SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Magdalena Majcan
POTENCIJALNI PROBLEMI PRIMJENE NOVOG POREZA NA
NEKRETNINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Rijeka 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
POTENCIJALNI PROBLEMI PRIMJENE NOVOG POREZA NA
NEKRETNINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Oporezivanje poduzeća
Mentor: Prof.dr.sc. Helena Blažić
Student : Magdalena Majcan
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0663005325
Rijeka, lipanj 2014. godine
II
S A D R Ž A J
1. UVOD ....................................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ...................................................................... 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .......................................................................... 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ......................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode .................................................................................................... 3
1.5. Struktura rada ............................................................................................................ 3
2. POREZ NA NEKRETNINE ..................................................................................... 5
2.1. Argumenti za i protiv uvođenja poreza na nekretnine ........................................... 6
2.1.1. Pravednost i efikasnost kao argument oporezivanja imovine ................... 6
2.1.2. Stabilizacijska uloga poreza ...................................................................... 7
2.1.3. Ostvarivanje ciljeva distribucijske politike ............................................... 8
2.1.4. Ostvarivanje ciljeva alokacijske politike .................................................. 9
2.1.5. Argumenti protiv uvođenja poreza na nekretnine ................................... 10
2.2. Značaj poreza na nekretnine na porezne prihode zemlje ........................................ 11
2.2.1. Imovinski porezi u strukturi poreznih prihoda RH i njihovi oblici......... 12
2.2.2. Značaj i oblici poreza na nekretnine u praksi Europskih zemalja......... 17
2.2.3. Ciljevi i procjena učinaka novog poreza na nekretnine .......................... 23
3. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POREZU NA NEKRETNINE ................... 26
3.1. Porezni obveznik .................................................................................................... 27
3.2. Predmet oporezivanja ............................................................................................. 27
3.3. Porezna stopa.......................................................................................................... 28
3.4. Sustav poreznih oslobođenja i olakšica .................................................................. 29
4. POTENCIJALNI PROBLEMI PRIMJENE NOVOG POREZA NA
NEKRETNINE ............................................................................................................... 32
4.1. Identifikacija i vrednovanje osnovice poreza na nekretnine .................................. 32
4.2. Prihodi od poreza i administrativni troškovi ubiranja poreza ................................. 35
4.3. Učinak na lokalne i državni proračun ..................................................................... 36
4.4. Učinak na bilance gospodarstvenika i komunalnih poduzeća ................................ 37
4.5. Psihološki učinak poreza ......................................................................................... 38
III
5. MOGUĆA RJEŠENJA NAVEDENIH PROBLEMA – SUGESTIJE
PRIHVAĆANJA ODNOSNO MODIFIKACIJE ZAKONA O POREZU NA
NEKRETNINE U RH .................................................................................................... 39
6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 42
LITERATURA ............................................................................................................... 45
POPIS TABLICA ........................................................................................................... 48
1
1. UVOD
Porez na nekretnine, kao podvrsta poreza na imovinu, prema najavama bivšeg ministra
financija Slavka Linića trebao je biti uveden u porezni sustav Republike Hrvatske 1.
siječnja 2016. godine. Međutim, novi ministar financija Boris Lalovac u intervjuu u
lipanjskom broju časopisa Banka izjavljuje kako će uvođenje poreza na nekretnine
morati ići polaganije, te kako će reforma imovinskog dijela u punom opsegu zaživjeti
tek 2020. godine (Banka, 2014).
Već prilikom prve najave 2012. godine o uvođenju novog poreza na nekretnine koji bi
zamijenio dosadašnju komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor, porez na
nekretnine izazvao je velik otpor od strane građana kao i brojne polemike i neslaganja i
između koalicijskih partnera na vlasti čime je njegovo uvođenje već više puta bilo
odgađano.
Ideja ovog diplomskog rada je olakšati razumijevanje predloženog poreza prikazom
osnovnih značajki poreza na nekretnine i putem iskustva drugih europskih zemalja, te
iznošenjem argumenata za i protiv poreza na nekretnine i dosadašnjeg načina
oporezivanja imovine u Republici Hrvatskoj, istražiti posljedice i potencijalne probleme
uvođenja poreza na nekretnine u Republici Hrvatskoj, te ponuditi moguće modifikacije
predloženog načina oporezivanja.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Porez na imovinu, pa tako i porez na nekretnine jedan je od najstarijih oblika
oporezivanja. Posjedovanje zemlje u povijesti bilo je mnogo lakše oporezivati nego
novčane dohotke. Tijekom vremena taj porez sve više zamjenjuje porez na dohodak, pa
njegovo značenje stalno pada, iako je prisutan u većini suvremenih zemalja. Iako
imovinski porezi donose malo prihoda u državni proračun, važan su prihod jedinica
lokalne samouprave.
2
Problem istraživanja je objašnjenje i opravdanje za uvođenje novog poreza u porezni
sustav Republike Hrvatske i učinci koje će on izazvati.
Predmet istraživanja jesu argumenti za i protiv uvođenja poreza na nekretnine, značaj i
oporezivanje imovine u Republici Hrvatskoj kao i značaj i oblici poreza na nekretnine u
poreznim sustavima europskih zemalja, predstavljanje novog poreza na nekretnine i
analiza potencijalnih problema s ponuđenim modifikacijama predloženog zakona.
Objekt istraživanja je novi porez na nekretnine i potencijalni problemi njegovog
uvođenja i ubiranja u Republici Hrvatskoj.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je radna hipoteza:
pomoću rezultata dosadašnjih spoznaja i iskustava o porezu na nekretnine, ulozi koju taj
porez ima u fiskalnim sustavu zemalja te analizom argumenata za i protiv tog poreza,
mogu se predvidjeti potencijalni problemi pri uvođenju poreza na nekretnine u
Republici Hrvatskoj.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha ovog rada je analizirati i objasniti uvođenje porez na nekretnine u Republici
Hrvatskoj te analizirajući argumente za i protiv uvođenja poreza, značaj imovinskih
poreza i iskustva drugih zemalja, prepoznati i objasniti potencijalne probleme uvođenja
primjene novog poreza.
Osnovni cilj je istražiti potencijalne probleme primjene novog poreza na nekretnine u
Republici Hrvatskoj i predložiti moguće modifikacije prijedloga Zakona o porezu na
nekretnine.
3
Imajući na umu svrhu i ciljeve istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko
važnih pitanja:
1. Koji su argumenti za i protiv uvođenja poreza na nekretnine?
2. Koji su oblici imovinskih poreza prisutni u Republici Hrvatskoj i koji je njihov
značaj u prihodima državnog i lokalnih proračuna?
3. U kojim se oblicima porez na nekretnine javlja u europskim zemljama i koji je
njegov značaj u ukupnim poreznim prihodima zemlje?
4. Koji su potencijalni problemi primjene novog poreza na nekretnine i što se može
učiniti da se oni isprave?
1.4. Znanstvene metode
U znanstvenom istraživanju, formuliranju i prezentiranju rezultata istraživanja u
diplomskom radu, korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna
metoda, metoda analize i sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije, metoda
generalizacije i specijalizacije, metoda klasifikacije, metoda komparacije, metoda
deskripcije, metoda kompilacije.
1.5. Struktura rada
Ovaj diplomski rad strukturiran je u šest međusobno povezanih dijelova.
U prvom djelu UVODU definiran je problem, predmet i objekt istraživanja, postavljena
je radna hipoteza i četiri pomoćne hipoteze. Navedena je svrha i ciljevi istraživanja,
korištene znanstvene metode, te je prikazana struktura rada.
4
U drugom dijelu rada naslova POREZ NA NEKRETNINE iznose se argumenti za i
protiv uvođenja poreza na nekretnine, analizira se značaj poreza na nekretnine na
državni i lokalne proračune u Republici Hrvatskoj, te prikazuju oblici u kojima se porez
na nekretnine javlja i koji je njegov značaj u ukupnim poreznim prihodima u europskih
zemalja. Također, iznose se i ciljevi i procjena učinaka predloženog zakona o porezu na
nekretnine u RH.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POREZU NA NEKRETNINE naslov je trećeg
dijela rada i u njemu je dan prikaz glavnih obilježja koja su definirana novim zakonom
o porezu na nekretnine a odnose se na poreznog obveznika, predmet oporezivanja,
poreznu stopu i sustav poreznih oslobođenja i olakšica.
U četvrtom dijelu koji nosi naziv POTENCIJALNI PROBLEMI PRIMJENE NOVOG
POREZA NA NEKRETNINE objašnjeni su potencijalni problemi koji se mogu javit u
primjeni novog zakona kao i razlozi zbog kojih dolazi do navedenih problema.
U petom dijelu rada naslova: MOGUĆA RJEŠENJA NAVEDENIH PROBLEMA –
SUGESTIJE PRIHVAĆANJA ODNOSNO MODIFIKACIJE ZAKONA O POREZU
NA NEKRETNINE U RH dana su prijedlozi za rješavanje problema oko uvođenja i
primjene novog zakona o porezu na nekretnine u Republici Hrvatskoj.
Šesti dio nosi naslov ZAKLJUČAK i u njemu je opisan kratak sadržaj ovog diplomskog
rada odnosno sinteza istraživanja
5
2. POREZ NA NEKRETNINE
Imovinski porezi ili porezi na bogatstvo imaju dugu povijest, a prvi se put javljaju još
u starom Rimu u formi poreza koji se nazivao „tributum“ i koji se prikupljao u postotku
na imovinu ovisno o potrebama države (James i Nobels, 2008/2009).
Imovinski porezi obuhvaćaju slijedeće poreze: poreze na nepokretnu imovinu
(nekretnine), poreze na neto bogatstvo, poreze na nasljedstva i darove, poreze na
financijske i kapitalne transakcije i ostale periodične i jednokratne poreze na imovinu
(OECD, 2013).
Osnovna prednost poreza na nekretnine je vidljivost te stoga lakoća obuhvata ove
osnovice koja smanjuje mogućnost evazije na minimum. Takvi porezi imaju slijedeće
karakteristike (Blažić i Grdinić, 2012):
· Razrezuju se na zemlju i zgrade;
· Mogu biti u obliku postotka vrijednosti imovine koja se može procijeniti
temeljem njene rente, prodajne cijene ili kapitalizirane zarade; no moguće je i da
porez ovisi o drugim karakteristikama nekretnine (npr. veličini ili lokaciji) iz
kojih može proizlaziti njena vrijednost;
· Obveznici takvih poreza mogu biti vlasnici, korisnici ili oboje. Moguće je i da ih
jedna razina javne vlasti plaća drugoj, s obzirom na to što je imovina pod
nadležnošću ove druge.
· Za razliku od poreza na neto bogatstvo, kod ovih se poreza dug ne uzima u obzir
pri razrezivanju iznosa poreza
Danas su imovinski porezi i porez na nekretnine kao jedan od oblika imovinskih poreza
prisutni u većini zemalja i značajniji su prihod jedinica lokalne uprave. Kako bi
6
objasnili prednosti i mane poreza na nekretnine u nastavku će se prikazati najznačajniji
argumenti za i protiv uvođenja poreza na nekretnine.
2.1. Argumenti za i protiv uvođenja poreza na nekretnine
Mjerilo za „dobro oporezivanje“ nalazi rani prikaz u Smithovim čuvenim načelima.
Smith najznačajnijima drži jednakost, sigurnost, pogodnost naplate i ekonomičnost u
ubiranju (Musgrave, 1998:33).
Kao i ostali porezi, i porezi na nekretnine imaju svoje prednosti i mane. Suvremena
porezna teorija sugerira da poželjne karakteristike ovog poreza pretežu nad
nepoželjnima. Pokazalo se da ovaj porezni instrument, osim što može osigurati izdašne
porezne prihode, ima i niz karakteristika zbog kojih može poslužiti za ostvarivanje sva
tri cilja javnih financija - stabilizacije, redistribucije i alokacije (Kukić i Švaljek, 2012).
Prigovori oporezivanju nekretnina koje porezni teoretičari najčešće ističu jesu kako
imovinski porezi dovode do dvostrukog oporezivanja iste osnovice (dohotka), problem
utvrđivanja porezne osnovice, oporezivanje nekretnina u vlasništvu trgovačkih društava
te skupo administriranje tog poreza, osobito u prvim godinama primjene.
2.1.1. Pravednost i efikasnost kao argument oporezivanja imovine
Osnovno načelo na kojem se treba temeljiti sustav oporezivanja svake države je načelo
pravednost u oporezivanju. Prema Adamu Smithu, prilikom oporezivanja, svaki
građanin treba pridonositi državi „proporcionalno sa svojim mogućnostima odnosno
proporcionalno dohotku koji uživa u zaštiti države“ (James i Nobels, 2008/2009:77).
Kada se kao indikator porezne snage uzme imovina, opravdanje za vođenje poreza na
imovnu utemeljuje se i oslanja na načelu plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi.
7
Stajališta o opravdanju oporezivanja imovine koja se temelje prema ekonomskoj snazi
dvojaka su: (1) jednom se ističe, da posjedovanje imovine predstavlja jamstvo za
prihod od imovine, koji sigurno pritječe vlasniku imovine, odnosno – po drugom, da (2)
imovina sama po sebi, a da uopće ne mora donositi prihode, pokazuje i dokazuje da
postoji porezna snaga (Jelčić, 1997: 218).
U novije vrijeme, u financijskoj teoriji i praksi, vlada dilema o tome u kolikoj je mjeri
imovina stvarna ekonomska snaga. Taj je argument više imao smisla u vrijeme kada su
zemljište ili stoka doista bili pokazatelji porezne sposobnosti, dok u suvremenim
okolnostima glavnina dohotka ipak pritječe u novcu (Kordić i Podborkić, 2010).
Razlozi ekonomske efikasnosti u korist poreza na imovinu su mnogi. Za razliku od
poreza na dohodak koji može posebno negativno djelovati na radni napor (pa i štednju),
ovaj porez se ne odnosi na sadašnji radni napor (štednju), već na prošlost. Stoga su
njegovi negativni utjecaji na štednju ipak skromniji od onih poreza na dohodak. Isto
tako, oporezivanje dohodaka od kapitala potiče ulaganje u one dohotke čiji prinosi nisu
u novcu (zbog izbjegavanja poreza), dok to nije slučaj kod sintetičkog poreza na
imovinu koji jednako oporezuje sve imovinske objekte. Porez na imovinu potiče
efikasniju upotrebu postojeće imovine s obzirom da se porez ionako plaća na samu
imovinu, a ne prinos (Blažić i Grdinić, 2012:76).
Sukladno prethodno navedenom zaključujemo kako je opravdanje poreza na nekretnine
načelom pravednosti i efikasnosti važan je argument koji govori u prilog oporezivanju
imovine obzirom kako nekretnine predstavljaju dobro mjerilo gospodarske snage, te
kako je oporezivanje imovine ekonomski efikasnije nego oporezivanje dohotka.
2.1.2. Stabilizacijska uloga poreza
Razna istraživanja pokazuju kako porez na nekretnine imaju povoljan utjecaj na
ekonomski rast te se preporučuje da se oporezivanje preseli s rada na imovinu u svrhu
povećanja zapošljavanja. Prihodi od imovine u odnosu na prihode od rada predstavljaju
8
veću gospodarsku snagu, trajniji su i stalniji za razliku od prihoda od rada koji mogu
varirati u slučaju bolesti, starosti ili smrti.
Također, empirijska istraživanja su pokazala da je veći udio poreza na imovinu u
strukturi poreznih prihoda povezan s višim dugoročnim razinama BDP-a po stanovniku,
(Kukić i Švaljek, 2012).
Porezi na nekretnine mogu poslužiti i za ostvarivanje ciljeva putem njihovog utjecaja na
cijene nekretnina.
Diskrecijsko povećanje ili smanjenje stope poreza na nekretnine može ublažiti cikličke
oscilacije cijena građevina i zemljišta suzbijajući prekomjerni rast cijena u razdoblju
gospodarskog rasta. Ova je osobina poreza na nekretnine tim značajnija jer se pokazalo
da je upravo izraziti pad cijena nekretnina bio jedan od ključnih elemenata bankarske
krize. Kao instrument stabilizacijske politike porez na nekretnine puno preciznije
pogađa cijene nekretnina od kamatnih stopa kao instrumenta monetarne politike. Osim
toga, za članice eurozone porezi na nekretnine su, za razliku od mjera monetarne
politike, jedino rješenje jer su, kao instrument fiskalne politike, u ingerenciji pojedinih
zemalja članica, a ne nadnacionalnih institucija (Kukić i Švaljek, 2012: 57).
2.1.3. Ostvarivanje ciljeva distribucijske politike
Oko uloge poreza na imovinu u ulozi instrumenta redistribucijske dohotka i bogatstva u
društvu postavlja se pitanje visine poreznih stopa i oporezivanja kapitalno intenzivnih
poduzeća.
Da bi porez na nekretnine poslužio u srhu instrumenta redistribucijske politike, stope
tog poreza moraju biti relativno visoke, što je neprihvatljivo, ne samo kada se radi o
obvezniku - fizičkoj osobi nego ponajprije kada se radi o oporezivanju imovine pravnih
osoba, jer povećanjem poreznog opterećenja poduzeća pogoršava uvjete poslovanja, što
treba ocijeniti negativno. Kapitalom intenzivna poduzeća bila bi u nepovoljnijem
9
položaju u odnosu na poduzeća koja su radom intenzivna. Plaćanjem poreza na imovinu
pogoršava se ekonomski položaj kapitalom intenzivnih poduzeća (Jelčić i Jelčić, 1998:
264).
Kontrolna uloga poreza na nekretnina ogleda se u činjenici oporezivanja imovine u koju
se pretvaraju dohoci koje zbog svoje sveobuhvatnosti nije moguće uvijek oporezovati,
pa se na taj način ispravljaju eventualni propusti kod oporezivanja dohodaka.
Kod oporezivanja nekretnina u odnosu na oporezivanje dohotka javlja se i problem
dvostrukog oporezivanja obzirom kako se nekretnine kupuju iz ostvarenog dohotka na
koji se plaća porez na dohodak, pa se zatim te iste nekretnine oporezuju porezom na
nekretnine.
2.1.4. Ostvarivanje ciljeva alokacijske politike
Smatra se da većina poreza negativno djeluje na alokaciju jer potiče ekonomske
subjekte da promijene svoje odluke kako bi potpuno ili barem djelomično izbjegli
plaćanje poreza. Ističe se da porezi djeluju distorzivno i da su alokativno neučinkoviti.
Međutim, alokativna neučinkovitost poreza na nekretnine, a osobito poreza na zemljište,
minimalna je. Budući da je ponuda zemljišta konstantna, taj porez ne utječe na visinu
ponude, pa samim time ne dovodi do promjene u ponašanju i suboptimalne alokacije
resursa (Kukić i Švaljek, 2012: 58).
Kupci nekretnina mogu zahtijevati od prethodnog vlasnika da cijenu nekretnina spusti
upravo za iznos budućih poreza koje će oni morati plaćati. Budući da u tom slučaju
kupci nekretnina porez na nekretnine u potpunosti prevaljuju na početnog vlasnika,
porez neće učiniti nekretnine manje atraktivnim od drugih oblika imovine i dovesti do
realokacije sredstava u druge oblike imovine. Porez na nekretnine, doduše, nepovoljno
utječe na one koji su vlasnici nekretnina u trenutku njegova uvođenja jer oni tada snose
jednokratan neočekivani gubitak. Međutim, oni ne mogu izbjeći taj porez promjenom
10
svoga ponašanja te sa stajališta alokativne učinkovitosti nema nepovoljnog djelovanja
poreza (Kukić i Švaljek, 2012: 59).
Iz navedenog, zaključujemo kako se porez na nekretnine u cijelosti kapitalizira u cijene
nekretnina, pa je sa stajališta onih koji kupuju nekretnine taj porez potpuno neutralan, te
kako porez na nekretnine ima slab ili nikakav distorzivni karakter. Isto tako, uvođenje
poreza na nekretnine može biti poticaj vlasnicima da učinkovitije koriste nekretnine
kako bi prinosima od nekretnina pokrili porez.
2.1.5. Argumenti protiv uvođenja poreza na nekretnine
Osporavatelji imovinski poreza pa i poreza na nekretnine, osim nepovoljnih ekonomski
neželjenih posljedica prilikom oporezivanja pravnih osoba objašnjenih u poglavlju
2.1.3. navode još i (Mijatović, 2004):
· problem utvrđivanja porezne osnovice odnosno teškoće pri utvrđivanju i
procjeni vrijednosti imovine
· upitnost pozivanja na kontrolnu ulogu poreza koje pretpostavlja da je svaka
imovina stečena na nezakonit način odnosno da se prethodno izbjeglo plaćanje
nekog poreza što odudara od stvarnosti
· zadire se u privatnu sferu poreznog obveznika
· oporezivi iznos može se porezno bolje zahvatiti pomoću poreza na dohodak
odnosno ako imovina ostvaruje neke prihode tada je red te prihode ponovno
podvrgnuti porezu na dohodak
· oporezivanjem imovine dolazi do dvostrukog oporezivanja dohotka: prvi put
porezom na dohodak, drugi put porezom na imovinu kupljenu sredstvima od već
oporezovanog dohotka
· oporezivanje imovine bez obzira na prihode ostvarene od te imovine može
destimulativno djelovati na stjecanje imovine od potencijalnih vlasnika kao i na
postojeće vlasnike na način da je prodaju.
11
Neki autori kao argument protiv parcijalnog poreza na imovinu ističu problem
kapitalizacije poreza kao posljedicu posebnosti oporezivanja imovine na način da se
porez veže za imovinu a ne za osobu.
Porez na imovinu, s obzirom da ne opterećuje buduće vlasnike, snižava kapitalnu
vrijednost imovine ispod one koja bi bila na slobodnom tržištu, pa stoga obeshrabruje
upotrebu te imovine. Kapitalizacija poreza i njegova incidencija na zemljovlasnike
događa se samo kada je imovinski porez parcijalan, a ne opći, odnosno kada je razrezan
na neke dijelove imovine, a ne na cjelokupnu imovinu (Rothbard, 2007).
Nepopularnosti poreza na nekretnine pridonosi i to što je taj porezni oblik ima
psihološki učinak odnosno posebno je vidljiv za građane pa izaziva veliki otpor.
Veliki nedostatak poreza na nekretnine je i njegova skupa priprema koja podrazumijeva
izradu fiskalnog katastra i skupo administriranje tog poreza, osobito u prvim godinama
primjene, ali valja istaknuti kako je trošak ubiranja poreza, kada se jednom uvedu
potrebne evidencije, veoma malen.
2.2. Značaj poreza na nekretnine na porezne prihode zemlje
Porez na imovinu u strukturi poreznih prihoda Republike Hrvatske nema gotovo
nikakav značaj, dok se u europskim zemljama prihodi od oporezivanja imovine kao
udio u poreznim prihodima kroz povijest smanjuje, posebno su važni za lokalne
jedinice.
U Republici Hrvatskoj oporezuje se promet nekretnina i posjedni oblici imovine, te
nasljedstva i darovi, dok se u zemljama europske unije porez na nekretnine javlja u
različitim oblicima.
12
Uvođenjem novog poreza na nekretnine u Republici Hrvatskoj želi se rasteretiti cijena
rada i stvaranje poreznog sustava stimulativnog za investicije (Ministarstvo financija,
2012).
2.2.1. Imovinski porezi u strukturi poreznih prihoda RH i njihovi oblici
Danas se u Republici Hrvatskoj primjenjuje nekoliko oblika poreza na imovinu:
1. porez na nasljedstva i darove,
2. porez na promet nekretnina,
3. porez na kuće za odmor,
4. porez na korištenje javnih površina,
5. komunalna naknada,
6. komunalni doprinos,
7. spomenička renta i
8. naknada za uređenje voda.
Detaljan pregled oblika imovinskih poreza i naknada u Republici Hrvatskoj prikazan
je u Tablici 1.
Tablica 1. Imovinski porezi i naknade u Republici Hrvatskoj
R.
BR.
VRSTA
POREZA
POREZNI
OBVEZNIK
PREDMET
OPOREZIVANJA
POREZNA
STOPA
PRIPADNO
ST
PRIHODA
PROPISI
1
POREZ
NA
NASLJEDSTVA
I DAROVE
pravne i fizičke osobe koje u
RH naslijede ili
dobiju na dar
oporezivu
imovinu
tržišna vrijednost naslijeđene ili na dar dobivene financijske
i druge imovine u
trenutku nastanka
porezne obveze po
odbitku dugova i
troškova
A) 5% na
nekretnine B)
5% na ostalu
financijsku
imovinu i
pokretnine
vrijednosti
veće od 50.000 kn
A) 40%
republički prihod, 60%
gradski/općinski prihod B)
100%
republički prihod
A. Zakon o
financiranju jedinica
lokalne i područne (regionalne)
samouprave (NN
117/93,69/97,33/00,
73/00,127/00,59/01,
107/01,117/01,150/0
2,147/03,132/06,26/
07,73/08,25/12)
B. Zakon o porezu
na promet
nekretnina (NN
69/97,26/00,127/00,
153/02,22/11)
13
2
POREZ NA
PROMET
NEKRETNINA
stjecatelj
nekretnine
tržišna vrijednost nekretnine u
trenutku nastanka
porezne obveze
5%
40%
republički prihod, 60%
gradski/općinski prihod
Zakon o porezu na
promet
nekretnina(NN
69/97,26/00,127/00,
153/02,22/11),
3
POREZ NA
KUĆE ZA ODMOR
pravne i fizičke osobe vlasnici
kuća za odmor, vlasnici zgrade,
dijela zgrade ili
stana koji se
koristi
povremeno ili
sezonski
četvorni metar korisne površine, ovisno o mjestu,
starosti, stanju
infrastrukture i sl.
od 5 do 15 kn
godišnje po m2
100%
općinski/gradski prihod
Zakon o financiranju
jedinica lokalne i
područne (regionalne)
samouprave(NN
117/93,69/97,33/00,
73/00,127/00,59/01,
107/01,117/01,150/0
2,147/03,132/06,26/
07,73/08,25/12)
4
POREZ NA
KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA
korisnik javnih
površina, pravne i fizičke
osobe
veličina korištene javne površine
po m2
(propisuje
općina ili grad)
100%
općinski/gradski prihod
Zakon o financiranju
jedinica lokalne i
područne (regionalne)
samouprave(NN
117/93,69/97,33/00,73/00,127/00,59/01,
107/01,117/01,150/0
2,147/03,132/06,26/
07,73/08,25/12)
5 KOMUNALNA
NAKNADA
vlasnici/korisnic
i stambenog,
poslovnog i
garažnog prostora, te
izgrađenog i neizgrađenog građevnog zemljišta
četvorni metar površine ovisno o zoni u kojoj se
nalazi
od 1,14
kn/m2 do
12,70 kn/m2
mjesečno, tromjesečno ili godišnje
100%
općinski/gradski prihod
Zakon o
komunalnom
gospodarstvu (NN
36/95,70/97,128/99,
57/00,129/00,59/01,
26/03,82/04,110/04,
178/04,38/09,79/09,
153/09,49/11,84/11,
90/11,144/12,94/13,
153/13)
6 KOMUNALNI
DOPRINOS
vlasnik/investito
r građevne čestice na kojoj se gradi
obračunava se ovisno o obujmu
građevine i ovisno po zoni u kojoj se
građevna čestica nalazi
od 4,00
kn/m3 do
138,29 kn/m2
jednokratno
100%
općinski/gradski prihod
Zakon o
komunalnom
gospodarstvu (NN
36/95,70/97,128/99,
57/00,129/00,59/01,
26/03,82/04,110/04,
178/04,38/09,79/09,
153/09,49/11,84/11,
90/11,144/12,94/13,
153/13)
7 SPOMENIČKA RENTA
fizičke i pravne osobe koji su
obveznici
poreza na dobit
ili poreza na
dohodak a koji
obavljaju
gospodarsku
djelatnost u
nepokretnom
kulturnom
dobru ili na
području kulturno
povijesne
cjeline
osnovica je ukupni
prihod nastao
objavljenjem
djelatnosti
0.05%
godišnje
40%
republički prihod, 60%
gradski/općinski prihod
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN
69/99,151/03,157/03
,87/09,88/10,61/11,
25/12,136/12)
14
Izvor: izradila studentica prema podacima Instituta za javne financije, pogledano 27.
travnja 2014, <http://www.ijf.hr/upload/files/file/porezi.pdf>, Ministarstva financija,
pogledano 27. travnja 2014, <http: // www. porezna -uprava. hr / HR _ porezni _ sustav
/Pages /naslovna_tablica_psrh.aspx> , Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja,
pogledano 27. travnja 2014,http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264>, portala
www.zakon.hr, pogledano 1.srpnja 2014, http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-
za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara i Hrvatskih voda, pogledano
1.sranja 2014, < http://www.voda.hr/001-581> .
Zaključujemo kako Porezni sustav Republike Hrvatske poznaje oporezivanje imovine,
ali ne ukupne imovine već njenih pojedinih oblika, te kako su imovinski porezi kao i
komunalne naknade tradicionalno većinski prihod lokalnih jedinica.
Udio imovinskih poreza u strukturi poreznih prihoda državnog proračuna Republike
Hrvatske prikazan je u Tablici 2. Prema podacima Ministarstva financija koje godišnje
objavljuje pod poreze na imovinu sadržan je samo porez na promet nekretnina.
Tablica 2. Struktura poreznih prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske za
razdoblje od 2008. do 2012. godine
GODINA/VRSTA POREZA 2012 2011 2010 2009 2008
Porez i prirez na dohodak 2,00 2,10 1,90 2,20 2,40
Porez na dobit 11,90 11,90 10,20 1,48 15,20
Porezi na imovnu 0,60 0,70 0,70 0,80 0,90
PDV 62,80 61,40 60,00 58,20 59,40
8
NAKNADA ZA
UREĐENJE VODA
vlasnici ili drugi
nositelji ovlasti
korištenja ili upravljanja
nekretninama
Poslovne prostorije i
otvoreni poslovni
prostori, stambeni
prostori,
građevinsko zemljište, objekti komunalne
infrastrukture
od 0,001
kn/m2 do
1,05 kn/m2
mjesečno ili godišnje
100% prihod
Hrvatskih
voda
Zakon o financiranju
vodnoga
gospodarstva (NN
153/09,90/11,56/13)
15
Trošarine 17,30 18,30 19,00 17,30 17,10
Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije
2,70 - - - -
Ostali porezi 2,70 2,70 5,60 4,00 2,30
Carine - 2,70 2,60 2,70 2,70
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Godišnjaka Ministarstva financija (2008.-
2012), pogledano 27. travnja 21014, <http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva>
Prema ostvarenoj strukturi prihoda Republike Hrvatske vidljivo je da uvedeni porezi na
imovinu u ukupnom prihodu od poreza sudjeluju sa udjelom manjim od 1%. Međutim,
prikazani podaci odnose se samo na porez na promet nekretnina i na središnju državu, a
obzirom kako je većina ranije navedenih imovinskih poreza zapravo prihod lokalnih
jedinca kada bi mogli obuhvatili sve navedene razine javne vlasti i relevantne poreze
postotak bi zasigurno bio veći.
Struktura prihoda jedinica lokalne samouprave, sukladno raspoloživim podacima
Ministarstva financija, prikazana je u Tablici 3. Porezom na imovinu obuhvaćeni su
porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i
porez na automate za zabavne igre.
Tablica 3. Struktura poreznih prihoda u 53 lokalne jedinice (Grad Zagreb, dvadeset
županija, svi gradovi sjedišta županija te gradovi: Velika Gorica, Samobor, Vrbovec,
Zaprešić, Crikvenica, Opatija, Vinkovci, Pula, Labin, Poreč, Rovinj i Umag) za
razdoblje od 2008. do 2012. godine.
GODINA/PRIHOD 2012 2011 2010 2009 2008
POREZI 62,70 59,60 59,00 61,60 60,00
Porez i prirez na dohodak 91,30 90,50 90,40 90,60 90,00
Porez na imovinu 4,30 5,00 5,00 5,20 6,00
Porezi na dobra i usluge 4,30 4,50 4,50 4,10 4,00
16
Ostali porezi 0,10 5,00 0,10 0,10
POMOĆI 12,00 14,40 14,30 12,70 12,00
OSTALI PRIHODI 25,40 26,00 26,70 25,80 28,00
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Godišnjaka Ministarstva financija (2008.-
2012), pogledano 27. travnja 21014, <http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva>
Analizirajući navedene podatke vidljivo je kako glavni izvor prihoda jedinica lokalne
samouprave predstavlja porez i prirez na dohodak, dok je glavni izvor prihoda na razini
središnje države porez na dodanu vrijednost. Isto tako valja naglasiti kako porezom na
imovinu nisu obuhvaćeni svi imovinski porezi.
Osim imovinskih poreza, važan prihod lokalnih jedinica je i komunalna naknada čije se
ukidanje predviđa i koja dio je neporeznih prihoda jedinica lokalne samouprave, a koja
također ima neka obilježja imovinskog poreza.
U Tablici 4. prikazan je značaj komunalne naknade u neporeznim prihodima općina i
gradova.
Tablica 4. Komunalne naknade u prihodima općina i gradova od 2002. do 2007. (u mil.
kn)
NEPOREZNI PRIHODI 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Komunalne naknade 1.211 1.273 1.335 1.376 1.488 1.773
Ostali neporezni prihodi 1.403 1.590 1.928 2.614 2.787 3.374
Ukupno 2.614 2.863 3.263 3.990 4.275 5.147
Kao % ukupnih
neporeznih prihoda
Komunalne naknade 46 44 41 34 35 34
Ostali neporezni prihodi 54 56 59 66 65 66
Ukupno 100 100 100 100 100 100
Izvor: Stašić, S 2010. Magistarski znanstveni rad: Porez na nekretnine kao prihod
jedinica lokalne samouprave, Rijeka
17
Iz prikazanih podataka razvidno je kako prihodi od komunalne naknade zauzimaju velik
udio u neporeznim prihodima. Zajedno sa podacima iz Tablice 3. i prihodima od poreza
na imovinu možemo zaključiti kako je udio imovinskih poreza zajedno sa komunalnom
naknadom zastupljen u ukupnim prihodima lokalnih jedinca u prosjeku sa 16 % što je
mnogo značajniji udio nego na državnoj razini.
Da bi se dobio pravi prikaz važnosti imovinskih poreza u proračunima lokalnih jedinca,
komunalnoj naknadi bilo bi potrebno pribrojiti i komunalni doprinos, porez na promet
nekretnina, spomeničku rentu, naknadu za uređenje voda, porez na kuće za odmor i
porez na nasljedstva i darove koji su, neki u svom dijelu, a neki i u cijelosti prihod
lokalnog proračuna.
Potrebno je istaknuti da su korisničke naknade namjenski prihod te je zakonom
zabranjeno trošiti ih u druge svrhe izuzev onih propisanih, iako fiskalni stručnjaci tvrde
da namjensko oporezivanje osiromašuje budžetski postupak, jer unosi krutost i ne
dopušta odgovarajuću alokaciju nenamjenskih prihoda između konkurentnih potreba.
Tako je npr. neefikasno zamrznuti dio namjenskih sredstava komunalne naknade za
financiranje komunalnih djelatnosti, dok istodobno postoji potreba financiranja neke
druge proračunske stavke (Stašić, 2010).
Komunalna naknada ne plaća se po vrijednosti nekretnine nego prema površini odnosno
prema kvadratnom metru. Iako ima obilježja periodičnog poreza na nekretnine ne može
se smatrati porezom obzirom kako joj ne namjena unaprijed utvrđena i strogo definirana
za razliku od poreza.
2.2.2. Značaj i oblici poreza na nekretnine u praksi Europskih zemalja
Iako je riječ o bagatelnom porezu na razini države sa malim udjelom u ukupnim
poreznim prihodima, porez na imovinu predstavlja značajniji prihod lokalne
samouprave poglavito u SAD-u gdje su porezi na imovinu tradicionalno velik izvor
prihoda (Blažić i Grdinić, 2012). U zemljama Europske unije značenje poreza na
18
imovinu puno je manje, iako je ekonomska kriza dovela do popularizacije imovinskih
poreza i podizanja poreznih stopa.
U EU porez na nekretnine javlja se u nekoliko oblika, od oporezivanja samo stambenih
nekretnina gdje postoje još i porezi na zemljišta ili oporezivanja prinosa od nekretnina u
okviru poreza na dohodak odnosno dobit.
Oblici i načini definiranja poreza na promet nekretnina unutar članica EU prikazan u
nastavku (European Commission, 2014)
U Austriji je porez na nekretnine prihod lokalne samouprave, a plaćaju ga vlasnici
nekretnina. Predmet oporezivanje su stambene nekretnine kao i poljoprivredna zemljišta
i poslovne nekretnine, a osnovicu čini tržišna (procijenjena) vrijednost nekretnine.
Stopa poreza iznosi 0,2% pomnoženih sa općinskim koeficijentom na procijenjenu
vrijednost nekretnine. Porez se plaća u 4 obroka tijekom godine, osim poreza čiji je
iznos ne prelazi 75 Eura koji se plaća jednokratno.
Porez na nekretnine u Belgiji kao porez na vlasništvo nad nekretnina ne postoji. Postoji
porez na prihod od nekretnina kojeg plaćaju vlasnici ili posjednici nekretnine na
početku godine.
U Češkoj se porez na nekretnine plaća na zemljište (koje obuhvaća poljoprivredna
zemljišta, šuma i građevinska zemljišta) i na građevine. Porezna stopa iznosi 0,2-2 CZK
po m2 za zemljišta i 2-10 CZK po m2 za građevine. Porezna stopa množi se
koeficijentom od 1-5% ovisno o veličini nekretnine. Do iznosa od 5.000 CZK plaća se
jednom godišnje odnosno u dva obroka ukoliko iznos poreza premašuje 5.000 CZK.
U Danskoj je porez na nekretnine također prihod lokane samouprave koja ga i ubire.
Porezna stopa varira od 1,6% do 3,4% tržišne vrijednosti nekretnine. Za poljoprivredna
zemljišta stopa je 1,48% manja od normalne stope te je ograničena na visinu od 0,72%
oporezive vrijednosti nekretnine. U 2014. godini osnovica za oporezivanje vrijednosti
nekretnine porasla je za 6,3%.
19
Estonija ima porez na zemljište kojeg plaćaju vlasnici zemljišta te korisnici one zemlje
koja nije registrirana u reformi zemljišnih knjiga. Porez je prihod lokalne samouprave a
stopa varira 0,1 do 2,5% tržišne vrijednosti zemljišta.
Porez na nekretnine u Finskoj plaćaju vlasnici oporezivih nekretnina na početku godine.
Od oporezivanje je izuzeto poljoprivredno zemljište i šume. Poreznu stopu određuje
lokalna samouprava i ona varira od 0,6% do 1,35% vrijednosti imovine koja služi za
trajno stanovanje te od 0,32% do 0,75% vrijednosti za neiskorištene nekretnine. Porez u
iznosu manjem od 170 Eura plaća se jednom godišnje dok se veći iznosi plaćaju u dva
obroka.
U Francuskoj poreznu osnovicu čini katastarska vrijednost nekretnine. Plaća se na
zgrade (porezna osnovica je 50% vrijednosti nekretnine) i na zemljišta (porezna
osnovica je 80% vrijednosti nekretnine). Iznos poreza dobiva se množenjem porezne
stope i koeficijenata koji određuje lokalna samouprava
Poreznu osnovicu u Njemačkoj čini vrijednost imovine, a plaćaju ga vlasnici nekretnine.
Izuzete su samo nekretnine koje se smatraju javnim dobrom, crkvene nekretnine i
nekretnine dobrotvornih ustanova. Porezna stopa iznosi 0,26-0,35% za nekretnine
unutar prijašnjega federalnog prostora, 0,5-1 % za nekretnine u ostalom području, 0,6 %
za sva poljoprivredna i šumska zemljišta. Lokalne vlasti imaju pravo određivanja iznosa
poreza u navedenim rasponima.
Porez na nekretnine u Grčkoj plaćaju vlasnici nekretnine na početku godine neovisno o
promjenama u toku godine. Porezna osnovica je vrijednost nekretnine, a stopa varira od
0,1% do 0,6% ovisno o vrijednosti nekretnine. Porez se plaća u tri obroka,a postoje i
penali za davanje netočnih podataka i za neplaćanje.
Poreznu osnovicu u Mađarskoj čine stambene nekretnine te zgrade i dijelovi zgrada koji
se ne koriste za stanovanje. Porez plaćaju vlasnici zgrade ili korisnici, a ukoliko ih je
više, oporezuju se sukladno udjelu. Porezna osnovica određena je u vrijednosti
20
nekretnine i tada stopa iznosi 3,6 % ili u površini nekretnine odnosno 1.000 HUF/m2.
Porez se plaća u dva godišnja obroka.
Irska ima porez na vikendice odnosno na one privatne nekretnine u kojima se ne
stanuje. Porezna je stopa određena je od strane lokalnih vlasti i iznosi 0,18% za
nekretnine do vrijednosti od 1.000.000 Eura odnosno 0.25% za nekretnine čija je
vrijednost manja od 1.000.000 Eura. Porezni obveznici su vlasnici nekretnina bez obzira
jesu li rezidenti ili nisu. Porez na nekretnine čija je namjena industrijska u 2013. godini
iznosio je od 52,20 Eura do 77,07 Eura.
Porez na nekretnine u Italiji plaćaju vlasnici nekretnina bez obzira na rezidentnost, za
svaku kalendarsku godinu u mjesečnim iznosima. Vrijednost nekretnine registrirane u
registru zemljišta računa se kao katastarski prihod koji je određen prema utvrđenim
kriterijima i procedurama. Stopu određuje lokalna samouprava u rasponu od 0,7% do
najviše 0,9%.
Luksemburg ima porez na neto bogatstvo pravnih osoba unutar kojega je obuhvaćeno
posjedovanje nekretnina. Porez je u cijelosti prihod državnog proračuna i plaća se
kvartalno za kalendarsku godinu. Porezna osnovica je cjelokupna imovina pravnih
osoba umanjena za eventualne dugove, gdje je definiran minimalni iznos poreza od
12.500,00 za javne pravne osobe i partnerstva te iznos poreza za privatno-pravne osobe
5.000,00 €. Porezna je stopa određena u iznosu od 0,5% neto vrijednosti imovine .
Nizozemska nema porez na vlasništvo nekretnina, ali ima porez na prihod od vlasništva
nad nekretninom (davanja u najam i sl.) kao i porez na nasljedstva koji obuhvaća i
nekretnine. U Nizozemskoj se također plaća porez na promet nekretnina u iznosu od 6%
tržišne vrijednosti nekretnine.
Porezni obveznici poreza na nekretnine u Poljskoj jesu pravne i fizičke osobe vlasnici
nekretnine. Porez se ne plaća na poljoprivredno zemljište. Stope poreza određuje
lokalna samouprava i one se kreću u iznosima od 0,46 do 10,74 PLN/m2 za zemljište
odnosno 2% vrijednosti nekretnine za građevine.
21
Stopa poreza na nekretnine u Portugalu utvrđena je u iznosu od 0,8% za ruralne
nekretnine te 0,2-0,5% za urbane nekretnine. Ako je porezni obveznik rezident poreznih
oaza, stopa koja se primjenjuje je 7,5%. Porez se plaća jednokratno ukoliko iznos ne
premašuje 250 Eura odnosno u dva polugodišnja obroka ukoliko je iznos poreza veći od
250 Eura.
U Slovačkoj se porezom na nekretnine oporezuju sljedeće nekretnine: zemljišta,
građevine i stanovi (u kojima se ne stanuje). Porez na zemljište plaća se po vrijednosti
zemljišta i po stopi od 0,25%, porez na građevine i stanove plaća se po izgrađenoj
površini i to po stopi od 0,033 Eura/m2.
Slovenija ima porez na promet nekretnina i porez na neiskorišteno građevinsko
zemljište. Također ima i porez na stambeni prostor odnosno poslovni prostor čiju stopu
lokalna vlast utvrđuje za svaki objekt. Porez na nekretnine uveden je 1.1.2014. godine i
predložene su sljedeće stope: 0,15% na nekretnine u kojima vlasnici ili podstanari žive,
a na prazne nekretnine 0,50%. Na poslovne/industrijske nekretnine stopa iznosi 0,75%,
a na poljoprivredno zemljište 0,15%. Osnovica za oporezivanje je vrijednost nekretnine
iz registra nekretnina ustrojenog 2010. godine od strane geodetske uprave. Zakon o
porezu na nekretnine poništen je od strane Ustavnog suda u ožujku ove godine radi
neustavnog dijela vezanog uz postupak procjene imovine za potrebe oporezivanja.
Poreznu osnovicu u Španjolskoj čini vrijednost nekretnine, a porez se plaća na urbane i
ruralne nekretnine. Porezna stopa iznosi 0,4% vrijednosti za urbane nekretnine i 0,3%
vrijednosti za ruralne nekretnine. Lokalne vlasti mogu smanjivati i podizati stope,
unutar dozvoljenog raspona od strane države.
Porez na nekretnine u Švedskoj zajednički je prihod lokalnog i državnog proračuna.
Porez plaća vlasnik nekretnine, a osnovica je procijenjena vrijednost nekretnina koja je
ekvivalent 0,75% tržišne vrijednosti i koja se korigira svakih 6 godina. Stopa poreza na
nekretnine varira 0,50-2,8%. Nove su nekretnine izuzete od plaćanja poreza na 5 godina
te u narednih 5 godina nakon toga roka plaćaju pola standardne porezne stope određene
od strane vlasti.
22
U Ujedinjenom Kraljevstvu porez se plaća po nekretnini, a osobe koje su obveznici
plaćanja poreza su obični vlasnici ili najmoprimci. Poreznu osnovicu čini vrijednost
nekretnine čiji je koeficijent određen od strane lokalnih vlasti u devet vrijednosnih
razreda. Porezna stopa je određena na godišnjoj razini od strane lokalne vlasti. Porez se
plaća u 10 mjesečnih obroka kroz godinu.
Udio poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima europskih zemalja prikazan
je u Tablici 5.
Tablica 5. Udio periodičnog poreza na nepokretnu imovinu u ukupnim poreznim
prihodima europskih zemalja članica OECD-a za razdoblje od 2008. do 2012. godine
DRŽAVA/GODINA 2008 2009 2010 2011 2012
AUSTRIA 0,539 0,569 0,567 0,548 0,525
BELGIJA 2,841 3,022 2,991 2,987 2,87
ČEŠKA 0,386 0,502 0,68 0,635 0,702
DANSKA 2,56 2,827 2,88 2,914 2,825
ESTONIJA 0,933 0,977 1,05 0,983 1,035
FINSKA 1,148 1,319 1,539 1,455 1,496
FRANCUSKA 4,957 5,651 5,762 5,667 5,7
NJEMAČKA 1,197 1,233 1,254 1,211 1,199
GRČKA 0,566 0,592 0,263 2,775 ..
MAĐARSKA 0,766 0,855 0,914 0,992 1,155
IRSKA 2,588 3,306 3,511 3,379 3,101
ITALIJA 1,429 1,435 1,449 1,446 3,404
LIKSEMBURG 0,198 0,206 0,197 0,195 0,18
NIZOZEMSKA 1,546 1,832 1,823 1,843 ..
POLJSKA 3,515 3,782 3,702 3,595 ..
PORTUGAL 1,968 2,038 1,935 2,016 2,297
SLOVAČKA 1,271 1,46 1,485 1,44 1,553
SLOVENIJA 1,118 1,277 1,279 1,312 1,429
ŠPANJOLSKA 2,162 2,658 2,772 2,943 3,11
23
ŠVEDSKA 1,613 1,753 1,742 1,783 1,81
UJEDINJENO KRALJEVSTVO 9,19 10,243 9,758 9,468 9,592
Izvor: izrada studentice prema podacima OECD, Revenue Statistics - Comparative
tables, pogledano 10. travnja 2014, <https://stats.oecd.org/Index. DataSetCode=REV#
aspx? >
U oporezivanju nekretnina, u europskim se zemljama zapaža isti trend kao i u
Hrvatskoj, što znači da su porezne stope niske, a time je i udio ovih poreza u ukupnim
poreznim prihodima mali, izuzev Ujedinjenog Kraljevstva gdje su prihodi od poreza na
nekretnine zastupljeni u ukupnim poreznim prihodima zemlje sa gotovo 10 %. U gotovo
svim zemljama, pa i u Hrvatskoj, porez na nekretnine prihod je lokalnih jedinica iz
čega zaključujemo kako porez na nekretnine ima značajniji udio u prihodima na
lokalnoj razini.
Oporezivanje vlasništva nad nekretninama zastupljeno je u svim analiziranim zemljama
izuzev Belgije i Nizozemske koje oporezuje procijenjene prihode od nekretnina koje u
konačnici opet snosi vlasnik odnosno korisnik nekretnine. Osnovica za oporezivanje u
nekim je zemljama vrijednost nekretnine kako je i predviđeno novim porezom na
nekretnine u RH, dok je u nekim zemljama osnovica za oporezivanje površina
nekretnine što ima sličnosti sa komunalnom naknadom u RH.
Iz prikazanih podataka o oporezivanju nekretnina u europskim zemljama zaključujemo
kako je potrebno modernizirati sustav oporezivanja nekretnina u RH i uvesti jedinstveni
porez na nekretnine uz prethodno stvaranje preduvjeta za njegovo uvođenje.
2.2.3. Ciljevi i procjena učinaka novog poreza na nekretnine
Novi porez na nekretnine u Republici Hrvatskoj zamijeniti će postojeća davanja po
osnovi komunalne naknade i poreza na kuće za odmor te će u cijelosti biti prihod
jedinice lokalne samouprave na području na kojem se nekretnina nalazi.
24
Usporedba davanja po osnovi dosadašnje komunalne naknade i novog poreza dana je u
Tablici 6.
Tablica 6. Pregled usporedbe komunalne naknade i poreza na nekretnine uz korištenje
olakšica za trajno stanovanje, a prema odluci jedinica lokalne samouprave
OPIS FISKALNA
VRIJEDNOST
POREZNA
OSNOVICA-70%
FISKALNE
VRIJEDNOSTI
POREZNA
OSNOVICA
NAKON
OLAKŠICE OD
88% DO 95%
IZNOS POREZA
NA
NEKRETNINE
PO STOPI 1,5%
KOM.
NAKNADA
DANAS
Zadar Stan -
Višnjik zona 63,51 m2
589.521 412.664 20.633
49.519
od 309
do 743 438
Zagreb stan
Centar
11om2
1.867.870 1.307.509 65.375
156.901
od 980
do 2.354 1.151
Krapina
stan-54m2 184.450 129.115
6.456
15.493
Od 96
do 232 97,65
Vodice stan-
48m2 410.865 287.606
14.380
34.513
Od 215
do 517 316
Osijek -stan
Divaltova -
66 m2
660.332 462.232 23.112
55.468
Od 347
do 832 462
Izvor : Vuraić Kudeljan M 2012, Osvrt na predloženi način oporezivanja porezom na
nekretnine, Hrvatska Gospodarska Komora - Sektor za Trgovinu, Devetnaesti forum
poslovanja nekretninama, Zagreb, pogledano 12. ožujka 2014, <http://www.agenti.hr
/ sadrzaj/info-agent/ strukovni - forumi/ forum – 19 / 19 – forum – Osvrt – na - novo-
predlozeni-nacin-Oporezivanja - nekretnina. pdf>
Polazeći od porezne osnovice kao vrijednosti nekretnine, postiže se načelo pravednosti
jer bi vlasnici vrednijih nekretnina primjenjujući istu stopu i olakšicu, plaćali apsolutno
više poreza. Za sve nekretnine koje ne služe za trajno ili povremeno stanovanje ili se u
njima ne obavlja djelatnost, porezna osnovica utvrđivala bi se bez olakšice, čime
proizlazi da se taj „višak“ nekretnina znatnije oporezuje (Vurajić Kudeljan, 2012).
25
Prema Iskazu o procjeni učinaka propisa za prijedlog Zakona o porezu na nekretnine
(Ministarstvo financija, 2013) glavni cilj novog poreza je rasterećenje cijene rada i
stvaranje poreznog sustava pogodnog za investicije i poticaje.
Smanjenje opterećenja rada planira se provesti u tri faze (Ministarstvo financija, 2013) :
1. Faza: postupno prebacivanje dijela poreznog opterećenja s cijene rada na
oporezivanje nekretnine , uvođenje poreza na nekretnine i ukidanje komunalne
naknade i poreza na kuće za odmor
2. Faza: daljnji razvoj sustava oporezivanja kroz decentralizaciju i povećane
usluge lokalne samouprave vidljive u poboljšanoj kvaliteti života pod parolom:
lokalni porezi za lokalne potrebe
3. Faza: ukidanje prireza porezu na dohodak i spomeničke rente
Sekundarni ciljevi koji se žele postići uvođenjem poreza na nekretnine jesu
(Ministarstvo financija, 2013) :
1. srediti zemljišno – knjižno stanje po pitanju vlasnika nekretnina jer uredni
vlasnički papiri prodavatelja nekretnine su preduvjet kreditne sposobnosti kupca
nekretnine
2. potaknuti legalizaciju nekretnina jer se porezne olakšice mogu koristiti samo za
nekretnine koje su zakonito izgrađene - legalizirane
3. spriječiti sivu ekonomiju jer se prijavom djelatnosti kao i ugovora o najmu
nekretnine ostvaruju porezne olakšice po osnovi korištenja nekretnina za
određene djelatnosti, odnosno za najam čiji je ugovor prijavljen nadležnoj
Ispostavi Porezne uprave
26
4. pokrenuti tržište stavljanjem nekretnina na tržište što će rezultirati jeftinijim i
lakšim rješavanjem stambenog pitanja bilo da se stambeno pitanje rješava
kupnjom ili najmom nekretnine
5. uvesti pravednu socijalnu politiku – kod socijalnih davanja utvrđuje se osim
dohodovnog i imovinski cenzus a preduvjet stvarnog pokazatelja što socijalni
korisnik zaista i posjeduje su sređene zemljišne knjige i poznata vrijednost
nekretnine
6. pokrenuti razvoj investicija .
Predviđa se zadržavanje iste razine odnosno veće razine prihoda od novog poreza na
nekretnine u odnosu na dosadašnje prihode od komunalne naknade i poreza na kuće za
odmor, dok trošak uvođenja novog poreza i uspostavu Fiskalnog katastra nije moguće
procijeniti budući da se navedeno u Republici Hrvatskoj uspostavlja po prvi puta
(Ministarstvo financija, 2013).
3. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POREZU NA NEKRETNINE
U Republici Hrvatskoj imamo parcijalne poreze na imovinu, ali oni su načinom svog
ubiranja nepravedni, neizdašni te ne odražavaju plaćanje prema ekonomskoj snazi.
Samim načinom takvog ubiranja nedovoljno participiraju u proračunu. Stoga se ovaj
način obračuna smatra nepravedan i potrebno ga je transformirati, primjenom
vrijednosnog kriterija, u plaćanje poreza prema vrijednosti nekretnine tako da imovina
predstavlja odraz ekonomske snage pojedinca i bude pokazatelj sposobnosti za plaćanje
javnih davanja. Transformacijom poreza na kuće za odmor i komunalne naknade u
porez na nekretnine, prikupljena sredstva postaju opće upotrebljiva u sve svrhe potrebne
za razvoj lokalne uprave (Vurajić Kudeljan, 2012: 97).
27
3.1. Porezni obveznik
Porezni obveznik je, prema Prijedlogu Zakona o porezu na nekretnine je svaka fizička
i pravna osoba, koja je vlasnik na nekretnine za koju se porez na nekretnine utvrđuje.
Ako je kao vlasnik nekretnine upisana osoba koja više ne postoji ili je nepoznata, ili ne
postoji ili nema upisanog vlasnika, porezni obveznik poreza na nekretnine bio bi stanar
ili stvarni korisnik nekretnine (Vurajić Kudeljan, 2012).
Nadalje, poreznim obveznikom može se smatrati i posjednik ili nositelj prava građenja.
Ako se iz svih okolnosti ne može utvrditi porezni obveznik, poreznim obveznikom bi se
proglasila sama nekretnina, koja bi se zadužila porezom. Kako radi plaćanja poreza ne
bi došlo do prevaljivanja poreza, u slučajevima koncesije ili leasinga, poreznim
obveznikom bi se proglasio korisnik leasinga ili koncesije (Vurajić Kudeljan, 2012).
Ako više osoba ima nekretninu u svom vlasništvu, tako da svakoj pripada dio toga prava
vlasništva, svaka od tih osoba smatrala bi se poreznim obveznikom poreza na
nekretnine za svoj suvlasnički dio (Vurajić Kudeljan, 2012) .
Porez na nekretnine plaćali bi i strani državljani koji imaju pravo stjecanja vlasništva na
nekretninama u Republici Hrvatskoj. Država i lokalna samouprava se ne razlikuju od
ostatka poreznih obveznika. Naime, i njihova je obveza postupati poduzetnički te bi i
oni podlijegali zakonskim odredbama, a prihod od poreza na nekretnine jedinica lokalne
samouprave bio bi prihod državnog proračuna (Vurajić Kudeljan, 2012).
3.2. Predmet oporezivanja
Porezna osnovica poreza na nekretnine utvrđuje se godišnje , za kalendarsku godinu, u
iznosu 70% utvrđene fiskalne vrijednosti nekretnine (Ministarstvo financija, 2012).
28
Porezom na nekretnine cilj je obuhvatiti predmetom oporezivanja izgrađene i
neizgrađene nekretnine unutar građevnog područja namijenjenog za gradnju te
izgrađene nekretnine izvan tog područja. Međutim, kako se porezna osnovica utvrđuje
kao vrijednost uz primjenu poreznih olakšica ovisno o načinu upotrebe, svakako je
namjena definirati nekretninu kao fiskalnu nekretninu čija jedinstvena uporaba određuje
i njezinu vrijednost (Vurajić Kudeljan, 2012:102).
Stoga proizlazi da će se predmetom oporezivanja smatrati fiskalna nekretnina koju čini
katastarska čestica ili jedan njezin dio, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno
povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ili više povezanih katastarskih čestica koje
bi zajedno činile istu gospodarsku cjelinu jedne uporabne namjene. Obuhvatom
izgrađenih i neizgrađenih nekretnina unutar područja za gradnju uz izgrađene nekretnine
izvan navedenog područja, proizlazi da predmetom oporezivanja neće biti neizgrađene
nekretnine izvan područja za gradnju. Stoga se predmetom oporezivanja ne bi smatralo
ni poljoprivredno zemljište (Vurajić Kudeljan, 2012:102)
3.3. Porezna stopa
Porez na nekretnine utvrđuje se po stopi od 1.5% na iznos porezne osnovice umanjene
za iznos poreznih olakšica (Ministarstvo financija, 2012)
Porezna osnovica utvrđivala bi se na slijedeći način :
- 70% fiskalne vrijednosti umanjuje se za:
1. olakšice za trajno stanovanje (od 88% do 95% porezne osnovice) ili
2. olakšice za povremeno stanovanje (od 70% do 85% porezne osnovice) ili
3. olakšice za djelatnost (80%, 60%, 40% ili 20% ovisno o vrsti djelatnosti)
Fiskalna vrijednost utvrđivala bi se postupkom masovne procjene nekretnina prema
podacima i tržišnim vrijednostima nekretnina upisanim u Fiskalni katastar. Cijena bi
predstavljala prosječnu cijenu tipiziranih nekretnina te bi ju utvrđivala Porezna uprava s
obvezom ponovnog utvrđivanja najmanje jednom u pet godina.
29
Jedinica lokalne samouprave kod koje je došlo do značajnijih promjena pa očekuje
povećanje vrijednosti nekretnina, može zatražiti ponovnu procjenu fiskalne vrijednosti,
ali ne u razdoblju kraćem od tri godine od zadnje procjene.
3.4. Sustav poreznih oslobođenja i olakšica
Oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine razvrstana su u dvije kategorije (Vurajić
Kudeljan, 2012):
I. Institucionalna oslobođenja - odnose se na:
· diplomatska i konzularna predstavništva
· međunarodne organizacije
· Crveni križ
II. Oslobođenja po tipu nekretnine - odnose se na:
· nekretnine na miniranom području,
· javna dobra,
· kulturna dobra,
· groblja,
· deponiji smeća,
· područje javnih zooloških vrtova,
· zemljišta zračne luke,
· zemljišta na kojem su spomen obilježja i spomen područja,
· zemljišta nacionalnih parkova,
· športskih objekata i pripadajućih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i
jedinica lokalne samouprave,
· nekretnine koje se upotrebljavaju za djelatnost vatrogasnih službi i
· vjerske objekte.
30
Smisao oslobođenja po tipu nekretnine je da se oslobode od oporezivanja nekretnine
koje se smatraju općim i javnim dobrom, ali samo ako je u općoj upotrebi. Predviđeno
je i da jedinica lokalne samouprave, uvažavajući posebnosti svog područja i ciljeve
razvoja, može svojom odlukom donijeti socijalni program te u skladu sa predloženim
određivati moguća oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine za umirovljenike,
nezaposlene, branitelje i invalide ovisno o dohodovnom i imovinskom cenzusu, i to
samo za jednu nekretninu (Vurajić Kudeljan, 2012).
Kroz sustav poreznih olakšica omogućilo bi se da iznos utvrđenog poreza na nekretnine
koje se koriste bilo za trajno stanovanje, povremeno stanovanje ili djelatnost bude u
razini u danas važećeg iznosa komunalne naknade te eventualno poreza na kuće za
odmor (Vurajić Kudeljan, 2012).
Porezne olakšice za djelatnost koje umanjuju poreznu osnovicu poreza na nekretnine
jesu:
· 80% olakšice za nekretnine: za industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb,
obrazovanje, neprofitnih organizacija pod uvjetom da se u njima ne obavlja
poduzetnička djelatnost
· 60% olakšice za nekretnine: u zakupu, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje,
ugostiteljstvo
· 40% olakšice za nekretnine: za trgovinu
· 20% za sve ostale nekretnine u kojima se obavlja djelatnost
Porezna olakšica u iznosu od 70% do 85% vrijednosti porezne osnovice za nekretnine ,
a prema odluci jedinice lokalne samouprave primjenjuje se na nekretnine koje služe za
privremeno stanovanje i to za sljedeće nekretnine (Ministarstvo financija, 2012):
31
· nekretninu koju vlasnik povremeno koristi za stanovanje, a kojima se osobito
smatra kuća za odmor, apartman i slična nekretnina i
· nekretnine koje građani iznajmljuju na temelju odobrenja za pružanje usluga u
domaćinstvu te po toj osnovi plaćaju paušalni porez na dohodak od imovine za
apartmane koje iznajmljuju kao iznajmljivači soba, postelja, apartmana.
Najveća porezna olakšica u iznosu od 88% do 95% ostvaruje se za nekretninu koja
služi za trajno stanovanje i primjenjuje se na nekretnine (Ministarstvo financija, 2012):
1. koje služe vlasniku za trajno stanovanje uz uvjet prijavljenog prebivališta,
2. u kojima su prijavljeni i trajno stanuju zaštićeni najmoprimci,
3. koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu, prijavljenog nadležnoj ispostavi
Porezne uprave, ako je najmodavac fizička osoba i
4. u kojima na temelju sklopljenog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te plaćenog
poreza na promet nekretnina, trajno stanuje i ima prijavljeno prebivalište
primatelj dosmrtnog uzdržavanja
Uvođenjem poreznih olakšica za povremeno i trajno stanovanje je da se uz primjenu
olakšice plaćanje poreza ne nekretnine maksimalno moguće približi iznosu koliko ta
nekretnina danas plaća komunalnu naknadu
32
4. POTENCIJALNI PROBLEMI PRIMJENE NOVOG POREZA NA
NEKRETNINE
Oporezivanje imovine podijelilo je stručnu i znanstvenu javnost. Postoji krug onih koji
opravdavaju oporezivanje imovine pozivajući se pritom na određene razloge. S druge
strane, istovremeno postoji i krug onih koji osporavaju valjano oporezivanje imovine,
tražeći da se imovinski porezi ukinu i izbace iz primjene u suvremenim poreznim
sustavima. Pritom ističu da imovinski porezi iskazuju veliki nerazmjer između poreznih
prihoda i učinaka koje oporezivanje imovine ima na nacionalno gospodarstvo i
gospodarstvo pojedinca, te da je šteta po nacionalno gospodarstvo od oporezivanja
imovine višestruko veća od koristi koju je država postigla oporezivanjem te iste
imovine (Mijatović, 2004:44).
Potencijalni problemi koji bi se mogli javiti u primjeni novog poreza na nekretnine u
Republici Hrvatskoj mogu se uglavnom pripisati kratkom roku za ispunjenje preduvjeta
za uvođenje poreza, poglavito za izradu Fiskalnog katastra, identifikaciji i vrednovanju
porezne osnovice kao i nedostatnim informacijama o troškovima uvođenja poreza kao i
učincima koje će on izazvati a koji izazivaju neizvjesnost za državni i lokalne
proračune i za gospodarstvenike.
4.1. Identifikacija i vrednovanje osnovice poreza na nekretnine
Promatramo li imovinske poreze sa stajališta njihovog utvrđivanja i naplate radi se o
složenim poreznim oblicima, a posebno je složeno utvrđivanje visine porezne osnovice.
Oporezivanje nekretnina zahtijeva i identifikaciju zemljišta i građevinskih objekata koji
su predmet oporezivanja što ne podrazumijeva samo utvrđivanje njihovog postojanja te
prikupljanje informacija o površini, već i utvrđivanje većeg broja obilježja koja utječu
na osnovicu za oporezivanje. Jednom kada takve informacije postoje, treba izabrati
način određivanja porezne osnovice (Kukić i Švaljek, 2012: 62).
33
Uvođenju novog poreza na nekretnine prethodi masovna procjena vrijednosti nekretnina
i izrada fiskalnog katastra.
Po svojim osnovnim elementima, masovna procjena vrijednosti nekretnina jednaka je
procjeni vrijednosti pojedinačne nekretnine. No, budući da se masovna procjena
vrijednosti nekretnina provodi u određenom trenutku za velik broj nekretnina, ona treba
biti jednostavnija kako bi njezini troškovi bili niži od zbroja pojedinačnih procjena
vrijednosti nekretnina čiju vrijednost treba procijeniti. Kod masovne procjene
vrijednosti nekretnina obično se primjenjuje procjena vrijednosti metodom usporedivih
prodaja (Kukić i Švaljek, 2012: 66).
Kod metode usporedivih prodaja osnovica poreza na nekretnine određuje se na osnovi
prodajne vrijednosti nekretnina. Kao prodajna vrijednost može se uzeti iznos za koji je
nekretnina bila nedavno prodana na tržištu ili procijenjeni iznos za koji bi se nekretnina
mogla prodati. Danas prevladava metoda procjene vrijednosti nekretnine pomoću
tržišnih vrijednosti. Kod te metode polazi se od pretpostavke da je vrijednost nekretnine
koja se procjenjuje slična prodajnoj cijeni slične nekretnine unutar istog područja. No,
budući da nekretnine ne mogu biti potpuno identične, procjenitelj prodajnu cijenu slične
nekretnine mora prilagoditi uzimajući u obzir razlike između nekretnine čiju vrijednost
procjenjuje i slične nekretnine u pogledu starosti, veličine, kvalitete gradnje,
neposrednog susjedstva i slično. Metoda usporedivih prodaja općenito podrazumijeva
raspoloživost, točnost, sveobuhvatnost i ažurnost podataka o prodajama nekretnina
(Kukić i Švaljek, 2012: 64).
Obzirom kako se procjena vrijednosti nekretnine uvijek temelji na nizu pretpostavki i
na često nesavršenim informacijama stručnjaci ponekad preporučuju da procjena
vrijednosti nekretnine za svrhu oporezivanja bude npr. za 5 ili 10 posto niža od stvarno
procijenjene vrijednosti nekretnine, a kako bi se smanjio broj žalbi poreznih obveznik
(Almy, 2001).
Izrada fiskalnog katastra podrazumijeva identifikaciju i lociranje nekretnina na
zemljopisnim kartama te izradu detaljnog opisa svih zemljišta i građevina koji su
34
predmet oporezivanja. Važan dio procesa masovne procjene vrijednosti nekretnina je i
prikupljanje tržišnih informacija o prodajama koje se mora provoditi kontinuirano i
nužno je da započne mnogo prije uvođenja poreza na nekretnine kako bi se dobila što
potpunija baza podataka o transakcijama različitim vrstama nekretnina na što većem
broju lokacija.
Procjena vrijednosti nekretnina obuhvaća analizu tržišta, modeliranje i izračun
vrijednosti nekretnine te provjeru procijenjenih vrijednosti nekretnina. Pomoću analize
tržišta treba utvrditi kako lokacija, površina zemljišta, veličina i kvaliteta građevine te
ostale karakteristike nekretnine utječu na prodajne cijene. Na tim analizama temelje se
modeli procjene koji mogu biti jednostavni, zasnovani na opaženim odnosima lokacije i
vrijednosti ili, u novije vrijeme, složeni matematički modeli koji uvažavaju međuodnose
između vrijednosti i većeg broja varijabli (Kukić i Švaljek, 2012:68).
Postoje različita institucionalna rješenja glede organizacije provedbe masovne procjene
vrijednosti nekretnina. Identificiranje i procjenu vrijednosti nekretnine može provoditi
jedino porezno tijelo, agencija specijalizirana za vrednovanje ili neka druga postojeća
institucija Praksa pokazuje da se taj posao najčešće povjerava institucijama zaduženim
za registraciju vlasništva (Almy, 2001).
Obzirom kako zemljišne evidencije u Republici Hrvatskoj nisu u potpunosti sređene,
te kako evidencije katastra i zemljišne knjige nisu ažurirane i usuglašene sa stvarnim
stanjem, provedba postupka masovne procjene nekretnina i izrada fiskalnog katastra za
potrebe oporezivanja mogla bi biti neizvediva u tako kratkom roku koje se predviđa
stupanje zakona na snagu ( misli se na 1.1.2016. godine) a nužna je za identifikaciju i
procjenu osnovice poreza na nekretnine.
Neuređenost je osobito izražena kod zemljišnih knjiga gdje sve katastarske čestice ne
sadrže podatak o osobnom identifikacijskom broju (OIB).
35
Katastar se postupno usklađuje sa stanjem na terenu, no u proteklih 20 godina ažurirano
je tek 3 posto katastarskih općina ili 1,8 posto površine Republike Hrvatske (Kukić i
Švaljek, 2012).
4.2. Prihodi od poreza i administrativni troškovi ubiranja poreza
U prezentaciji prijedloga Zakona nisu predstavljene projekcije iznosa koji će novi porez
na nekretnine donositi u lokalne proračune, niti troškovi provedbe za državnu
administraciju, a iste bi trebale biti osnova za donošenje kvalitetne odluke pogotovo za
uvođenje jednog posve novog načina oporezivanja. Obzirom kako je poznato da je
ubiranje poreza na nekretnine, pogotovu u prvim godinama primjene skup i dugotrajan
posao, troškovi bi mogli biti veći od očekivanih prihoda.
Zakonom su predviđene brojne olakšice i umanjenja, što je isto tako jedno od obilježja
kompliciranosti i skupoće poreza. Navedeno je ukupno 25 vrsta nekretnina na koje se
neće uopće plaćati porez, ili će se plaćati na umanjenu osnovicu te mogućnost da
lokalna samouprava, prema socijalnom programu oslobodi građane od plaćanja poreza
na jednu nekretninu.
Ako se od oporezivanja izuzmu sve oslobođene nekretnine i porezni obveznici pitanje
je kolika će osnovica ostati za oporezivanje i koliko će se poreza moći ubrati.
Valja naglasiti da veliki broj poreznih izuzeća dovodi uglavnom uvijek i svugdje do
velike porezne evazije. Porezni obveznici postaju vrlo maštoviti u traženju rješenja kako
izbjeći ili smanjiti porezni teret i nalaze brojne legalne, a ponekad i ilegalne načine kako
izigrati porezne vlasti. Zato porezna teorija uvijek naglašava da je bolji onaj porez koji
se primjenjuje na što širu osnovicu, s jedinstvenom stopom i što manje izuzeća (Kesner
- Škreb, 2012:2).
Važan element koji je trebalo procijeniti od strane zakonodavca, a za koje je u Iskazu o
procjeni učinka propisa za prijedlog Zakona o porezu na nekretnine Ministarstva
36
fiancija navedeno kako isti nije moguće procjeniti obzirom da se u Republici Hrvatskoj
uvodi po prvi puta jesu troškovi ubiranja poreza odnosno izrade fiskalnog katastra.
Osobina novog poreza jest da se on određuje na temelju vrijednosnih izraza porezne
osnovice što određuje administrativne troškove ubiranja poreza.
Porezna uprava mora uspostaviti fiskalni katastar u kojem će biti utvrđene vrijednosti
svih nekretnina na temelju prosječene tržišne cijene . Porezna uprava raspolaže već
podacima u evidencijama temeljem prometa odnosno kupoprodaji nekretnina. Međutim
za utvrđivanje stvarnog stanja biti će potreban i izlazak na teren kao i suradnja sa
Državnom geodetskom upravom.
Radi se o sveobuhvatnom poslu za koji je potrebno izdvojiti i vrijeme značajna
novčana sredstva. Valja naglasiti i kako za Poreznu upravu to predstavlja dodatan
posao, te se javlja i problem osposobljenosti cijelog niza djelatnika koji bi trebali
obaviti taj posao.
4.3. Učinak na lokalne i državni proračun
Ukidanje komunalne naknade i poreza na kuće za odmor i njihova zamjena porezom na
nekretnine donosi neizvjesnost u vezi prihoda proračuna lokalnih jedinca i državnog
proračuna.
Neizvjesna je veličina osnovice na koju se porez primjenjuje: fiskalne vrijednosti
nekretnina se moraju tek procijeniti, a raspone olakšica u porezu na nekretnine lokalne
jedinice tek trebaju odrediti. Obveznici ovog poreza su i Republika Hrvatska, županije,
gradovi i općine, pa će i oni morati za svoja zemljišta i nekorištene nekretnine plaćati
porez po stopi od 1,5%. Državni proračun također može očekivati dio prihoda od ovog
poreza jer će porez na nekorištene nekretnine koje posjeduju gradovi i općine biti prihod
državnog proračuna. (Kesner - Škreb, 2012:3).
37
Isto tako, faze provedbe zakona nejasno su definirane. i nije jasan ni vremenski raspored
odvijanja tih faza, odnosno koje godine počinje jedna, a završava druga faza. Koje
godine možemo očekivati da se ostvariti temeljni cilj uvođenja poreza na nekretnine, a
to je smanjivanje cijene rada? To bi se prema nacrtu prijedloga zakona ostvarilo tek u
trećoj fazi kada bi došlo do ukidanja prireza porezu na dohodak. No nije posve jasno
kada bi se ovim porezom prikupilo dovoljno sredstava da se ukine prirez porezu na
dohodak koji je dio cijene rada. Odnosno, kada bi se moglo zaista i provesti
proklamirano rasterećenje troška rada (Kesner - Škreb, 2012:3).
Nije jasno ni koji su uvjeti za ukidanje prireza i ostvarenje osnovnog cilja uvođenja
poreza na nekretnine u vidu smanjenja troška rada i da li se planira rast poreza na
nekretnine kako bi se kompenzirali izgubljeni prihodi od prireza a da se ne naruše
lokalni proračuni. Neizvjesnost će ogleda i u činjenici hoće li uopće lokalna samouprava
ukinuti prirez porezu na dohodak.
4.4. Učinak na bilance gospodarstvenika i komunalnih poduzeća
Porez na nekretnine plaćati će i svi gospodarstvenici uz određene olakšice po
djelatnostima koje su navedene u poglavlju 3.4.
Visina poreza koji će plaćati gospodarstvenici ovisiti će o procjeni fiskalne vrijednosti
nekretnina koje gospodarstvenici koriste (odnosno ne koriste), a koju tek treba utvrditi,
pa je i iznos poreza na nekretnine koji će morati platiti još uvijek neizvjestan.
Ranije je već spomenuto kako je jedan od problema imovinskih poreza oporezivanje
imovine pravnih osoba. Za razliku od oporezivanja fizičkih osoba, oporezivanje
nekretnina gospodarstvenika moglo bi dovesti do prevaljivanja poreza na krajnje
korisnike kroz povećanje cijene proizvoda ili usluga.
Porez na imovinu može izazvati i problem koji proizlazi iz tzv. Tieboutova modela
odnosno seljenje kapitala u područja u kojima je najpovoljniji odnos javnih dobara i
38
poreza na imovinu. Onda kada je količina i kvaliteta javnih dobara i razina poreza na
imovinu temelj odabira sjedišta tvrtke to se odražava na vrijednost imovine na lokalnoj
razini (Bajo i Jurlina-Alibegović,2008). Međutim, isto se može primijeniti i na
komunalnu naknadu čije se ukidanje planira, a koja se i danas dosta razlikuje od jedne
do druge lokalne jedinice.
Ne smije se smetnuti s uma ni povezanost oporezivanja imovine pravnih osoba i
utjecaja koje takvo oporezivanje ima na međunarodnu tržišnu utakmicu. Pravna osoba
koja dolazi iz države u kojoj se nekretnine pravnih osoba ne oporezuju bila u
privilegiranom položaju u odnosu na pravne osobe iz države u kojoj se plaća porez na
imovinu pravnih osoba. Višak koji sredstava kojom pravne osobe iz zemlje u kojoj se ne
plaća porez na imovinu pravnih osoba mogu preusmjeriti u druge pravce kao što su
nabavka nove tehnologije ili strojeva, više plaće s ciljem motivacije djelatnike i tako
ostvariti veću prednost na tržištu (Mijatović, 2004.)
Neizvjesnost se javlja i kod lokalnih komunalnih poduzeća koja su se financirala
prihodima od komunalne naknade i koja je strogo je namijenjena za financiranje
lokalne komunalne djelatnosti . Ukidanjem komunalne naknade, ukida se namjenski
prihod komunalnih poduzeća i uvodi porez na nekretnine čija namjena nije unaprijed
definirana. Javlja se neizvjesnost u vidu pitanja koliko će lokalna samouprava biti
voljna prepustiti od svojih prihoda komunalnim poduzećima i hoće li to utjecati na
komunalnu infrastrukturu i opstanak komunalnih poduzeća.
4.5. Psihološki učinak poreza
Uvođenje novog poreza, u ovom slučaju poreza na nekretnine, dovodi do dodatnih
poreznih obveza. Pritom nije bitno hoće li to biti manji ili veći trošak, to ima
psihološki učinak na porezne obveznike. Ljudi koji imaju nešto novca ne troše, a u
situaciji kada se naš proračun oslanja na potrošačke poreze, postavlja se pitanje hoće li
koristi novog poreza biti veće od štete.
39
Kratak rok za ustrojavanje evidencije o nekretninama koje su predmet oporezivanja i
nesređene zemljišne knjige mogao bi dovesti do mnogih grešaka što bi rezultiralo
velikim brojem žalbi od strane poreznih obveznika i još izrazitijim nezadovoljstvom. U
doba velike nezaposlenosti i slabog gospodarskog rasta i sama najava novog poreza
izazvala je velike otpore od strane građana.
Porezni obveznici zbog čestih izmjena postojećih poreznih zakona i uvođenja novih u
razdoblju od zadnje dvije godine, očekujući bolji standard i konačan izlazak iz krize, a
opterećeni brojnim aferama iz medija, gube povjerenje u pravednost poreznog sustava
općenito.
Moral bi se u poreznim poslovima trebao razvijati na temelju dviju maksima. Prvo,
dužnost je - zapravo prva dužnost-svake državne vlasti da razvije pravedan i usklađen
sustav javnih prihoda: pravedan na način kako se porezi razrezuju i prikupljaju, a
usklađen s obzirom na to kako se upravlja javnim prihodima i kako se oni troše. Drugo,
obveza je svake osobe platiti pravedan dio troška državne vlasti koja štiti i narod mu
služi. Ta druga moralna maksima ne može se ostvariti ako državna vlast propusti izvršiti
svoj dio obveza iz političkog ugovora. ( Adams, 2006: 456)
5. MOGUĆA RJEŠENJA NAVEDENIH PROBLEMA – SUGESTIJE
PRIHVAĆANJA ODNOSNO MODIFIKACIJE ZAKONA O POREZU NA
NEKRETNINE U RH
Usprkos dobrim značajkama poreza na nekretnine, građani Republike Hrvatske za njega
imaju malo razumijevanja. Pažljiva priprema i ispunjavanje preduvjeta za uvođenje
poreza na nekretnine, te stavljanje u odnos koristi i troškova novog poreza kao i dobra
komunikacija s poreznim obveznicima ključan je čimbenik dobrog poreza na
nekretnine.
40
Glavni nedostatak predloženog zakona o porezu na nekretnine je njegova kompleksnost
i troškovi ubiranja u prvim godinama primjene. Što je više stopa, oslobođenja i olakšica
to je porez kompliciraniji i skuplji za ubiranje.
Novi porez predviđa olakšice za obavljanje gospodarske djelatnosti i to u stopama
ovisno o vrsti djelatnosti koja se obavlja. Kod nas je čest slučaj, gotovo pa i pravilo da
su poduzetnici registrirani za nekoliko djelatnosti, a naznačena glavna djelatnost često
ne odgovara stvarnosti što će dovesti do problema pri utvrđivanju iznosa olakšice i neke
neće biti moguće utvrdit bez izlaska na teren što dodatno poskupljuje postupak
utvrđivanja i naplate poreza.
Iako je zakonodavac imao sluha za tešku socijalnu situaciju u zemlji te nisu predložili
snažno oporezivanje nekretnina, jednostavnosti poreza doprinosilo bi smanjenje
odnosno ukidanje olakšica i oslobođenja, dok bi se načelo pravednosti i ravnomjernog
rasporeda poreznog tereta postiglo oporezivanjem samo onih nekretnina čija vrijednost
prelazi određeni cenzus i to stopom većom od predloženih 1,5 % čime bi se
kompenzirao iznos poreza na neoporezive nekretnine ispod cenzusa.
Vezano uz utvrđivanje vrijednosti nekretnina i pravilno utvrđivanje porezne osnovice ,
valjalo bi razmisliti i o donošenju Zakona o procjeni po uzoru na Njemačku.
Glavna zadaća njemačkog Zakona o procjeni je ujednačavanje postupaka procjene
vezanih uz pojedine porezne oblike. Njime se želi zajamčiti da će isti predmet, koji
podliježe različitim poreznim obvezama, svaki put po mogućnosti biti procijenjen na
istu vrijednost. Donošenjem tog zakona uvelike je podignuta razina pravne sigurnosti
njemačkog poreznog sustava kako s gledišta Porezne uprave tako i s gledišta poreznih
obveznika (Mijatović, 2009).
Nesređene zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj koje sa sobom nose niz problema za
utvrđivanja prava vlasništva kao i izrada Fiskalnog katastra svakako su razlog je za
odgodu predloženog poreza na nekretnine do stvaranja preduvjeta za njegovo ubiranje i
41
naplatu obzirom kako ažurne evidencije predstavljaju važnu pretpostavku za uvođenje
poreza.
Prijedlogom zakona predviđeno je kako su predmet oporezivanja nekretnine unutar
građevinskog područja i one nekretnine izgrađene izvan građevinskog područja odnosno
bespravno sagrađene nekretnine. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
zaprimilo je ukupno 822.335 zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, a
na dan 31. listopada 2013. godine riješeno je 57.337 zahtjeva odnosno svega 6, 97 %
(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, 2014). Postavlja se pitanje vodi li
nadležno ministarstvo evidencije po nekretninama koje su predmet legalizacije ili se
tek rješavanjem zahtjeva ustrojava evidencija, te koliko će nekretnina biti zbog toga
izuzeto od oporezivanja. Problem legalizacije prisutan je i kod utvrđivanja vrijednosti
kod onih nekretnina čija je kvadratura odnosno vrijednost povećana na bespravan način.
Navedeno je također razlog za odgodu uvođenja poreza na nekretnine do konačnog
rješavanja podnesenih zahtjeva za legalizaciju.
I zaključno, iako poželjne karakteristike poreza na nekretnine prevladavaju nad
nepoželjnima, postavlja se i pitanje svrhovitosti uvođenja novog poreza u Republici
Hrvatskoj u ovom trenutku . Obzirom kako se država bori sa prekomjernim deficitom i
smanjuje državna potrošnja, pitanje je ekonomske opravdanosti uvođenja poreza koji
iziskuje znatne administrativne napore i velik trošak, a predviđeni prihodi od poreza bi
bili gotovo pa jednaki dosadašnjima.
42
6. ZAKLJUČAK
Porez na nekretnine pripada skupini imovinskih poreza koje karakterizira vidljivost i
lakoća obuhvata osnovice koja smanjuje mogućnost evazije na minimum. Razrezuju se
na zemlju ili zgrade, a mogu biti u obliku postotka vrijednosti imovine koja se može
procijeniti temeljem njene rente, prodajne cijene ili kapitalizirane zarade; no moguće je
i da porez ovisi o drugim karakteristikama nekretnine (npr. veličini ili lokaciji) iz kojih
može proizlaziti njena vrijednost.
Suvremena porezna teorija sugerira da poželjne karakteristike ovog poreza pretežu nad
nepoželjnima. Ovaj porez ima niz karakteristika zbog kojih može poslužiti za
ostvarivanje ciljeva javnih financija - stabilizacije, redistribucije i alokacije.
Opravdanje poreza na nekretnine načelom pravednosti i efikasnosti važan je argument
koji govori u prilog oporezivanju imovine obzirom kako nekretnine predstavljaju dobro
mjerilo gospodarske snage, te kako je oporezivanje imovine ekonomski efikasnije
nego oporezivanje dohotka. Porezi na nekretnine imaju povoljan utjecaj na ekonomski
rast te se preporučuje da se oporezivanje preseli s rada na imovinu u svrhu povećanja
zapošljavanja. Kontrolna uloga poreza na nekretnina ogleda se u činjenici oporezivanja
imovine u koju se pretvaraju dohoci koje zbog svoje sveobuhvatnosti nije moguće
uvijek oporezovati, pa se na taj način ispravljaju eventualni propusti kod oporezivanja
dohodaka. Alokativna neučinkovitost poreza na nekretnine, minimalna je,a budući da je
ponuda zemljišta konstantna, te sukladno tome taj porez ne utječe na visinu ponude, pa
samim time ne dovodi do promjene u ponašanju i alokaciji resursa.
Osporavatelji imovinskih poreza pa i poreza na nekretnine kao argumente protiv
uvođenja poreza uglavnom navode problem utvrđivanja porezne osnovice odnosno
teškoće pri utvrđivanju i procjeni vrijednosti imovine, dvostrukog oporezivanja dohotka
(prvi put porezom na dohodak, drugi put porezom na imovinu kupljenu sredstvima od
već oporezovanog dohotka) , ekonomski neželjene posljedice prilikom oporezivanja
pravnih osoba ( kapitalom intenzivna poduzeća bila bi u nepovoljnijem položaju u
43
odnosu na poduzeća koja su radom intenzivna) te skupo administriranje poreza u prvim
godinama primjene.
Porezni sustav Republike Hrvatske poznaje oporezivanje imovine, ali ne ukupne
imovine već njenih pojedinih oblika. Prema ostvarenoj strukturi prihoda Republike
Hrvatske vidljivo je da uvedeni porezi na imovinu u ukupnom prihodu od poreza
sudjeluju sa udjelom manjim od 1% , te kako se prihodi državnog proračuna ostvaruje
isključivo oporezivanjem rada i potrošnje. Na lokalnoj razini udio imovinskih poreza
zajedno sa komunalnom naknadom koja se razrezuje na nekretnine zastupljen u
ukupnim prihodima lokalnih jedinca u prosjeku sa 16 % što je mnogo značajniji udio
nego na državnoj razini.
U EU porez na nekretnine javlja se u nekoliko oblika, od oporezivanja samo stambenih
nekretnina gdje postoje još i porezi na zemljišta ili oporezivanja prinosa od nekretnina.
Zapaža se isti trend kao i u Hrvatskoj, što znači da su porezne stope niske, a time je i
udio ovih poreza u ukupnim poreznim prihodima bagatelan, izuzev Ujedinjenog
Kraljevstva gdje su prihodi od poreza na nekretnine zastupljeni u ukupnim poreznim
prihodima zemlje sa gotovo 10 %.
Novi porez na nekretnine u Republici Hrvatskoj zamijeniti će postojeća davanja po
osnovi komunalne naknade i poreza na kuće za odmor te će u cijelosti biti prihod
jedinice lokalne samouprave na području na kojem se nekretnina nalazi. Glavni cilj
novog poreza je rasterećenje cijene rada i stvaranje poreznog sustava pogodnog za
investicije i poticaje. Uvođenje poreza i rasterećenje cijene rada provesti će se u tri faze
čiji vremenski okvir nije određen, te se predviđa zadržavanje iste razine odnosno veće
razine prihoda od novog poreza na nekretnine u odnosu na dosadašnje prihode od
komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Troškovi uvođenja novog poreza nisu
procijenjeni od strane predlagatelja.
Sukladno odredbama prijedloga Zakona o porezu na nekretnine porezni obveznik je
svaka fizička i pravna osoba koja je vlasnik na nekretnine, a stopa poreza iznosi 1,5 %
na iznos od 70% utvrđene fiskalne vrijednosti nekretnine uz brojne olakšice i
44
oslobođenja, institucionalna i ona vezana uz namjenu nekretnine (za povremeno ili
trajno stanovanje).
Potencijalni problemi koji bi se mogli javiti u primjeni novog poreza na nekretnine u
Republici Hrvatskoj mogu se uglavnom pripisati kratkom roku za ispunjenje preduvjeta
za uvođenje poreza, poglavito za izradu Fiskalnog katastra, identifikaciji i vrednovanju
porezne osnovice kao i nedostatnim informacijama o troškovima uvođenja poreza kao i
učincima koje će on izazvati a koji izazivaju neizvjesnost za državni i lokalne
proračune i za gospodarstvenike.
Masovna procjena nekretnina i izrada fiskalnog katastra uz nesređene zemljišne knjige i
neriješene zahtjeva za ozakonjenje bespravne gradnje, u Republici Hrvatskoj predstavlja
organizacijski i tehnički posao koji bi mogao biti neizvediv u roku u kojem
zakonodavac predlaže za uvođenje poreza ( 1.1.2016. godine).
Nisu predstavljane projekcije iznosa koji će novi porez na nekretnine donositi u lokalne
proračune, niti troškovi provedbe za državnu administraciju, a iste bi trebale biti osnova
za donošenje kvalitetne odluke, te nije razvidno hoće li novi porez prouzročiti više štete
ili koristi i za državni i za lokalne proračune. Neizvjestan je i iznos poreza koji će
plaćati gospodarstvenici kao i sudbina komunalnih poduzeća koja su se do sada
financirala komunalnom naknadom.
Ne treba zanemariti ni psihološki učinak novog poreza. Ljudi koji imaju nešto novca ne
troše, a u situaciji kada se naš proračun oslanja na potrošačke poreze, postavlja se
pitanje hoće li koristi novog poreza biti veće od štete.
Usprkos dobrim karakteristikama novog poreza, zbog ranije navedenih problema
predlaže se odgoda uvođenja poreza do stvaranja preduvjeta za njegovo uvođenje,
poglavito izrade fiskalnog katastra i analize troškova i učinaka koje će novi porez imati
na porezni sustav republike Hrvatske. Predlaže se i ukidanje brojnih olakšica i izuzeća,
radi jednostavnosti i veće učinkovitosti oporezivanja, te donošenje Zakona o procjeni
radi veće pravne sigurnosti i poreznog tijela i poreznih obveznika.
45
LITERATURA
Knjige:
Adams, C 2006, Za dobro i zlo: Utjecaj poreza na kretajnje civilizacije, Institut za
javne financije, Zagreb
Bajo, A & Jurlina-Alibegović, D 2008, Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska
knjiga, Zagreb
Jelčić, B 2001, Javne financije, RRIF, Zagreb
Jelčić, B & Jelčić, B 1998, Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb
James, S & Nobes C 2008, The economics of taxation: principles, policy and practice,
Eighth Ed., Fiscal Publications, Birmingham
Mijatović, N 2004, Oporezivanje imovine s posebnim osvrtom na oporezivanje
nasljedstva i darova, Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Musgrave, R 1998, Kratka povijest fiskalne doktrine, Institut za javne financije, Zagreb
Rothbard, M 2007, Moć i tržište – država i gospodarstvo, Institut za javne financije,
Zagreb
Internet izvori:
Almy, R 2001, A Survey of Property Tax Systems in Europe, Prepared for Department
of Taxes and Custom The Ministry of finance Republic of Slovenia, pogledano 12.
ožujka 2014,< http://www.agjd.com/EuropeanPropertyTaxSystems.pdf>
46
Banka, Rebalans na jesen, porez na imovinu tek 2020 - Intervju s ministrom financija
Borisom Lalovcem, pogledano 1. srpnja 2014,< http://www.banka.hr/hrvatska/rebalans-
na-jesen-porez-na-imovinu-tek-2020>
Blažić, H & Grdinić, M 2012, „ Porez na imovinu u EU“ u Financijska tržišta i
institucije Republike Hrvatske u procesu uključivanja u Europsku uniju, Prohaska, Z.,
Dimitrić, M., Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka , pogledano 12.ožujka
2014, < http://bib.irb.hr/datoteka/553855.Blazic_Grdinic.pdf>
European Commission, Taxation and Custom Union, Taxes in Europe Database,
pogledano 15.srpnja 2014, <http://ec.europa.eu/taxation_customs/tedb/taxSearch.html>
Hrvatske vode, Naknada za uređenje voda, pogledano, 1. srpnja 2014, <
http://www.voda.hr/001-581>
Ministarstvo financija, Porezna uprava – Središnji ured, 2013, Iskaz o procjeni učinka
propisa za prijedlog Zakona o porezu na nekretnine, pogledano 12.ožujka 2014,
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/OBRAZAC%20ISKAZA%20O%20PROCJENI%2
0UCINAKA%20PROPISA%20za%20Nacrt%20prijedloga%20zakona%20o%20porezu
%20na%20nekretninex.pdf
Institut za javne financije: Porezi u Republici Hrvatskoj, pogledano 27. travnja 2014,
<http://www.ijf.hr/upload/files/file/porezi.pdf>
Kesner-Škreb, M 2012, Aktualni osvrt: Prijedlog poreza na nekretnine – neka otvorena
pitanja, Newsletter Instituta za javne financije br 44, pogledano 12.ožujka 2014,
<http://www.ijf.hr/upload/files/file/osvrti/44.pdf>
Kukić N & Švaljek S 2012, Porez na nekretnine: osnovne značajke i rasprava o
uvođenju u Hrvatskoj (Stručni rad) Privredna kretanja i ekonomska politika, Vol. 22 No
132, Zagreb, pogledano 12.ožujka 2014, < http:// hrcak. srce.hr / index. php ? show =
clanak & id_clanak_jezik=135029>
47
Kordić, G & Podborkić, R 2010, Oporezivanje imovine: Hrvatska praksa i Europska
iskustva, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Zagreb, pogledano 12.ožujka 2014,
<hrcak.srce.hr/file/83220>
Lovrinčević, V 2011, Porez na nekretnine u eu-u i implikacije za hrvatsku, Ekonomski
vjesnik , Vol. No 2, Osijek, pogledano 12.ožujka 2014, <http:// hrcak. srce. hr/
index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113180>
Mijatović, N 2009, Sustav procjene u Njemačkom poreznom pravu, Zbornik Pravnog
fakulteta u Zagrebu, Vol. 59 No. 1, Zagreb, pogledano 12.ožujka 2014,
<http://hrcak.srce.hr/32728>
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Registar broja riješenih zahtjeva
ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada, pogledano 27. travnja 2014,
<http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=15069>
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Podaci o visini komunalne naknade i
komunalnog doprinosa, pogledano 27. travnja 2014,
<htp://www.mgipu.hr/default.aspx?id=6264>
Ministarstvo financija, Porezna uprava: Porezni sustav RH, pogledano 27. travnja 2014,
<http://www.porezna-uprava.hr/HR_porezni_sustav/Pages/naslovna_tablica_psrh.aspx>
Ministarstvo financija – Porezna uprava 2012, Nacrt prijedloga Zakona o porezu na
nekretnine, pogledano 12. ožujka 2014, < http:// www. mfin. hr / adminmax /
docs/ZAKON20O%20POREZU%20NA%20NEKRETNINE%20%20s%20obraz%20%
20211112x.pdf>
OECD. Stat Extracts, Revenue statistics – comparative tables, pogledano 10. travnja
2014, <https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=REV>
48
OECD, The OECD classification of taxes, pogledano 1.srpnja 2014,
<http://www.oecd.org/ctp/tax-policy/RS2013-OECD-classification-of-taxes.pdf>
Vuraić Kudeljan M 2012, Osvrt na predloženi način oporezivanja porezom na
nekretnine, Hrvatska Gospodarska Komora - Sektor za Trgovinu, Devetnaesti forum
poslovanja nekretninama, Zagreb, pogledano 12. ožujka 2014, <http://www.agenti.hr
/ sadrzaj/info-agent/ strukovni - forumi/ forum – 19 / 19 – forum – Osvrt – na - novo-
predlozeni-nacin-Oporezivanja - nekretnina. pdf>
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, www. zakon.hr, pogledno 1.srpnja 2012,
<http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-
dobara>
Ostalo:
Stašić, S 2010. Magistarski znanstveni rad: Porez na nekretnine kao prihod jedinica
lokalne samouprave, Rijeka
POPIS TABLICA
Tablica 1. Imovinski porezi i naknade u Republici Hrvatskoj ...................................... 12
Tablica 2. Struktura poreznih prihoda u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do
2012. godine ................................................................................................................... 14
Tablica 3. Struktura poreznih prihoda u 53 lokalne jedinice (Grad Zagreb, dvadeset
županija, svi gradovi sjedišta županija te gradovi: Velika Gorica, Samobor, Vrbovec,
Zaprešić, Crikvenica, Opatija, Vinkovci, Pula, Labin, Poreč, Rovinj i Umag) za
razdoblje od 2008. do 2012. godine. .............................................................................. 15
Tablica 4. Komunalne naknade u prihodima općina i gradova od 2002. do 2007. (u mil.
kn) ................................................................................................................................... 16
49
Tablica 5. Udio periodičnog poreza na nepokretnu imovinu u ukupnim poreznim
prihodima europskih zemalja za razdoblje od 2008. do 2012. godine .......................... 22
Tablica 6. Pregled usporedbe komunalne naknade i poreza na nekretnine uz korištenje
olakšica za trajno stanovanje, a prema odluci jedinica lokalne samouprave.................. 24
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POTENCIJALNI PROBLEMI
PRIMJENE NOVOG POREZA NA NEKRETNINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
izradila samostalno pod voditeljstvom Prof. dr. sc. Helene Blažić. U radu sam
primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i
zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,
standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je
pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Top Related