGaleriji Kulturnog centra Beograda.Drugi susret sa Rako~evi}em usle-dio je 1990. godine, u te{kim iolovnim vremenima pred definiti-van raspad biv{e jugoslovenskedr`ave. Tada je u Narodnom muze-ju odr`ana velika kolektivnaizlo`ba pod nazivom Likovnostvarala{tvo Srba u svetu.
Imaju}i u vidu osobitkarakter Rako~evi}eve likovnepoetike, Narodni muzej, kaougledna nacionalna ustanova,odlu~io je da ga ponovo pozove ida mu priredi samostalnu izlo`bu.Uprkos svim nesre}nimpoliti~kim okolnostima,Rako~evi} je prihvatio ponudjenipoziv i izlo`ba je, sa zapa`enimuspehom, sve~ano otvorena uNarodnom muzeju aprila 1992.godine. Izlo`ena su 32 dela kojaje Rako~evi} doneo iz ^ikaga, saobala Mi~igenskog jezera; ona sunastajala u Americi od sedamde-setih godina pro{log veka. Zboguvedenih sankcija slike su veomadugo ostale zarobljene u depoimaNarodnog muzeja. Muzej je, med-jutim iskoristio to vreme da biSavinu izlo`bu prikazao publici uNi{u, Vrbasu i ^a~ku.
Ovom prilikomnajva`nije je da se ukratkoosvrnemo na neka bitna obele`jaSavinog slikarstva prikazanog nateku}oj izlo`bi u Galeriji Srpskeakademije nauka i umetnosti.
Po~etkom pedesetih itokom ranih {ezdesetih godina,nakon {to je Rako~evi} zavr{io
studije, njegove slike nosile susve odlike tokova koji su tadavladali u beogradskom slikarstvu.Ostajao je veran figuraciji i odbi-jao da se priklju~i agresivnomnastupu enformela. Uzemlji je izlagao na neko-liko samostalnih i grupnihizlo`bi i rano je primljen uUdru`enje likovnih umetni-ka Srbije. Na formiranjenjegove umetni~ke li~nostii veoma postojane duhovnei eti~ke vertikale u velikojmeri uticao je njegovzavi~aj – Kosovo iMetohija – blizina Pe}kepatrijar{ije i VisokihDe~ana i inspiracija nji-hovim `ivopisom, kao ikonzervatorski rad na tim idrugim spomenicima kul-ture. S takvim kapitalom, stim duhovnim naslagama umemoriji i likovnomiskustvu, sa urodjenim tal-entom i dobrom slikarskomspremom – SavaRako~evi} odlazi u Novisvet kao ve} formiran i zreoumetnik.
Rako~evi}ev dolazak uAmeriku, u koju je poneo evrop-sko likovno nasledje, sasvim
razumljivo, zahtevao je izvesnetematske i stilske promene.Potrebno je podsetiti se da je uAmerici {ezdesetih godinadominirala umetnost pop-arta i da
je to bio centar u kojem su delo-vali neki od najistaknutijih umet-nika likovne apstrakcije. Za SavuRako~evi}a nastala je krupnadilema: kome se privoleti
carstvu? A odgovor je glasio –nijednom, ve} postati svoj iprona}i vlastiti put. I u tome jepotpuno uspeo! Spojio je arhetip-sko, {to je poneo iz zavi~ajne i
mitske pro{losti, s nekimlikovnim odlikama novesredine. Dakle, kada je upitanju bio izborumetni~kog puta, izlaz jenadjen u ukr{tanju ipro`imanju civilizacijskih iumetni~kih iskustavaevropskog i ameri~kognasledja – izmedju latentnenaracije i likovne apstrak-cije. Evidentno je daSavine slike ne pripadaju ucelosti nijednom od ta dvalikovna iskaza. Pronadjenare{enja formirala suRako~evi}a kao samosvo-jnog i originalnog umetni-ka, bez odgovaraju}ihuzora u svetu i kod nas.
Rako~evi} je zaro-nio u svoj izma{tani svet -svet magije, rituala i odgo-varaju}ih simbola. U zmi-
jolikom kolopletu nalaze se figureiz snovidjenja, s ponekim velikimsve vide}im i zastra{uju}imo~ima. Utisak je da se one med-jusobno bore, pro`diru i uni{tava-
ju, da bi se na drugim slikamanalazile u nekom lirskom,ljubavnom ili humorno-ironi~nomspoju. Ovde nije re~ o bukvalnompreuzimanju i preslikavanju bilo~ijih gotovih obrazaca. Slikar jestvorio, s jedne strane, svoju novui specifi~nu likovnu poetiku i sdruge strane, izrazio humanisti~kuanga`ovanost, zabrinutost i zapi-tanost.
Dramati~ne, simboli~ke idekorativne likovne predstaveSave Rako~evi}a samo su pre-duslov da se iska`u neke nove,~isto likovne vrednosti: smisao zastvaranje neobi~nih kompozi-cionih re{enja, donekle izra`engrafizam - nastao iz autorovogbogatog crta~kog iskustva-defin-isanje forme pa`ljivom upotrebombojenih povr{ina, racionalna sve-denost bojenog spektra na neko-liko jakih boja. Autor je posvetiopunu pa`nju specifi~nomlikovnom jeziku, ~isto plasti~kimi likovnim vrednostima. One sudo{le do izra`aja i u pa`ljivobojenim i valerski nijansiranimslikanim pozadinama svakog dela,uvek tretiranim na druga~ijina~in. U spoju asocijativnog iapstraktnog, figuralnog imisti~kog, esteti~kog iezoteri~nog - treba tra`iti bitne ikarakteristi~ne vrednostiRako~evi}evog slikarstva. U nje-govim delima je, kako prime}ujejedan kriti~ar, fiksiran trenutak ukojem figuralnost postaje deometafizi~ke su{tine.
Susret prijatelja: s leva akademici Bata Mihajlovi} i Dinko Davidovi}, J. Jevtovi} i slikar Sava Rako~evi}, 2007.
DELO SAVE RAKO^EVI]AIstori~ar umetnosti i direktor Narodnog muzeja od 1980. do 1997. Godine. - Jevta Jevtovi}
Sava Rako~evi} je dubokoukorenjen u srpsku, patrijahalnu kul-turnu i istorijsku tradiciju.
Rodjen je 1933. godine uPe}i. Srednju umetni~ku {koluzavr{io je u Skoplju, a diplomirao jena Akademiji primenjene umetnostiu Beogradu, na slikarskom odseku, u
klasi profesora Vinka Grdana 1960.godine.
Ve} tada, u toku studija,
zapa`ena je njegova darovitost ipostaje dobitnik prvih nagrada zaslikarstvo na festivalima mladih
umetnika Srbije i Crne Gore 1959. i1960. godine.
U Beogradu je nekoliko god-ina `iveo i radio kao Slobodan umet-nik i honorarni illustrator “Politike”,sve do odlaska u ^ikago gde i danas`ivi i stvara.
Zoran Glu{~evi}
Slikar svetskih razmera i pesnik duboke ekspresije
SAVA RAKO^EVI]
Zoran Glu{~evi} o Savi Rako~evi}u
M e t a f i z i ~ k i m ,metafori~nim predstavama ikreaturama na ve}ini slikaautor nas podse}a na dual-isti~ku borbu izmedju dobra izla, na ljubav i mr`nju, nastrah i zebnju od medju-sobnog uni{tavanja. Re~ je opoetizovanoj igri zasnovanojna magijskim i bajkovitimobredima, na vrlo starimnarodnim pripovedanjima izmitske paganske pro{losti.
Re~i koje se lome - 1991.
U M E T N O S T
U M E T N O S T
13www.serbianmirror.comJul 2015.
Slikarka Dragana To{i}spada u red srpskih slikarasrednje generacije, koja
nije ni na jedan na~in izdala iliprepustila svoje slikarstvo i svojumetni~ki talenat slu~aju inedoumici ultramodernihslikarskih tokova dana{njice.Potenciram i re~ zemlja, jerDragana upravo i stoji ~vrstona zemlji i kao li~nost ilikovni odgoneta~ tajniprirode i svega onoga {toraste iz zemlje i ~emu sedivimo svi mi koji hodamoovom zemljom i putevima nanjoj. Njene slike su kaobele`nice ili kratki zapisi kojise de{avaju u hodu negdeizmedju dva potoka ili dvadebela stabla koja govore izmed-ju sebe, nemu{tim i nama ner-azumljivim re~nikom {ume. Namoje pitanje : “Za{to ba{ {uma ipejza{ u dana{njem vremenustrasne torbulencije i urbanedrame?”, autorka mi je kratkoodgovorila: “Priroda je polaka i
spora, ali za sve ima vremena“.Na temelju slikarskih
veli~ina srpskog slikarstva sapo~etka dvadesetog veka, primervelike Nade`de Petrovi} i velikogSave [umanovi}a, ose}a se sjaj iblagodet velikih duhova slikarstvakoji su prisutni svojomduhovno{}u u pejza`ima Dragane
To{i}, ipak shvatam da postoji unama i slikarska genetika kojanam se vra}a kao korpa cve}a imirisa na{e slikarske pro{losti.Odlu~an i mu{ki potez ~etkom ilipastelom dovodi autorku i njeneslike na ivici apstraktne umetnos-ti, ali se ipak ona vra}a u svoje
gnezdo okupano bojama irazli~itim sun~evim zracima kojinam ma{u sa slike, ba{ kao i li{}e{to se ljulju{ka na vetru i menjaprizmu svetlosti i njene senke na
zemlji. Dragana svojim slikama isvojim vidjenjem sveta zapravovra}a slikarstvo slikarstvu i nje-govim izvornim vrednostima. Tadrama svetlosti, boje kontrasta i
senke na njenim slikama jeodlu~na drama, drama prirode isve njene slobode, ne{to vizuelno{to bi me gledanjem ituma~enjem pejza`a prenelo umuziku italijanskog kompozitoraVivaldija i njegovih ^etirigodi{njih doba, kroz koje njena
bezimena srpska {uma prolazi ipeva ili govori stihove poezije iz“Gradinara“, indijskog mudracaTagore. Njena poruka u istovreme je poruka koju nam donosineki golub sa druge straneokeana, a na tom papiri}u pi{u
vi{e nego jednostavne poruke:Ostavite me da budem slobodnaptica i da slobodno letim gde godda po`elim, a ja }u vam svojuljubav uzvratiti pejza`ima, paste-lima i platnima iz svog oka, kojegleda i iz svog srca koje treperikapima prirode.
Mislim da je njenaizlo`ba u ^ikagu i ne{to vi{e odsame umetnosti, to je dogadjaj sapogledom na istinu i prave vred-nosti `ivljenja i ljubavi premazemlji i prirodi, na koju smo svimi pomalo zaboravili. Vrednostikojih se setimo kad nam pti~icadoleti na prozor, zacvrku}e usnove i oboji dan plavim krilimaslobode, poezije i bezrezervneljubavi prema umetnosti.
Dragana To{i} }eizlo`iti i otvoriti izlo`bu “Pri~a o{umi“ u Srpsko-ameri~komMuzeju St Sava, 18. jula u 7:30pm, 448 W Barry ave, Chicago.Srda~no vas pozivamo da pris-ustvujete ovom kulturnomdogadjaju.
Pi{e: Boban Ili}
PRI^A O [UMI
Dragana To{i} je diplomi-
rala na Fakultetu primenjenih
umetnosti u Beogradu. Bavi
se humanitarnim radom u
korist dece obolele od dis-
trofije, u~esnik je gotovo svih
likovnih kolonija u Srbiji.
Aktivan je izlaga~ i autor
slika i murala, `ivi i radi u
Para}inu, Republika Srbija.
14 Jul 2015.
P R E D S T A V L J A M O V A M
Deni Rakovi} je rodjen u^ikagu, ali koreni prekooca ve`u ga za [umadiju.
Naime njegov otac Radislav do{aoje iz Tre{njevice kod Arilja daleke1968. godine u ^ikago, gde jeosnovao svoju peto~lanu porodicu.Svoju decu je vaspitao u patrija-halnom i patriotskom duhu. Zatoje Deni veoma ponosan na svojeporeklo i to sa puno ljubavipokazuje na svakom koraku, pa~ak i kroz svoj novootvoreni biz-nis LAV IMPORTS.
Pozitivan, vedrog duha iuvek dobrog raspolo`enja, ovajmladi, vredan i uspe{an ~ovek,pun entuzijazma nikada ne miruje.Ima nekoliko svojih biznisa isvaki funkcioni{e po planu. Poredtoga on je divan mu` i dobar otac.Razlog za na{ razgovor saDenijem je upravo njegovnovootvoreni biznis LAVIMPORTS.
Po ridjenjuAmerikanac, po struci pilot,odakle `elja za biznisom uvozasrpskih proizvoda?
“Da, rodjen sam u^ikagu i {kolovao sam se za pilotai sve {to je vezano za posao leten-ja i celokupno servisiranje aviona.[kolovanje i posao pilotaomogu}ili su mi da steknem pre-ciznost, navike, samopouzdanje ili~nu sigurnost koja je omogu}ilada se rodi ideja za novim poslomkao izazovom, koji `elim da vodimuspe{no uz ostale teku}e poslove.
S obzirom da samAmerikanac srpskog porekla, odranije sam upoznat sa ~injenicomda je Srbija zemlja sa proizvod-njom zdrave hrane i pi}a i da jesa tim proizvodima prisutna nasvih pet kontinenata. U meni sestvorila `elja i izazov, da se sanovom kompanijom mogu li~nouklju~iti u deo tog procesa ipomo}i proizvodja~ima iz Srbijeda nadju pravog partnera ovde uAmerici. Takodje smatram da }emoja nova kompanija “LAVIMPORTS“, osnovana za uvozbrendova iz Srbije, biti prepoz-natljiva u Srbiji po efikasnosti ucelokupnom poslu i svojstvudobrog partnera.“
Koji su kriterijumipresudili na izbor proizvoda zauvoz?
“Razmi{ljaju}i kojeproizvode iz Srbije uvoziti i ponu-
diti pre svega ^ikagu i dr`aviIlinois u kojoj `ivim odlu~io samse za proizvode koji od samognastanka do danas nisu promenilikvalitet i koji su zahvaljuju}ikvalitetnom tehnolo{kom procesudostigli status brenda na prostoru
nekada{nje Jugoslavije i nekolikosusednih dr`ava. Uporedjuju}i pi}akoja uvozim, sa drugim doma}impi}ima, mogu biti vi{estruko zado-voljan da su proizvodi koje uvoz-im srpskog porekla na vi{emnivou kvaliteta od istih proizvodastranih firmi u Srbiji, ~ijeproizvode mnogi smatrajudoma}im.”
Reci nam ne{to vi{e oovim proizvodima, po ~emu seoni razlikuju od drugih doma}ih
pi}a?“Obilaze}i Beogradsku
Industriju Piva, uverio sam se utehnolo{ki proces proizvodnje pivapo originalnoj recepturi bez konz-ervansa i bilo kakvih ve{tackihprimesa. Industrija piva BIP
takodje poseduje proizvodnju sop-stvenog pivskog slada, koji jepored hmelja koji se preko tridesetgodina uvozi od istog proizvod-ja~a, najva`niji sastojak uproizvodnji originalnog piva.
Takodje sam odlu~io da
se preko moje kompanije po prviput na ameri~ko tr`i{te pojaviizuzetno zdrav napitak i veomaefikasan probiotik, BIP-ov Kvas.Sirovina za ovaj napitak od samogpo~etka proizvodnje uvozi se odistog proizvodja~a iz Rusije, koji usamoj Rusiji ima reputacijunajboljeg proizvodja~a sirupa zaproizvodnju kvasa.
Za Gorki List sam seodlu~io iz tog razloga {to je nje-gova autenti~na aroma jedinstvena
u poredjenju sa svim likerima.Gorki List se pije kako zapo~etak, tako i za zavr{etakdobrog jela. Po~etkom {ezdesetihgodina kreiran je prepoznatljivukus i od tada do danas ostao jenepromenjen. Sadr`i jedinstvenu
kombinaciju ekstrakata 27 vrstabiljaka, medju kojima se izdvajapelin koji Gorkom Listu daje orig-inalan neponovljiv ukus i aromu.Poslovodstvo Gorkog Lista saponosom isti~e da }e u ovoj godi-ni prodati stomilionitu bocuGorkog, {to ih svrstava u redvelikih brendova u isto~nojEvropi.
^injenica je da smopoznati po proizvodnji i velikomizboru kvalitetnih rakija u Srbiji.Za{to si se odlu~io ba{ za rakijeiz ku}e Aleksi}?
Odluka za rakiju“ALEKSI]“ doneta je na osnovusaznanja da se kvalitetna sirovins-ka baza, odnosno kvalitetno vo}eod koga se proizvodi rakija, nalaziu vlasni{tvu destilerije Aleksi}.Pomenuta destilerija poseduje sop-stveni vo}njak od desetak hektarau centralnoj Srbiji, na daleko~uvenom Gru`anskom kraju, usrcu [umadije. Rakija“GRU@ANSKA NIT“ je dobitnikmnogih doma}ih i inostranihnagrada za kvalitet. Potvrdakvaliteta je i njeno vi{egodi{njeprisustvo na tr`i{tu EU iAustralije.“
Koliko u svemu tomepoma`e supruga i da li ima{svoje predstavni{tvo u Srbiji?
“Kao li~ni oslonac u`ivotu, supruga Ana daje mipodr{ku u ukupnoj poslovnojaktivnosti, kako predlozima tako ili~nim anga`manom u konkretnimsituacijama. Ona mi olak{ava da
se bolje pripremim za razneprezentacije i sponzorstva, kojesam ve} imao i o kojimarazmi{ljam. Anin urodjen instiktza lepo prezentovanje kompanije iproizvoda, kao i njeno li~noanga`ovanje s ljubavlju i strpljen-
jem, daje mi dodatnu snagu i“vetar u ledja“ da lak{e ostvarimcilj sa kompanijom “LAVIMPORTS“ koju sam osnovao zauvoz srpskih brendova.
Zahvaljuju}i mojoj ta{tiDu{anki i preporuci njenih pri-jatelja, upoznao sam VladanaVukosavljevi}a iz Beograda,dugogodi{njeg rukovodiocaplatnog prometa “GENEY-a“,nekada nave}e firme celeJugoslavije. Veoma jednostavnosmo dogovorili model po komeroba direktno ide od proizvodja~aprema mojoj kompaniji i jednos-tavno podelili uloge u celokupnomposlu od proizvodja~a do magaci-na u ^ikagu. Shodno postignutojorganizaciji u celokupnom proce-su, potreba za predstavni{tvom uSrbiji nije neophodna. Poslove okokontrole kvaliteta robe, organizaci-ju {pedicije i prevoza, kao idavanje predloga za uvoz novihbrendova, poverio sam momovla{}enom predstavniku zaSrbiju, glavnom menad`eruVladanu Vukosavljevi}u.“
Reci nam kako usklad-juje{ sre}nu porodicu, pilotiranjei import biznis?
“Uz veliku podr{kuporodice, koja je moj odli~anoslonac i podr{ka u svemu, presvega moja supruga Ana i moj sinFilip. Trudim se da nadjem balansizmedju poslovnih obaveza i poro-di~nog `ivota. Takodje, velikupomo} i sigurnost oko ~uvanjasina Filipa imam od svoje ta{te,gospodje Du{anke.
S druge strane, mojaosnovna vokacija pilot, koja dajeprednost u mnogim stvarima, dis-ciplinu, organizovanost, brzinudono{enja odluka, odgovornost ijednu vrstu hrabrosti, omogu}ilami je da krenem da se bavim idrugim biznisima. Svaki novposao je izazov, a ja sam uvekvoleo izazove, u njima uspevao isebe nalazio.”
I za sam kraj ove pri~e,ostaje nam da po`elimo Denijumnogo uspeha u ovom biznisu. Dapreporu~imo na{im prodavnicama,restoranima i kupcima na velikoda obavezno kupuju kvalitetnesrpske proizvode LAVIMPORTS-a, kao i da naglasimoda je LAV IMPORTS firma spon-zor svih velikih dogadjaja u^ikagu od svog osnivanja.
LAV IMPORTS - DENI RAKOVI]
OD PILOTA DO UVOZNIKA
SRPSKIH PROIZVODA
Deni Rakovi} sa suprugom Anom i sinom Filipom
LAV IMPORTS - sponzor na prijemu do~eka na{e vaterpolo reprezentacije u ^ikagu
P O R U K E
15www.serbianmirror.comJul 2015.
16 Jul 2015.
d r u [ t v O
Upetak 19. juna, u okviruobele`avanja pola vekapostojanja i rada
Univerziteta u Ni{u, odr`an jenau~ni skup “Odliv mozgova:uzroci i posledice po nacionalnirazvoj i identitet“. Ova konferen-cija, koja je u zgradi ni{kog uni-verziteta okupila blizu tridesetizlaga~a, istra`iva~a koji se bavedijasporom, organizovao je Centarza nau~noistra`iva~ki rad Srpskeakademije nauka i umetnosti iUniverziteta u Ni{u, u saradnji saCentrom za sociolo{ka istra`ivan-ja Filozofskog fakultetaUniverziteta u Ni{u i Centrom zabalkanske studije Ni{.
Jubilej Univerzitetaposlu`io je tako ve}oj aktuelizaci-ji ove ne ba{ vedre teme, koja jeprivukla intelektualce iz Srbije izemalja regiona, medju kojima subili i oni sa nemalim sta`om`ivota i rada u dijaspori. [estosat-na prezentacija autora prethodnoprihva}enih radova od straneProgramskog odbora CentraSANU i Univerziteta u Ni{u,pra}ena diskusijom, zavr{ena jekorisnim zaklju~cima i apelimanadle`nim institucijama da seodliv mozgova, ukoliko ve} nemo`e da se spre~i, sistematskiiskoristi.
Autor ovog ~lanka, saiskustvom ste~enim u Kancelarijiza saradnju sa dijasporom GradaNi{a, najpoznatijoj po elektron-skom servisu Virtuelni mati~ar zadijasporu i kursevima srpskogjezika preko Skajpa za omladinuiz rasejanja, predstavio se naKonferenciji radom“Komunikacija kao determinantakohezije matice i dijaspore“, kojije napisao sa dr VladetomRadovi}em, profesorom
Filozofskog fakulteta Univerzitetau Ni{u, nekada novinarom i ured-nikom RTS-a.
Kroz pomenuti rad,odnos mati~ne dr`ave i dijasporeprikazan je kao makrokomu-nikacijski ~in izmedju dva komu-nikacijska polja povezana komu-nikacijskim kanalima: dr`avniminstitucijama, crkvom, udru`enji-ma Srba, medijima, pojedincima.Komunikacija medju tim poljima~esto se prekida distorzijom isemanti~kim {umovima zbogupotrebe razli~itih kodova,osnovnih jedinica komunikacije.Jednostavnije re~eno, dr`ava neprepoznaje poruke koje joj pripad-nici emigracije {alju, institucije suneme, udru`enja Srbaneumre`ena, u medijima dijasporei Srba u regionu je sve manjekorisnih, autenti~nih i nepreuzetihsadr`aja. Spas su pojedinci i uni-
verzitetske mre`e alumnista, jersituacija je alarmantna.
Prema Popisustanovni{tva, doma}instava i
stanova u Republici Srbiji iz2011. godine, od 7.186.862stanovnika Srbije (bez Kosova iMetohije), 19,7% (1.416.389) ~ine
mladi od 20 do 34 godine starosti,{to je sli~an starosni opsegkori{}en u istra`ivanju Kancelarijeza saradnju sa dijasporom GradaNi{a iz 2014, na osnovu kog 78%mladih `eli da napusti maticu.
Odliv i tra}enje mozgovaSrbije se po ugledu na zemljekoje su iskoristile taj fenomenmora pretvoriti u priliv ili utransnacionalnu cirkulaciju moz-gova, a do pro~i{}enja komu-nikacijskih kanala za bolji protokmedju dva komunikacijska polja,domicilnog i, uslovno re~eno,novodomicilnog mo`e do}i ve}ominstitucionalizacijom pitanja dijas-pore i strate{kim pristupom ovomozbiljnom problemu.
Radovi u~esnika konfer-encije “Odliv mozgova: uzroci iposledice po nacionalni razvoj iidentitet“ posta}e dostupni javnos-ti nakon 15. septembra 2015, uzborniku radova koji }e objavitiCentar za nau~noistra`iva~ki radSrpske akademije nauka i umet-nosti i Univerziteta u Ni{u.
Autor teksta: Ivan Kalauzovi} Ivanus Email: [email protected] (za RTS i mese~nik Ogledalo iz ^ikaga)
OdnOs srbije i rasejanja narušava semanti^ki šum
Ivan Kalauzovi} - Ivanus
Naucni skup SANU o fenomenu odliva mozgova (Univerzitet u Ni{u, 19. jun 2015.)
17Jul 2015. www.serbianmirror.com
P O R U K E
18 Jul 2015.
P o Z o r i [ T E
roManTi^nE lUDE i DrUgE Pri^E
Pred prepunom salom Skokiteatra, pro{log meseca,Srpsko pozori{te Mira
Srem~evi} je izvelo jo{ jednuuspe{nu premijeru i dokazalo iovaj put koliko se ozbiljno baviovom umetno{}u. U pitanju je bilapredstava u kabare stilu, pa suglumci pored glume imali prilikuda poka`u i svoj rasko{ni talenat uigri i pesmi. Publika je podjednakodobro podr`ala i premijeru ireprizu kabare predstave“Romanti~ne lude i druge pri~e“po tekstu Rich Orloff-a i Du{anaRadovi}a, a tra`ila se i karta vi{e.
Prenosimo utisake pub-like sa premijere i prve reprize.
Konzul `eran izGeneralnog konzulata RepublikeSrbije u ^ikagu, gospodin DejanRadulovi}:
^estitam u imeGeneralnog konzulata Srbije napremijeri i divnoj predstavi. ^esti-tam glumcima na sjajno odigranimulogama. Mislim da je izbor teks-ta “Romati~ne lude“ Rich Orloff-ai tekstova Du{ka Radovi}a pravipogodak, odnosno da je ve} i tatema mu{ko-`enskih odnosa nai{lana izuzetno dobar prijem kod pub-like. Entuzijazam ~lanovaPozori{ta, i glumaca i reditelja, kaoi svih drugih koji su u~estvovali urealizaciji ovog projekta, impre-sionira. Vi{e nego o~igledno je dasu posetioci i ljubitelji pozori{neumetnosti u`ivali. Uostalom topotvrdjuju i aplauzi kojima suglumci nagradjeni. Ova predstavaje jo{ jednom potvrdila da Srpskopozori{te “Mira Srem~evi}” u^ikagu ima svoju publiku i da sena taj na~in pozori{te afirmisalo i
zauzelo zna~ajno mesto u kul-turnom `ivotu srpske zajednice uSAD, posebno u ^ikagu. @elim
predstavi dug `ivot, odnosno punonovih izvodjenja.
Dalibor Tojagi], kompjuterski programer i muzi~ar
U trenutcima nezapa-m}ene oskudice u srpskoj kulturi,jedna mala grupa ljudi iz ^ikagaprkosi svojim entuzijazmom iuporno{}u da to promeni. Srpskopozori{te Mira Srem~evi} iz^ikaga je jo{ jednom uspe{no
odr`alo premijeru nove predstave.Zadovoljstvo je gledati kako ovagrupa svakim danom postaje sve
ve}a i bolja u tome {to radi.Pozori{ne predstave se radjajugotovo ni iz ~ega, realizovane sa
vrlo malo sredstava, a uvek se odi-gravaju pred prepunim salama iprezadovoljnom publikom.
Pozori{te Mira Srem~evi}odi{e raznoliko{}u i podjednakodobro se snalazi u klasi~nim kao iu modernim komadima.“Romanti~ne lude i druge pri~e”na moderan na~in predstavljajuodnose izmedju mu{karaca i `ena,koji i dan danas ostaju misterija zaoba pola. “Romanti~ne lude ” pod-
sti~u na razmi{ljanje ali i navedrinu i smeh. Svako ko gledaovu predstavu }e prepoznati sebe,a mo`da i preispitati neke svoje`elje i odluke.
Pozori{ne predstave susigurno ne{to {to ostavlja jak uti-sak, ali ove predstave imaju jo{jednu jako bitnu ulogu, da okupena{e ljude koji `ive ovde i pode-sete ih da svoj jezik ipak razume-ju najbolje.
Zoran golUbovi],Elektro in`enjer
Na{e srpsko pozori{te“Mira Srem~evi}“ me je jo{ jed-nom vrlo prijatno iznenadilo.Ovoga puta novom pretstavom,“Romanti~ne lude“. Osve`enje jepre svega u prelasku repertoara sado sada prikazivanih srpskihklasi~nih dramskih dela na moder-nu pozori{nu scenu, i to sa ovakove~no interesatnom tematikommu{ko-`enskih odnosa. Lepr{avostprave kabaretske predstave jeodli~na nadgradnja na izuzetnodobar tekst pisaca. Scena i kostimisu uradjeni na vrlo profesionalnomnivou. Na mene je najja~i utisakostavilo to da na{i glumci-amaterizaista dosti`u sve vi{i nivo. U ovojpredstavi se ose}a njihov entuzi-jazam u u`ivanje sa kojim glume,{to se lako prenelo na publiku,koja je neizmerno u`ivala u pred-stavi. Siguran sam da }emo imatijo{ ovako prijatnih iznenadjenja, averujem da }e na{e pozori{teproslaviti i dvadesetu godi{njicusvog postojanja!
vEsna Karli^i]Nakon sino}ne pozori{ne
U predstavi su u~estvovali: Aleksandra Mihi}, Ana Mitri}, Ankica Ratarac, Igor Obradovi}, JovanaBek~i}, Milana Lana Kvrgi}, Milenko Šišarica, Milica Spasojevi}, Mioljub Ljupko Stefanovi}, Miroljub MikiDjuki}, Miša Petkovi}, Sanja Popov, Slavica Petrovi}, Vesna Zafirovski, Vladica Vuji}, Vladimir Milojkovi},Vladimir Mulina, Vlatko Ždrale, Vojkan Drenovac, Zorana Vuk~evi}, Milan Milo{i}
Koreografija: Milan Andrijani}, Muzika: The Frajle, Menad`er projekta: Vladimir Mulina
Slavila se ne samo premijera ve} i rodjendan glumca Vladimira Milojkovi}a
JO[ JEDNA USPE[NA PREMIJERA SRPSKOG POZORI[TA MIRA SREM^EVI] IZ ^IKAGA
P o z o r i [ t e
19www.serbianmirror.comJul 2015.
predstave “Romati~ne lude“, bilasam odu{evljena glumom, talen-tom, lepim svetom na sceni iizvanrednom re`ijom, koja je –izmedju ostalog i “lajtmotivnim”izborom muzike pridonela kohezijikabaretskih vinjeta. Danas samuhvatila sebe kako pevu{im neko-liko pesama iz predstave,prise}aju}i se pojedinih scena ukojima su bile posebno dubokoukorenjene.
@elim vam puno uspehau daljem radu! Ich leibe dich!
Mira i dr @eljko atlagi]Predstava je bila fenome-
nalna. Tema zanimljiva i uvekaktuelna, u jako prijatnom ambi-jentu. Glumci veoma dobri iprirodni, da smo se smejali dosuza. Kostimi i scena izvanredni saodli~nim izborom muzike. Kada setome doda publika (svi se medju-sobno poznajemo pa smo mogli danastavimo dru`enje i posle pred-stave) – pun pogodak. Nadamo seda }e biti vi{e ovakvih dogadjanja.
tena andri], advokatNedavno odigrana pred-
stava Srpskog pozori{ta MiraSrem~evi}“, Romanti~ne Lude“anga`uje svoju publiku, i mu{karcei `ene, da ispitaju i razmi{ljaju ovrlinama ljubavi, po`ude i romanseizmedju dva ljudska bi}a kroz nizkratkih komedija odigranih na srp-skom jeziku i u kontekstu srpskekulture i tradicije.
Dopadljiva je i srpskoj iameri~koj zajednici. U“Romanti~nim ludama”, kao i usvojim drugim predstavama,Srpsko pozori{te nudi jedinstveniprostor za svoju publiku da iskusii istra`uje srpsku kulturu i jezikkroz anga`ovanu i inspiri{u}uzabavu, pru`aju}i alternativu srp-skim kafanama i pijanskimklubovima koji slu`e zastarelu srp-sku narodnu i tehno muziku 90-ihu ^ikagu i okolini. Srpskopozoriste je pravi dragulj srednjegzapada!
alekS Savi], direktor United airlines
Nisam imao pojma da jeovo srpsko pozori{te tako dobro i dase tako razvilo i javite mi ako vamje ikada potrebna pomo}; ja sam biosponzor umetnosti u Hjustonutokom 13 godina i ba{ se spremamza sponzorisanje velikih pozori{ta ipredstava u ^ikago ali bih svakako`eleo da podr`im va{e aktivnosti.Uradili ste vrhunski posao! Takosam ponosan na vas.
nada kUzManovi], prodaja nekretnina
Ljubitelji pozori{ta i srp-skog jezika imali su jo{ jednu pri-
liku da u`ivaju u najnovijoj pred-stavi pozori{ta “Mira Srem~evi}”.Izbor tekstova za vodvilj“Romanti~ne lude” donosivatromet likova i situacija. Scenaza scenom nas vodi kroz trenutkekoji prethode, trenutke odluke, a idalje kroz “dok nas smrt ne razd-voji”. Iako su tekstovi uzeti odpisaca sa razli~itih strana sveta,dobar prevod i temamu{ko-`enskih odnosa, jedinstvenacelom svetu, ~ine predstavute~nom i prenose nas u stanove ikafane Beograda, Ni{a ili NovogSada.
Ekipa mladih ljudi dajeposeban polet i energiju predstavi.Njihova igra je nadahnuta iubedljiva. Emotivni i predani, krozlepo doziran humor prikazali sunam na{e kom{ije, prijatelje, rod-jake, pa i nas same. Kroz smeh,lako smo zapamtili lekciju. Scenaje jednostavna, prilagodljiva, odgo-varaju}a svakodnevnim temama.Ideja muzi~kih ta~aka jeosve`avaju}a i donosi dodatnuvrckavost ali tra`i malo vi{euve`banosti od onoga {to smovideli. Posebne ~estitke Ani Mitri},Igoru Obradovi}u i LjupkuStefanovi}u, mada i ostatak ekipezaslu`uje sve pohvale, zajedno sasvima onima iza scene, zao~igledan predani rad i entuzi-jazam, kojim su nam priu{tiliu`ivanje u, ovog puta, adekvatnomprostoru.
Nadamo se novim ost-varenjima ove talentovane ekipe.
Borka konte, Banker I{li smo da pogledamo
predstavu “Romanti~ne Lude“ da bismo podr`ali to na{e toliko sim-pati~no i dobro amatersko pozori{teMira Srem~evi}, ali i zbog toga {tosmo ~uli da je predstava jako dobra.Kao i sa ranijim predstavama,nismo se razo~arali. I ako je bilasredina nedelje, sala je bila skoropuna. Proveli smo jedno jako prijat-no ve~e. Vi{e puta smo se groho-tom smejali. Svaka pri~a u predstaviprkazuje stereotipove, medjutim istotako ~esto mo`emo da prepoznamosituacije koje su nam poznate izna{ih sopstvenih ivota. Predstava jedobar kola` tih uvek zanimljivihmu{ko-`enskih odnosa. Meni poseb-no prija kada vidim da glumciu`ivaju u onome {to rade. Poslepredstave glasali smo koja je pri~abila najbolja. Te{ko je odlu~iti. Ipakje pri~a sa spratovima zavr{ila maloispred drugih.
Miki vU^kovic, designer,arhitekta (sa reprize)
Oti{ao sam da pogledamprestavu Romanti~ne Lude, presvega da podr`im par svojih pri-jatelja koji su aktivni u Srpskompozori{tu. Za samu predstavusam imao skromna o~ekivanja.Lepo je to da se grupa ~ika{kihentuzijasta trudi da nam ponudisadr`aj na srpskom jeziku, kojimi svi pri`eljkujemo, ali pravopozori{te je ne{to drugo. Kakvoprijatno izenadjenje! Cela pred-stava je odradjena na visokomkreativnom nivou koji zavredjujepozornicu Ateljea 212. Izborduhovitih tekstova od dva autora,ameri~kog i na{eg legendarnoghumoriste, je vrlo zabavan.Te{ko je re}i koje su ~ije re~i,pravi humor je univerzalan.Predstava ima odli~an i brzritam, u kombinaciji ske~eva,muzike i plesa, a kraj dodje br`enego {to se o~ekuje. KarakterZorke, u preciznoj interpretacijiglumice kojoj ne znam ime, (AnaMitri} prim. aut.) o`ivljava pre-poznatljiv balkanski humor iostavlja publiku da pri`eljkujenastavak monologa. LjupkoStefanovi}, iznenadjuju}e auten-ti~an, je nezaustavljiva bujicare~i i humora
Nadam se da }e publikau drugim gradovima Amerike iSrbije imati priliku da vidi ovupredstavu. Mi u ^ikagu o~ekujemoslede}u predstavu oli~nog kvalite-ta, {to nije lako ponoviti.
Bravo svima!
nada zUBactravel konsultant
Bilo mi je zadovoljstvo{to sam imala priliku da odgledampredstavu “Romanti~ne lude“.Svaka ~ast, re`iji i glumcima.Smijala sam se do suza. Zaistalijepo i profesionalno uradjeno.
Nadam se da }ete nas-taviti tako i u budu}nosti. Iskrene~estitke. Poslije predstave sam raz-govarala i sa drugim gostima. Svisu podijelili moje mi{ljenje.Izvrsno!!!
Milo[ todorovi]Pratim pozori{te od
njegovog nastanka i mogu daka`em da su ovom predstavomdosegli novi nivo. Ove igre sene bi postidelo nijedno profe-sionalno pozori{te. Dosta novihglumaca se odli~no uklopilo sa“starim” i tu kombinacijunovog entuzijazma i ve}prisutne pozitivne energije smomi u publici prepoznali. Igranjena sceni ‘pravog’ pozori{ta uprelepoj sali je doprinelo dasmo svi sa predstave iza{li nas-mejani.
Srpsko pozori{te Mira Srem~evi} je zapo~elo kao skromna romanti~na ideja nekoliko entuzijasta,
privuklo mlade ljude i preraslo u mnogo ve}e i ozbiljnije pozori{te. Zahvaljuju}i velikom radu i talentu
stalne gluma~ke ekipe koja je vrata pozori{ta {irom otvorila novim kolegama, novim idejama i njihovoj
energiji, {to je publika prepoznala i za svaku narednu predstavu broj posetilaca je znatno rastao. Srpsko
pozori{te Mira Srem~evi} je svojim kvalitetom i publikom preraslo u verifikovano pozori{te koje svoje
predstave odr`ava u profesionalnim uslovima i pozori{tima.
Veoma smo zadovolji i sa ovom predstavom na kojoj je na{a
verna publika nesebi~no pokazala odu{evljenje. I pored toga {to
smo je radili u posebnim uslovima i na neuobi~ajeni na~in, uspeli
smo svojim ozbiljnim radom da iznesemo jo{ jednu premijeru u
ovoj desetoj godi{njici jubileja na{eg pozori{ta. To {to nam je
Srpsko- Ameri~ki muzej Sveti Sava, odnosno ljud koji su trenutno
na ~elu te organizacije, oduzeli prostor nakon deset godina rada i
finansijskog doprinosa toj ku}i, ne}e nas zaustaviti da i dalje
uspešno radimo i širimo srpsku kulturu na ovim prostorima.
Igrali smo u profesionalniom pozoristu {to puno znaèi ne samo
za nas, nego i za publiku koja je fascinirana lepom salom. Najva`nije
je to, da je naša verna publika uz nas i daje nam ogromnu podr{ku.
U prostoru koji smo mi stvarali dugih deset godina formira se
neka nova za nas neva`na dramska grupa, koja nema nikave veze
sa nama.
Slavica Petrovi} – direktor pozori{ta
i Z M a T i c E
20 Jul 2015.
Velikan srpskog glumi{ta VlastimirDjuza Stojiljkovi} preminuo je uBeogradu u 86. godini, posle
du`e bolesti. Bio je dramski umetnik ~ije}e ime zauvek ostati upisano medjunajve}im bardovima srpskog glumi{ta.Talentovan i bezgrani~no posve}en svomposlu, osta}e upam}en po mnogobrojnimmaestralnim pozori{nim i televizijskimulogama. Odlazak Djuze, istinskog d`entl-mena i {armera, neprocenjiv je gubitak nesamo za srpsku kulturu ve} i za ~itavujavnu scenu.
Utihnula je jedna velikagluma~ka veli~ina. I dok kolege sa koji-ma je delio pozornicu tuguju za starimprijateljem, deca kao da su izgubila dra-gog druga sa kojim su odrastali. Umeo jeda zasmeje decu svojim glasom kao PatakDa~a i u de~ijoj emisiji “Na slovo naslovo“ gde je uspavljivao generacije,natero je mnoge parove da zaigraju nastiskavac uz “Devojko mala“, zasmejaobake i deke kao Italijan Tintoreto u“Sre}nim ljudima“ i nau~io maturante dasanjaju u “Lajanju na zvezde“.
Stojiljkovi} je rodjen 30. juna1929. godine u u~iteljskoj porodici.Zavr{io je gimnaziju u Kru{evcu, a glu-mom se bavio amaterski jo{ kao
srednjo{kolac. Po zavr{etku srednje {koleupisao je Rudarsko-geolo{ki fakultet, kojije napustio u tre}em semestru i upisao sena Akademiju pozori{nih umetnosti.Profesionalnu karijeru je zapo~eo 1951. uBeogradskom dramskom pozori{tu, gde je
radio do 1968. godine, nakon ~ega jepre{ao u Atelje 212. U BDP se vratio1978. i ostao tamo do 1985, kada je pono-vo pre{ao u Atelje 212, u kom je igrao dopenzionisanja, 1995. godine. Donedavnoje ~esto gostovao u brojnim predstavamai ostvario vi{e od 200 uloga.
Na filmu je debitovao 1957. u“Tudjoj zemlji Jo`ea Galea“. Veliku pop-ularnost je stekao filmom “Ljubav imoda“, za koji je otpevao pesmu“Devojko mala“. Osim te pesme, snimioje jo{ nekoliko pesama koje su objavljenena singl plo~ama. Publika ga je najvi{evolela i prepoznavala u ulozi RodoljubaPetrovi}a u seriji “Pozori{te u ku}i“.Potom je s Milenom Dravi} bio doma}inu {ou-programu “Lift za peti sprat“.Krajem osamdesetih vodio je radio pro-gram “Zabavnik“. Djuza Stojiljkovi} jetakodje pozajmljivao glasove junacimabrojnih crtanih filmova, ali je ostaonajvi{e upam}en kao Patak Da~a, Pepe leTvor, Optimus Prajm iz Transformersa iRafaelo i Leonardo iz Nind`a kornja~a.Sredinom 1990-ih odigrao je ulogu sim-pati~ne varalice, la`nog italijanskog grofaMarija Marka del Tintoreta u seriji“Sre}ni ljudi“ Sini{e Pavi}a.
Stojiljkovi} je bio dobitnik bro-jnih nagrada: 1983. godine dobio jeOktobarsku nagradu grada Beograda,2001. Dobri~in prsten, a 2009. statuetu“Zlatni }uran“ za `ivotno delo.
Marijana Maljkovi}
UMRO VLASTIMIR DJUZA STOJILJKOVI]
Jedna od najboljih uloga velikog Djuze, serija “Pozori{te u ku}i”
21 . jun 2015.Sjajan po~etak leta. Srbija je prvak
sveta u fudbalu za juniore. Zna se, kad porastujuniori }e igrati za pare, a ne za slavu srpskog nar-oda. Dovoljno je {to su nas u~inili sre}nim natrenutak. Pokazali su mladi fudbaleri, a i na{i nav-ija~i sa petog kontinenta i sa kraja sveta, {ta Srbinmo e, kad ho}e glavom da radi. Svetski mediji supre}utkivali ovu vest o pobedi Srba nadBrazilcima.
I slu~ajevi hap{enja Haradinaja i Ori}a,ubica srpskog naroda, koje Zapad {titi, dokaz jesamo koliko nas Amerika, EU i V. Britanije zaistamrze. Uhapsili su ih i pusti}e ih ~im prodje njiho-va kleveta u Rezoluciji o Srebrenici da su Srbigenocidan narod. Mo emo li mi Srbi da ivimobez tog trulog Zapada?
Te{ko, jer su mu se mnogi iz vlasti ve}prodali i to Amerikancima i Britancima.
Dolazi Piro}anac ku}i, pa ka e eni:-Ponovo poskupio benzin!
- Pa {ta to tebe briga kad nema{ auto!- Nemam auto, ali imam upalja~.
27. jun 2015.Ovde sve isto...Premijeri Vu~i} i Dodik su se dogov-
orili da 5. avgust proglase za Dan srpskih rtava.Tog dana }e usta{e i Hrvati da slave “Oluju”. Mi}emo, nadam se, da slavimo pobedu Djokovi}a naVimbldonu. udno je to da Zapad svoje i na{ebalkanske zlo~ince di e u heroje, a nas Srbe treti-ra kao zlikovce.
Madjari ho}e da se od nas ogradeicom i stave sebe u logor. Mi im uredno {alje-mo belosvetske migrante, koji putuju kroz Srbijuka EU. Sad }e i njih da proglase za zlikovce.Valjda }e nam Angela Merker pomo}i, kad dodjeu Beograd kroz koji dan, da shvatimo u ~emu jeproblem EU sa Srbijom i Srbima. Za uzvart lepo}emo je do~ekati i po~astiti.
Pri~aju Piro}anac i kom{ija, kom{ijaga pita: - [to ti ova koko{ka ima jednu nogu?
- Ni{ta me ne pitaj, ju~e mi bila punaku}a gostiju iz EU, pa sam morao da ih nahran-im ! – odgovori mu Piro}anac.
Sre}no Marko Lopu{ina
Markovi
konaci
Pi{e:
Marko Lopu{ina
www.lopusina.com
Top Related