KINA
KARTA AZIJE
PRIRODNE REGIJE KINE
• Kina ima oko 1 340 milijuna stanovnika naseljenih na površini od 9 596 960
km2.
• Kina se nalazi na prostoru između Sibira i Mongolije na sjeveru, te
jugoistočne Azije na jugu, Korejskog poluotoka, Istočnog kineskog mora,
Žutog mora i Južnog kineskog mora na istoku, te središnje i južne Azije na
zapadu.
• Kina se dijeli na 2 velike prirodne cjeline, a to su: Prava Kina ili Niska Kina i Vanjska
ili Visoka Kina.
• U Pravoj Kini ili Niskoj Kini južni dio ima umjereno toplu kišnu klimu, koja prema
unutrašnjosti polako prelazi u sinijsku klimu.
• Dok u Vanjskoj ili Visokoj Kini na klimu najviše utječe nadmorska visina pa niži
dijelovi imaju klimu tundre, a viši klimu vječnog mraza.
• Najveće pustinje su: Gobi na Mongolskom ravnjaku i Takla Makan u Tarimskoj
zavali.
STANOVNIŠTVO
• Kina je zemlja s najvećim brojem svjetskog stanovništva, gdje 92% stanovništva čine Kinezi nacionalnosti Han, a od manjina ističu se Ujguri i Tibetanci.
• U Pravoj Kini živi više od 9/10 stanovništva.
• Po naseljenosti ističu se četiri glavna riječna bazena, gdje živi ¾ stanovnika, a oni su:
1. Sjeveroistočna kineska ravnica (uz rijeku Liao i Songhua),
2. Sjeverna kineska ravnica (uz Žutu rijeku ili Huan Ho),
3. Donji i Gornji bazen Chang (uz rijeku Jangce ili Chang Jiang),
4. Donji bazen Xi (uz Bisernu rijeku ili Xi).
• Iako većina stanovnika još uvijek živi u selima, brzi gospodarski rast doveo je do
brze urbanizacije.
• U seoskim područjima Kine živjelo je 2008. godine 57% Kineza.
• Najveći gradovi u Kini su: Senyang s 18 mil. stanovnika, Guangzhou s 15,3 mil. i
Beijing s 13. mil.
• 72% stanovništva je zrele dobi, a to je posljedica kineske dosljedne protunatalitetne
politike jednog djeteta.
Kina je neravnomjerno naseljena
GOSPODARSTVO KINE
• Od 1978. kineska vlada je počela provoditi brojne reforme kojima je autarkično, državno – plansko gospodarstvo sovjetskog tipa pretvoreno u tržišno i izvozno orijentirano gospodarstvo.
• Država je ostala većinski vlasnik u najznačajnijim tvrtkama.
• Sekundarni sektor 2008. ostvario je BDP-a 49,2 %, tercijarni sektor 40,2%, primarni 10,6%. Dok u primarnom sektoru radi 43%, tercijarnom 32% i sekundarnom 25%.
Gospodarstvo Kine
• POLJOPRIVREDA Kine je najveća i najraznovrsnija u svijetu, a ima oko 7%
obradive površine. Najviše proizvodi riže, pamuka, jabuka i svinjetine, a velik je
proizvođač pšenice, kukuruza, čaja, jute i konoplje.
• RUDARSTVO se temelji na bogatim nalazištima ugljena, nafte, plina i metala.
• Kameni ugljen čini 30% svjetske proizvodnje.
• INDUSTRIJA se razvija s jeftinom radnom snagom, bogatstvu sirovina i stranim
investicijama.
• Strani investitori najviše ulažu u obalna područja, koja su postala gotovo
neprekinutom industrijskom zonom.
• Veliku važnost imaju metalna, tekstilna, prehrambena, elektronička i elektroindustrija.
• Ulažu u znanost i obrazovanje kako bi razvila industrije više dodatne vrijednosti.
Međutim, najviše se ulaže u farmaceutsku, elektroničku, svemirsku i vojnu
tehnologiju.
• Imali su pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu 2008.
• Kina najviše izvozi informatičku opremu, elektroničke uređaje i strojeve, tekstilne
proizvode te optičke i zdravstvene uređaje, dok se uvoze strojevi, energenti i rude.
• Zbog kontinuirano pozitivne bilance Kina ima najveće zlatne i devizne pričuve u
svijetu (više od 2 000 milijardi USD).
• Najveća negativna posljedica je zagađenje i neravnomjeran razvoj.
• Gospodarstvo je smješteno na obali i uz velike rijeke, dok ostali dijelovi zaostaju u
razvoju.
• Kineska vlada pokrenula je opsežan program regionalnog razvoja.
POLOŽAJ KINE U SVIJETU
• Godine 1997. Kini je vraćen Hong Kong, pri čemu se Kina obvezala da u
njemu sljedećih 50 godina neće mijenjati društveni i gospodarski sustav. Tako
je nastala „zemlja dvaju sustava“.
• Zbog rastućeg političkog značenja i gospodarskog rasta o Kini se sve više
govori kao o budućoj velesili.
VANJSKA TRGOVINA KINE
Top Related