Oeconomicus | Prosinac, 2016. | Broj 3 | I. Godina izdavanja Reklama
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 1
azraazra
U ovom broju: ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA
TURIZAM
MARKETING
PSIHOLOGIJA
Znanstvena riječ d.o.o. | Ilica 376 | 10000 Zagreb | Hrvatska
Oeconomicus | www.znanstvenarijec.hr
ZNANSTVENI ČASOPIS IZ EKONOMIJE I DRUŠTVENIH ZNANOSTI | ISSN 1849-9686 | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja
međunarodno indeksirani znanstveno-stručni časopis
In this issue: ORGANIZATIONAL PSYCHOLOGY
TOURISM
MARKETING
PSYCHOLOGY
SCIENTIFIC JOURNAL–ECONOMICS AND OTHER SOCIAL SCIENCES | ISSN 1849-9686 December, 2018. | No. 9| III. Year of Publication
IMPRESSUM Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 2
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE, PRETPLATA, CIJENE
Znanstvena riječ d.o.o.
www.znanstvenarijec.hr
Ilica 376
10000 Zagreb
Hrvatska
Nadležni sud: Trgovački sud u Zagrebu
MBS: 080987102, OIB: 74610150076
Banka: RBA - Raiffeisen Bank, Zagreb
IBAN: HR6124840081107439424
Osoba ovlaštene za zastupanje:
Gabrijela Budimir Šoško
IZDAVAČ/THE PUBLISHER
dr.sc. Gabrijela Budimir Šoško, doc.
UREDNIČKI TIM
THE EDITORIAL BOARD
dr. sc. Gabrijela Budimir Šoško, doc. (Hrvatska)
dr. sc. Sanja Budimir (Belgija)
prof. dr. sc. Stanislav Nakić (Bosna i Hercegovina)
dr.sc. Renata Śliwa (Poljska)
dr.sc. Inga Kawka (Poljska)
Lea Jakob, MAPSYCH (Češka)
prof. dr. sc. Slavko Vukša (Bosna i Hercegovina)
GRAFIČKA PRIPREMA
GRAFIC DESIGN
Znanstvena riječ d.o.o.
E-mail:
Tel.: +385 (0)91 5907561
Adresa: Ilica 376, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Banka: Raiffeisen BANK, Zagreb
IBAN: HR6124840081107439424
1 stranica: 4.500,00 kn
1/2 stranice: 2.500,00 kn
1/4 stranice: 1.350,00 kn
OGLAŠAVANJE
ADVERTISMENT FEES
Godišnja pretplata za:
- fizičke osobe: 699,00 kn
- pravne osobe: a) 1.900 kn
b) 3.200 kn
GLAVNA UREDNICA
THE CHIEF EDITOR
KONTAKT/CONTACT
PRETPLATA NA ČASOPIS
ANUAL SUBSCRIPTION FEE
BROJ IZLAZAKA GODIŠNJE
PUBLISHING FREQUENCY
Časopis Oeconomicus izlazi 3 puta godišnje.
Oeconomicus is published 3 times per year.
1849 - 9686
ISSN
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja UVODNIK
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 3
Dear readers and colleagues,
We would like to welcome you to the December
issue of an internationally indexed science journal
for economics and other social sciences -
Oeconomicus.
At the beginning of this issue, there is a scientific
paper that explores very up to date, interesting and
often neglected area - psychopathogenic
characteristics of team leaders. Following there is a
quality paper from the field of tourism with a focus
on the positioning of a smaller Croatian city in
tourism, and paper from marketing with an
emphasis on market positioning based on segments.
In the end, there is an original scientific paper
which, among other things, provides a quality
analysis of the phenomenon of employees'
resistance to changes.
We would like to thank to our subscribers, users of
our marketing services and our associates for their
trust and high quality papers, which are well
complemented with the impartiality, quality and
high standards that we have been nurturing in the
Oeconomicus since the very beginning of the
journal's release.
We remind that Oeconomicus's indexing in one of
the three most popular academic databases of
EBSCO Publishing increases the availability of
marketing messages, as well as the recognisability
of the works of our authors to millions of readers all
over the world.
Merry Christmas and a Successful New Year 2019!
Chief Editor:
Gabrijela Budimir Šoško, PhD
and
Oeconomicus International Editorial
Board Members
Dragi čitatelji i suradnici,
Želimo vam dobrodošlicu u prosinačko izdanje
međunarodno indeksiranog znanstveno-stručnog
časopisa za ekonomiju i ostale društvene znanosti -
Oeconomicus.
Na početku ovog izdanja nalazi se znanstveni rad
koji istražuje vrlo aktualno, zanimljivo i često u
poslovnoj praksi zanemarivano područje –
psihopatogene karakteristike vođa timova. Slijedi
kvalitetan rad iz područja turizma s fokusom na
pozicioniranje manjeg hrvatskog grada u turizmu,
zatim rad iz marketinga s naglaskom na tržišno
pozicioniranje na temelju segmenata te izvorni
znanstveni rad koji između ostalog daje kvalitetnu
analizu fenomena otpora zaposlenika prema
promjenama.
Zahvaljujemo našim pretplatnicima, korisnicima
naših marketinških usluga te našim suradnicima na
ukazanom povjerenju i na kvalitetnim radovima,
koji se dobro nadopunjavaju s nepristranošću,
kvalitetom i visokim standardima koje u
Oeconomicusu njegujemo od samog početka
izlaženja časopisa.
Podsjećamo da indeksiranost Oeconomicusa u
jednoj od tri najposjećenije akademske baze
EBSCO Publishing-a povećava dostupnost
marketinških poruka, kao i prepoznatljivost radova
naših autora objavljenih u Oeconomicusu,
milijunima čitatelja u cijelom svijetu.
Sretan Božić i uspješnu Novu 2019. godinu
želi Vam
Glavna urednica:
dr.sc. Gabrijela Budimir Šoško, doc.
i
međunarodni urednički tim Oeconomicusa
UVODNIK
UVODNIK
EDITORIAL INTRODUCTION
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja SADRŽAJ
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 5
SADRŽAJ
SADRŽAJ
Organizacijska psihologija prof.dr. sc. Azra Peterschik
PSIHOPATOGENI STILOVI U VOĐENJU TIMA
Turizam dr.sc. Marina Gregorić, Ivan Katalenić, struč. spec. oec.,
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE
Marketing dr.sc. Draško Babić
TRŽIŠNO POZICIONIRANJE NA TEMELJU SEGMENATA NA PRIMJERU VJERSKOG
TURIZMA
Psihologija
prof.dr. sc. Azra Peterschik STAVOVI ZAPOSLENIH U UPRAVLJANJU ORGANIZACIJSKIM PROMJENAMA
CONTENT
Organizational Psychology prof.dr. sc. Azra Peterschik
PSIHOPATHOGENIC STYLES IN TEAM LEADERSHIP
Tourism dr.sc. Marina Gregorić, Ivan Katalenić, struč. spec. oec.,
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY
Marketing dr.sc. Draško Babić
MARKET POSITIONING BASED ON ON THE SEGMENTATION BASIS ON EXAMPLE OF
RELIGIOUS TOURISM
Psychology prof.dr. sc. Azra Peterschik
EMPLOYEES ATTITUDES ABOUT MANAGEMENT OF ORGANIZATIONAL CHANGES
8
24
39
49
8
24
39
49
REKLAMA Oeconomicus Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 6
Oeconomicus Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja UPUTE AUTORIMA
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 7
Oeconomicus je znanstveno-stručni časopis iz područja
ekonomije i povezanih društvenih znanosti.
Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise na
hrvatskom ili engleskom jeziku.
Primljeni članci najprije prolaze prvu uredničku
kontrolu, a zatim se upućuju na postupak tzv. dvostruke
slijepe recenzije, što znači da identitet autora i
recenzenta ostaje neotkriven. Iz tog razloga, važno je da
autori iz radova te iz informacija o identitetu
elektroničkog dokumenta uklone sve informacije koje
mogu otkriti njihov identitet. Radove recenziraju ugledni
domaći i međunarodni znanstvenici i stručnjaci iz
pojedinih područja.
Dostavljanjem članaka, autori daju časopisu pravo prvog
objavljivanja rada.
Uredništvo pridržava pravo članak prilagoditi
standardima časopisa i pravopisu hrvatskog odnosno
engleskog jezika, a sve u skladu i sa standardima
EBSCO Publishing-a.
Dozvoljeno je besplatno korištenje objavljenih članaka u
obrazovne i ostale nekomercijalne svrhe, uz prikladno
isticanje izvora.
Radovi se dostavljaj u A4 formatu, na hrvatskom ili
engleskom jeziku
Radovi se dostavljaju u elektronskom obliku na email
adresu:
.
IV. TABLICE I SLIKE
Tablice i slike unositi na pripadajuće mjesto u članku.
Tablice i slike moraju biti u crno - bijeloj boji.
Tablice i slike ne smiju biti skenirane.
Sve slike dostaviti odvojeno od samog rada (najbolje u
pdf formatu), ali naznačiti u samom tekstu gdje im je
mjesto.
Navesti izvor ispod svake slike.
Sve slike i tablice izgledom ujednačiti.
U tablicama i slikama koristiti font Times New Roman
prikladne veličine.
V. CITATI, FUSNOTE I LITERATURA Citirane dijelove teksta navoditi u tekstu.
Citate stavljati u zagrade ili navodnike, a iste sadržavaju
prezime autora i godinu izdanja na primjer: (BOR,
2000), a u slučaju navođenja stranice: (BOR, 2000, 101).
Bilješke (fusnote) označiti arapskim brojkama u tekstu i
pozicionirati ih na istoj stranici na dnu teksta.
U popisu literature navesti sve korištene izvore, i to
abecednim redom prema prezimenima autora i
kronološkim redom za radove istog autora.
Ako su korišteni izvori istog autora s istom godinom
izdanja, treba ih razlikovati u zagradi (a, b, c i sl.), iza
godine izdanja.
Ukoliko se radi o koautorstvu, onda se navode prezimena
sa početnim slovom imena, abecednim redom.
Na primjer:
Za knjige:
Horvat, J., (2001), naziv knjige, izdavač.
Za časopise:
Novak I., Oeconomicus, 10 (1): 50-60. (10 označava
volumen/godište/ časopisa, (1) broj časopisa unutar
godišta, a 50-60 je broj stranica u korištenom tekstu).
VI. KLJUČNE RIJEČI Navesti najviše osam ključnih riječi na hrvatskom i
engleskom jeziku.
VII. SAŽETAK Sažetak sadržava do 100 riječi. U sažetku se navode
svrha i ciljevi rada, metode, rezultati i zaključak o
mogućoj primjeni rezultata.
Sažetak dolazi iza naslova, a mora biti jasan i pisan u
trećem licu na hrvatskom i engleskom jeziku.
I. PODATCI O AUTORU
Na početku rada navodi se titula, te ime i prezime autora
(npr.: dr. sc. Ime Prezime), sa osnovnim podatcima
autora u fusnoti.
U fusnoti na istoj stranici navodi se naziv i adresa
institucije u kojoj je autor zaposlen, te njegova e-mail
adresa.
STANDARDI
UPUTE AUTORIMA
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 24
TURIZAM
1 Međimursko Veleučilište u Čakovcu, Ulica J. Jelačića 22a, 40000 Čakovec, Hrvatska, e-mail: [email protected] 2 G. Dragičevci 51, 43240 Čazma, e-mail: [email protected]
SAŽETAK
Keywords: tourism, positioning, the city of Čazma, Bjelovar- bilogora county
The aim of this paper is to present the current state of tourism
in the city of Čazma, determine the future and to explore the
features that can contribute to the construction of the image of
Čazma as a tourist destination. The destination image is one of
the main aspects that potential tourists choose for their travels,
so the city of Čazma is developing its image to become a
county's center of tourism.. Also, the goals of the tourism
development project and city positioning should represent the
co-ordination of all stakeholders involved in the development
and raising the quality of tourism in the next ten years. This
paper presents the SWOT analysis and comparison with the
city of Bjelovar to see the advantages and disadvantages in the
development of tourism. The paper uses a historical method of
research, methods of analysis and synthesis, qualitative
research by means of interviews and a quantitative method by
distributing survey questionnaires to potential visitors and
those who have already visited Čazma. The aim of the work is
to establish the opportunities for further development of
tourism and the current position of the city, and to show the
shortcomings that are on the way to the city of Čazma to
become a center of tourism not only in the counties,
but also in the wider surroundings and ultimately
throughout continental Croatia. Keywords: tourism,
positioning, the city of Čazma, Bjelovar- bilogora county.
Cilj ovog rada prikazati je trenutno stanje turizma u gradu
Čazmi, utvrditi budućnost te istražiti obilježja koja mogu
doprinijeti izgradnji imidža Čazme kao turističke destinacije.
Imidž destinacije jedan je od glavnih aspekata pomoću
kojega potencijalni turisti odabiru mjesto svog putovanja, pa
tako i grad Čazma razvija svoj imidž kako bi postala
turističko središte županije. Također, ciljevi projekta razvoja
turizma i pozicioniranja grada trebali bi predstavljati
koordinaciju svih subjekata uključenih u razvoj i podizanje
kvalitete turizma u sljedećih desetak godina. U ovom
radu prikazana je SWOT analiza te usporedba s gradom
Bjelovarom kako bi se vidjele prednosti i nedostaci u
razvitku turizma. U radu se koriste povijesna metoda
istraživanja, metoda analize i sinteze, kvalitativno
istraživanje pomoću intervjua te kvantitativna metoda putem
distribucije anketnih upitnika potencijalnim posjetiteljima i
onima koji su već posjetili Čazmu. Cilj rada utvrditi je prilike
za dodatni razvoj turizma i trenutnu poziciju grada, a
prikazuje nedostatke koji stoje na putu gradu Čazmi kako bi
se pretvorio u središte turizma, ne samo županije već
i šire okolice te u konačnici cijele kontinentalne Hrvatske.
Ključne riječi: turizam, pozicioniranje, grad Čazma, Bjelovarsko-bilogorska županija
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR-
BILOGORA COUNTY
ABSTRACT
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO-
BILOGORSKE ŽUPANIJE
Turizam Tourism
dr.sc. Marina Gregorić1, Ivan Katalenić, struč.spec.oec,2
Prethodno priopćenje
Preliminary communication
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 25
1. UVOD
Pozicioniranje je proces kojim se posredstvom
marketinškog miksa utječe na percepciju potrošača
o brendu u odnosu prema drugim brendovima i
alternativama. Sukladno toj definiciji pozicioniranje
grada Čazme u turizmu Bjelovarsko-bilogorske
županije zapravo označava borbu za tržište u kojoj
se nastoji stvoriti konkurentska prednost koja će
nadmašiti ostale. Kako bi se ta prednost i ostvarila,
potrebno je osmisliti ponudu u turizmu koja odskače
od ostalih destinacija po univerzalnosti,
jedinstvenosti i ljepoti. Uz brojne poznate
čazmanske atrakcije koje godinama privlače turiste
postoji veliki potencijal koji se može iskoristiti za
unapređenje turizma. Da bi se postojeći potencijal
iskoristio, potrebno je nekoliko mladih i
entuzijastičnih ljudi koji bi svojom vizijom to i
ostvarili. Kao što turizam ima mnoge pozitivne
učinke na gospodarstvo grada, isto tako ima velik
utjecaj na politiku zapošljavanja, razvoj različitih
proizvodnih sektora i trgovine, osigurava prihod te
vrednuje resurse koji se inače teško mogu
procijeniti. Svi gore navedeni aspekti čine grad
Čazmu potencijalom za cjelokupni razvoj turističke
ponude. Jedan od glavnih ciljeva sustavno je
poticanje, razvijanje i koordiniranje inicijativa
razvoja grada. No nikako se ne može zanemariti
činjenica da je dugoročno planiranje u turizmu
povezano s reakcijama lokalnog stanovništva prema
turizmu, jer se turizam može razvijati i rasti samo
kada lokalno stanovništvo ima pozitivan stav prema
njemu i kada shvaća svoju ulogu u procesu njegova
razvoja. Rad je podijeljen na nekoliko dijelova koji
prikazom kroz vrijeme pokušavaju dočarati sve što
se dosad napravilo ili se radi na području turizma u
Čazmi.
Definiranje problema istraživanja
Problem istraživanja tržišta ispitati je postojeću
ponudu grada Čazme, njezino trenutno stanje u
turizmu Bjelovarsko-bilogorske županije te saznati
stavove turista o gradu. Također je potrebno ispitati
koliko Turistička zajednica doprinosi razvoju grada
te akcijskim planom turizma utvrditi najpoželjnije
aspekte potencijalnog razvoja.
Ciljevi rada Cilj ovog rada utvrditi je mišljenja građana i
posjetitelja o turističkoj ponudi grada Čazme.
Potrebno je dobiti uvid o kvaliteti ponude koju
Čazma pruža kako bi se prema njoj mogle odrediti
smjernice za unapređenje.
Struktura rada Uvodni dio rada sadržava definicije problema,
ciljeve, metode rada i njegovu strukturu. Obrađuju
se pojmovi turizma, turističke destinacije, turističke
ponude grada Čazme, kao i vrste istraživanja te
metode ispitivanja. Nadalje se rad bazira na teoriji,
SWOT analizi i usporedbi dvaju gradova (Bjelovar
i Čazma). Na temelju dobivenih rezultata daju se
određene smjernice za daljnji razvoj te osvrt na
trenutnu situaciju ponude. Na kraju rada naveden je
zaključak, literatura te popis slika i tablica.
Metode rada U radu se koristi povijesna metoda istraživanja,
metoda analize i sinteze, kvalitativno istraživanje
pomoću intervjua te kvantitativna metoda putem
distribucije anketnih upitnika čazmanskim
turistima, kako potencijalnim tako i onima koji su je
već posjetili.
Ciljevi:
Utvrditi način promoviranja grada Čazme
Istražiti trenutnu turističku ponudu
Utvrditi razloge dolaska turista u grad
Istražiti dosadašnje investicije i buduće planove
Utvrditi potrebu baziranja na cjelogodišnji turizam
2. TURIZAM
„Kada su Walter Hunziker i Kurt Krapf 1942.
godine dali definiciju turizma u svojem poznatom
d j e l u G r u n d r i s s d e r A l l g e m e i n e n
Fremdenverkehrslehre, a AIEST ju je na svojem
godišnjem okupljanju u Palermu 1954. potvrdio,
činilo se da je konačno završena znanstvena
rasprava o pojmu turizma. No, bio je to tek
završetak 'prvog kruga' znanstvenih promišljanja“
TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 26
(Turizam, budućnost mnogih iluzija, Boris
Vukonić, 14) Velika većina autora željela je na neki
način dati svoj doprinos razvoju teorije turizma i
premda ta nastojanja često nisu bila utemeljena,
željeli su se na taj način dokazati na tom području.
Mnogo je definicija turizma koje su točne i
pridonose mu u današnjem obliku, a s obzirom na
to da definicija zapravo znači odrediti jedan pojam
po svim njegovim svojstvima da bude jasan i
razumljiv, samo se neke uzimaju u obzir. „Danas je
u većini zemalja prihvaćena opća koncepcijska
definicija turizma koju je predložio UNWTO i koja
se može ubrojiti u definicije s pozicije turističke
potražnje, a glasi: Turizam uključuje aktivnosti
proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove
uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi
odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga
nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu
naknadu u mjestu koje posjećuju“ (Bartoluci i sur.,
2011). Takvom definicijom zaključuje se kako
turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi izvan
svoje sredine, također se mora zasnivati na kružnom
putovanju, u određenom vremenu, no sve to trošeći
novac, a ne privređujući ga. „Razvoj turizma potiče
i razvoj cjelokupne infrastrukture destinacije, ali i
na ekonomski i kulturni razvoj. Turizam obuhvaća
sve odnose i pojave koje proizlaze iz putovanja i
boravka posjetitelja na nekoj destinaciji“
(https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efs
t%3A126/datastream/PDF/viewv) Turizam se može
promatrati kroz vrste i specifične oblike. Vrste
turizma predstavljaju određeni kriterij poput
trajanja boravka (vikend-turizam, izletnički
turizam), dok su specifični oblici turizma određeni
motivom koji privlači posjetitelje u određene
destinacije (vjerski turizam, svemirski turizam…).
Turizam će u budućnosti najvjerojatnije i dalje rasti
i razvijati se, i to puno brže nego mnoge druge
djelatnosti, pa se sukladno tome ponuda treba
prilagoditi potražnji.
„Turistička destinacija u širem smislu može se
definirati kao svako odredište turističkog putovanja,
od samostalnog turističkog objekta, aerodroma ili
luke do turističkog mjesta, regije i turističke zemlje“
(Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva,
Mato Bartoluci, 159) Turistička destinacija u svijetu
može biti zemlja, grad, provincija, odmorište,
ruralno područje i ostalo. Destinacije su uvjetovane
željama, interesima i potrebama turista, a svoje
prednosti iskazuju nepostojanjem čvrstih granica jer
one mogu biti bilo koje odredište. Kako bi pojedine
destinacije privukle turiste, moraju posjedovati
neke atrakcije, a turistička atrakcija definira se kao
„privlačan element u nekoj turističkoj destinaciji u
obliku kulturno-povijesne baštine, prirodne cjeline
ili događaja koji motivira turiste za dolazak te je
okosnica razvoja turizma u destinaciji“ (Bartoluci
M., 2013, prema Vukonić, Čavlek i dr., 2001)
Atraktivnost turističke destinacije utječe na
pojedinčevu odluku o izboru destinacije za
putovanje i odmor. Svaka destinacija ima svoje
elemente privlačnosti te isti elementi nisu jamstvo
da će različite destinacije biti isto konkurentne. Za
neke destinacije to mogu biti klima i prirodne
ljepote, dok za neke kulturna baština i cijene. Prema
tome možemo razlikovati komparativne i
konkurentske prednosti destinacije. Komparativne
prednosti su prirodna i naslijeđena dobra pojedine
destinacije, a konkurentske prednosti predstavljaju
nove sadržaje i inovacije. „Konkurentnost
destinacije je sposobnost destinacije da osmisli
dobra i usluge bolje od drugih destinacija u onim
područjima koja su ključna za postizanje
nezaboravnog turističkog iskustva. Da bi destinacija
bila konkurentna, poduzeća unutar nje moraju se
također ponašati konkurentno“ (Upravljanje
turističkom destinacijom, Lidija Petrić, 221) U
svemu tome destinacije bi trebale pripaziti na
iskorištenost kapaciteta i održivost okoliša kao
jednu od najvažnijih stvari budućnosti.
2.1 TURISTIČKA DESTINACIJA
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 27
„Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u
istočnom dijelu skupine županija središnjega
područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s
Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s
Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-
moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom
županijom“ (Ružić i sur., 2011) Zauzima površinu
od 2652 km2 što je 3,03% od ukupne površine
Hrvatske, a obuhvaća prostor četiri karakteristične
zemljopisne cjeline: Bilogoru, rubne masive
Papuka i Ravne gore, Moslavačku goru i dolinu
rijeke Česme i Ilove. U sastavu županije nalazi se
5 gradova i 18 općina, broj stanovnika iznosi 119
743, dok je prosječna gustoća naseljenosti 50
stanovnika/km2. Bjelovarsko-bilogorska županija
najjača je županija u gospodarskom smislu jer
obiluje značajnim izvorima nafte, plina, gline,
kvarcnog pijeska, termalnih voda i drugim
prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično
koriste. Osmog lipnja svake godine slavi se Dan
Bjelovarsko-bilogorske županije jer je toga dana
1871. godine carskim reskriptom ukinuta
Varaždinska vojna granica.
3. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
3.1. GRAD ČAZMA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA
Grad Čazma smješten je 60 kilometara jugoistočno
od Zagreba i 30 kilometara jugozapadno od
Bjelovara, na obroncima Moslavačke gore. Nalazi
se unutar Bjelovarsko-bilogorske županije, a u
svom sastavu ima 36 naselja. Prema popisu
stanovništva iz 2011. godine na području grada
živi 8077 stanovnika. Čazma se smatra naseljem
koje je u prošlosti imalo širok značaj jer su u njoj
svojevremeno rado boravili ljudi visokog položaja
kao što su hercezi, biskupi i banovi, a tu se nalazio
i Čazmanski kaptol. Na temeljima burne i sjajne
prošlosti Čazma se izgradila u regionalno središte
tog dijela Moslavine, s privrednim, kulturnim,
gospodarskim i turističkim potencijalima koje sve
bolje iskorištava. Čazma je danas poznata po
netaknutoj prirodi – raju za rekreativce, lovce i
ribolovce ili jednostavno ljubitelje prirodnih
ljepota; bogata je kulturnim naslijeđem i ljudima
koji njeguju stare običaje; nadaleko je poznata po
jednoj od najljepših crkvenih građevina u
Hrvatskoj, crkvi sv. Marije Magdalene koja je
jedna od rijetkih hrvatskih župnih crkvi s dva
tornja i zanimljivom poviješću nastanka.
3.1.1. Povijest
„Grad Čazma osnovan je 1226. g. kada je biskup
Stjepan II. Babonić osnovao župu, iako se Čazma
spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u
Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke
biskupije 1094. g. Zagrebački biskup Stjepan II.
(1227–1247) na mjestu današnje Čazme, na
Kolomanovoj cesti osniva novo naselje koje je
nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je
brzo shvatio da je Čazma prirodni centar
Zagrebačke biskupije pa je stoga lakše upravljati
biskupijom iz Čazme negoli Zagreba. Radi uprave
biskupije i posjeda sagradio je u Novoj Čazmi
biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za
obranu od Turaka. Biskup Stjepan II. uredio
je 1232. u Novoj Čazmi zborni kaptol. Dokaz
o osnutku zbornog kaptola u Čazmi je povelja
biskupa Stjepana II., koja je postala statut ili zakon
za život i djelovanje Čazmanskog kaptola. Kaptol
je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava
Malkoč-beg, sedam godina nakon što su Turci
zauzeli Čazmu. Čazma pada pod tursku vlast 1552.
godine kada postaje središtem istoimenog
sandžaka. Turska je vlast potrajala do 1606., a
nakon oslobođenja hrvatski plemenitaš Toma
Erdödy obnovio je biskupski kaštel u Čazmi.
Stoljećima je Čazma, zahvaljujući postojanju
Kaptola te djelovanju redovničkih zajednica, bila
sjedište pismenosti i kulture središnje Hrvatske.
Osim toga je bila i vrlo lijepo izgrađen grad s
najsjajnije izgrađenom biskupovom palačom te
drugim sakralnim i svjetovnim građevinama“
(https://www.cazma.hr/povijest/).
TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 28
Na temelju postojeće resursno-atrakcijske ponude
područja grada Čazme turistički promet trebao bi
se bazirati na temelju 9 mikrolokaliteta:
1. Interpretacijsko-rekreativni centar Čazma Natura
– cjelina s atrakcijama: multimedijalni centar,
bio-bazen, ekološko jezero, tematski park, škola
u prirodi, arboretum, tržnica lokalnih proizvoda,
vinoteka itd.
Izvor: https://superportal.hr/vijesti/projekt-grada-
cazme-cazma-natura-uspjesno-prosla-1-fazu-
provjere/
2. Selo Siščani s pripadajućim ribnjacima – riječ je
o lokalitetu koji je izuzetno pogodan za
privlačenje ekološki osviještenih turista i/ili
jednodnevnih posjetitelja.
3. Obiteljsko imanje Salaj (Grabovnica) – riječ je o
lokalitetu koji je zbog Božićne priče obitelji Salaj
postao prepoznatljiv na nacionalnoj razini.
Neovisno o tome, cijelo je imanje izuzetno
pogodno za organiziranje i drugih događanja
tradicijskog karaktera te bi ga u tom smjeru
valjalo dalje profilirati u budućnosti.
4. Obiteljsko imanje Pirak (Grabovnica) – riječ je o
potpuno infrastrukturno i suprastrukturno
opremljenom izdvojenom lokalitetu u
prekrasnom vinorodnom okružju.
5. Lokalitet Vustje (uključujući i područje stare
ciglane u neposrednoj blizini) – radi se o
najperspektivnijem izletničkom lokalitetu na
području grada Čazme.
6. Lokalitet Antoljak (Pobjenik) – riječ je o
lokalitetu veličine oko 10 ha na kojem je već
započela izgradnja manjeg etno sela s
pripadajućim ugostiteljskim sadržajima.
7. Lokalitet Matešin (Bojana) – radi se o mirnom i
hortikulturno vrlo dobro uređenom lokalitetu u
privatnom vlasništvu, idealnom za organizaciju
ne samo različitih kreativnih radionica za djecu i
odrasle već i za tzv. školu u prirodi, aktivnosti
team buildinga za poduzeća koja djeluju na
području Bjelovarsko-bilogorske županije,
odnosno za održavanje većeg broja (ljetnih)
kulturno-zabavnih manifestacija lokalnog, ali i
regionalnog karaktera.
Grad Čazma nudi vrijednu materijalnu i
nematerijalnu baštinu, mir, tišinu, čist okoliš te
mogućnost raznih vrsta aktivnog odmora daleko od
gradske buke i užurbanosti. Grad odlikuje odlična
infrastruktura, pojednostavljenje buduće izgradnje
turističke ponude, a u konačnici nalazi se u
neposrednoj blizini grada Zagreba, centra emitivne
turističke potražnje Republike Hrvatske. Ako se
govori o geološkim značajkama ovog prostora,
Moslavačka gora te dolina rijeke Česme zauzimaju
posebno mjesto na karti. Tu se nalaze još i brojni
vidikovci, kao i kamenolomi i rudnici (Pleterac).
Klima je na ovom području umjereno
kontinentalna sa zimama koje nisu prehladne,
toplim ljetima i srednjom količinom padalinama
ravnomjerno raspoređenih tijekom cijele godine.
Samim time klima omogućava boravak na
otvorenom većim dijelom godine. Za razvoj
turizma veoma su značajne i rijeke Česma i
Glogovnica te akumulacijsko jezero Podgarić koji
su veoma pogodni za sportski ribolov. Prirodna
vegetacija sa šumama, livadama i pašnjacima
veoma je dobro očuvana, dok je grad nacionalno
prepoznatljiv po vinarstvu na području Moslavačke
gore. Čazma je veoma poznata po brojnim
lovištima od kojih se neka ubrajaju među
najkvalitetnije u našoj zemlji. Ptičji fond veoma je
velik i raznovrstan, dok je uvelike poznat ribnjak
Siščani proglašen ornitološkim rezervatom.
Kulturno-povijesna baština nije adekvatno
valorizirana, no može uvelike pomoći razvoju
turizma, tako su samo neki od njenih poznatijih
dijelova ovdje i nabrojeni: arheološki lokalitet
Gradina, crkva sv. Marije Magdalene (Čazma),
crkva Pohoda Blažene Djevice Marije (Gornji
Draganec), dvije tradicijske moslavačke (etno)
kuće (Miklouš Gornji i Donji), spomen-kosturnica
Ede Murtića (Čazma)… Mnoge šetnice, galerije,
vinarije, mala obiteljska gospodarstva, sportsko-
rekreacijski centri i kuće za odmor dodatan su
motiv turistima za posjetiti grad Čazmu i boravak
u tom kraju (http://www.cazma.hr/wp-
content/uploads/2012/05/ Akcijski-plan-razvoja-
turizma-na-podru%C4%8Dju-grada-%C4%8
Cazme.pdf)
3.1.2. Turistička ponuda
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 29
8. Lokalitet Furmek (Gornji Draganec) – radi
se o prostoru nekadašnjeg adrenalinskog
parka Alamo koji, uz određene
funkcionalne preinake u korištenju
raspoloživog prostora i značajna
hortikulturna unapređenja, ali i izgradnju
adekvatnih dodatnih sadržaja ponude, može
postati jedno od dva do tri lokaliteta idealna
za jednodnevne đačke izlete, održavanje
škole u prirodi te organizaciju rođendanskih
proslava za djecu školske dobi ne samo s
područja grada Čazme već i cijele
Bjelovarsko-bilogorske županije.
9. Izletište Pleterac – riječ je o nekad
popularnom izletištu na obroncima
Moslavačke gore s relativno velikom
planinarskom/lovačkom kućom nasuprot
umjetnog ribnjaka, te na ishodištu nekoliko
planinarskih staza za zapadni dio
Moslavačke gore (http://www.cazma.hr/wp
-content/uploads/2012/05/Akcijski-plan-
razvoja-turizma-na-podru%C4%8Dju-
grada-%C4%8Cazme.pdf)
Konačno, razvoju turističkog prometa na
projektnom području izuzetno bi dobro došao i mali
gradski hotel u Čazmi čime bi se stvorila mogućnost
prihvata višednevnih organiziranih grupa iz
različitih dijelova zemlje i/ili zemalja regije, a za
čime će se uskoro pojaviti potreba.
Cjelokupna turistička ponuda zapravo prikazuje
ugled pojedinog mjesta i njegovo brendiranje prema
ostatku svijeta. U današnje vrijeme lako je postati
poznat iz pogrešnih razloga pa se tako ugled mjesta
treba graditi na osobinama koje su pozitivne,
atraktivne i jedinstvene za mnogo različitih ljudi
širom svijeta. Stvaranje brenda je zahtjevan proces
i zahtijeva određeno vrijeme te se ne može ostvariti
u kratkom roku. „Proces brendiranja iziskuje i
financijske izdatke. Međutim ukoliko je posao
kvalitetno obavljen, korist daleko nadmašuje
troškove. Brendiranje treba tretirati kao investiciju,
a ne kao trošak“ (Brendiranje gradova kao
ekonomska dužnost, Zdravko Mihevc, 198–201)
4. SWOT ANALIZA GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
Osnovne snage i slabosti koje postoje u pojedinim
područjima te prilike i prijetnje koje utječu na
razvoj turizma nabrojane su u Tablici 1., a u
nastavku su i detaljno objašnjene.
SWOT (eng. strenghts, weaknesses, opportunities,
threats) analiza grada Čazme u turizmu
Bjelovarsko-bilogorske županije obuhvaća
prednosti i nedostatke važne za sam daljnji razvoj.
TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 30
Tablica 1. SWOT analiza grada Čazme u turizmu Bjelovarsko-bilogorske županije
Izvor: vlastiti rad autora
education, entertainment, ecology). Zeleni, ili
„meki“ i „eko“, turizam je turizam u kojem
osviješteni putnici podupiru zaštitu prirode i
okoliša, kao i samu lokalnu zajednicu i lokalnu
kulturnu baštinu. Prosječan turist je dobro
obrazovan, mlađe i srednje dobi (inozemni su i
starije dobi), svjestan važnosti očuvanog okoliša i
održivog turizma, aktivno sudjeluje u zaštiti i
čuvanju prirodnih resursa, nastoji etički i
edukativno komunicirati s lokalnom zajednicom i
provoditi odmor u edukaciji i rekreaciji. Prema
procjenama oko 3% odmorišnih putovanja u
svijetu je motivirano upravo zelenim turizmom, a
taj trend bilježi snažan rast.
Snage kao unutrašnji faktor SWOT analize turizma
grada Čazme donose nam pregled jedinstvenih
razlikovnih prednosti koje čine ovaj grad
konkurentnim u odnosu na neke druge gradove u
županiji. Snage nam govore zašto bi turisti odabrali
baš ovaj grad kao svoje odredište i što ih je to
specifično privuklo. U nastavku su nabrojene neke
od snaga grada te detaljnije opisane.
• Zeleni turizam („6E“) – turistička potražnja na
vodećim svjetskim turističkim tržištima okreće se
sve više prema novim, selektivnim oblicima
odmora, odnosno turizmu koji se veže uz slogan
„6E“ (eng. experience, excitement, escape,
4.1. SNAGE
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 31
• Rastući broj događanja i manifestacija –
događanja i manifestacije zasigurno su jedan od
najprivlačnijih čimbenika turizma te njihov broj,
veličina i promidžba utječu na dolaznost i
posjećenost grada.
• Srdačnost i susretljivost lokalnog stanovništva
zasigurno je jedna od snaga koju je potrebno
iskoristiti za cjelokupni razvoj turizma. Upravo su
stanovnici ti koji su ključ za prijenos autentičnog
doživljaja određene destinacije i čine sveobuhvatni
dojam posjeta svakog turista.
• Stjecanje novih spoznaja, širenje horizonta –
potencijalne turiste u novije doba karakterizira želja
za aktivnim sudjelovanjem u životu destinacije te
oni od turističkog putovanja ne očekuju samo
odmor, zabavu i rekreaciju nego i stjecanje novih
spoznaja, proširivanje horizonata te osobni razvoj.
• Dobra prometna povezanost – grad Čazma
nalazi se u neposrednoj blizini grada Bjelovara i
glavnoga grada Zagreba što mu uvelike olakšava
dolazak turista iz svih smjerova kako Hrvatske tako
i Europe.
svjesnost o interesu tržišta za ekološki
uzgojene proizvode.
Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa u
turističke svrhe – velik broj potencijalnih
prirodnih resursa kojima čazmansko
područje obiluje još uvijek je u nedovoljnoj
mjeri iskorišteno u turističke svrhe, a jedan
su od najvećih turističkih potencijala tog
prostora.
Nedostatak smještajnih kapaciteta – grad
Čazma još uvijek u svojoj turističkoj ponudi
nema dovoljno smještajnih kapaciteta te mu
zasigurno nedostaje hotel koji bi taj problem
mogao riješiti.
Slabosti u turizmu grada Čazme možemo opisati
kao nešto što nedostaje te zbog čega je grad manje
poznat u odnosu na neke druge
gradove/konkurente, ili pak razlog koji uzrokuje
nepovoljan položaj na tržištu. Sve slabosti potrebno
je maksimalno smanjiti te ih pretvoriti u svoje
prilike i snage.
• Mali broj ekološki osviještenih proizvođača
– kada se govori o zdravoj i visoko kvalitetnoj
prehrani koja ima sve veću ulogu u ukupnom
turističkom proizvodu destinacije, grad Čazma još
uvijek ne iskorištava dovoljno sve svoje potencijale
te nije dovoljno dobro povezan sa samim
pribavljanjem, iako za to ima mogućnosti.
Edukacijom proizvođača povećala bi se njihova
4.2. PRILIKE
traži autentični doživljaj te bijeg od
standardiziranog odmora. Destinacije koje
nude raznovrsnu i uravnoteženu ponudu sve će
više dobivati na važnosti.
Ruralni, lovni i ribolovi turizam – čazmansko
područje veoma je poznato po ovim
selektivnim vrstama turizma zbog svojeg
dobrog geografskog položaja, klime, ali i
bogatog biljnog i životinjskog svijeta.
Korištenje EU fondova – dostupnost EU
fondova Gradu kao i privatnim poduzetnicima
može uvelike olakšati prijeko potrebna
financijska sredstva za pokretanje programa,
događanja ili obnovu neke postojeće atrakcije.
Jedan od najvažnijih čimbenika jest odrediti kako se
turizam grada Čazme može nastaviti širiti i rasti na
turističkome tržištu. Prilike su posvuda, samo ih
treba iskorititi. Potrebno je učvrstiti postojeće te
spoznati nove prilike koje će se moći iskoristiti u
budućnosti, a u nastavku su nabrojene neke od
glavnih prilika grada Čazme.
Više kratkih putovanja – struktura putovanja
mijenja se iz godine u godinu te se tako u
budućnosti očekuje više kraćih putovanja i
putovanja u destinacije bliže mjestu
prebivališta.
Iskustvo putnika – potencijalni turisti, točnije
potrošači, sve su više zahtjevniji kako bi
zadovoljili svoje želje i potrebe pa se s toga
4.3. SLABOSTI
TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 32
4.4. PRIJETNJE
Niska stopa samozapošljavanja – u gradu
Čazmi stopa samozapošljavanja gotovo je
minimalna, a mnogi ljudi upravo bi ta dana
državna sredstva mogli iskoristiti za svoje
inovativne proizvode ili ideje koje bi tada
dovele i do povećanja turističkog prometa.
Nedostatak prepoznatljivog turističkog
identiteta – grad Čazma još uvijek ne
posjeduje značajan identitet ni imidž koji bi
bio tržišno prepoznatljiv i koji bi omogućio
da se grad uspješno diferencira od drugih
konkurentnih destinacija. To je tako
ponajprije zbog nedovoljnog marketinškog
budžeta same Turističke zajednice
Moslavina – Čazma.
Kao najveće prijetnje za razvoj turizma grada
Čazme moguće je odrediti događaje koji se odvijaju
u blizini u isto vrijeme te tako turisti imaju veliku
dvojbu koju će destinaciju posjetiti. Osim toga,
jedna od najvažnijih prijetnji zasigurno su prijeko
potrebna financijska sredstva.
Iseljavanje mlade, obrazovane populacije – ova
prijetnja nažalost nije prisutna samo kod grada
Čazme već i kod ostatka zemlje, što dovodi do
pada inovativnih ideja i dolaska turista.
Gubitak interesa za posjet gradu Čazmi – kako
bi se interes za pojedinu turističku destinaciju
održavao i kako ne bi u jako kratkom roku pao,
destinacija mora ulagati u svoj razvoj i čestim
promjenama, inovacijama i novim turističkim
doživljajima privlačiti nove turiste, ali i pokušati
zadržati već postojeće.
5. ISTRAŽIVANJE ZA POTREBE POZICIONIRANJA GRADA ČAZME U TURIZMU
BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
uspjeti ako iza samog geografsko-političkog pojma
ne stoji sustav dobro osmišljenih turističkih
iskustava i/ili doživljaja upakiranih u profesionalno
oblikovane turističke proizvode. To je posao koji
zahtijeva dugoročno planiranje zbog toga što je
potrebno sustavno poticati izgradnju cjelovitog
lanca vrijednosti koji će podupirati postojeće
atrakcije. Čazma ima odlične predispozicije za
razvoj turizma, ali zbog nedostatka hotela,
nezainteresiranosti institucija, ali i slabe promidžbe,
postao je samo tranzitno mjesto turista bez njihovog
zadržavanja i razgledavanja.
Pomoću opisnog istraživanja dobiveni su odgovori
na pitanja tko su turisti koji posjećuju grad Čazmu,
kako su saznali za njega, jesu li posjetili neku
atrakciju te saznati što gradu nedostaje kako bi
postao županijskim turističkim središtem. Za to se
koristilo jednokratno istraživanje pomoću ankete, a
intervjuima s putničkim agencijama saznalo se od
kuda turisti najviše dolaze, koje manifestacije
n a j č e š ć e p o s j e ć u j u t e k o j i s u r a z l o z i
nezainteresiranosti onih koji ne putuju u Čazmu.
Današnje tržište sastoji se od kupaca, a oni se
razlikuju na mnogo načina. Mogu se razlikovati
prema svojim dohocima, lokacijama, željama,
stavovima, ali i nekoj svojoj navici. Tako gradovi i
poduzeća žele pristupiti turistima kroz proizvode i
usluge koje prate njihove jedinstvene potrebe.
„Pozicioniranje vrijednosti nudi niz alternativa
pozicioniranja koje se temelje na vrijednosti koju
ponuda isporučuje i na njezinoj cijeni. Potrošači
najčešće odabiru proizvode i usluge koji im daju
najveću vrijednost. Stoga marketinški stručnjaci
žele pozicionirati svoje marke na ključnim
prednostima koje nude u odnosu na konkurentne
marke“ (Osnove marketinga, Philip Kotler i sur.,
429).
Prilagođavanjem turističke industrije svjetskim
ekonomskim, tehnološkim, komunikacijskim,
informacijskim, sociopsihološkim i drugim
promjenama i trendovima, mijenjaju se pravila igre
i ključni činitelji uspjeha u turističkoj industriji.
Zbog toga se pojavljuje sve veći broj turističkih
destinacija. Kao rezultat nabrojenoga grad Čazma
ne može kao turistička destinacija dugoročno
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 33
5.1. REZULTATI KVALITATIVNOG ISTRAŽIVANJA
brojke stranih turista. Strani turisti manje su
zainteresirani za takva putovanja, već se češće
odlučuju na pojedinačne izlete s obitelji. Putničke
agencije iz Srednje i Južne Dalmacije nažalost
uopće ne organiziraju putovanja u grad Čazmu, a
kako bi se grad probio na tržište trebali bi se više
fokusirati baš na taj dio Hrvatske. Razlozi putničkih
agencija zbog kojih ne dovode turiste u grad Čazmu
najviše se očituju u nedostatku smješ tajnih
kapaciteta za veći broj turista te premalo
manifestacija koje bi ih privukle, osobito na više od
samo jednog dana. Osim tih razloga još jedan od
važnijih jest nedovoljna promocija grada i
događanja u njemu pa stoga turisti zapravo ni ne
znaju što se sve može vidjeti i doživjeti .
Kvalitativno istraživanje provedeno je na temelju
intervjua s osam putničkih agencija iz cijele
Hrvatske kako bi se saznalo što više o aranžmanima
koji uključuju grad Čazmu. Na taj način dobiveni
su odgovori o zainteresi ranost i , odnosno
nezainteresiranosti za posjet Čazmi, broju godišnjih
aranžmana, manifestacijama koje turisti najčešće
posjećuju te nacionalnosti i broju samih turista koji
su protekle godine posjetili grad Čazmu. Tako
dobiveni rezultati pokazuju kako najviše putničkih
agencija dovodi turiste iz Sjeverne Hrvatske i to
jednom do pet puta godišnje. Turisti najviše
posjećuju manifestacije Božićne i Uskrsne priče
obitelji Salaj, broj turista koji putuje najčešće se
kreće između 100 do 150 godišnje i svi su hrvatske
nacionalnosti, što dovodi do problema smanjene
5.2. REZULTATI KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA
postavljena su na način biranja potvrdnih ili
negativnih odgovora, biranja između više
ponuđenih odgovora te opisnog odgovaranja.
Anketno istraživanje provedeno je na 213 ispitanika
iz Republike Hrvatske. Na uzorku od 213
ispitanika, 70,7% osoba su ženskog spola, dok je
29,3% muškog. U anketnom upitniku dob koja
prevladava u najvećem postotku jest ona između 18
i 25 godina (60,9%), dok je slijedi dob između 26 i
40 godina (30,4%) te 41 ili više godina starosti
(8,7%).
Kvantitativno istraživanje je provedeno od 8. 3. do
1. 6. 2018. godine, i to u obliku mrežne ankete, a
poveznica za pr i s tup anketnom upi tn iku
distribuirana je putem društvene mreže Facebook.
Anketa sadrži 20 pitanja koja su strukturirana na
način da se u prvom dijelu prikupljaju podaci o
spolu i dobi ispitanika, zatim saznanja o posjeti
grada Čazme, dok treći dio ispituje samu turističku
ponudu, ocjene kvalitete i razloge moguće posjete
grada. Pitanja koja su se koristila u anketi
Graf 1. Način na koji su ispitanici saznali za grad Čazmu
Izvor: vlastiti rad autora
TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 34
potvrdnih ili negativnih odgovora, biranja između
više ponuđenih odgovora te opisnog odgovaranja.
Anketno istraživanje provedeno je na 213 ispitanika
iz Republike Hrvatske. Na uzorku od 213
ispitanika, 70,7% osoba su ženskog spola, dok je
29,3% muškog. U anketnom upitniku dob koja
prevladava u najvećem postotku jest ona između 18
i 25 godina (60,9%), dok je slijedi dob između 26 i
40 godina (30,4%) te 41 ili više godina starosti
(8,7%). ispitanika čulo je za Božićnu priču obitelji
Salaj što dovoljno govori o njihovoj
prepoznatljivosti na turističkom tržištu. Većina
ispitanika (48,5%) za Božićnu priču saznalo je
preko nekih drugih izvora, zatim slijedi televizija s
26,7% te internet s 23,3%. Velika većina
ispitanika (73,6%) posjetilo je Božićnu priču
obitelji Salaj, dok je preostalih 26,4% ispitanika
nije posjetilo. Velika većina ispitanika (72,2%) nije
posjetila Čazmanski Vinokap, dok ga je posjetilo
samo njih 27,8%. Većina ispitanika (66,8%) nije
posjetila Eko sajam u Čazmi, dok ga je njih 33,2%
posjetilo. Za vrijeme trajanja Supermaratona
Zagreb–Čazma odgovori o boravku u gradu Čazmi
podjednaki su, pa je tako 45,5% ispitanika tada
boravilo u Čazmi, dok preostalih 54,5% nije.
Na postavljeno pitanje o dovoljnoj mjeri
promoviranja turističke ponude grada Čazme,
velika većina ispitanika (71,4%) smatra kako grad
još uvijek nedovoljno radi na promidžbi.Mišljenja
ispitanika o samom pozicioniranju grada Čazme
kao turističke destinacije na području
sjeverozapadne Hrvatske veoma su razočaravajuća
pa je tako 39,7% ispitanika dalo ocjenu 3, a 23,4%
ocjenu 2, što su ujedno dvije najzastupljenije
ocjene. Za planiranu izgradnju eko bazena u gradu
Čazmi znalo je čak 49% ispitanika, dok njih 51%
ipak nije. Izgradnju eko bazena 58,2% ispitanika
smatra dovoljno dobrim razlogom i atraktivnošću
za posjetom gradu Čazmi.
O načinu saznanja za grad Čazmu najveći postotak
ispitanika (61,2%) odgovorio je kako su za njega
saznali preko nekih ostalih medija ili izvora, dok je
sljedeći najveći postotak ispitanika (24,4%) saznao
preko Božićne priče obitelji Salaj. većina ispitanika,
točnije njih 80,4% posjetilo je grad Čazmu. Razlozi
posjete gradu Čazmi jako su raznovrsni, no najveći
broj ispitanika (53%) grad je posjetilo privatno, pa
tek onda slijedi najvažniji, turistički aspekt. Grad
Čazma je kao turistička destinacija sa svojom
ponudom ocijenjena poprilično loše pa je tako
33,5% ispitanika dalo ocjenu 3, 25,7% ocjenu 2, a
tek onda slijede ocjene 4 (18%) i 5 (13,2%).
Od trenutne turističke ponude najveći broj
ispitanika (67,5%) kao razlog moguće posjete
odabralo je Božićnu priču obitelji Salaj kao
motivaciju. Iza nje slijede eko bazeni (10%), dok se
sve ostale atrakcije u veoma malenom postotku.
Kada se govori o gradu Čazmi kao atraktivnoj
turističkoj destinaciji mišljenja ispitanika skoro su
pa podijeljena pa tako 46,4% smatra kako je Čazma
atraktivna, dok 53,6% ispitanika ima suprotno
mišljenje.
Kao najatraktivnije razloge posjeta grada Čazmi
ispitanici su uglavnom naveli Božićnu priču te
događanja vezana uz Blagdansko vrijeme, no
također i visoki nivo uređenosti grada kao i samu
prirodnu ljepotu. Nadalje veliki postotak ispitanika
Supermaraton smatra privlačnom atrakcijom, ali i
sve veću prepoznatljivost Čazmanskog Vinokapa.
Nedostatak smještajnih kapaciteta zasigurno je
najveći nedostatak u turističkoj ponudi grada
Čazme. Nepostojanje hotela, kao ni ostale popratne
infrastrukture dovode do nemogućnosti boljeg
razvoja turizma. Još neki od najvažnijih
nedostataka ispitanici su naveli nepostojanje
organiziranih izleta, razgledavanje zanimljivih
turističkih lokaliteta, posebno kulturnih
manifestacija te manjak ponude za mlađe dobne
skupine. Čak 98,1% postavljena su na način biranja
6. KRITIČKI OSVRT NA PROVEDENO ISTRAŽIVANJE
Grad još uvijek nije dovoljno dobro turistički
razvijen pa tako ispitanici ocjenom dobar (3)
ocjenjuju njegovu atraktivnost. Neki od razloga
nedovoljne atraktivnosti i nedostataka grada stoje u
siromašnoj ponudi smještajnih kapaciteta,
nedovoljnom broju manifestacija, nedostatku
Rezultati provedene ankete ukazuju na to da
ispitanici posjećuju grad Čazmu u velikom postotku
privatno, a tek onda dolazi onaj najvažniji segment,
turistički. Za grad Čazmu najveći broj ispitanika
saznao je preko Božićne priče obitelji Salaj, koja je
ujedno najposjećenija i najprivlačnija atrakcija.
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 35
veće napore i financijska sredstva u turističku
promociju kako bi se izgradio imidž te kako bi
samim time postao središte turizma sjeverozapadne
Hrvatske. Takvo mišljenje odabrao je veliki
postotak ispitanika koji su pozicioniranje grada
ocijenili ocjenom dobar (3) i dovoljan (2), a takvim
ocjenama grad zasigurno ne može postati brojem
jedan u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, pa tako ni
na području sjeverozapadne Hrvatske. Kako bi ovi
ciljevi postali stvarnost, elementi uspješnog
turističkog poslovanja moraju uključivati
oglašavanje na pretraživačima i svjetskim
ponuđačima smještaja, pozicioniranje na
društvenim mrežama i prisutnost na putničkim
aplikacijama. U današnje doba svi su prisiljeni
prilagoditi se brzom razvoju interneta i svim
mogućnostima koje on nudi kako bi se postojeći
posao razvio, kupci i turisti privukli, a novi projekti
pokrenuli.
turističkih lokaliteta, nedovoljnoj ponudi kulturnog
turizma samog moslavačkog kraja, kao i nedostatku
organiziranih izleta. Naravno, postoje i mnogi
razlozi koje su ispitanici naveli kao atraktivne za
sami grad, neki od njih su prekrasan okoliš i čista
priroda, Božićna priča, Uskrsna priča, Čelfograd,
Supermaraton Zagreb–Čazma, mnogobrojne
manifestacije, ali i radionice za najmlađe. Kada se
govori o pojedinim manifestacijama gotovo 100%
ispitanika čulo je za Božićnu priču, dok ju je više
od 70% i posjetilo. Za nju su saznali preko interneta,
televizije, ali i nekih drugih izvora informacija.
Osim Božićne priče obitelji Salaj, puno manji, ali
još uvijek dovoljan postotak ispitanika, posjetio je i
neka druga događanja poput Eko sa jma,
Čazmanskog Vinokapa te Supermaratona Zagreb–
Čazma. Predstojeću izgradnju Eko bazena u gradu
ispitanici smatraju dobrom investicijom i budućim
privlačnim elementom za posjetu. Kako bi se broj
turista povećao, grad Čazma mora uložiti znatno
7. USPOREDBA GRADA ČAZME S GRADOM BJELOVAROM
(kušanje i kupnja vina); kvalitetna lovišta pogodna
kako za lov na visoku tako i na nisku divljač;
„fotosafari“; manji vodotoci, vode stajaćice i veliki
ribnjaci s velikim mogućnostima za razvoj ne samo
ribolovnog turizma već i tzv. bird-watchinga;
biciklizam, boravak u prirodi, scouting, kanuing,
plivanje te sve ostale vrste rekreacija uz vodu;
bogata biološka i geološka raznolikost za razvoj
izletničko-edukacijskih sadržaja, istraživanja,
proučavanja, škole u prirodi, radionica, prihvat
učenika, studenata i znanstvenika iz tuzemstva i
inozemstva, razvoj znanstvenih istraživanja i
izgradnja sveučilišnog kampusa; bogata tradicija
ruralnog života (plesovi, napjevi, običaji, tradicijski
proizvodi).
U usporedbi s gradom Bjelovarom, središtem
županije, grad Čazma u velikoj mjeri zaostaje i to
ponajviše brojem noćenja što se vidi iz sljedećih
tablica (Tablica 2 i Tablica 3).
Grad Čazma u svojoj trenutno nepovoljnoj situaciji
i nedostatku turističke vizije kao zanimljivo
turističko područje, cijeli ovaj prostor morala bi
diferencirati od najvećeg dijela kontinentalnog
prostora Hrvatske kroz isticanje činjenice da je riječ
o eko loški očuvanom, rijetko naseljenom,
slikovitom, civilizacijski i povijesno te geografski i
demografski prepoznatljivom prostoru dominantno
ruralnih značajki“ (http://www.cazma.hr/wp-
content/uploads/2012/05/Akcijski-plan-razvoja-
t u r i z m a - n a - p o d r u % C 4 % 8 D j u - g r a d a -
%C4%8Cazme.pdf) Ključni elementi na temelju
kojih se čazmansko područje može uspješno
odvojiti od konkurencije te na temelju kojih se već
u kratkom roku može uspješno kreirati poželjan i
tržišno prepoznatljiv turistički imidž su: pitomi
obronci Moslavačke gore izuzetno pogodni za izlete
i rekreaciju (šetnje, cikloturizam, jahanje, treking,
piknik); dugogodišnja tradicija vinogradarstva
TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 36
Tablica 2. Dolasci i noćenja turista u gradu Čazmi
Izvor: TZ Čazma
Tablica 3. Dolasci i noćenja turista u gradu Bjelovaru
Izvor: TZ Bjelovar
Uz niz priredbi te kulturnih, gospodarskih i
zabavnih manifestacija veoma su važni popratni
sadržaji kako bi se produžio boravak turista.
Dakako, otprilike ista situacija pogađa i grad
Bjelovar, no kako je on poprilično veći grad i kako
ima više manifestacija i kulturnih znamenitosti,
ipak je veći broj turista koji ga posjećuju. „Tradicija
i multikulturalnost značajan je potencijal za
formiranje originalne turističke ponude, a kraj je
već sada poznat po cijelom nizu kulturnih i
gospodarskih manifestacija: IPEW Međunarodni
tjedan udaraljka; Međunarodni pčelarski sajam;
Izložba vina i vinogradarske opreme Bjelovar
Gudovac; Proljetni međunarodni bjelovarski sajam
(Sajam poljoprivredne mehanizacije i Drvni svijet);
CAC HR ( izložba pasa); SPOREK sajam sporta i
rekreacije; BOK fest Bjelovarski odjeci kazališta za
djecu i odrasle; TEREZIJANA; BJELOVARSKA
NEDJELJA UZ CARICU; Jesenski međunarodni
bjelovarski sajam; Drevna stočarska izložba; Peti
Nadalje je veoma teško odrediti točan broj turista
koji su prošli kroz same gradove, no za grad Čazmu
možemo vidjeti kako je to jako velik broj. Iz članka
o Božićnoj priči obitelji Salaj može se saznati
informacija da je prošle godine više od 120 000
ljudi posjetilo njihovo imanje (https://www.
pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/201
70124/281878708085001). No problem koji se
stvara za razvoj daljnjeg turizma grada jest to što
velika većina ovih gostiju ne ostane u samom gradu,
a ni ne posjeti bilo koju drugu atrakciju ,
znamenitost ili događanje. I to je zapravo najveći
problem grada: kako ovaj veliki broj gostiju
zadržati u gradu na dva ili više dana. Ovako slabom
promidžbom i nezainteresiranošću vlasti, grad gubi
sav svoj potencijal koji sadrži i njegove atrakcije
ostaju zapostavljene. Čazma se u razvoju svoje
turističke ponude mora osloniti na programe i
sadržaje u bližoj i široj okolici i to na način da
osmisli zanimljive višednevne paket-aranžmane.
Oeconomicus | Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja TURIZAM
POZICIONIRANJE GRADA ČAZME U TURIZMU BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE 37
centar Bjelovar, Glazbena škola V. Lisinski
Bjelovar“ (https://www.bjelovar.hr/wp-content/
uploads/2017/10/strategija-razvoja-grada-bjelovara
-2016-2020.pdf). Grad Bjelovar također sadrži
hotel Central, mnogo više prenoćišta te osobito
privatnog smještaja i time grad Čazma jako zaostaje
za njime.
element grijanje i obnovljivi izvori energije; DOKU
ART; VEER NACIONALNIH MANJINA; BOINI
GALA KONCERT i dr. U formiranju zajedničke
ponude sudjeluju ustanove koje nude posebne
programe i dodatne sadržaje: Muzej grada
Bjelovara, Državni arhiv u Bjelovaru, Pučko
otvoreno učilište Bjelovar, Narodna knjižnica
P. Preradović Bjelovar, Kulturni i multimedijski
8. RASPRAVA
na razvijanje višednevnog turizma koji bi donosio
profit svim akterima poslovanja. Nakon provedene
usporedbe grada Čazme s gradom Bjelovarom
može se vidjeti kako je Bjelovar mnogo razvijeniji
od Čazme u postotku noćenja turista i samog
smještaja, no kako još uvijek također nedovoljno
iskorištava sav svoj potencijal. Manifestacije koje
se održavaju u gradu Bjelovaru imaju širi značaj te
ih posjećuje veći broj turista. Razlozi toga leže u
veličini grada i njegovih stanovnika kojih je mnogo
više nego u Čazmi, no ni grad Bjelovar u vrijeme
trajanja nekih događanja ne posjećuje značajan
broj s t ranih turi s ta . U tome grad Čazma
može stvoriti konkurentsku prednost i veoma ga
lako prestići. No, da bi to postigao, prvenstveno mu
nedostaje smještajnih kapaciteta i to barem jedan
hotel koji bi mogao smjestiti veći broj turista.
Dobivenim rezultatima istraživanja i statističkim
interpretacijama zaključuje se kako grad Čazma još
uvijek u svojoj namjeri da postane središtem
turizma županije i sjeverozapadne Hrvatske ne
ulaže dovoljno truda, želje ni financijskih sredstava.
Povezujući teoriju i praksu može se lako vidjeti
kako grad da bi postao turistička destinacija mora
sve ove spoznaje i teze spojiti i samo se njima
baviti. Tako grad Čazma ponajprije mora poraditi
na svojoj promidžbi i probijanju na turističko tržište
pomoću turističkih agencija i operatora. Tek nakon
što to uspije, može se pomoću svih postojećih i
novih atrakcija dodatno razvijati i privlačiti novu
skupinu turista. Dosadašnje atrakcije i turisti
jednostavno nisu dovoljni za neki veći napredak i
razvoj, osobito kada se radi o takozvanim
jednodnevnim posjetima. Grad se mora fokusirati
ZAKLJUČAK
grada. Također, povećanjem broja manifestacija
koje upotpunjavaju ponudu dolazi do rasta broja
zaposlenih čija je zadaća i dalje privlačiti turiste i
promovirati mjesto kako bi potražnja za lokalnim
manifestacijama rasla i na taj se način ostvarivali
dobri turistički rezultati. Za uspješan plasman
destinacije na turističkom tržištu potrebno je
poznavati motive dolaska u destinaciju te
raspolagati informacijama jesu li turisti zadovoljni
ponuđenim. Najvažnija je na kraju ipak interakcija
između ponuđenoga i očekivanog doživljaja turista.
Grad Čazma ima velike mogućnosti postati
središtem turizma Bjelovarsko-bilogorske županije
jer ne mora ovisiti o samo jednom dijelu godine ili
sezoni već može biti atrakcija tokom čitave godine.
Pod pretpostavkom da razvije određen broj dobro
osmišljenih turističkih proizvoda kao i adekvatnu
Grad Čazma pokrenuo je nekoliko procesa i
projekata turističkog razvoja kako bi postao glavno
županijsko središte. Projekte koji su planirani ili
već na snazi veliki postotak ispitanika smatra
dobitnom kombinacijom u pozicioniranju. Građani
koji su dali svoje mišljenje veoma su važni kako bi
vodstvo grada znalo što je dobro, a što bi se trebalo
promijeniti ili poboljšati tj. unaprijediti. U
turističkom sektoru trebala bi se podići razina
cjelokupnog imidža odredišta, čime će se zadržati
postojeći gosti, stimulirati njihova aktivnost i
potrošnja tijekom boravka, potaknuti produljenje
njihovog boravka u destinaciji i produžiti sezona.
Može se zaključiti kako promoviranje grada Čazme
uvelike doprinosi ukupnom razvoju grada preko
različitih područja djelovanja. Manifestacije mogu
direktno i indirektno pridonijeti razvoju samog
TOURISM Oeconomicus | December, 2018. | No. 9 | III. Year of Publishing
POSITIONING OF THE CITY OF ČAZMA IN TOURISM OF BJELOVAR- BILOGORA COUNTY 38
7. Mihevc, Z. (2015.) Brendiranje gradova kao
ekonomska nužnost, 198–201
8. Perković, D. R. (2011.) Zeleni dom,
Bjelovarsko-bilogorska županija. Bjelovar, AZ
Promo.
9. Petrić, L. (2011.) Upravljanje turističkom
destinacijom. Split, Ekonomski fakultet u
Splitu.
10. Povijest grada Čazme. Dohvaćeno iz
https://www.cazma.hr/povijest/ (8.5.2018.)
11. Strategija razvoja grada Bjelovara 2016.-2020.
Dohvaćeno iz https://www.bjelovar.hr/wp-
content/uploads/2017/10/strategija-razvoja-
grada-bjelovara-2016-2020.pdf (12.5.2018.)
12. Vukonić, B. (2010.) TURIZAM, budućnost
mnogih iluzija. Zagreb, Plejada.
1. Akcijski plan razvoja turizma na području
grada Čazme. (2013.)
Dohvaćeno iz http://www.cazma.hr/wp-
content/uploads/2012/05/Akcijski-plan-
razvoja-turizma-na-podru%C4%8Dju-grada-
%C4%8Cazme.pdf (21.4.2018.)
2. Bartoluci, M. (2011.) TURIZAM, ekonomske
osnove i organizacijski sustav. Zagreb, Školska
knjiga.
3. Bartoluci, M. (2013.) Upravljanje razvojem
turizma i poduzetništva. Zagreb, Školska
knjiga.
4. Kotler, P. (2007.) Osnove marketinga. Zagreb,
MATE d.o.o.
5. Kovačević, R. (24. Siječanj 2017.) Dohvaćeno
iz Božićna priča u Čazmi:
https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-
listhrvatska/20170124/281878708085001
(21.4.2018.)
6. Kurtić,N. Pozicioniranje turističke ponude
makarske rivijere kroz razvoj aktivnog turizma
unutar PP Biokovo (2016).
https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/
efst%3A126/datastream/PDF/viewv (8.5.2018
LITERATURA
još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uključen u sam
turizam te kako će u budućnosti morati puno više
raditi, razvijati se i unapređivati turističku ponudu
kako bi najprije postala središtem županije, a onda
i sjeverozapadne Hrvatske.
turističku infrastrukturu i suprastrukturu, šire
čazmansko područje moglo bi već u relativno
kratkom roku i bez većih ulaganja računati na 15
000 do 25 000 posjetitelja godišnje. Na samome
kraju može se zaključiti kako grad Čazma još uvijek
nedovoljno promovira sve svoje turističke atribute,
Oeconomicus |Prosinac, 2018. | Broj 9 | III. godina izdavanja REKLAMA
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 65
Znanstvena riječ d.o.o. | www.znanstvenarijec.hr | [email protected] 65
MJESTO ZA REKLAMU
OGLAŠAVAJTE SE U ČASOPISU
OECONOMICUS!
www.znanstvenarijec.hr ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
E-mail:
Tel.:
+385 (0)91 5907561
Adresa: Ilica 376, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Banka: Raiffeisen BANK, Zagreb
IBAN: HR6124840081107439424
OVDJE MOŽE BITI VAŠA REKLAMA!!!
Top Related