KATALOG
Izdavač: Tiflološki muzej Za izdavača: Željka Bosnar Salihagić Autori tekstova: Davor Šiftar Iva Perović Autor fotografija: Davor Šiftar Urednica kataloga: Željka Bosnar Salihagić Lektura: Davor Šiftar Dizajn kataloga, plakata i pozivnice: Davor Šiftar Priprema i tisak: REM-B d.o.o. Naklada: 300 primjeraka
IZLOŽBA
Idejna koncepcija izložbe: Željka Sušić Autor izložbe: Davor Šiftar Likovni postav izložbe: Davor Šiftar Pedagoški programi: Željka Sušić Tehnički postav i pomoćni stručni poslovi: Renato Vukić Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture RH. CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 825950 ISBN 978-953-7287-20-7
OBLIK LIKA
Ovo je još jedna u ciklusu izložbi
Taktilne galerije koji je Tiflološki
muzej započeo sedamdesetih godina
prošlog stoljeća. Smisao, odnosno
poslanje, ove galerije dvojako je: s
jedne strane nastojimo upoznati naše
slijepe posjetitelje s djelima
suvremenih akademskih kipara, a s
druge, putem izložbi slijepih autora,
emancipirati ih u svijetu videćih,
pokazati kako nedostatak vida ne
mora biti prepreka likovnom stvaranju
te možda potaknuti nadarene slijepe
osobe da se okušaju na tom
području. Do sada su u Taktilnoj
galeriji izlagali poznati akademski
kipari Želimir Janeš, Ljubomir Stahov,
Ljerka Njerš, Zdravko Brkić, Hrvoje
Dumančić, Petar Barišić i drugi, te
samouki slijepi autori poput Ivana
Ferlana, Remzije Đumišića, Sanje
Fališevac i članova udruge Dodir.
Podnaslov ove izložbe mogao bi biti i
Likovi iz hrvatske književnosti, jer su
radovi Ive Perović inspirirani djelima
M. Krleže, A. G. Matoša, A. Šenoe,
R. Marinkovića, I. Brlić Mažuranić, S.
Kolara, D. Miloša, D. Šimunovića,
I.G. Kovačića i V. Nazora.
Ova sretna veza riječi i skulpture traje
već milenijima. Znano je kroz povijest
kako su izgovorene ili pisane riječi
umjetnicima bile vrelo inspiracije.
Mitovi, legende, epovi i, naravno,
Biblija nadahnjivali su umjetnike do
današnjih dana. Sjetimo se samo
prekrasnog primjera portala gotičkih
katedrala sa skulpturalnim prikazima
religijskih likova i tema koji su osim
ljepote nepismenima pružali i
tumačenje Riječi Božje - bila je to
trodimenzionalna Biblia pauperum.
Iva Perović odlučila je kiparski
interpretirati likove iz hrvatske
književnosti, ali ne kao portrete, već
prikazati njihov karakter, stanja ili
situacije u kojima su se zatekli, u koje
ih je pisac doveo. Ove skulpture nisu
narativne, nisu brbljave, stilizirane su
i ponekad svedene na znak ili
karakternu osobinu, tako da gledatelj
likove može „dovršiti“ u svom duhu, u
suglasju sa svojim senzibilitetom i
imaginacijom.
Ivine skulpture pokazuju izuzetnu
raznolikost u korištenju materijala,
pristupu modelaciji i kompoziciji. Vrlo
jednostavne, smirene i elegantne
oblike nalazimo u skulpturama Breza,
Bijeli klaun i Susret Izabele i Solusa,
dok su Volja materina i Melkiorova
paranoja komponirane od konkavnih i
konveksnih formi, koje su u potonjoj
superponirane te stvaraju izuzetno
dramatičnu i tjeskobnu atmosferu.
Nasuprot ovim zakrivljenim oblicima
stoji Veli Jože, nalik monolitu, nabijen
pritajenom snagom u svojoj
jednostavnosti i umrtvljen lancima.
Eterični Petrica Kerempuh tek je
naznačen paučinastim i nemirnim
linijama žice, a njegov je oblik fluidan
poput muzike koja izvire iz glazbala
ovog pučkog trubadura i obješenjaka,
sveprisutne ikone naše književnosti.
Za razliku od mirnog i statičnog,
gotovo klasičnog akta Lede koja
pozira umjetniku, naglašenih atributa
ženstvenosti, u Spomeniku majstoru
Albertu nalazimo bogate, nemirne,
žitke, pulsirajuće, zamalo barokne
oblike koje je spomenik izvukao iz
svog tvorca, ostavljajući ga zatim
obesnaženog u svom podnožju,
poput ispražnjene mekane lutke.
Gotovo u istom dahu kao da je
modelirana i Šuma, krošnji
isprepletenih u uskovitlane plamene
oblike do granice ornamenta. To više
nije samo skup stabala, već
homogeni entitet koji kao živo biće
ima svoju ulogu. Suspregnutu
dinamiku pokazuje Snaha zmija,
prijeteći uzdignutog torza, ali mekih i
hipnotičkih oblika tijela i repa, lijepa i
strašna u svojoj prijetvornosti.
Izloženi radovi pokazuju vrsnoću,
bogatstvo asocijacija, izuzetno
vladanje metierom, originalna
rješenja, snagu, poetičnost i fluidnost
oblika te vrlo promišljeno korištenje
repetitivnih formi i volumena. Neki od
radova imaju „povišenu temperaturu“
iako su odavo izašli iz keramičke
peći, dok drugi svoj život nastavljaju
u miru i kontemplaciji. Ove skulpture
u stanju su zakovitlati prostor oko
sebe, a ponegdje učiniti da on glatko
klizi njihovom površinom ili pak
prolazi kroz njih.
U Ivinim skulpturama nalazimo njenu
autorsku interpretaciju pisane riječi,
koja je samo jedna od mogućih i koju
svatko može usporediti s vlastitom
predodžbom. A upravo buđenje
asocijacija i višeznačnost jesu
značajke vrsnog umjetničkog djela.
Davor Šiftar
RIJEČ AUTORICE
Kada sam počela raditi skulpture za
izložbu u Taktilnoj galeriji inspiracija
je proizašla upravo iz jednog od
segmenta doživljaja svijeta koji je
zajednički slijepima i videćima, a to je
književnost.
U stoljećima prije ovoga u kojemu ja
živim i radim, umjetnici su sudjelovali
u životu zajednice tako što su
slikarijama, freskama, reljefima i
skulpturama pomagali pripovjedaču,
svećeniku ili učitelju da ispriča priču
puku. Pisani tekst je tada za većinu
bio nepoznanica jer su samo rijetki
imali pristup obrazovanju koje bi im
omogućilo da sami čitaju. Upravo
zahvaljujući likovnim djelima i
kazivanju pripovjedača, nepismeni su
mogli doživjeti smisao tih priča.
Izabrala sam poznata djela iz
hrvatske književnosti i likove koje su
stvorili velikani pisane riječi, upravo
zato što su oni svima dostupni. Radi
se uglavnom o djelima koja se
obrađuju kroz lektiru za osnovnu i
srednju školu. Razmišljajući o
likovima koje ta djela obrađuju
stvarala sam predodžbe o njima te ih
otjelovila u kiparskom materijalu i
formama koje mi dopušta sloboda
umjetnosti. Nadam se da će
posjetitelji moći iz skulptura iščitati
misli izvedene iz književnih djela i
pouke koje su nam autori ostavili.
Kiklop Ranka Marinkovića proizvod je
paranoje glavnog lika, Melkiora
Tresića, pa je ovdje prikazan kao
Melkiorova trodimenzionalna sjena.
U djelu Anđeo Ranko Marinković
opisuje lik Majstora Alberta koji kleše
svoj nadgrobni spomenik, spomenik
koji će simbolizirati njegov život, djelo
i muku. Ta muka u kojoj stvara svoje
djelo održava ga na životu i daje mu
smisao, pa Majstor po završetku
spomenika umire.
Djevojčica Srna se u mojoj skulpturi
zaplela u močvari zbog želje da
ostvari svoj san, nemogući cilj do
kojeg put vodi preko prepreke i na
tom se putu utopila.
Brezu, odnosno Janicu, slomio je
život i tvrda oholost, okrutnost okoline
koja je stvorila životne okolnosti za
koje je ona bila previše nježna,
naivna i krhka.
Bijeli klaun nikome nije smiješan jer
ima ranu na srcu izazvanu gubitkom
drage osobe.
Svekrva iz Kamenih svatova svojom
je oholom voljom uništila sreću sina
jedinca i cijele obitelji, a time je
uništila i sebe samu. Meni to govori
o odgovornosti koju svatko od nas
ima za svaki svoj čin, jer se naše
djelovanje snažno odražava i na sve
koji nas se dotiču.
Svako od odabranih djela sadrži
pouku i poruku. Moja je želja da
ovom izložbom skulptura potaknem
ljude na čitanje, na razmišljanje, na
maštanje, na stvaranje i na
odgovornost. Suvremenom čovjeku
mnogo je toga dostupno i svaki
pojedinac može puno učiniti.
Usprkos tome u suvremenom
društvu više se osvrćemo na
različitosti nego na ono što nam je
zajedničko, više nas zamara ono što
nemamo nego što nas veseli ono
što imamo. Izložba nije posvećena
samo slijepima, već i svima koji
cijene dar vida koji posjeduju, ali i
onima koji ne cijene ništa osim
materijalnog i potrošnog.
Mašta je napisala knjige, mašta
nadahnuta knjigama izradila je
skulpture i mašta će, inspirirana
sadržajem knjiga i skulpturama
viđenima okom ili dodirom, stvoriti
svoj doživljaj tog preobražaja u
trodimenzionalno likovno djelo.
Iva Perović
ŽIVOTOPIS
Iva Perović rođena je 1982. g.u
Zagrebu, gdje je 2001. g. završila
Školu za primijenjenu umjetnost i
dizajn (kiparski odsjek), a 2012. g.
diplomirala na Likovnoj akademiji
Sveučilišta u Zagrebu (nastavnički
odsjek, smjer kiparstvo) u klasi prof.
Peruška Bogdanića.
Od 2002. g. sudjelovala je na skupnim
izložbama u Zagrebu, Krapini,
Dubrovniku, Pazinu i Rijeci te vodila
likovne radionice na području kiparstva
i slikarstva u Pazinu, Zagrebu i
Dubrovniku. Posljednju radionicu
održala je u Tiflološkom muzeju.
Tijekom tog perioda radila je i na
restauraciji drvenih oltara.
Godine 2007. dobila je nagradu za
skulpturu Pokret na natječaju u
organizaciji ALU Zagreb i AKD zaštite,
a 2008. g. nagradu za skulpturu
Mutacija logotipa Croatia osiguranja
na natječaju u organizaciji ALU Zagreb
i Croatia osiguranja.
Živi i radi u Zagrebu.
POPIS RADOVA I LITERARNIH IZVORA
1. Bijeli klaun, 2012., terakota,
29 x 9 x 9 cm
Bijeli klaun, Damir Miloš
2. Janica, 2012., terakota,
61 x 17 x 7 cm
Breza, Slavko Kolar
3. Kralj Petar oplakuje Hrvatsku,
2012., terakota, 27 x 21 x 11 cm
Smrt Petra Svačića,
August Šenoa
4. Leda, 2012., terakota,
26 x 14 x 13 cm
Leda, Miroslav Krleža
5. Melkiorova paranoja, 2012.,
terakota, 27 x 16 x 16 cm
Kiklop, Ranko Marinković
6. Petrica Kerempuh, 2012.,
žica, terakota, 25 x 17 x 13 cm
Balade Petrice Kerempuha,
Miroslav Krleža
7. Pod Suncem, 2012., terakota,
žica, 18 x 18 x 22 cm
Neva Nevičica i Sunce djever,
Ivana Brlić Mažuranić
8. Snaha zmija, 2012., terakota,
26 x 21 x 13 cm
Šuma Striborova,
Ivana Brlić Mažuranić
9. Spomenik majstoru Albertu,
2012., terakota, 29 x 13 x 14 cm
Anđeo, Ranko Marinković
10. Srna u močvari, 2012., terakota,
žica, 21 x 20 x 6,5 cm
Duga, Dinko Šimunović
11. Susret Izabele i Solusa, 2012.,
terakota, 28 x 15 x 4 cm
Cvijet na raskršću,
Antun Gustav Matoš
12. Šuma, 2012., terakota,
16 x 22 x 17 cm
Slavonska šuma,
Ivan Goran Kovačić
13. Veli Jože, 2012., drvo, željezo,
54 x 39 x 13 cm
Veli Jože, Vladimir Nazor
14. Volja materina, 2012., terakota,
žica, 36 x 24 x 20 cm
Kameni svatovi, August Šenoa
Tiflološki muzej Typhlological museum
Draškovićeva 80/II Draškovićeva 80/II
Zagreb, Hrvatska Zagreb, Croatia
www.tifloloskimuzej.hr
Top Related