ITALIJANSKO-SRPSKI REČNIK
adj. – pridevadv. – prilogaug. – augmentativautom. – automobilizambot. – botanikaconj. – veznikdim. – deminutivexcl. – uzvikf – ženski rodfam. – familijarnofig. – figurativnogeogr. – geografskigram. – gramatikahem. – hemijskiinv. – nepromenljivoiron. – ironičnoist. – istorijskilik. – likovna umetnostm – muški rodmat. – matematičkimed. – medicinskimuz. – muzički
n – srednji rodnum. – brojonom. – onomatopejapl. – množinapol. – političkip.p. – particip prošlip.pr. – particip prezentapron. – zamenicaprp. – predlogqcs. – qualcosa (nešto)qn. – qualcuno (neko)reg. – regionalnorfl. – povratni glagolšalj. – šaljivoteh. – tehničkitrg. – trgovinskiv. – vidiv – glagolzool. – zoološkižarg. – žargonski
SKRAĆENICE (LE ABBREVIAZIONI)
�
Aa, A f ili m inv. slovo Aa prp. (= ad, ispred reči koja počinje sa-
moglasnikom); (predlog dativa, uvodi nepravi objekat) porto il libro a Marco nosim knjigu Marku; vado a Milano idem u Milano; a casa kod kuće; a mez-zogiorno u ponoć; a piedi pešice; due volte al mese dva puta mesečno; torta al cioccolato torta od čokolade; comin-cio a studiare počinjem da učim; a poco a poco malo-pomalo; a uno a uno jedan po jedan; gonna a 10 euro suknja od 10 evra; a due chilometri dal centro na dva kilometra od centra
abate m opat abbacchiare v tresti, mlatiti; oneraspo-
ložiti; jeftino prodatiabbagliante p. pr. i adj. zasenjujući, za-
slepljujući; faro ~ (autom.) veliko sve-tlo
abbagliare v zaslepiti, zablesnuti; ( fig.) opčiniti, zadiviti; prevariti
abbaiare v lajati abba’ino m prozorče na krovu, potkrov-
lje abbandonare v napustiti, ostaviti || -arsi
prepustiti se, odati se, predati se (ne-čemu); klonuti
abbandono m napuštanje; ostavljanje; prepuštanje, opuštenost; zaborav; po-let
abbassamento m sniženje; opadanje abbassare v spustiti, sniziti, utišatiabbasso adv. dole abbastanza adv. dovoljno, dosta; priličnoab’battere v oboriti, srušiti ( fig.) obe-
shrabriti, rastužitiabbattimento m potištenost, klonulost;
obaranjeabbattuto p. p. i adj. potišten, srušen,
oborenabba’zia f opatija, manastirabbecedario m bukvarabbellire v (-isco, -isci) ulepšati, ukrasiti abbeverare v pojiti, napojitiabbeveratoio m pojilo, koritoabbiccì m abeceda, azbuka
abbiente adj. imućanabbigliamento m odeća; industrija ode-
ćeabbinamento m povezivanje, spajanjeabbinare v spojiti, povezatiabbindolamento m prevaraabbindolare v prevariti, nasamaritiabboccare v zagristi; uhvatiti se, nasestiabbonamento m pretplata, pretplatna
kartaabbonarsi v rfl. pretplatiti seabbonato m i f pretplatnik, -ica abbondante adj. obilan || abbondante-
mente adv. obilnoabbondanza f obiljeabbondare v obilovati; gli esempi abbon-
dano primera ima mnogo abbordare v pristati lađom; prići, pri-
stupiti (nekome)abborracciare v (s)petljati, smandrljati,
uraditi na brzinu abbottonare v zakopčatiabbozzare v skicirati, naznačiti abbozzo m skica, nacrtabbracciare v grliti, zagrliti; obuhvatiti
|| -arsi grliti se, zagrliti seabbraccio m zagrljajabbreviare v skratitiabbreviazione f skraćenicaabbronzare, -arsi v preplanuti, pocrnetiabbronzato adj. preplanuo, pocrneoabbronzatura f preplanulostabbrustolire v (-isco, -isci) ispržiti, pre-
pećiabbrutire v (-isco, -isci) iskvariti, izopa-
čitiabbuffarsi v rfl. najesti se, prežderati seabbuono m popustaberrare v skrenuti; pogrešitiaberrazione f zabluda, skretanje; abe-
racijaabete m jelaabietto adj. prezren, podao; odvratan‘abile adj. vešt; sposoban || abilmente
adv. vešto, spretnoabilità f veština, sposobnostabilitare v osposobitiabisso m ponor, ambis, bezdan, jaz;
morska dubina abitante m i f stanovnik, -ica
AbitAnteA
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
AA
�A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
abitare v stanovatiabitato m naselje, naseljeno mesto abitazione f stan‘abito m odelo, haljina; prendere l’ ~ za-
kaluđeriti seabituale adj. običan, uobičajen || abi-
tualmente adv. obično, po naviciabituare v navići || -arsi navići se (a qcs.
na nešto)abi’tudine f navika; prendere l’~ steći
navikuabnegazione f samopregor, samoodri-
canjeabolire v (-isco, -isci) ukinutiabolizione f ukidanje, abolicijaabomi’nevole adj. gadan, odvratanabo’minio m gadost, prezir, sramotaaborrire v (-isco, -isci) mrzeti, gnušati se
(nečega) abortire v (-isco, -isci) pobaciti, abortiratiaborto m pobačaj, abortusabrasione f grebanje, struganje; abrazijaabrogare v ukinuti, opozvati abu’lia f bezvoljnosta’bulico adj. bezvoljanabusare v zloupotrebljavati (di qcs. nešto)abusivo adj. bespravan, nezakonitabuso m zloupotreba; fare ~ di qcs. zlou-
potrebljavati neštoa. C. (avanti Cristo) pre nove ere, pre
Hristaacagiù m mahagonijacca f slovo “h”; non capisco un’~ ne shva-
tam baš ništaacca’demia f akademija; ~ di Belle Arti
likovna akademijaaccadere v dogoditi se, desiti se accalappiacani m inv. šinteraccalorarsi v rfl. ražestiti se, planuti accampamento m logoraccampare v sabrati u logor; izneti, na-
vesti || -arsi ulogoriti seaccanimento m žestina, upornostaccanirsi v rfl. pobesneti; zainatiti se,
biti uporanaccanito p. p. i adj. ljutit, besan; uporan,
tvrdoglav || accanitamente adv. ljuto, uporno
accanto 1. adv. blizu, naporedo, u sused-stvu; 2. prp. ~ a, uz, kod, do, pored
accapigliarsi v rfl. počupati seaccappatoio m ogrtač (za kupanje) accarezzare v pomilovati, pomazitiaccasare v udomitiaccasciamento m klonulostaccasciarsi v rfl. stropoštati se; klonuti,
malaksatiaccattabrighe m inv. kavgadžija, svađa-
licaaccattare v prosjačiti, moliti, tražitiaccatto m prosjačenjeaccattonaggio m prosjačenje accattone m prosjak, skitnicaaccecare v oslepeti; zaslepitiac’cedere v prići, pristupiti; dospeti; pri-
stati accelerare v ubrzatiaccelarato 1. p. p. i adj. ubrzan. 2. m ubr-
zani voz; putnički vozaccelerazione f ubrzanjeac’cendere v zapaliti, upaliti, uključitiaccendino m upaljačaccendi’sigaro m upaljačaccennare v pomenuti; dati znak; na-
značiti, nabaciti; osvrnuti se (a qcs. na nešto)
accenno m znak; napomena, pomen, ukazivanje
accentare v naglasiti, akcentovatiaccento m naglasak, akcentaccentuare v naglasitiaccerchiare v opkolitiaccertamento m provera, utvrđivanjeaccertare v uveriti (nekoga); utvrditi, pro-
veriti || -arsi uveriti se, osvedočiti se acceso p. p. i adj. upaljen; sjajan; odušev-
ljen; colori accesi jarke bojeacces’sibile adj. pristupačan, dostupanaccesso m pristup, prilaz; (med.) napadacces’sorio 1. adj. sporedan, dodatni 2.
m sporedna stvar; pl. priboraccetta f sekiraaccet’tabile adj. prihvatljiv accettare v primiti, prihvatiti; ~ i propri
errori priznati sopstvene greške; ~ una sfida prihvatiti izazov; non si accettano assegni ne primamo čekove
accettazione f prijem, primanje, prihva-tanje
acchiappare v uhvatiti, ščepati
AbitAreAA
�A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
acciacco m slabost, boljka, tegobaacciaie’ria f čeličanaacciaio m čelikaccidentale adj. slučajan; sporedanaccidente m slučajnost, slučaj; nesreća;
ništa, non si vede un ~ ne vidi se ni prst pred okom
accidenti! excl. do đavola!, prokletstvo!; zamisli molim te!
acciderba! excl. v. accidenti! ac’cidia f lenjost, bezvoljnostaccidioso adj. bezvoljan, lenj, tromaccigliarsi v rfl. namrgoditi seac’cingersi v rfl. spremiti se (a qcs. na
što)acciocché conj. da (bi), kako bi, nekaacci’picchia! excl. v. accidenti ‘acciuffare v ščepati, uhvatiti acciuga f sardelica, inćunacclamare v klicati; jednoglasno izabra-
tiacclamazione f klicanje, ovacija; jedno-
glasna odlukaac’cludere v priložitiaccoccolarsi v rfl. šćućuriti se accogliente adj. ugodan, privlačan, udo-
ban accoglienza f doček, prijem ac’cogliere v dočekati, primiti, prihva-
titi accoltellare v ubosti nožem, raniti no-
žem accomodamento m sporazum, nagodbaaccomodante adj. pomirljiv, prilagodljiv,
popustljivaccomodare v urediti, popraviti; smesti-
ti || -arsi sesti, smestiti se; si ac’comodi! accomodatevi! izvolite sesti; izvolite ući
accompagnamento m pratnja; lettera d’~ propratno pismo
accompagnare v pratiti, ispratiti accompagnatore m ( f -trice) pratilac accomunare v spojiti, povezati, udružitiacconciare v udesiti, urediti, pripremiti
|| -arsi doterati se, pripremiti seacconcio adj. podesan, prikladan, odgo-
varajućiacconciatura f ukras (na glavi); frizura acconsentire v pristajati, dopustiti; chi
tace acconsente ćutanje je znak odo-bravanja
accontentare v zadovoljiti acconto m predujam, akontacija accoppiare v združiti, spojiti || -arsi pa-
riti se accorare v rastužiti accorato p. p. i adj. tužan, setan accorciamento m skraćenje, skraćiva-
njeaccorciare v skratiti accordare v složiti, udesiti || -arsi složiti
se, dogovoriti se accordo m sporazum; saglasnost; akord;
sono d’~ ! slažem se! ; andare d’~ con qcn. slagati se s nekim; mettersi d’~ do-govoriti se
ac’corgersi v rfl. primetiti (di qcs. nešto) ac’correre v dotrčati accortezza f domišljatost accorto p. p. i adj. oprezan, domišljat,
lukav accostamento m prilaz, približavanje,
spojaccostare v približiti, primaknuti; (o
lađi) pristati, pritvoriti (vrata, prozor)accovacciarsi v rfl. šćućuriti se accozzaglia f darmar, gomila; masa sve-
ta ac’crescere v uvećati accreditamento m akreditacija, akredi-
tovanjeaccreditare v potvrditi, potkrepiti; akre-
ditovati, ovlastitiaccucciarsi v rfl. skupiti se, šćućuriti se accudire v (-isco, -isci) starati se (a qcs. za
nešto), baviti se (čime), negovati koga accumulare v nagomilati accumulazione f nagomilavanje, aku-
mulacija; ~ primitiva prvobitna aku-mulacija
accuratezza f pažnja, tačnost accurato adj. tačan, brižljiv || accurata-
mente adv. brižljivo, pažljivoaccusa f optužba, tužba accusare v tužiti, optužiti; ispoljiti, po-
kazati; ~ ricevuta (kanc.) potvrditi pri-jem (pošiljke)
accusato m ( f –a) optuženi(k)acerbità f oporost, nezrelost
ACerbitàAA
10A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
acerbo adj. opor, oštar, kiseo; nezreo; bolan
a’cerrimo v. acre ‘acero m javor aceto m sirće, ocat acidità f kiselost ‘acido 1. adj. kiseo. 2. m kiselina acme f vrhunac; (med.) najteža faza bo-
lestiacqua f voda; ~ di Colonia kolonjska
voda; fare ~ propuštati vodu; d’~ dolce slatkovodni; ~ in bocca nikom ni reči; in cattive acque u nevolji; prendere l’~ pokvasiti se, pokisnuti; pestare l’~ nel mortaio mlatiti praznu slamu; fare un buco nell’~ ne uspeti, ne postići cilj
acquaforte f bakrorezacquario m akvarijum; Vodolija (znak
zodijaka)acquata f pljusakacquatico adj. vodeni, koji živi u vodi acquattarsi v rfl. pritajiti se, prikriti se acquavite f rakija acquedotto m vodovod‘acqueo adj. voden, vodnjikav acquerello m akvarelacquiescente adj. popustljiv, pomirljiv,
koji pristajeacquiescenza f pristajanje, povlađivanje,
popustljivostacquietare v umiritiacquirente m i f kupac, mušterijaacquisire v (-isco, -isci) steći, pribaviti,
usvojiti, prihvatitiacquisizione f nabavka, sticanjeacquistare v kupiti, nabavitiacquisto m nabavka, kupovina; fare ac-
quisti ići u kupovinuacquolina f vodica; mi viene l ~ in bocca
ide mi voda na ustaacquoso adj. voden, vodnjikavacre adj. opor; zajedijiv; a’cerrimo sup.
žestok, ogorčenacri’monia f oporost, zajedljivost acuire v (-isco, -isci) oštriti, zaoštritia’culeo m žaoka, trn, bodljaacume m oštroumlje, pronicljivosta’custico adj. zvučni, akustičkiacuto adj. šiljat, oštar; oštrouman ||
acutamente adv. oštro
ad prp. v. a (pred vokalom)adacquamento m navodnjavanje, zali-
vanjeadagiare v položiti || -arsi smestiti se,
pružiti se, lećiadagio adv. polako; tihoadattabilità f prilagodljivostadattamento m prilagođavanje, adapti-
ranje; adaptacijaadattare v prilagoditi, adaptirati || -arsi
prilagoditi se, snaći se, navići seadatto adj. prikladan, podoban, odgo-
varajućiaddensamento m zgušnjavanjeaddensare v zgusnuti, nagomilati addentare v zagristiaddentrarsi v rfl. ući, udubiti se, uneti seaddestramento m obuka, vežba addestrare v uvežbati; obučavati, dre-
siratiaddetto 1. adj. dodeljen, koji pripada;
vietato l’ ingresso ai non addetti ai lavo-ri zabranjen ulaz nezaposlenima 2. m ataše; ~ militare vojni ataše; ~ stampa ataše za štampu; ~ culturale kulturni ataše
addietro adv. natrag; pre; anni ~ pre mnogo godina
ad’dio 1. excl. zbogom! 2. m pozdrav, oproštaj
addirittura adv. upravo; naprosto; čak; baš
additare v pokazati (prstom)addizionare v sabirati, dodavatiaddizione f sabiranje addobbare v okititi, ukrasitiaddobbo m ukras, dekoracijaaddolcire v (-isco, -isci) zasladiti addolorare v ražalostiti addomesticare v pripitomiti, ukrotiti;
namestiti, lažirati; risultato addome-sticato namešten rezultat; elezioni ad-domesticate lažirani izbori
addormentare v uspavati || -arsi zaspati addossare v natovariti (nekome nešto),
nametnuti addosso adv. na sebi, na telu; cosa mi
metto ~? šta da obučem?; ho tutta la famiglia ~ cela porodica mi je na vra-tu; ~ a na
ACerboAA
11A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
addottorarsi v rfl. doktorirati; diplomi-rati
adeguare v prilagoditi || -arsi prilagoditi se
adeguatezza f primerenost, prikladnost, adekvatnost
adeguato p. p. i adj. shodan; odgovara-jući; adekvatan || adeguatamente adv. prikladno, adekvatno
a’dempiere v v. adempire adempire v (-isco, -isci) ispuniti, izvršiti aderente 1. adj. pripijen, tesan 2. m pri-
stalica, sledbenik aderire v (-isco, -isci) lepiti se, pripiti se;
pristati, pristupitiadescare v mamiti, namamitiadesione f prianjanje; pristanak, sagla-
snost; pristupanjeadesivo adj. lepljiv; nastro ~ selotejpadesso adv. sadaadirarsi v rfl. naljutiti se‘adito m ulaz, pristup; dare ~ a qcs. omo-
gućiti (nešto), pružiti povod (za nešto)adocchiare v opaziti, ugledati; merkatiadolescente m mladić, adolescent; f de-
vojka, šiparicaadolescenza f adolescencija, pubertetadoperare v upotrebiti || -arsi nastojati,
starati se, zalagati seadorare v obožavatiadorazione f obožavanjeadornare v iskititi, ukrasitiadottare v usvojiti, prihvatitiadottivo adj. usvojen; figlio ~ posinak,
posvojče; figlia adottiva poćerka, po-svojče
adrenalina f adrenalin adri’atico 1. adj. jadranski. 2. (Mare) A~
m Jadransko moreadulare v laskati, ulagivati seadulatore m ( f -trice) laskavac, ulizicaadulazione f laskanje, ulagivanje a’dultera f preljubnicaadul’terio m preljubaa’dultero m preljubnikadulto 1. adj. odrastao. 2. m odrasliadunanza f zbor, sastanak, skupadunare v sakupitia’ereo 1. adj. vazdušni; avionski. 2. m
avion
aeroplano m aeroplan, avionaeroporto m aerodromafa f sparina, omorinaaf’fabile adj. ljubazan || affabilmente
adv. ljubaznoaffabilità f ljubaznostaffaccendato p. p. i adj. veoma zaposlen,
zauzetaffacciarsi v pomoliti se, izviriti, pojaviti
seaffamato p. p. i adj. gladan affannarsi v rfl. truditi se, naprezati se affanno m tuga, briga, zadihanost affare posao; stvar, predmet; uomo d’af-
fari poslovan čovek; affari miei! to su moje stvari! ~ fatto! važi! u redu!
affarone m dobar posaoaffascinante adj. dražestan, očaravajući,
šarmantan affascinare v očarati, šarmirati, fasci-
niratiaffaticare v umoriti; dosaditi (nekome) ||
-arsi umoriti se; truditi se (oko nečega)affatto adv. sasvim; uopšte; niente ~ ni-
kako, nipoštoaffermare v tvrditi; potvrdno odgovoriti,
potvrditi || -arsi potvrditi se, afirmisa-ti se, istaći se
affermativo adj. potvrdan || affermati-vamente adv. potvrdno
affermazione f tvrdnja; potvrda, afir-macija
afferrare v uhvatiti, zgrabiti; shvatiti; čuti
affettare1 v afektirati, neprirodno se držati
affettare2 v iseći, rezati (na kriške)affettato1 p. p. i adj. usiljen, izveštačen,
afektiranaffettato2. 1. p. p. i adj. isečen (na kriške)
2. m narezakaffettazione f izveštačenost, pretvara-
njeaffettivo adj. osećajan, afektivan, emo-
cionalanaffetto m ljubav, nežnost, naklonostaffettuoso adj. ljubazan, srdačan || affet-
tuosamente adv. srdačno, s ljubavljuaffezionare v pobuditi ljubav, privući ||
-arsi zavoleti (a qn. koga)
AffezionAreAA
12A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
affezionato p. p. i adj. privržen, odan, ve-zan za nekoga
affezione f ljubaznost, naklonost, oda-nost, privrženost; (med.) bolest
affiancare v stati uz bok (qn. nekome); dodati; (fig,) podržavati
affiatare v uskladiti, složiti, uigrati; una coppia affiatata složan, uigran par
affi’dabile adj. pouzdanaffidabilità f pouzdanostaffidamento m poverenje; dare ~ biti po-
uzdan; fare ~ su qn. uzdati se u nekogaaffidare v poveriti || -arsi pouzdati se (a
qn. u nekoga) affievolire v (-isco, -isci) oslabitiaf’figgere v prikačiti, izvesiti; ~ gli occhi
uperiti pogledaffilare v brusiti, oštritiaffilato adj. oštar, mršav, tanakaffilatura f oštrenje, brušenje, oštrinaaffiliare v upisati, učlaniti; usvojitiaffiliazione f učlanjenje, pridruživanje,
usvajanjeaffinamento m prečišćavanje; izoštra-
vanjeaffinare v prečistiti, profiniti, usavršiti;
izoštritiaffinché conj. da, neka, kako bi affine adj. srodan; sličanaffinità f srodnost, sličnost; afinitetaffiorare v pomoliti se (na površini);
iskrsnutiaffisso 1. p. p. i adj. pričvršćen, prikačen,
2. m oglas, objavaaffitta’camere m i f inv. onaj koji izdaje
sobe, stanodavacaffittare v iznajmiti, dati u najam; unaj-
miti, uzeti u najamaffitto m zakup; stanarina; dare in ~ dati
u najam; prendere in ~ uzeti u najamafflato m dah; nadahnućeaf’fliggere v rastužiti, ojaditi; namučitiafflitto adj. ojađen, bolan, napaćenafflizione f tuga, jadaffluente m pritoka affluire v (-isco, -isci) priticati; ulivati se afflusso m priliv; navalaaffogare v udaviti (se), utopiti (se)affollare v tiskati, ispuniti (prostoriju,
trg) || -arsi tiskati se, gurati se
affondare v potopiti, potonutiaffrancare v osloboditi; platiti poštari-
nuaffrancatura f frankiranje, poštarinaaffranto adj. utučen, slomljen, skrhanaffresco m freskaaffrettare v ubrzati || -arsi požuriti, žu-
ritiaffrettato p. p. i adj. prenagljen, brzo-
pletaffrontare v hrabro prići; suočiti se (s
nekim, s nečim) affronto m uvredaaffumicare v dimiti, sušiti dimom; carne
affumicata dimljeno mesoafoso adj. sparanafricano 1. adj. afrički. 2. m Afrikanac,
f. Afrikankaagenda f podsetnik; dnevni red agente m agent; policajacagen‘zia f agencija, poslovnica; ~ di
viaggi turistička agencija; ~ di pubbli-cità reklamna agencija; ~ immobiliare agencija za prodaju nekretnina
agevolare v olakšatia’gevole adj. lak, udoban || agevolmente
adv. lakoagevolezza f lakoćaagganciamento m kačenje, prikačivanjeagganciare v prikačiti, zakačiti, prikop-
čatiaggeggio m sitnica, stvar, drangulijaaggettivo m pridevagghiacciare v slèditi, smrznutiaggiornamento m osavremenjivanje,
ažuriranje; corso di ~ tečaj za usavr-šavanje
aggiornare v ažurirati, osavremeniti || -arsi obavestiti se, upotpuniti znanja, saznati nove podatke
aggiornato adj. savremen, aktuelan, do-bro obavešten, u toku
aggirare v zaokružiti, opkoliti; zaobićiaggiudicare v dosuditiag’giungere v dodatiaggiunta f dodatakaggiuntare v sastaviti, skrpiti, sašiti aggiustare v popraviti, doteratiagglomerare v gomilati, zgrtati, sku-
pljati
AffezionAtoAA
13A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
aggomitolare v sklupčati, smotati || -arsi skupiti se, šćućuriti se
aggrapparsi v rfl. uhvatiti se (a qcs. za nešto)
aggravamento m pogoršanjeaggravare v pogoršati, otežati aggredire v (-isco, -isci) napastiaggregare v pridružiti, priključiti, pri-
dodati || -arsi udružiti se, sjediniti seaggregazione f priključivanje, udruži-
vanje, spajanje; stato d’ ~ agregatno stanje
aggressione f napad, agresijaaggressivo adj. napadački, nasrtljiv;
agresivanaggressore m napadač; agresor aggrinzire v (-isco, -isci) nabrati || -irsi
smežurati seaggrottare v ~ le ciglia namrštiti se aggrovigliare v zamrsitiaggruppamento m grupisanje, skup,
grupacijaagguagliare v izjednačiti, poravnati,
izravnati, uporeditiagguato m zaseda; tendere un ~ postaviti
zasedu; stare in ~ vrebatiagguerrito adj. obučen za borbu; spre-
man, potkovan agiatezza f imućnostagiato adj. imućan, bogat
‚agile adj. okretan, hitaragilità f okretnost, hitrinaagio m udobnost; mi trovo a mio ~ ose-
ćam se udobno; (non) sentirsi a proprio ~ (ne) osećati se prijatno
agire v (-isco, -isci) delovati, raditi, po-stupati
agitare v tresti, mahati; ~ la mano ma-hati rukom; ~ prima dell’uso pre upo-trebe promućkati || arsi uznemiriti se, uzrujati se
agitato p. p. i adj. uzrujan, uzburkan; mare ~ uzburkano more
agitazione f uzbuđenje, nemir agli = a+gliaglio m beli lukagnello m jagnjeago m iglaagognare v strastveno želeti, žudeti, če-
znuti
agonismo m takmičarski duh, borbe-nost
ago’nistico adj. takmičarski, borbenagonizzare v biti na samrti, izdisatiagopuntura f akupunkturaagorafobia f agorafobija, strah od otvo-
renog prostoraagosto m avgusta’graria f nauka o poljoprivredi, agro-
nomija; facoltà di ~ poljoprivredni fa-kultet
a’grario adj. poljoprivredni, agrarnia’gricolo adj. poljoprivredniagricoltore m zemljoradnikagricoltura f poljoprivredaagro adj. kiseoagro m oranica, njiva, poljeagrume m južno voće, agrumaguzzare v (na)oštriti, zašiljiti; ~ le orec-
chie načuljiti uši; ~ gli occhi zagledati seaguzzino m tamničar; mučitelj aguzzo adj. oštar, šiljastah! excl. ah! oh! ahi! excl. aj! jao! ahimè excl. avaj! joj! teško meni! ai = a+iaia f gumno; menare il can per l’~ odugo-
vlačiti, zatezatiairone m čapljaaiuola f leja; è vietato calpestare le aiuole
zabranjeno je gaziti travuaiutante m pomoćnik; ađutantaiutare v pomoći (qcn. nekome)aiuto m pomoć ; ~ ! u pomoć! ~ regista
pomoćnik rediteljaaizzare v dražiti, podbadati; huškatial= a+il ala f (pl. ali) krilo
‘alacre adj. žustar, čio || alacremente adv. žustro
alato adj. krilatalba f zoraalbeggiare v svitatialbergare v primiti na stan, ugostiti; sta-
novati, boravitialbergatore m ( f -trice) ugostitelj, hote-
lijer albergo m hotel‘albero m drvo, stablo; jarbol, katarka; ~
di Natale Božićna jelka
AlberoAA
14A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
albicocca f kajsija (plod)albicocco m kajsija (stablo)albo m registar, zvanični spisak, oglasna
tabla; ~ degli avvocati spisak advokataalbore m svanuće, praskozorje albume m belancealbumina f belančevinaalce m los (severni jelen)alcol m alkoholal’colico adj. alkoholnialcolismo m alkoholizamalcolizzato 1. adj. koji pati od alkoholiz-
ma, alkoholisan; 2. m alkoholičaralcova f ložnicaalcuno 1. adj. neki; (n)ijedan, (n)ikakav.
2. pron. neko, (n)ikoalea’torio adj. neizvestan, nasumičan,
slučajanaleggiare v lebdeti, strujatialfabeto m azbuka, abeceda, alfabet alfine adv. najzad, napokonalga f algaaliante m jedrilica (vazdušna)alias adv. drugim imenom, alijasalie’nabile adj. otuđivalienare v otuđiti; alienato otuđen; lud alienazione f otuđenje; ~ mentale dušev-
no rastrojstvo, ludilo alimentare1 v hranitialimentare2 1. adj. prehrambeni; 2. pl
namirnice; negozio di ~ prodavnica prehrambenih proizvoda
alimentazione f hrana, hranjenjealimento m hrana; pl. izdržavanje, ali-
mentacijaaliscafo m gliser, hidrogliseralitare v blago duvati, piriti; zračiti,
strujati‘alito m dašak, dahall’, alla =a+l’, a+laallacciare v vezati, povezati; uspostaviti;
~ le scarpe vezati pertle na cipelamaallagare v poplaviti allargamento m širenje, proširenjeallargare v (ra)širiti, proširiti || -arsi ši-
riti se, proširiti seallarmante adj. uznemirujući, zabrinja-
vajući, alarmantanallarmare v uzbuniti, uznemirti allarme m uzbuna, alarm; falso ~ lažna
uzbuna; mettere in ~ uzbuniti, alarmi-rati
allato adv. kraj, kod, uz; veoma blizu allattamento m dojenjeallattare v dojitialleanza f savezalle =a+lealleato 1. m saveznik; 2. adj. savezničkiallegare v navesti; priložitiallegato m prilogalleggerire v (-isco, -isci) olakšatialle’goria f alegorijaalle’gria f veselje, radostallegro adj. veseo, radostan || allegra-
mente adv. veselo, bezbrižnoallenamento m vežba, treningallenare v trenirati (nekoga) || -arsi tre-
nirati, pripremati se za takmičenjeallenatore m ( f -trice) trenerallentare v popustiti, olabavitiallergia f alergijaal’lergico adj. alergičanallertare v uzbuniti, alarmiratiallestimento m priprema, priređivanje,
aranžiranjeallestire v (-isco, -isci) urediti, pripremiti,
aranžiratiallettante adj. privlačan, primamljivallettare v namamitiallevamento m uzgajanje, gajenje; ~ di
bestiame stočarstvo allevare v odgajiti, uzgajitiallevatore m uzgajivač, stočaralleviare v olakšati, ublažitiallietare v razveselitiallievo m ( f -a) pitomac, učenik; ~ uffi-
ciale pitomac vojne školealligatore m aligatorallineare v poredati, svrstati; non alli-
neato nesvrstanallo =a+lo allocco m sova; budalaallodola f ševa; specchietto per le allodole
mamac za naivnealloggiare v smestiti (se), stanovatialloggio m stan, smeštaj; vitto e ~ stan
i hranaallontanamento m udaljavanjeallontanare v udaljiti || -arsi udaljiti se,
odvojiti se
AlbiCoCCAAA
15A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
allora adv. onda, tada; odakle; fin d’~ još od tada
alloro m lovor, lovorika‘alluce m palac na noziallucinante adj. sablastan, nestvaran,
halucinantan allucinare v haluciniratiallucinazione f halucinacijaallu’minio m aluminijumalludere v nagovestiti (a qcs. nešto), alu-
diratiallume m stipsaallungamento m produženjeallungare v produžiti; razblažiti allusione f aluzijaalluvione f poplavaalmeno adv. bar, makaralpestre adj. planinski, gorski, strmalpigiano adj. 1. gorštački, planinski 2.
m stanovnik Alpa alpinismo m planinarstvo, alpinizamalpinista m i f planinar, -kaalpino 1. adj. alpski, planinski. 2. m alpi-
nac, pripadnik italijanskih planinskih trupa
alquanto adv. pomalo, ponešto, doneklealt! excl. stoj! (obično vojnički)altalena f ljuljaška, klackalicaaltalenare v klackati se, ljuljati se; kole-
bati se, osciliratialtare m oltaralte’rabile adj. podložan izmenama,
promenljivalterare v izmeniti; iskriviti, izobličiti ||
-arsi promeniti se; naljutiti sealterazione f promena; ljutnja, uzbuđe-
nje, srdžbaaltercare v prepirati se alterco m svađa, prepirkaalterigia f oholostalternanza f smenjivanje, alternacijaalternare v smenjivati se, alterniratialternativa f izlaz, rešenje, mogućnost
izbora, alternativaalternativo adj. naizmeničan, alterna-
tivanalternato adj. naizmeničan; corrente al-
ternata naizmenična strujaalterno adj. naizmeničan, promenljiv; a
giorni alterni svakog drugog dana
altero adj. ponosit, oholaltezza f visina; visost altezzoso adj. ohol, nadmenaltopiano m visoravanaltitudine f visina (nadmorska)alto adj. visok, uzvišen; Alta Italia sever-
na Italija; ad alta voce glasno; notte alta duboka noć; in ~ mare na pučini, u ne-izvesnosti 2. m visina, uzvišica. 3. adv. visoko; in ~ gore, odozgo || altamente adv. uzvišeno, visoko
alto excl stoj! (vojn.) ~ là stani! altoforno m visoka peć altoparlante m zvučnikaltresì adv. takođe, na isti načinaltrettanto adj. adv. pron. isto toliko, ta-
kođe; Buon appetito! –Grazie, ~!altrimenti adv. drukčije; inače, u pro-
tivnomaltro adj. i pron. drugi; nešto drugo; vuo-
le ~? želite li još nešto?; porti altre sedie donesite još stolica; 1’ ~ giorno pre neki dan; senz’~ svakako, bez sumnje; ci mancherebbe ~ samo bi nam još to tre-balo; Sei contento? ~ ~ che! (Altroché!) Jesi li zadovoljan? ~ Nego šta!; ~ che (altroché) povero, è un milionario ma kakav siromah, on je milioner
altroché v. altro altronde adv. s drugog mesta; d’~ uosta-
lom, ipak altrove adv. drugde altrui 1. adj. inv. tuđ. 2. m tuđe altruismo m altruizam, nesebičnostaltura f uzvišica, brežuljak alunno m ( f -a) učenik, -ca alveare m košnicaalzare v podići, uzdići; ~ le spalle slegnu-
ti ramenima; ~ il gomito (šalj.) napiti se || -arsi ustati
a’mabile adj. ljubazan, ljubak, mio || amabilmente adv. dražesno, ljupko
amabilità f ljubaznost, prijaznostamaca f viseća mreža, ležaljkaamalgamare v stopiti, smešatiamante m i f ljubavnik, ljubavnica; ljubi-
telj, ljubiteljica amare v voletiamareggiare v zagorčati, ojaditi amarena f višnja; sok od višnje
AmArenAAA
16A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
amarezza f gorčinaamaro 1. adj. gorak 2. m gorčina; gorko
piće, gorki aperitiv || amaramente adv. gorko
amatore m ( f -trice) ljubitelj ambascia f briga, jad, nemirambasciata f poslanstvo, ambasadaambasciatore m ( f -trice) ambasador;
glasnikambedue pron. oba, obojica, obe, obojeambientare v smestiti || -arsi prilagoditi
se, privići seambiente m sredina, ambijent, okolina;
prostorija, soba; temperatura ~ sobna temperatura
ambiguità f dvosmislenostam’biguo adj. dvosmislen
‘ambito m opseg, područje; nell’~ u okvi-ru, u granicama
ambivalenza f podvojenost, ambivalen-tnost; neodlučnost, protivrečnost
ambizione f častoljublje, ambicijaambizioso adj. častoljubiv, ambiciozanambo 1. pron. v. ambedue 2. m dobitak
od dva broja na lutrijiambrosiano adj. 1. koji se tiče svetog
Ambrozija; 2. milanskiambulante adj. pokretni, putujući; ven-
ditore ~ ulični prodavacambulanza f kola hitne pomoćiamen m amin, neka tako budeameno adj. prijatan, ugodan; zabavan;
capo ~ osobenjak, letteratura amena zabavna književnost
americano 1. adj. američki 2. m i f Ame-rikanac, -ka
ami’chevole adj. prijateljski || amiche-volmente adv. prijateljski
ami’cizia f prijateljstvoamico 1. adj. prijateljski 2. m i f prijatelj, -ica; amici per la pelle nerazdvojni prija-telji; ~ del cuore prisni, dragi prijatelj
‘amido m skrob; štirakammaccare v natući, zgnječiti, ulubitiammaccatura f nagnječenjeammaestrare v poučiti, uvežbati (životi-
nje), dresiratiammaestratore f dreser, ukrotiteljammalare, ammalarsi v oboleti, razbo-
leti se
ammalato 1. adj. bolestan 2. m i f bole-snik, -ica
ammaliare v začarati, opčinitiammanco m manjak, deficitammanettare v staviti lisice, okovatiammantare v ogrnuti, pokriti ammansire v (-isco, -isci) ukrotiti, ubla-
žiti, odobrovoljitiammassare v nakupiti, nagomilatiammasso m hrpa, gomila; obavezni ot-
kupammazzare v ubitiammenda f odšteta, naknadaam’mettere v dopustiti, odobriti; pri-
hvatiti; primiti; pretpostavitiammiccamento m namigivanje, migammiccare v namigivatiamministrare v upravljati (qcs. nečim)amministrativo adj. upravni, admini-
strativniamministratore m ( f -trice) upravnik,
administratoramministrazione f upravljanje; uprava,
administracija; consiglio d’~ upravni odbor; ~ comunale gradska (ili opštin-ska) uprava
ammino’acido m amino-kiselinaammiraglio m admiralammirare v diviti se (qcs. nečemu)ammiratore m ( f -trice) obožavalac,
obožavateljka ammirazione f divljenjeammi’revole adj. divan, za divljenje ||
ammirevolmente adv. na zadivljujući način, zadivljujuće
ammis’sibile adj. dopustiv, prihvatljivammissibilità f dopustivost, prihvatlji-
vostammissione f pripuštanje, prijem; pri-
znanje; esame d’~ prijemni ispitammobiliare v opremiti nameštajemammogliare v oženiti (nekoga) || -arsi
oženiti seammollare v ovlažiti, pokvasiti; popu-
stiti, olabavitiammollire v (-isco, -isci) omekšavati,
oslabitiammonimento m opomenaammonire v (-isco, -isci) opomenuti,
upozoriti; posavetovati
AmArezzAAA
34A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
azur [azür] m. modrilo, plavetnilo (nebe-sko); ciel d' ~ modro nebo; fig. sreća; fig. mir, nevinost; la Cote d'A~ Azurna oba-la, Francuska rivijera
Bb [be] ne parler que par A et par B prosta-
čki se izražavati; être marqué au B biti obeležen (tj. ćaknut)
baba [baba] a. pop. zabezeknutbabil [babi] m. brbljanje, čavrljanje, ćaska-
nje, žubor, cvrkutanjebâbord [bɑbɔ:r] 1. m. levi bok, leva strana;
2. adv. levim bokombabouche [babuš] f. papučababouin [babwɛ] m. zool. babun; med. bu-
buljica (na usnama); fam. nestaško, deri-šte; baiser le ~ poniziti se
baby [bebi] m. bebabac [bak] m. skela, brod; splav; ~ d'accu
kutija akumulatora; korito; kada, kotao, bure; posuda; rezervoar
baccalauréat [bakalɔrea] m. ispit zrelosti, matura, završni ispit
bacchante [bakɑ :t] f. brk; les ~s brkovibâche [bɑ:š] f. cirada, pokrivač; omotač;
rezervoar; staklenikbachelette [bašlɛt] f. devojkabachelier, -ère [bašəlje, -ɛ:r] m. (f.) ma-
turantbachot1 [bašo] m. čamac, skela, brodbachot2 [bašo] m. matura, maturski (zavr-
šni) ispitbacille [basil] m. bacil, klicabacilliforme [basillifɔrm'] a. štapićastbackground [bakgrawnd] m. pozadinabâclage [bɑklɑ:ž] m. zatvaranje; spetljava-
nje, rad na brzu rukubâcle [bɑ:kl'] m. reza, motka, prečkabâcler [bɑkle] vb. zatvoriti, zaključati; spe-
tljati, sklepati, slupati; affaire bâclée go-tov posao; rivière bâclée zaleđena reka
bâcleur [bɑklɔ :r] m. zatvarač, šeprtlja, br-zoplet čovek
bacon [bakɔ ] m. slaninabactérie [bakteri] f. mikrob, bakterijabadaud, -e [bado, -o:d] 1. m. (f.) danguba;
šmokljan; 2. a. blesavbadge [bedž] m. značka, znak, bedž, sim-
bolbadigeonnage [badižɔna:ž] m. beljenje,
bojenje; farbanje; premazivanjebadigeonner [badižɔne] vb. bojiti; farbati,
mazati; premazati, namazati
badinage [badina:ž] m. šala, lakrdijabadine [badin] f. štapić, prutić; les ~s šti-
paljkebadiner [badine] vb. šaliti se, zbijati šalubadinerie [badinri] f. šala, čavrljanje; ća-
skanje; detinjarijabafouer [bafwe] vb. rugati se, ismejavati se,
podrugivati se; kršiti (prava)bâfrer [bɑfre] vb. žvakati, mazati, ždrati,
preždrati sebâfreur [bɑfrɔ :r] m. proždrljivac, nezasit,
izjelicabagage [baga:ž] m. prtljag; kovčeg; delo
(književno); trousser (plier) ~ kidnuti, pobeći, pokupiti prnje, (umreti); hall des ~s prostorija za prtljag; les ~s à main ru-čne torbe, prtljag
bagarre [bagɑ:r] f. buka, metež, gungula, vreva
bagarrer [bagare] vb. fam. se ~ posvađati se, tući se, izmučiti se
bagatelle [bagatel] f. sitnica, bagatela; flert; frivolnost, nepristojnost; (u šali) seks; ~s de la porte prosti vicevi
bagne [ban ] m. robija; kaznionica, tamnicabagot [bago] m. pop. kovčeg, kofer, prtljagbagotier [bagɔtje] m. nosačbague [bag] f. prsten; karika, alka; obruč;
emporter la ~ odneti pobedu; cela lui va comme une ~ à un chat stoji mu kao kra-vi sedlo
baguenauder [bagnode] vb. igrati se, šali-ti; dangubiti; se ~ šetati se
baguette [bagɛt] f. štapić, prutić, šiba; le-tva, prečka; motka; šipka; ~ divinatoire viline rašlje; ~ allemande štap za pra-šenje
bahut [baü] m. sanduk, kovčeg; orman; arg. škola
baignage [bɛna:ž] m. pranje, kupanjebaigner [bɛne] vb. 1. kupati; oplakivati,
plakati, teći uz; natopiti, orositi; biti na-topljen, kupati se; baigné de larmes sav u suzama; 2. se ~ kupati se; se ~ dans le sang ogreznuti u krvi
baignoire [bɛnwa:r] f. kada; paluba jahte, podmornice; posudica s vodom (za pti-cu)
bail [baj] m. zakup, najam; zakupni ugo-vor; zona, sektor; ce n'est pas de mon ~ to se mene ne tiče; renouveler son ~ opora-viti se (posle bolesti)
baile [ba:j] f. predgrađe, dvorište; kadabâillement [bɑjmɑ ] m. zevanje; pospanost;
pukotina; razlaz, divergencijabailler [bɑje] vb. dati, predati; ~ à ferme
dati u zakup; la ~ belle à q. podvaliti
azur
aa
35A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
bailleur [bɑjɔ :r] m. (f.) najamnik; stanoda-vac; ~ de fonds finansijer
bailliage [bɑja:ž] m. sudbâillon [bɑjɔ ] m. krpa; brnjica; mettre le ~
à staviti brnjicu, začepiti ustabain [bɛ ] m. kupanje; kupalište, banja; ku-
patilo, kada; rastvor; salle de ~ kupatilo; ~ de boue blatne kupke; ~ de vapeur par-ne kupke; ~ de sang krvoproliće; les ~s banja, kupalište; envoyer q. au ~ poslati nekoga dođavola; prendre un ~ (o)kupati se; prendre un ~ de soleil sunčati se
baise [bɛ:z] f. ljubljenje, grljenje, cmakanjebaiser [beze] I vb. 1. (po)ljubiti, celivati; je
vous baise les mains o, ne bi li; 2. se ~ lju-biti se, e II m. poljubac
baisse [bes] f. opadanje, pad; spuštanje; ~ des prix sniženje cena; ~ du pouvoir d'achat pad kupovne moći
baisser [bɛse] I vb. 1. spustiti, sniziti; opa-dati, spuštati se; slabiti, gubiti vrednost; ~ l'oreille zastideti se; ~ pavillon popu-stiti; ~ le ton postati tiši; ~ la vue (les yeux) oboriti oči, pogled; 2. se ~ sagnuti se, spustiti se; II m. pad
bal [bal] m. ples, bal; pop. krađa; voj. ka-znena četa; arg. kazneni vod; arg. batine
balader [balade] vb. 1. prošetati; 2. se ~ še-tati se, tumarati
balafre [bala:fr'] f. brazgotina, ožiljakbalai [balɛ] m. metla; četkica, metlica (na
mašinama); poslednji noćni prevoz; don-ner du ~ à q. najuriti nekoga; donner un coup de ~ otkazati (zaposlenima); rôtir le ~ raspušteno živeti; manche à ~ ili man-chon de ~ mršavko
balance [balɑ :s] f. vaga; ravnoteža, balans; kolebanje, nedoumica; bilans; arg. izdaji-ca; être en ~ kolebati se; tenir la ~ égale biti nepristrasan; faire pencher la ~ pre-vagnuti; mettre en ~ uporediti, izjednači-ti; entrer en ~ dolaziti u obzir
balancé, -e [balɑ se] 1. m. plesni korak; 2. a. pop. čvrst, uravnotežen
balancer [balɑ se] vb. 1. njihati, ljuljati; ko-lebati se; okretati (u plesu); meriti, ispiti-vati; uravnotežiti; staviti na vagu; zaklju-čiti (račun); izravnati, pobijati; nadokna-diti; fam. baciti, otpustiti; arg. izdati; arg. ~ un vanne izvaliti glupost; 2. se ~ ljuljati se; kolebati se; s'en ~ ne držati do, rugati se; elle s'en balance baš je briga
balancier [balɑ sje] m. poluga, motka; kla-tno; protivteg; jezičak (na vagi)
balançoire [balɑ swa:r] f. ljuljaška; fam. lu-dorija, izmišljotina; envoyer à la ~ posla-ti do đavola
balayer [balɛje] vb. čistiti, mesti; terati, ju-riti; fig. uništiti; voj. (z)brisati
balayures [balɛjü:r] f. pl. đubre; otpaci; đu-brište, deponija
balbutiement [balbüsimɑ ] m. mucanje, te-panje
baleine [balɛn] f. zool. (~ franche) ulješura, kit; fig. gorostas, div
balèvre [balɛ:vr'] f. donja usna; napućene usne; brnjica
balise [bali:z] f. kolac, letva, motka; bova; oznaka; putokaz; znak upozorenja (na putu), svetionik
baliser [balize] vb. označavati, stavljati oznake
baliveau [balivo] m. mladica, izdanakballant, -e [balɑ , -ɑ :t] 1. a. koji se ljulja;
klimav, opušten; aller les bras ~s gega-ti (se); 2. m. ljuljanje; donner du ~ zanji-hati
balle [bal] f. lopta; ~ au panier košarka; ku-gla, zrno, metak; truba; ~ de paille bala slame; avoir la ~ belle imati zgodnu prili-ku; rater sa ~ propustiti priliku; c'est ma ~ to je moj posao; renvoyer la ~ spremno odgovoriti; prendre la ~ au bond iskori-stiti priliku; à vous la ~ na vas je red
ballet [bale] m. balet; maître de ~ baletni majstor, solo-plesač; corps de ~ baletska trupa
ballon [balɔ ] m. balon; vazduhoplov; sta-klena posuda; obla čaša; glavica; (fudbal-ska) lopta; ~ à main rukomet; aerostat; posuda; pop. zatvor; pop. bačva; ~ d'essai probni balon; enlever le ~ à q. šutnuti no-gom u zadnjicu
ballonner [balɔne] vb. 1. naduti, naduvati; 2. se ~ nadimati se
ballot [balo] 1. m. paketić, svežanj; nepro-močiva radna odeća; voilà ton (vrai) ~ evo ti prilike, sad se pokaži; fam. m. glu-pan; 2. a. blesav
ballotte [balot] f. kuglicaballotter [balote] vb. ljuljati (se), kotrljati
(se), teturati se; šaliti se; tumarati; être ballotté ljuljati se, kotrljati se
balnéaire [balneɛ:r] a. kupališni; station ~ mesto za kupanje, kupaonica
balourdise [balurdi:z] f. glupost, budala-ština
baluchon [balüšɔ ] m. paketić, omot, vreći-ca; kanta za smeće
bambou [bɑ bu] m. bambusban [bɑ ] m. zabrana, proglas, objava; plo-
tun; vojni poziv; policijski nadzor; pro-gonstvo; forêt mise à ~ šumska zabran; un ~ pour l'orateur dugotrajni aplauz go-
ban
bb
36A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
vorniku; battre un ~ udarati u bubanj, bubnjati; mettre au ~ odbaciti, prognati
banal, -e [banal] a. vladarski; opšti, bana-lan; svačiji
banalement [banalmɑ ] adv. banalno, otr-cano, prostački
banc [bɑ ] m. klupa; postolje, strug, sto, stalak; sloj, ležište; sprud, greben; ~ de sable peščani sprud; ~ de tournage bra-varski strug; ~ de poissons jata (riblja); ~ de glace ledena santa; ~ d'essai sto za ek-sperimente; être sur les ~s biti u školi
bancable [bɑ kabl'] a. isplativ, koji se može isplatiti
bancaire [bɑ kɛ:r] 1. a. bankovni; bankar-ski; 2. m. bankarski stručnjak
bancal, -e [bɑ kal] 1. a. krivonog; 2. m. (f.) šepavac
bandage [bɑ da:ž] m. zavoj, bandaža; pre-vijanje; točak, guma; ~ herniaire kaiš; omotač, obloga; obruč; ~ d'automobile automobilska guma
bande1 [bɑ :d] f. traka; zavoj; pojas, remen, kaiš; rub; obruč; guma na točku; pokri-vač, presvlaka; sloj; pojas, zona; ploča; strana; coller sous ~ saterati u škripac; donner de la ~ nagnuti se (brod); ~ blan-che pešački prelaz
bande2 [bɑ :d] f. četa; grupa, jato; čopor, ru-lja, banda; stranka; être de la ~ de q. pri-padati nečijoj stranci; faire ~ à part biti po strani
bander [bɑ de] vb. zaviti; zavezati; stegnu-ti; napeti (luk); ~ son esprit napregnuti mozak
bandière [bɑ djɛ:r] f. zastava; zastavica; front de ~ prva linija
bandoir [bɑ dwa:r] m. oprugabanlieue [bɑ ljö] f. predgrađe, periferija;
train de ~ lokalni vozbanlieusard, -e [bɑ ljöza:r, -ard] m. (f.)
stanovnik predgrađa, periferijebanne [ban] f. korpa; kolica; teretna kola za
ugalj; cirada, platnobanner [bane] vb. pokritibannissement [banismɑ ] m. izgnanstvo,
zatočeništvo; progonstvobanque [bɑ :k] f. banka; menjačnica; ne-
deljna plata, isplata; banka (u igri); ~ de dépôt založna banka; ~ foncière (immo-bilière, territoriale) hipotekarna banka; faire sauter la ~ pokupiti sav novac; billet de ~ novčanica
banqueroute [bɑ krut] f. stečaj, bankrot; faire ~ à l'honneur nečasno postupati
banquette [bɑ kɛt] f. duga klupa; nasip; bankina, put za pešake; stepenice, ban-
kina (na nasipu); zadnje sedište (u autu); jouer devant les ~s igrati pred praznim gledalištem
banquier [bɑ kje] 1. m. bankar, menjač; 2. a. bankarski, bankovni
baptême [batɛm] m. krst, krštenje; extrait de ~ krštenica; nom de ~ krsno ime; ~ du feu vatreno krštenje
baptiser [batize] vb. krstiti; nadenuti ime, pokrstiti, dati ime, imenovati, preime-novati
baptistaire [batistɛ:r] 1. a. krsni, kršteni; 2. m. (registre ~) krsni list
baquet [bake] m. bure, kofa, kada, kupka; rezervoar, kolektor
baragouiner [baragwine] vb. natucati; ne-razumljivo govoriti
baraque [barak] f. trafika; baraka, daščara; koliba; logor; ~ de tir streljana; casser la ~ sve uništiti
baraterie [baratri] f. prevara; nemarnostbaratin [baratɛ ] m. ulagivanje, laskanje;
arg. izgovor; faire du ~ laskati; assez de ~ dosta hvale
barbare [barba:r] 1. a. varvarski; nepravi-lan; grub, surov; 2. m. (f.) divljak
barbé, -e [barbe] a. bradatbarbe [barb] f. brada; resa, dlačice; zubac;
plesan na jelu; faire la ~ brijati; faire sa ~ brijati se; laisser pousser sa ~ pustiti bra-du; rire à la ~ de q. smejati se u brk; rire dans sa ~ smejati se u sebi; faire la ~ à q. obrijati, nadmudriti koga; vieille ~ čiča, starac; jeune ~ žutokljunac; c'est une ~! strašno dosadno!
barbelé, -e [barbəle] a. bodljikav; fil de fer ~ bodljikava žica
barber [barbe] vb. pop. dosađivatibarbiche [barbiš] f. bradicabarbier [barbje] m. brijač; berberin, vidarbarboter [barbote] vb. brčkati (se); gacati,
gaziti po blatu; pop. krastibarboteur [barbotɔ :r] m. mešalica, mi-
kser; zool. patkabarbouiller [barbuje] vb. zamazati, za-
prljati; škrabati; pokvariti; smutiti; ~ le cœur izazvati gađenje
barbu, -e [barbü] 1. a. bradat; kosmat, dla-kav; plesniv; 2. f. zool. iverak (riba); 3. m. bradonja
bardane [bardan] f. bot. čičakbardé, -e [barde] a. oklopljenbarder1 [barde] vb. nositi na nosilima; to-
variti na nosilabarder2 [barde] vb. 1. staviti oklop; obloži-
ti; fam. biti opasan; ça va barder teško će to ići; 2. se ~ pokoriti se
banal
bb
3�A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
bardeur [bardɔ :r] m. nosačbarguigner [bargine] vb. oklevati, otezati,
biti neodlučanbarillage [barija:ž] m. bačvarstvo; preta-
kanje; buradbariolage [barjɔla:ž] m. šaranje; šarenilo;
zbrka misli ili rečibariolé, -e [barjɔle] a. šarenbarne [barn'] f. solanabaron [barɔ ] m. baronbaronne [baron] f. baronicabaroque [barok] a. čudan, smešan; nepra-
vilanbaroudeur [barudɔ :r] m. borac; ljubitelj,
zaljubljenik (u borbe)barque [bark] f. barka, čamac; jedrilica;
mener sa barque voditi svoje poslovebarrage [bara:ž] m. barijera; brana; zagra-
đivanje; pregrada, barikada (putna); ka-raula; odbrana; de ~ zaštitni
barre [bɑr] f. motka; poluga; prečaga; pre-grada; vratilo; nanos; ~ parallèles razboj; fig. tirer la ~ podvući crtu; prendre la ~ uzeti kormilo u ruke
barreau [bɑro] m. šipka; poluga; oslonac, stalak, stub; advokatska komora; quitter le ~ napustiti advokatsku praksu; ~x de fenêtre rešetka na prozoru; ~ de grille ro-štilj
barrer [bɑre] vb. zatvoriti; staviti rezu, za-ustaviti; preprečiti; precrtati, izbrisati; osujetiti; barré fam. glup
barrette [bɑrɛt] f. beretka; kapabarreur [bɑrɔ :r] m. kormilarbarricade [barikad] f. barikada; pregrada;
prirodna preprekabarrière [barjɛ:r] f. barijera, brana, pregra-
da; ograda; granica; pregrada; vrata; bra-nik, rampa; fig. prepreka; demeurer à la ~ stanovati van grada
bas1, -se [bɑ, bɑ:s] 1. a. nizak; donji; plitak; tih; podao; ~ âge rano detinjstvo; avoir la vue ~se biti kratkovid; ~se mer ose-ka; avoir l’oreille ~se biti postiđen, obori-ti oči; tête ~se pognute glave; à voix ~se tiho; le jour est ~ dan je na izmaku; au ~ mot u najmanju ruku 2. adv. nisko; tiho; dole; à ~ dole; là ~ tamo; en ~ dole; ici ~ na ovom svetu; par en ~ odozdo; trai-ter de haut en ~ oholo postupati; être à ~ propasti; chapeau ~! kapu dole!; ~ les ar-mes! dole oružje!; mettre à ~ srušiti
bas2 [bɑ] m. čarapa; aller à q. comme un ~ de soie stajati kao saliveno
basaner [bazane] vb. pocrnetibascule [baskül] f. vaga (decimalna); kla-
tno, klackalica; đeram; cheval à ~ konj-
klackalica; chaise à ~ stolica za njihanje; faire la ~ prevrnuti se
basculement [baskülmɑ ] m. iskretanje, prevrtanje; ljuljanje; vibriranje; ~ latéral bočni nagib
basculer [basküle] vb. ljuljati se; pastibase [bɑ:z] f. temelj, osnove; načelo; baza;
podnožje, postolje; skladište; baza, sredi-šte; članstvo; à ~ na osnovi; de ~ osno-vni, temeljni; homme carré par la ~ te-meljit čovek; pécher par la ~ biti pogre-šan u osnovi
basé, -e [bɑze] a. s bazom, sa središtem (u)
baser [baze] vb. 1. temeljiti, osnivati; 2. se ~ oslanjati se
bas-fond [bɑfɔ ] m. dolina; velika dubina; plićak; les ~s de la société talog društva
basilaire [bazilɛ:r] a. bazni, osnovnibasilic [bazilik] m. bot. bosiljak; zool. gu-
šter; zmaj, aždaja; yeux de ~ zmijski po-gled
bas-officier [bazɔfisje] m. podoficirbasse [bɑ:s] f. bas; basist; sprudbassement [bɑsmɑ ] adv. nisko, podlo, pro-
stačkibassesse [bɑses] f. niskost, podlost; pro-
stakluk; (~ de la naissance) nisko pore-klo
bassin [bɑsɛ ] m. bazen; cisterna; rezervo-ar; velika posuda; luka, dok; sliv
bassinet [basine] m. kaciga; mali bazen; umivaonik; posuda; cracher au ~ dati no-vac preko volje
basson [bɔsɔ ] m. fagot; duvač (u orkestru)basta [basta] adv. dostabastille [bastij] f. kula; tamnica; tvrđava;
B~ Bastiljabastonnade [bastɔnad] f. batinanje, batinebât [bɑ] m. samar; il sait où le ~ le blesse
zna gde ga tišti; c'est là que le ~ le blesse to mu je slaba strana
bataille [batɑ:j] f. bitka, boj, borba; bojni red; svađa; cheval de ~ bojni konj; en ~ u bojnom redu; mettre en ~ iznositi, uvla-čiti; il est de toutes les ~s on se bori za mnogo toga
batailler [batɑje] vb. svađati se, tući se, ra-tovati
bâtard, -e [bɑta:r, -ard] 1. a. nezakonit; la-žan; srednji; sličan; divlji; polu…; pome-šan, nečist; 2. m. (f.) kopile, nezakonito dete, melez; izrod
bâtardeau1 [bɑtardo] m. kopilebatardeau2 [batardo] m. pregrada, nasip,
brana, kanalbateau [bato] m. lađa, brod, čamac, bro-
bateau
bb
3�A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
dić; ~ à vapeur parobrod; ~ à voiles je-drenjak; ~ à rames veslački čamac; ~ bac skela; ~ de fort tonnage teretnjak; ~ dra-gue, ~ dragueur bager; fam. laž; être d'un autre ~ biti drugoga kova; faire ~ à part živeti svako za sebe; du dernier ~ po naj-novijoj modi; monter un ~ à q. gnjaviti, dosađivati
bateau-gigogne [batožigɔn ] m. nosač avi-ona
bateau-tank [batotɑ :k] m, brod-cisterna, tanker
batelée [batle] f. tovar, teret; brodski te-ret, tovar
bateler [batle] vb. prevoziti (lađom); šali-ti se
batelier, -ère [batəlje, -ɛ:r] m. (f.) lađar, brodar
bâter [bɑtɔ:r] m. udarac (u sportu)bâti [bɑti] m. sklop; postolje, stalak; debela
nit; okvir vrata; šank (u bifeu); podupi-rač; kutija; kostur, okosnica
bâtiment [bɑtimɑ ] m. zgrada, zdanje, obje-kat, građevina; postrojenje, zdanje; lađa, brod; gradnja; travaux de ~ građevinski radovi; ~ en construction novogradnja; ~ préfabriqué montažna zgrada
bâtir [bɑti:r] vb. graditi, zidati, sagradi-ti, izgraditi, sazidati; prošivati; sastaviti, načiniti; bien bâti stasit; voilà comme je suis bâti eto takav sam
bâtisse [bɑtis] f. novogradnja, gradnja, zgrada; zidanje; kameni zid
bâton [bɑtɔ ] m. štap, motka, palica; mettre des ~ s dans les roues podmetati klipove; à ~ s rompus bez veze, isprekidano
bâtonner [bɑtɔne] vb. batinati; izbrisatibattage [bata:ž] m. mlaćenje, vršenje, vr-
šidba; udaranje (kolja); drmanje, vibrira-nje, trešnja; mućkanje
battant, -e [batɑ , -ɑ :t] a. pluie ~e pljusak; porte ~e automatska vrata; (tout) ~ neuf sasvim nov
batte [bat] f. malj; drveni čekić; budak, pi-juk; tucanje
battement [batmɑ ] m. udarac; lupa; zve-ket; udaranje, lupanje, kucanje; otkucaj (srca, sata); pulsiranje; ~ d'ailes mahanje, lepet krila; ~ du cil treptanje očima
batterie [batri] f. tuča; baterija; artiljerija; akumulator; les ~s akumulatorske bate-rije; komplet; mettre les pièces en ~ po-staviti topove; dresser ses ~s pripremiti se za borbu, osigurati se, preduzeti mere; ~ de cuisine kuhinjsko posuđe
battre [batr] 1. tući, udarati, lupati, mlati-ti; vršiti; ~ l' ennemi pobediti; ~ le fer ko-
vati; ~ la mesure davati takt; ~ les car-tes mešati (karte); ~ des mains pljeskati; ~ les oreilles à qn. puniti nekome nečim uši; ~ son plein u punom jeku; 2. se ~ tući se, boriti se; raspravljati; se ~ les flancs upinjati se
battu, -e [batü] a. isprebijan, istučen; otr-can; chemin ~ ugažen, napravljen put; une tête de chien ~ pokunjene glave; yeux ~s umorne oči, podočnjaci; fer ~ železni lim; avoir les oreilles ~es de qc. nasluša-ti se nečega
baudrier [bodrie] m. opasač, remenbaudruche [bodrüš] f. vrlo tanka, gotovo
prozirna kožica, opnabauge [bɔ:ž] f. leglo; gnezdo; brlog; neure-
dan stan; vreća; avoir tout à ~ imati punu kuću svega
baume1 [bo:m] m. balzam, melem; miris; mettre du ~ au cœur staviti melem na ranu
baume2 [bo:m] f. pećinabavarder [bavarde] vb. brbljati, ćeretati,
blebetatibave [ba:v] f. pljuvačka; pena iz usta; bale,
slina; fig. jed, otrovbaver [bave] vb. sliniti, baliti; curiti; fig. si-
ktati, peniti; fig. en ~ biti preopterećenbavoché, -e [bavɔše] a. prljav, nečitakbayait [bɛja:r] m. nosilabayer [bɛje] vb. zijati, blejati; ~ aux cor-
neilles prodavati zjale, zablenuti se; ~ après težiti nečemu, želeti
bazarder [bazarde] vb. fam. prodavati, prodati, pazariti
béant, -e [beɑ , -ɑ :t] a. širom otvoren, ra-zjapljen; demeurer bouche ~e zinuti (od čuda); plaie ~e otvorena, ljuta rana
béatement [beatmɑ ] adv. pobožno, blaže-no, nevino; pretvorno, licemerno
beau < f. bel>, belle [bo, bɛl, bɛl] 1. a. lep, divan; avoir ~ faire truditi se uzalud; l'échapper belle srećno proći; tout ~ po-lako!; bel et bien sasvim, kratko i jasno; de plus belle još, sve više; il fait ~ lepo je (vreme); un ~ jour jednog lepog dana; ~ monde otmeno društvo; il y a ~ temps odavno; la donner belle pružiti povolj-nu priliku; la manquer belle promašiti priliku; faire le ~ šepuriti se; un bel es-prit duhovit čovek; 2. adv. bel et bien, bien et beau, bel et beau sasvim tako, kratko i jasno, jednostavno, prosto; tout beau (samo) polako; de plus beau (en plus beau) sve lepše; 3. m. lepotan; pein-dre en beau prikazati u lepom svetlu; le temps se met au beau vedri se; au plus ~
bateau-gigogne
bb
3�A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
de usred; f lepotica; lepota; faire la belle šepuriti se
beaucoup [boku] adv. mnogo; vrlo, jako; beaucoup ~ vrlo mnogo; ~ trop mnogo i previše; y être pour ~ mnogo pridone-ti čemu; il s'en faut de ~ mnogo treba do toga, daleko je do, ni izdaleka; c'est ~ si mnogo je ako; un peu ~ odviše, suviše
beau-fils [bofis] m. pastorak; zetbeau-frère [bofrɛ:r] m. šurak; zet; pašenog;
dever; polubratbeau-père [bopɛ:r] m. očuh; tast; svekarbeauté [bote] f. lepota; lepotica; en ~ lepo,
elegantnobeaux-parents [boparɑ ] m. pl. svekar i sve-
krva; ženini roditelji, tast i taštabébé [bebe] m. detence, malo dete, beba;
lutkabébête [bebɛt] a. fam. luckast, tupav, glupbec [bɛk] m. kljun; blanc ~ žutokljunacbécasse [bekas] f. zool. šljuka; fig. guska,
glupača; sourd comme une ~ gluv kao top
bêchoir [bɛšwa:r] m. motikabécu, -e [bekü] a. kljunat, s ogromnim
kljunombedaine [bədɛn] f. trbuh, trbušinabeffroi [befrwa] m. kula; stražarnica; zvo-
nik; postolje, grede; sonner le ~ zvoniti na uzbunu
bégayeur, -euse [begɛjɔ :r, -ö:z] 1. m. ( f.) mucavac; 2. a. mucav
béguin [begɛ ] m. jeretik, prosjak; fam. lju-bav; avoir un ~ pour biti zaljubljen; c'est mon ~ to mi je slabost
beige [bɛ:ž] a. neobojen, prirodan; bež boje
bel-esprit [belespri] m. prijatelj, ljubitelj umetnosti, esteta
belette [bəlɛt] f. zool. lasicabelgradois, -e [belgradwa, -ɑ :z] 1. a. beo-
gradski; 2. m. (f.) Beograđaninbélier [belje] m. zool. ovan; udarni kljun;
pumpabellâtre [bɛlɑ:tr'] 1. m. kicoš, lepotan; f. lu-
tka; 2. a. lutkastbelle-fille [belfij] f. pastorka; snahabelles-lettres [belletr'] f. pl. književnost,
lepa književnostbelle-sœur [belsɔ :r] f. snaha; zaova; sva-
stikabelvédère [belvedɛ:r] m. vidikovac; pavi-
ljon; kula, toranjbénarde [benard] f. bravabénédiction [benediksjɔ ] f. blagoslov; ~
nuptiale venčanje; obiljebénéfice [benefis] m. dobitak, korist; za-
rada, prihod, dohodak; ~ net neto profit, sous ~ d'inventaire uslovno
bénéficiaire [benefisjɛ:r] 1. m (f.) korisnik, dobitnik; 2. a. uslovni; uspešan (rezultat preduzeća)
bénéficier [benefisje] vb. koristiti se, izvući korist, uživati; primati prihod, dobitak
bénévole [benevɔl] 1. a. blagonaklon; do-brovoljan; 2. m. (f.) dobrovoljac
bénignement [beninmɑ ] adv. blago, do-broćudno
bénin [benɛ , -in ] a. dobar, blag, dobroću-dan; lagan; benigni, neopasan
bénir [beni:r] vb. blagosloviti, posvetiti; prihvatiti, odobriti
benne [ben] f. korpa; koš; bačva; kolicabenoît, -e [bənwa, -at] a. blagosloven; bla-
ženi, srećan; svet; dobroćudan; sladakbéquille [bekij] f. štaka; kvaka, kuka, dr-
žak; potpora; ~ de maraîcher motičicabercer [berse] vb. ljuljati; uspavati; zava-
ravatiberger [berže] m. pastir; chien de ~ pas ču-
var; dragi, ljubljeni; étoile du ~ Danica, Venera; l'heure du ~ povoljan čas
bergère [bɛržɛ:r] f. pastirica; draga, ljublje-na; fotelja
berlingot [bɛrlɛ go] m. kočija; loša kolaberlue [berlü] f. blesak; greška, zabluda;
avoir la ~ imati mrenu na očima, fig. biti zaslepljen
berniquet [bernike] 1. m. être (mettre) au ~ pasti (doterati) na prosjački štap; 2. intj. ~ (pour sansonnet) ako ti ne treba!
besacier [bəzasje] m. prosjak, torbarbesogne [bəzɔn ] f. posao, rad; s'endormir
sur la ~ nemarno raditi; tailler de la ~ zadati posao, brige
besogneux, -euse [bəzɔn ö, -ö:z] a. osku-dan, potreban, bedan
besoin [bəzwɛ ] m. potreba, nužda; osku-dica; beda; avoir ~ de trebati nešto; fai-re ~ biti potreban; être dans le ~ živeti u oskudici, bedi; au ~ (s'il en est ~) = en cas de ~ = en tant que de ~ prema potre-bi, ako zatreba
besson, -ne [besɔ , -ɔn] m. (f.) blizanacbestialement [bɛstjalmɑ ] adv. životinjski,
divlje, surovobêta <f. bêtasse> [bɛta, -as] 1. m. (f.) ble-
san, glupak; 2. a. glup, priglupbétail <pl. bestiaux> [betaj (bestjo)] m.
blago, marva, stoka; gros (menu) ~ kru-pna (sitna) stoka, marva; arg. les bestiaux zveri
bête [bɛt] 1. f. životinja, zver; ~s à cornes rogata stoka; ~s de trait tegleća stoka; ~s
bête
bb
40A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
fauves divljač; ~s féroces (carnassières) zveri; ~s noires divlje svinje; ~s de somme tovarne životinje; les ~s pl. gamad; fine ~ lisac, lisica; remonter sur sa ~ pridići se; bonne ~ dobra budala; faire la ~ pravi-ti se glupim, ludim; 2. a. glup, lud; pas si ~! = nisam ja tako lud!; ~ comme un pot (une cruche, une oie) glup kao noć; c'était vraiment ~ bilo je zaista blesavo
bêtement [bɛtmɑ ] adv. glupo, ludo, nepro-mišljeno; tout ~ s neba pa u rebra
bêtise [bɛti:z] f. glupost; priglupost; sitni-ca
betterave [betra:v] f. bot. (šećerna) repa; repica
betteraverie [betravri] f. šećerana; šećer-ni kombinat
betting [betiŋ] m. kladionica; kladioničaribeugler [bo gie] vb. mukati, rikati; pej. dra-
ti sebeuh [bo ] intj. pa!beurre [bɔ :r] m. puter; dobitak, zarada; pe-
tit ~ fino sitno pecivo, keks; ~s composés namaz od putera; on y entre comme dans du ~ reže se kao sir; assiette au ~ zlatni rudnik (fig.); faire son ~ zaraditi, oboga-titi se; c'est du ~ dans ses épinards to je voda na njegov mlin; c'est un ~ ide kao po loju; œil au ~ noir modrica na oku
beurrerie [bɔ rəri] f. prodavnica mlečnih proizvoda
bézef [bezef] adv. arg. mnogo; bono ~ vrlo dobro; y en a pas ~ nema (mnogo)
biais, -e [bjɛ, -ɛ:z] 1. a. kos; 2. m. kosina; en ~ (de ~) koso, ukoso, popreko, spre-tno, vešto
biaiser [bježe] vb. ići koso; krivudati; ići stranputicom, okolišati
biberonner [bibrɔne] vb. fam. cuclati, du-dlati, pijuckati
bible [bibl'] f. Biblija, Sveto pismobibliothèque [bibliotɛk] f. biblioteka; or-
man ili polica za knjige; des ~s biblio-tečki; ~ bleue zbirka priča; ~ circulante (državna) biblioteka
biche [biš] f. košuta; dragabicher [biše] vb. pop. ići, pristajati; ça biche
ide, pristaje, dobro jebicyclette [bisiklɛt] f. bicikl; točak; aller à
~ voziti biciklbidet [bide] m. konjić, vranac; bide (za
pranje); pousser son ~ gurati, ići napred (fig.)
bidon [bidɔ ] 1. m. kanta (za mleko, benzin i sl.); limenka, kanister; čutura, pljoska; 2. a. arg. simuliran
bielle [bjel] f. prenosna, pokretna poluga;
klatno, radilica; ruda (kolska); šipka, dr-žalja; ~ d'accoupplement kvačilo
bien [bjɛ ] 1. m. dobro, imovina, blago; homme de ~ pošten čovek; dire du ~ de hvaliti; ~ patrimonial očevina; périr corps et ~ propasti bez traga; les ~ s du corps zdravlje; tout ~ pesé sve u svemu 2. adv. dobro, mnogo, veoma; eh ~ da-kle; c'est ~ fait tako i treba; ~ malade te-ško bolestan; c'est ~ à vous lepo je od vas; quand ~ même pa makar; si ~ que tako da; ~ que premda
bien-aimé, -e [bjɛ nɛme] 1. a. predragi, lju-bljeni; 2. m. (f.) ljubimac, dragi, miljenik
bien-ase [bjɛ ne:z] m. udobnost, blagosta-nje
bien-dire [bjɛ di:r] m. lep govor, ispravnost u govoru
bien-disant, -e [bjɛ dizɑ ] a. rečitbien-faire [bjɛ fɛ:r] m. pošten rad, ispra-
vnost u radubienfaisance [bjɛ fəzɑ :s] f. dobročinstvo,
dobrotvornostbienfait [bjɛ fe] m. dobročinstvo, dobrobit;
usluga; prednost, koristbien-jugé [bjɛ žüže] m. zakonitost, zakon-
ska zasnovanostbienséant, -e [bjɛ seɑ , -ɑ :t] a. pristojan,
uljudanbiens-fonds [bjɛ fɔ ] m. pl. nekretninebientôt [bjɛ to] adv. naskoro; à ~ do viđe-
nja uskorobienveillance [bjɛ vɛjɑ :s] f. naklonost, bla-
gonaklonostbienvenu, -e [bjɛ vənü] a. dobrodošao;
soyez le (la, les) bienvenu (-e, -s, -es) do-bro došli
bienvenue [bjɛ vənɥ] f. srdačan doček; do-brodošlica; payer sa ~ početak službe
bière1 [bjɛ:r] f. pivo; ~ blonde svetlo pivo; ~ brune tamno pivo; ce n'est pas de la petite ~ to nije mačji kašalj
bière2 [bjɛ:r] f. mrtvački kovčeg, lešbiffage [bifa:ž] m. precrtavanje, brisanjebifurquer [bifürke] vb. (se ~) razdvajati
(se); odvajati (se), račvati se; raskrstiti se, odvojiti se, odvajati se, deliti se
bigarré, -e [bigare] a. šaren, išaran, nači-čkan
bige [biž] f. pop. poljubacbigle [bigl'] 1. a. razrok, škiljav; 2. m. (f.)
razrokibigre1 [bigr'] 1. m. lopov, bitanga; 2. intj.
sto mu gromova, dođavola!bigre2 [bigr'] m. pčelarbigrement [bigrəmɑ ] adv. suviše, veoma,
jako
bêtement
bb
435A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
burmutica f tabacchiera fburžoaski adj. borghese buržoazija f borghesia fburžuj m borghese mburžujski adj. della borghesiabusanje n il battersi il pettobusati se v (u grudi) battersi il pettobusen m zolla f, piota f, cespo mbusija f imboscata f, agguato m busola f bussola fbušač m foratore mbušenje n foratura f, trivellazione f, bu-
catura fbušilica f trapano m; trivellatrice f; per-
foratrice fbušiti v forare, bucare, trivellarebušotina f perforazione f, foratura fbut m coscia f; jagnjeći ~ coscia d’agnel-
lo; teleći ~ coscia di vitellobutina f coscia f; coscetto mbutni adj. coscialebuter m burro mbutik m boutique fbuva f pulce fbuvara f (zatvor) gattabuia f, catorbia fbuvljak m mercato m delle pulcibuzdovan m clava f, mazza f ferrata
Ccakliti se v splendere, brillarecar m imperatore m; zar mcarević m figlio m dello zarcarevina f impero mcarica f imperatrice f, zarina fcarić m scricciolo m, forasiepe mcarigrad m Costantinopoli fcarina f dazio m, dogana f, gabella f
– oslobođen ~e esente da dazio; izvozna ~ dazio d’esportazione; uvozna ~ dazio d’importazione
carinarnica f dogana f, ufficio m doga-nale
carinik m doganiere mcariniti v daziarecarinski adj. doganale; daziario – ~a
deklaracija dichiarazione f daziaria; ~a granica linea f daziaria; ~a tarifa ta-
riffa f daziaria; ~a potvrda bolletta f di dogana; ~ pečat timbro m doganale; ~ stražar guardia f doganale, guardia di finanza; ~ činovnik doganiere m; ~a kontrola controllo m doganale; ~a po-litika politica m doganale
carinjenje n il daziare m – imate li nešto za ~? ha qualcosa da dichiarare?
carizam m zarismo mcarovati v imperare; regnare, dominarecarski adj. imperiale, imperatorio – ~
rez taglio m cesareocarstvo n impero m – biljno ~ regno m
vegetale; životinjsko ~ regno animale; ~ nebesko il regno dei cieli
cece-muva f zool. mosca f tse - tsecedilo n filtro m; colatoio m – ostaviti na
~u piantare in asso, cediljka f filtro mcediti v filtrare, scolare; spremere – ~
narandžu spremere un’aranciacedulja f biglietto m; scheda fceđenje m filtrazione f, scolamento m;
spremitura fceger m sporta fceh m corporazione f, maestranza f
– platiti ~ pagare il fiocehovski adj. corporativocekin m zecchino mceler m sedano mcelibat m celibato mcelina f il tutto m, l’insieme m; totalità f,
complesso mcelishodan adj. adatto, opportunocelivanje n il baciare m, baciamento mcelivati v baciarecelo n l’intero m, il tutto mcelofan m cellofan mcelokupan adj. intero, tutto, totale,
complessivocelokupnost f totalità f, integrità f, com-
plesso mcelovit adj. intero, totale, integrocelovitost f totalità f, interezza f, inte-
grità fceluloid m celluloide fceluloza f cellulosa fcement m cemento m – brzovezujuući ~
cemento a presa rapidacementiranje n il cementare m
cementirAnje
C
436A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
cementirati v cementarecena f prezzo m, costo m; pregio m, va-
lore m – prodajna ~ prezzo di vendi-ta; najniža ~ l’ultimo prezzo; tržišna ~ prezzo corrente; stalna ~ prezzo fisso; po svaku ~u a qualunque prezzo; ad ogni costo; upola ~ a metà prezzo; dići
~u alzare il prezzo; sniziti ~u ridurre, diminuire, abbassare il prezzo; astro-nomska ~ prezzo astronomico; nabav-na ~ prezzo d’acquisto; svetska ~ prez-zo mondiale; paprene ~e prezzi salati
ceniti v apprezzare, stimare; valutare, pregiare, tener conto – visoko ~ sti-mare altamente; ~ od oka valutare ad occhio e croce
cenkanje n mercanteggiamento m, con-trattazione f
cenkati se v mercanteggiare, contratta-re, trattare sul prezzo
cenovnik m listino m dei prezzi, prez-zario m
cent m (deo evra) centesimo mcenta f – metrička ~ quintale mcentar m centro m – kulturni ~ centro
culturale; poslovni ~ centro degli af-fari; trgovački ~ centro commerciale; sportski ~ impianto m sportivo
centarfor m centrattacco m, centravanticentilitar m centilitro mcentimetar m centimetro mcentrala f centrale f – telefonska ~ cen-
tralino mcentralan adj. centrale – ~o grejanje ri-
scaldamento centralizzatocentralistički adj. centralizzatore, ac-
centratorecentralizacija f centralizzazione f, ac-
centramento mcentralizam m centralismo mcentralizovati v centralizzare, accen-
trarecentrifuga f centrifuga fcentrifugalan adj. centrifugo - ~na sila
forza f centrifugacentripetalan adj. centripeto - ~na sila
forza f centripetacentrirati v centrarecenzor m censore m; censuratore mcenzura f censura f – ~ štampe censura
della stampa; filmska ~ censura dei film
cenzurisan adj. censuratocenzurisati v censurare, far la censuracenjen adj. pregiato, stimatoceo adj. intero, tutto, intatto, integro
– ~ celcat completo, tutto intero; ~ dan tutto il giorno; ~ život tutta la vita
cepanica f ciocco m, pezzo m di legnacepanje n spaccatura f, fenditura fcepati v lacerare; tagliare; dividere;
(drva) spaccare – cepa mi se srce mi si strazia il cuore
cepidlačenje n pedanteria f, sofistiche-ria f
cepidlačiti v pedanteggiare, sofisticare, sottilizzare
cepidlački adj. pedantesco, sofistico = adv. in modo pedantesco
cepidlaka m pignolo m, pedante m, so-fisticone m
cepkanje n lo scheggiare m, scissione fcepkati v scheggiare, fenderecer m cerro mcerada f incerata fcerebralan adj. cerebralecerekalo m sogghignatore mcerekanje n sogghignamento m, il ridac-
chiare mcerekati se v sogghignare, ridacchiareceremonija f cerimonia fceremonijal m cerimoniale mceremonijalan adj. cerimoniosocerenje n ghigno m, sogghigno m; smor-
fia fceriti se v ghignare, fare smorfiecerov adj. di cerro – ~ šuma cerreto m,
bosco m dei cerricerovina f legno m di cerrocesija f cessione f – sudska ~ cessione
giudiziariacetinje n Cettigne fcev f tubo m, canna f, cannello m; con-
dotto m – dovodna ~ tubo conduttore; radio ~ valvola f; odvodna ~ tubo di scarico; kanalizaciona ~ tubo di fogna; puščana ~ canna f del fucile
cevast adj. tubolare, cannellosocevčica f cannella f, tubetto m, cannuc-
cia f
cementirAti
C
437A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
cevanica f stinco m, tibia fcevast adj. tubolare, cannelosociceron m Cicerone mcicija f avaro m, arpagone m, spilorcio m,
tirchio mciča f (zima) freddo acutocičati v stridere, strillare; pigolarecifra f cifra f, numero mcifrati v adornare – ~ se (kititi se) accon-
ciarsiciganin m zingaro mciganka f zingara fciganski adj. zingaresco, ziganocigara f sigaro mcigareta f sigaretta f – zaviti ~u arroto-
lare una sigaretta; upaliti ~ accendere una sigaretta
cigla f mattone m, tegola m – nepečena ~ mattone crudo; pečena ~ mattone cotto
ciglana f mattonaia fciglar m mattonaio mciglast adj. mattonosocijankalijum m cianuro di potassiocijanid m hem. cianuro mcika f stridore m, strillo m – ~ i vika
scricchio e clamore; pandemonio mcikati v stridere; strillare; fischiarecikcak adv. zigzagciklama f ciclamino mcikličan adj. ciclicociklon m ciclone mciklus m ciclo m – privredni ~ ciclo eco-
nomico; proizvodni ~ ciclo di produ-zione; menstrualni ~ ciclo mestruale
ciknuti v mandar un sibilocikorija f cicoria fcilindar m cilindro m – ~ šešir cappello
a cilindrocilindričan adj. cilindricocilj m mira f, meta f; termine m; (u spor-
tu) traguardo n; (svrha) fine m, scopo m; bersaglio m – pogoditi ~ dare nel se-gno; promašiti ~ mancar la mira, sba-gliar la mira, fallire; postići ~ ottenere l’intento, raggiungere lo scopo; bez ~a senza scopo, senza meta; ići za nekim
~em seguire uno scopo; stići do ~a toc-care la meta
ciljanje n il mirare m; l’alludere m
ciljati v mirare; prendere la mira; tende-re; alludere
cimati v tirare con forzacimbalo n cembalo mcimer m compagno m di stanza; coin-
quilino mcimerka f compagna f di stanza; coin-
quilina fcimet m cannella fcimnuti v dare uno strappo, strapparecinički adj. cinico – adv. cinicamentecinik m cinico mcinizam m cinismo mcink m zinco mcinkan adj. di zincocinkariti v infamare, (prijaviti) denun-
ciarecinkaroš m infame m, spia f, traditore mcinkograf m zincografo mcinkografija f zincografia fcinkografski adj. zincograficocinober m cinabro mcionist m sionista mcionistički adj. sionisticocionizam m sionismo mcipela f scarpa f, scarpina f – plitka ~
scarpa bassa; krema za ~e lucido m per le scarpe; obuti ~e mettersi le scarpe
– izuti ~e togliersi le scarpe; čistač ~a lustrascarpe m
cipelica f scarpetta fcipov m pagnotta fcirih m Zurigo fcirkulacija f circolazione fcirkular m circolare fcirkulisati v circolarecirkus m circo mciroza f cirrosi f – ~ jetre cirrosi epaticacista f cisti fcisterna f cisterna fcitat m citazione fcitiran adj. citatocitiranje n citazione f; il citare mcitirati v citare; riportarecitostatik m farmac. citostatico mcitra f cetra fcivil m borghese m, cittadino m – u ~u
in borghesecivilizacija f civilizzazione f; civiltà fcivilizovan adj. civilizzato; civile
civilizovAn
C
438A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
civilni adj. civile – ~ brak matrimonio m civile; ~o pravo diritto m civile
cmakanje n il baciucchiare mcmakati v baciucchiarecmizdrenje n piagnucolio mcmizdriti v piagnucolare, frignarecoktati v (jezikom) schioccare (la lingua)cokula f zoccolo mcol m (mera) pollice mcolovni adj. di pollicecrći v crepare, morire – ~ od smeha cre-
pare (scoppiare) dalle risa; ~ od gladi morire di fame
crep m tegola f, tegolo m – valoviti ~ te-gola ondulata
crepana f tegolaia fcrepar m fornaciaio mcrevni adj. intestinale, entericocrevo n intestino m, budello m – creva
n pl. intestini m pl., budella f pl; debe-lo ~ intestino crasso; slepo ~ intestino cieco; dvanaestopalačno ~ duodeno m; zapaljenje slepog ~a infiammazione del intestino cieco
crkavanje n il crepare m, morìa fcrkavati v crepare, morirecrkotina f carogna fcrkva f chiesa f – saborna ~ duomo m,
cattedrale f; osveštati ~u consacrare una chiesa
crkveni adj. della chiesa, ecclesiastico - ~a pesma inno m sacro; ~ sabor con-cilio m, sinodo m; ~o pravo diritto m canonico
crkvenjak m sagrestano mcrkvica f chiesetta f, cappella fcrn adj. nero – ~a tačka punto nero – ~e
vesti brutte notizie; ~o odelo abito m nero; ~a boja nero m; ~a berza borsa f nera; ~ luk cipolla f; ~a ovca pecora f nera; ~o vino vino m rosso
crnac m negro m, moro mcrnački adj. da negro, morescocrna Gora f Montenegro mcrneti v diventar nero – ~ se nereggiare,
apparir nero crnica f terra nera, terriccio mcrnilo n nero m, color nerocrnina f nerezza f; (crna odeća žalosti)
lutto m – nositi ~u vestirsi a lutto
crniti v annerire; denigrarecrnka f mora f, moretta fcrnkast adj. nerastro, nericciocrnkinja f negra f, mora fcrno m (boja) nero m = adv. gledati ~ ve-
der nero – obučen u ~ vestito di nero; ~ More Mar m Nero; raditi na ~ lavorare in nero
crnoberzijanac m borsaro m nero, bor-sanerista m
crnogorac m montenegrino mcrnogorski adj. montenegrinocrnokos adj. dai capelli nericrnomanjast adj. brunocrnook adj. dagli occhi nericrnpurast adj. brunotto, nerognolocrnjenje n l’annerire m; annerimento mcrpenje n l’attingere m, tirata fcrpni adj. di pompaggiocrpsti v attingere; estrarre; desumere – ~
vodu tirare acqua; ~ korist tirare rendi-ta, rirare vantaggio
crta f linea f, riga f; traccia f; tratto m – u glavnim ~ma nelle linee principali; ~ lica lineamento m
crtač m disegnatore mcrtać m (crtani film) cartone m animatocrtaći adj. da disegnocrtanka f quaderno m da disegnocrtanje n il disegnare m, disegno m; de-
scrizione f – učitelj ~a maestro m di disegno
crtati v disegnare, tracciar linee; rigare; tratteggiare
crtež m disegno m, tratteggio m; schiz-zo m, abbozzo m – arhitektonski ~ dise-gno architettonico; tehnički ~ disegno tecnico
crtica f lineetta f; breve tratto; (kratka priča) breve racconto
crv m verme m; baco m; tarlo m, bruco m – ~ sumnje tarlo del dubbio
crvast adj. vermicolarecrvati se v inverminire; tarlarsicrven adj. rosso = f rosso m, rossore m
– ~a armija Armata rossa; ~ krst Cro-ce f rossa; proći kroz ~ passare con il rosso
crvendać m pettirosso mcrveneti v diventar rosso – ~ se rosseg-
civilni
C
439A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž
giare, arrossire; ~ se od stida arrossire per vergogna
crvenilo n rosso m, rossore mcrveniti v arrossare, tingere in rossocrvenkapa f Cappuccetto rossocrvenkast adj. rossegiante, rossiccio,
rossastrocrvenokos adj. dai capelli rossicrvenokožac m pellirossa mcrvenperka (riba) f lasca f, leucisco mcrvenjenje n arrossamento m; arrossi-
mento mcrvić m vermicello mcrvljati se v tarlarsi, inverminirecrvljiv adj. verminoso, bacato, vermico-
losocrvotočan adj. tarlato, bacatocrvotočina f tarlatura fcucla f poppatoio m, biberon mcuclati v popparecug m tiro m, tirata f (gutljaj) sorso mcunjalo n ficcanaso mcunjanje n il frugacchiare m; (skitanje) il
gironzolare mcunjati v frugacchiare; fiutare; (skitati se)
gironzolarecupkati v saltellarecupnuti v fare un saltocura f ragazza f, giovane f, fanciulla fcurenje n il colare m, scolo m, lo stillare curica f ragazzina f, bambina fcuriti v colare, stillare, gocciolare, gron-
dare – curi mu krv iz nosa gli gocciola il sangue dal naso
cvast m fioritura f; infiorescenza fcvasti v fiorire, esser in fiorecvećar m fioricultore m; (prodavac cveća)
fioraio mcvećara f negozio m di fioricvećarski adj. di fioricultore, dei fioraicvećarstvo n fioricoltura fcveće n fiorame m, fiori m pl. – buket ~a
un mazzo di fiori; veštačko ~ fiori ar-tificiali; baštensko ~ fiori di giardino; planinsko ~ fiori di montagna; poljsko
~ fiori di campocvekla f barbabietola fcvet m fiore mcvetak m fioretto m, fiorellino mcvetanje n fioritura f
cvetati v fiorirecvetić m fiorellino mcvetni adj. del fiore, di fiori – ~ prah pol-
line f pl.cvetnice f pl. bot. fanerogame f pl.cvikeraš m occhialuto mcvileti v gemere, piangere; lamentarsi;
vagire; cigolarecviljenje n gemito m, vagito m; guaito m;
mugolio mcvokotanje n battuta di denticvokotati v battere i denticvrčak m cicala fcvrčanje n stridio m, cinguettio m; sfri-
golio mcvrčati v stridere, garrire; (mast) sfrigo-
larecvrkut m cinguettio m, garrito mcvrkutanje n cinguettio mcvrkutati v cinguettare, garrire
Ččabar m tino m, mastello m, bigoncia fčabrica f tinozza f, tinello m; barilotto mča–ča–ča m cha cha cha mčačkalica f stuzzicadenti m, stecchino mčačkanje n lo stuzzicare m; il frugare mčačkati v stuzzicare; frugarečađ f fuliggine fčađav adj. fuligginosočađaviti v coprire di fuligginečaj m tè m – skuvati ~ fare il tèčajanka f trattenimento mčajni adj. di tè - ~a kuhinja cucinotto m,
cucinino mčajnik m teiera fčak adv. anzi; perfino, persino – ~ ni
neanchečaklja f rampino m, uncino m; graffio m;
marra fčakšire f pl. calzoni m pl.čalabrcnuti v fare uno spuntinočalma f turbante mčama f tedio m, noia f, uggia f; languore
m; fastidio mčamac m barca f; canotto m; battello m;
imbarcazione f, barca f; ~ za spasavanje
čAmAc
Č
KRATKA GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA
325
ABECEDA ITALIJANSKOG JEZIKA (L’ALFABETO ITALIANO)
Italijanska abeceda ima ukupno 26 slova, od toga 21 italijansko slovo i 5 stranih.
A (a) aereo, madre
B (bi) buongiorno, alba
C (ci) cane, amici
D (di) duomo, andare
E (e) Elba, mare
F (effe) fuoco, fondo
G (gi) giardino, gatto
H (acca) hotel, Honda
I (i) Italia, mio
J (i lunga) jazz, jeans
K (cappa) karaoke, killer
L (elle) labirinto, lago
M (emme) mano, amare
N (enne) nuovo, nome
O (o) onore, orto
P (pi) padre, oroscopo
Q (qu) quadro, acqua
R (erre) rumore, orso
S (esse) sole, isola
T (ti) tuono, tavola
U (u) uomo, mucca
V (vu) vino, vacanza
W (vu doppia) western, wafer
X (ics) xilofono, xenofobia
Y (ipsilon, i greca) yard, yogurt
Z (zeta) ragazzo, zero
Italijanska slova se izgovaraju kao što se i pišu, sa malim izuzecima. Treba imati na umu da u italijanskom jeziku postoje duplirana slova (doppie). Svaki suglasnik može biti dupliran i izgo-vara se pojačano u jedinstvenoj artikulaciji, bez pauze: ragazzo (ragac-co), penna (pen-na).
Određena odstupanja od pravila da se svaki glas izgovara kao što je napisan tiču se sle-dećih slova:
Fonetika
326Kada se C nađe ispred a, o, u, ili suglasnika onda se izgovara kao k:
cane (kane) camera (kamera)colore (kolore) piccolo (pik-kolo)cultura (kultura) accusa (ak-kuza)arco (arko) Claudio (Klaudio)
Ako se C nađe ispred e i i onda se čita kao č (glas između srpskog č i ć)cena (čena) facile (fačile)cinema (činema) dieci (dječi)amici (amiči) centro (čentro)
Glas G se ispred a, o, u i suglasnika izgovara kao g:gatto (gat-to) Garda (Garda)gola (gola) agosto (agosto)legume (legume) gusto (gusto)
Ako se G nađe ispred e i i onda se čita kao dž (glas između đ i dž)gente (džente) gelato (dželato)pagina (padžina) oggi (odž-dži)CIA - ča ciao (čao)CIO - čo commercio (kom-merčo)CIU - ču acciuga (ač- čuga)GIA - dža giardino (džardino)GIO - džo Giorgio (džordžo)GIU - džu Giuseppe (džuzep-pe)
Treba obratiti pažnju da se u navedenim primerima i ne izgovara.CHE - ke amiche (amike)CHI - ki chilo (kilo)GHE - ge alghe (alge)GHI - gi larghi (largi)
Slovo H se u italijanskom ne izgovara, to je tzv. nemo h. Ako se nađe unutar reči, služi da izmeni izgovor glasova c i g, kao u gore navedenim primerima.
hotel (otel) hanno (an-no)ho (o) ah! (a!)hai (ai) ehi! (ei!)
Kada se grupa SCI nađe ispred a, o, ili u , čita se kao š:SCIA - ša striscia (striša)SCIO -šo sciopero (šopero) SCIU - šu asciugamano (ašugamano)
Fonetika
327Ispred i i e, glas š grade suglasnička grupa SC:
SCE - še scelta (šelta)SCI - ši uscire (ušire)
Kada se grupa GLI nađe ispred nekog drugog samoglasnika, čita se kao lj. Ako gli stoji samo ili na početku reči, izgovara se kao lji:
GLI - lji figli (filji)GLIO - ljo luglio (luljo)GLIE - lje moglie (molje)GLIA - lja famiglia (familja)GLIU - lju pagliuzza (paljuc-ca)
Postoje i izuzeci gde će se suglasnička grupa gli tako i izgovarati: glicerina (gličerina) negligente (neglidžente) geroglifico (džeroglifico)
Gn se izgovara kao nj:sogno (sonjo)signore (sinjore)ogni (onji)legno (lenjo)
Iza glasa Q uvek stoji u:quello (kwel-lo)questo (kwesto)qui (kwi)
Q je jedini suglasnik koji se ne duplira samim sobom. Umesto njega se upotrebljava su-glasnik c:
acqua (ak-kwa)nacqui (nak-kwi)
S se izgovara kao s (bezvučni izgovor) u sledećim slučajevima:- na početku reči kada mu sledi samoglasnik:
sole (sole) saluto (saluto)sigaretta (sigaret-ta) sale (sale)
- kada mu prethode suglasnici:borsa (borsa) università (universita)console (konsole) mensa (mensa)
- pred bezvučnim suglasnicima (p, t, c, q, f ):spesso (spes-so) scarpa (skarpa)
Fonetika
328storia (storia) squadra (skwadra)sfilata (sfilata) studente (studente)
- kad je duplirano:cassa (kas-sa) rosso (ros-so)gesso (džes-so) interessante (interes-sante)
S se izgovara kao z (zvučno) u narednim situacijama:- kada se nađe između dva samoglasnika:
casa (kaza) rosa (roza)cosa (koza) isola (izola)
- kada se nađe ispred zvučnih suglasnika (b, d, g, l, m, n, r i v):sbaglio (zbaljo) sdegno (zdenjo)sgarbato (zgarbato) sloveno (zloveno)smontare (zmontare) snello (znel-lo)sradicabile (zradikabile) svelto (zvelto)
Z se može izgovarati bezvučno kao c il zvučno kao dz. Ne postoje opšta pravila kada se primenjuje jedan a kada drugi izgovor, a postoje i regionalna kolebanja.U sledećim primerima se z izgovara kao c:
spezia (specia), grazie (gracie), spazio (spacio), alzare (alcare), calza (calca), bel-lezza (bel-lec-ca), nazione (nacione)
U sledećim primerima se z izgovara kao dz:zero (dzero), zona (dzona), mezzo (medz-dzo), zanzara (dzandzara)...
ČLAN (L’ARTICOLO)
Član je vrsta reči koja sama za sebe ne znači ništa, nema sopstveno značenje. Dobija smisao samo kada se nađe uz imenice (direktno ispred njih ili ispred prideva koji im predhodi). U italijanskom jeziku postoje dve vrste člana: neodređeni i određeni. Sledeća tabela pokazuje sve oblike člana, kako određenog tako i neodređenog:
član određeni neodređeni muški rod ženski rod muški rod ženski rodjednina: il, lo, l’ la, l’ un, uno una, un’množina: i, gli le / /
Oblici određenog članaOdređeni član ima oblike i za muški i za ženski rod i za oba broja. Član il se koristi ispred imenica muškog roda koje počinju suglasnikom osim ako ti suglasnici
Fonetika
329nisu sledeći: s + suglasnik, z, x, y i pred suglasničkim grupama ps, gn i pn.
il bambino, il tavolo, il fiore, il giardino...Odgovarajući član za množinu je i:
i bambini, i tavoli, i fiori, i giardini...Član lo se koristi ispred imenica u muškom rodu jednine koje počinju sledećim suglasni-cima:
- s + suglasnik: lo studente, lo straniero, lo smalto, lo specchio...- z: lo zaino, lo zio, lo zucchero, lo zoo...- x: lo xilofono, lo xenofobo...- y: lo yogurt, lo yuppie....
Isto tako i pred sledećim suglasničkim grupama:- ps: lo psichiatra, lo psicoterapeuta...- pn: lo pneumatico, lo pneumococco...- gn: lo gnocco, lo gnomo, lo gnostico...
Oblik lo se koristi i za imenice muškog roda koje počinju samoglasnikom, samo što u tom slučaju dolazi do skraćivanja (elizije) u l’:
l’amico, l’appartamento, l’ospite, l’esercizio...Odgovarajući član za množinu ovog oblika je gli:
gli studenti, gli zaini, gli gnocchi, gli yogurt, gli pneumatici, gli amici...Oblik člana la koristi se uz imenice ženskog roda u jednini koje počinju suglasnikom:
la ragazza, la borsa, la sedia, la zia, la giacca....Ispred imenica koje počinju samoglasnikom član je isti, ali dolazi do skraćivanja (elizije) u l’:
l’amica, l’isola, l’escursione, l’ombra...Odgovarajući oblik za množinu pomenutog člana je le:
le ragazze, le borse, le giacche, le amiche, le isole...
Oblici neodređenog članaNeodređeni član ima samo oblike jednine muškog i ženskog roda.Član un stoji ispred imenica muškog roda koje počinju suglasnikom (izuzev suglasnika x,y, z, s+suglasnik i suglasničkih grupa ps, pn i gn) ili samoglasnikom, na primer:un cane, un ragazzo, un amico, un edificio...Član uno se koristi ispred imenica muškog roda koje počinju suglasnicima x, y, z, s+suglasnik i suglasničkim grupama ps, pn i gn, na primer:uno sciopero, uno zio, uno yogurt, uno psichiatra, uno gnoccoČlan una se koristi ispred imenica ženskog roda koje počinju suglasnikom ili samoglasni-kom, s tim što ispred samoglasnika dolazi do skraćivanja u un’, na primer:una bambina, una sedia, un’isola, un’amica...
Član
330
Upotreba određenog članaOdređeni član se koristi u sledećim slučajevima:ispred imenica koje označavaju osobe ili stvari koje su već poznate pošiljaocu ili primacu poruke:
Porto il cane dal veterinario. Vodim psa kod veterinara.
ispred imenica koje označavaju vrstu: Il cane è miglior amico dell’uomo. Pas je čovekov najbolji prijatelj.
ispred imenica koje označavaju nešto što je jedno na svetu: il sole (sunce), la luna (mesec), la terra (zemlja)ispred apstraktnih imenica: l’amore (ljubav), la pazienza (strpljenje)ispred imenica koje označavaju materiju: l’oro (zlato), la seta (svila)ispred prezimena koje se odnosi na žensku osobu: la Moretti. Ako prezime označava oso-bu muškog roda, član se ne upotrebljava.ispred nekih titula koje stoje uz vlastito ime: il signor Rossi (gospodin Rossi), l’avvocato Masi (advokat Mazi); il professor Bianchi (profesor Bjanki). Član se izostavlja u obraćanju: Signor Rossi, venga! Gospodine Rosi, dođite!ispred imena planina (le Alpi – Alpi), reka (il Danubio – Dunav), jezera (il Garda – Garda), mora (l’Adriatico – Jadransko more), okeana (l’Atlantico – Atlantski okean), država (l’Italia – Italija), regija (la Toscana – Toskana), kontinenata (l’Africa – Afrika) i većih ostrva (la Sicilia – Sicilija).Član se izostavlja kada ispred imenica koje označavaju države, regije i kontinente stoji predlog IN: in Italia (u Italiji), in Europa (u Evropi).
Upotreba neodređenog članaNeodređeni član se koristi u sledećim slučajevima:ispred imenice koja zadržava opštost i neodređenost ili označava nekog ili nešto što se prvi put pominje: Ho visto un uomo davanti alla casa. Video sam (jednog, nekog) čoveka ispred kuće.ispred imenice koja označava vrstu ili kategoriju:Un uomo non può vivere da solo. Čovek ne može da živi sam.U govornom jeziku pojačava značenje imenice uz koju stoji:Ho una fame da morire! Umirem od gladi!
Izostavljanje članaČlan se izostavlja u sledećim slučajevima:ispred imena gradova:
Abito a Roma. Živim u Rimu.Izuzeci su: l’Aia (Hag), La Spezia, L’Aquila, La Mecca, Il Cairo, L’Avana.
Član
Top Related