Dr Pavle Jovanov
ISHRANA i SUPLEMENTACIJA
kajakaša i kanuista
СТРУЧНИ СЕМИНАР ЗА ТРЕНЕРЕ У КАЈАК КАНУ СПОРТУ, Beograd, 05.01.2019.god.
KAKO NAPRAVITI ATP?
SVAKE SEKUNDE U SVAKOJ ĆELIJI SE STVARA 10 000 000 MOLEKULA ATP
IMA GA OKO 50g U NAŠEM ORGANIZMU
Ne bi morali ništa da jedete do kraja života
1 GLy= 30 ATP 1 Pal= 113 ATP 1 Ala= 10.5 ATP
Oksidativna fosforilacija: Glukoza 124 reakcije 30 hemijskih jedinjenja 23 molekula O2
27 enzima
Glikoliza: Glukoza 18 reakcija 12 hemijskih jedinjenja 6 molekula O2
11 enzima
Najmanje preferiran izvor energije
< 10% energije ukupno od proteina
Bez dodatne fiz. akt.: 85% ener. iz masti 15% ener. Iz UH
Respiratory exchange ratio RER: 0,7-1,0
ATP-a za svega 1 sekundu života
Kilo-Kalorija predstavlja količinu toplote potrebnu da se temperatura 1 kg H2O povisi za 1 °C. KJ= kcal* 4,184
1g UH= 4 kcal 1g masti= 9 kcal 1g proteina= 4 kcal 1g C2H5OH=7 kcal
UGLJENI HIDRATI MONO I DISAHARIDI-PROSTI ŠEĆERI POLISAHARIDI-SLOŽENI UH: • SKROB (AMILOZA, AMILOPEKTIN-BRŽA DIGESTIJA žitarice, mahunarke, lukovice) • VLAKNA (CELULOZA-najrasprostranjeniji org.molekul PEKTIN, lignin, hemiceluloza -samo se nalaze u biljkama) • Glikogen
SU N
AJV
AŽN
IJI U ISH
RA
NI SP
OR
TISTA
ORGANIZAM SVE PRETVARA U GLUKOZU, ONA JE NAJSTABILNIJI I NAJSAVRŠENIJI BIOMOLEKUL U NAŠEM ORGANIZMU
GLUKOZA SE DEPONUJE O OBLIKU GLIKOGENA U JETRI I MIŠIĆIMA 15 g/kg
ZA SPORTISTU JE NAJVAŽNIJE DA ČUVA GLIKOGENSKE DEPOE
INSULIN- glavni anabolički hormon- kontroliše nivo šećera u krvi Glukagon u pankreasu pravi glukozu iz mišića da bi vratio nivo šećera u krvi UH = 55-60% od
total kcal (400-600g) 8-10-12 g/kg
GI-glikemijski index-mera upoređivanja podizanja nivoa šećera u krvi uzrokovanom unošenjem 50g UH sa podizanjem uzrokovanim unošenjem 50g belog hleba ili Gly
17-20h treba za potpunu obnovu
Između 2 treninga treba 50-100g UH brzinom 1,2 g/kg*h
Ako se ima ceo dan: 7-10 g/kg UH/24h brzinom 50 g/h
Kada se unese do 600g UH više se glikogen nece puniti i sve će otići u mast
<60 min vežbanja 30-60g/kg <150 min vežbanja 90g/kg
Dextroza i saharoza brže izazivaju popunjavanje depoa glikogena u mišićima, dok fruktoza brže popunjava u jetri. Optimalno MALTODEXTRIN-polimer glukoze
Dodatak PROTEINA pomaže obnovu glikogena 0,3 g /kg/h
LGI hrana spečava pojavu slobodnih masnik kiselina u krvi
UH ≤ 4% do 1h vežbe 6-8 % preko 1h vežbe
Manje od 4 g masti i 8-10 g proteina
Marmelada (sa šećerom) 65
Muesli (sa šećerom ili medom)
65
Ananas iz konzerve 65
Grožđice 65
Kuvani krompir 65
Integralni hleb 65
Sušene smokve 61
Banana 60
Kesten 60
Pšenični griz 60
Riža dugog zrna 60
Dinja 60
Kuhana bulgur pšenica (oljuštena)
60
Kukuruz 60
Sušeno grožđe 56
Papaja 55
Crvena riža 55
Kivi 58
Sve vrste mekinja 50
Integralna riža 50
Mango 50
Slatki krompir 50
Integralna tjestenina 50
Integralni ječam 45
Kokos 45
Svježe grožđe 45
Kuvani grašak 45
Ananas 45
Integralni raž 45
Integralni kus-kus 45
Integralna heljda 40
Kuhani crveni grah 40
Zobene pahuljice 40
Jabuka (sveža) 35
Sušena jabuka 35
Sirovi korijen celera 35
Smokve 35
Sezam 35
Nektarine 35
Kupus 15
Rogač 15
Indijski oraščić 15
Karfiol 15
Tikvice 15
Krastavci 15
Đumbir 15
Lešnici 15
Gljive 15
Masline 15
Luk 15
Kikiriki 15
Pistacije 15
Rotkvica 15
Zelena salata 15
Kiseli kupus 15
Luk (crveni) 15
Španać 15
Paprika 15
Orasi 15
Narandže 35
Breskve 35
Dunja 35
Suncokretove semenke
35
Badem 35
Jogurt 35
Soja 30
Mleko 30
Sojino mlijeko 30
Mandarina 30
Paradajz 30
Kupina 25
Borovnica 25
Trešnje 25
Crna čokolada 25
Malina 25
Jagode 25
Fruktoza 20
Patlidžan 20
Sok od limuna 20
Srednji GI Srednji GI
Namirnice sa niskim GI Namirnice sa niskim GI
pre i za vreme vežbanja 150-300 g UH (3-5 g/kg) 3-4h pre trke, sa malo masti, malo vlakana
1h pre trke se prestaje sa UH- padanje u nesvest
150-250 ml pića sa 5-8% UH + NaCl – tokom treninga na svakih 15 min-omogućava adekvatnu zapreminu stomaka i varenje-protok nutrijenata ka tankom crevu
400-600 ml pića sa 5-8% UH + NaCl (0.5-0.7 g/L) – 20 min pre
Dodak proteina pomaže 0.2 g/kg/h
Na nivou 60-80% VO2 max unošenje UH tokom vežbanja odlaže zamor 15-30 min i poboljšava performanse
Nakon vežbanja -15 min nakon 50-70 g (1-1.5 g/kg) HGI UH hrane
-svaka 2 h 50-70 g (1-1.5 g/kg) do 500-700g ili većeg obroka
Obnova glikogenskih depoa se dešava brzinom 5-7% /h – treba nekih 20h da se obnovi
-ili 2.5 g/kg) na svaka 2-4-6-8-22h nakon vežbanja
MASTI
Masti predstavljaju najveci energetski izvor za organizam. To su, ustvari, estri masnih kiselina i triglicerola.
Masne kiseline u mastima mogu da budu zasicene i nezasicene.
Razlog zbog kojeg su nezasicene masne kiseline "zdravije" su upravo dvostruke veze.
Ukoliko kiseonik nije limitirajući faktor, kao što je to slučaj pri malom intenzitetu telo će da troši masti jer daju više energije
Telo čuva i 15kg masti u adipoznom tkivu=15000 min hoda ali ukoliko se poveća intenziet prelazi se na drugi E sistem
Do 30 % ukupnih kcal, ali ne ispod 20 % zbog manjka vit E i esencijalnih MK
20 % vs. 62 % zasićenih
1 g /kg
Linoleinska (ω-6)-kukuruzno, sojino, suncukretovo ulje i -linoleinska (ω-3)- uljana repica, soja, lan Pomažu kod upala posle treninga
Trans?
Do 300 mg holesterola na dan
Masti značajno utiču do 65% VO2 max
Visok inslun označava da nema razgradnje masti
95% masti je u obliku triglicerida 5% je u obliku sterola (osnova steroida, vit D, holesterola, kortizola) i fosfolipida
Treninzi aerobne izdržljivosti pospešuju metabolizam masti i time čuvaju gilkogenske rezerve
Nizak unos masti-nizak testosteron i estrogen!
Proteini Proteini • USA 0.8 g/kg; AUS 1
g/kg; Holandija 1 g/kg
• Sportisti 1.2-1.8 g/kg
• Veće od 3 g/kg podižu nivo masti u krvi, stete bubrezima i izazivaju dehidrataciju
10-25% ukupno kcal
Vitamin A: Rast, obnavljanje tkiva, imunitet, oči, koža, Izvori: Margarin, mleko, džigerica, žumance, šargarepa- previše dolazi dooštećenja CNS Vitamin B1: Energetski metabolizam i nervni sistem. Izvori: Crni hleb, mleko, povrće, krompir, sir, jaja, riba, meso. Vitamin B2: Energetski metabolizam. Izvori: Mlečni proizvodi, zeleno povrće, riba-previše dolazi do oštećenja vida Vitamin B6: Metabolizam proteina. Izvori: Hleb, mleko, orasi, meso, jaja, povrće. Vitamin B12: Izgradnja ćelija crvenih krvnih zrnaca, proizvodnja energije i proteina, metabolizam proteina. Izvori: Mleko, džigerica, jaja. Vitamin B3: Energetski metabolizam, proizvodnja slobodnih masnih kiselina. Izvori: Crni hleb, meso, riba, kikiriki. Folna kiselina: Proizvodnja krvnih ćelija, rast. Izvori: Džigerica, sirovo zeleno povrće. Vitamin D: Metabolizam kalcijuma u kostima, metabolizam. Izvori: Sunce, riblje ulje, jaja, buter. Vitamin E: Antioksidant, štiti vitamine i osnovne slobodne masne kiseline. Izvori: Klice žita, jaja, biljno ulje- previše dolazi do glavobolje, umor, vid, stomak, nizak šećer Vitamin K: Koagulacija krvi. Izvori: Zeleno povrće.
Vitamini
LETI UZIMATI VITAMINE KOJI SE RASTVARAJU U VODI (B i C) I KOJE MOŽETE ZNOJANJEM IZBACITI
ALKOHOL BLOKIRA METABOLIZAM RAZGRADNJE MASTI
Gvožđe: Prenos kiselina. Izvori: Crni hleb, meso, povrće. Previše- smeta Cu i Zn Kalcijum: Izgradnja kostiju i aktivnost u misicima (kontrakcijai relaksacija). Izvori: Mleko i mlečni proizvodi, povrće, hleb. Natrijum: Regulacija tečnosti, održava ravnotezu između soli i vode. Izvori: Vecina hranjivih namirnica i obicna so. Kalijum: Opsta konstitiucija. Izvori: Povrće, voće i krompir nedostatak GRČENJE Magnezijum: Stimuliše transfer u mišićima. Izvori: Zeleno povrće, orasi i voće-previše: dijareja, smeta Fe i Zn Fosfor: Izgradnja kostiju. Izvori: Mlečni proizvodi, povrće i hleb. Hrom-obnavlja mišiće, energiju Se, Cu, Mn, Zn- antioksidanti
Minerali
ALKOHOL • Etanol • Metaboliše se u jetri • Acetilaldehid je toksičan • Nastaju slobodni radikali koji oštećuju ćelije
jetre • 7 kcal/g • Ne može da se skladišti, ima prioritet u
metabolizmu • 1 piće/h jetra može da metaboliše • Smanjuje anksioznost • Povećava samopouzdanje • Povećava agresivnost • Nema pozitivne efekte na sportske
performanse • Ne treba ga piti da bi se ugrejali-širi krvne
sudove
“Suplementacija je dodatni unos nutritivnih materija i nefarmakoloških sredstava u
cilju ostvarivanja odredjenih zdravstvenih efekata ili poboljšanja sportskog nastupa.
Suplementacijom se unose esencijalni nutrijensi (vitamini, minerali, proteini, ugljeni
hidrati) i neesencijalne materije (inozin, kreatin, biljni ekstrakti) u cilju povećanja
mišićne mase, smanjenja telesne mase i sadržaja masti, poboljšanja specifičnih
elemenata forme (snaga, brzina, izdržljivost) i unapredjenja sportskih rezultata.”
Prof.dr. Sergej Ostojić, Leksikon sportske medicine i fiziologije vežbanja, 2006.
ŠTA JE NAJVAŽNIJE U OVOJ DEFINICIJI? I DOPING SREDSTVA IMAJU ZA CILJ POBOLJŠAVANJE SPORTSKIH REZULTATA!
DEFINICIJA SPORTSKIH SUPLEMENATA
ODGOVOR: ZDRAVLJE SPORTISTE!!! SPORTSKI SUPLEMENTI SU NEFARMAKOLOŠKI DODACI ISHRANI U CILJU POSTIZANJA BOLJIH SPORTSKIH REZULTATA I BEZ ŠTETNOG UTICAJA NA ZDRAVLJE SPORTISTE!
Da li možemo da se pouzdamo u kontrolu
kvaliteta sportskih suplemenata?
FDA - FOOD AND
DRUG
ADMINISTRATION,
USA
PODELA SPORTSKIH SUPLEMENATA
• prema sastavu • prema nameni • prema efikasnosti
PODELA SPORTSKIH SUPLEMENATA PREMA SASTAVU:
• VITAMINSKI SUPLEMENTI
• MINERALNE MATERIJE
• BILJNI SUPLEMENTI
• SUPLEMENTI SA PROTEINIMA I AMINO-KISELINAMA
• Kreatin, L-karnitin, ugljeni hidrati, masne kiseline, kofein,
NaHCO3, strihnin, energetski napici, suplementi koji podstiču
sintezu testosterona
(androstenedion, DHEA)
Zabranjeni!!!!
Ciljevi suplementacije
Priprema organizma za
trening
Povećanje energetskih
kapaciteta ćelije
Smanjenje efekta zakišeljavanja
mišića
Povećanje izdržljivosti
Oporavak organizma nakon
treninga
Regeneracija glikogenskih
depoa
Sprečavanje katabolizma
mišića
Suplementacija kreatinom Dnevna potreba čoveka za kreatinom iznosi 2g, jer toliko iznosi dnevna ekskrecija. Polovina dnevne potrebe Cr (egzogeni izvor Cr) obezbeđuje se ishranom, dok se preostala količina Cr u organizmu obezbeđuje endogenim putem, odnosno biosintezom. Posebno su kreatinom bogate razne vrste mesa. Uravnotežena ishrana i biosinteza Cr održavaju konstantnih 120 g Cr u telu čoveka teškog 70 kg.
Izvor kreatina g kreatina/ kg
riba 6.5-10
Govedina 4.5
Losos 4.5
Svinjetina 5
Bakalar 3
Tunjevina 4
Mleko 0.1
Brusnica 0.02
Škampi tragovi
Istraživanja su pokazala da insulin pospešuje retenciju kreatina u mišićima aktiviranjem NaCl pumpe. Koncentracija insulina nakon treninga raste, pa je zbog toga najbolje u fazi održavanja kretin uzimati neposredno nakon treninga.
Retencija kreatina u mišićima može da se poveća i za oko 9% ukoliko uz kreatin unosimo i supstance koje izazivaju lučenje insulina. Najbolje je koristiti jedinjenja sa visokim glikemijskim indeksom*, kao što su glukoza (18 grama uz dozu kreatina) ili maltodekstrin. Korišćenje fruktoze nije preporučljivo, jer ima nizak glikemijski indeks.
Uobičajeni protokol za suplementaciju kreatinom podrazumeva dve faze.
• Faza punjenja (loading phase) – traje oko 3-6 dana i tada se unosi 4x5 grama kreatina-monohidrata na dan (oko 0,03g /kg telesne težine/dan). Nakon te faze koncentracija kreatina u ćelijama mišića se povećava za 10-20%.
• Faza održavanja (maintenance phase) – nema ograničenja u trajanju*, obično se unosi oko 3-5g/dan, najčešće posle treninga. Uzimanje manje od 2g/dan nema nikakvog efekta na poboljšavanje sportskih performansi!
*(istraživanja su pokazala da uzimanje kreatina kao
suplementa 5g/dan u trajanju od 5 godina nisu imala nikakav stetan efekat po zdravlje)
Porast koncentracije kreatina u ćelijama je moguće postići i unošenjem 3g/dan, odnosno bez faze punjenja, međutim, maksimalna koncentracija u ćelijama se na taj način postiže tek nakon 28 dana (videti grafik).
Faza punjenja(6 dana po 20g)+faza održavanja (2g/dan)
29 dana, 3g/dan, bez faze punjenja
Urađena faza punjenja (6 dana pa 20g) i prekinut unos. Nakon 4 nedelje koncentracija kreatina pada na osnovni nivo!
Dr Pavle Jovanov
Zbog toga je predložena nova komercijalna forma kreatina pod nazivom Kre-Alcalyn, koja u osnovi, predstavljala smešu kreatin-monohidrata i Na2CO3 u cilju povećanja pH-vrednosti rastvora. Ova forma je postigla veliku popoularnost među sportistima, iako nije bila utemeljena na ozbiljnim naučnim merenjima. Naime, kreatin jeste stabilniji u baznim uslovima, ali je isto tako stabilan i u jako kiselim uslovima, dok je brzina ciklizacije u kreatinin značajno manja nego što je navedeno u Patentu. Na kraju krajeva, nekoliko grama Na2CO3 svakako nema značajniji uticaj na pH-vrednost u želucu posle aplikacije. Deatljna naučna istraživanja su pokazala da bazni kreatin nema prednost u odnosu na kreatin-monohidrat.
Ciljevi suplementacije
Priprema organizma za
trening
Povećanje energetskih
kapaciteta ćelije
Smanjenje efekta zakišeljavanja
mišića
Povećanje izdržljivosti
Oporavak organizma nakon
treninga
Regeneracija glikogenskih
depoa
Sprečavanje katabolizma
mišića
Beta alanin – pravilno korišćenje
Beta alanin najbolje rezultate postiže ukoliko se vežbe viskog intenzitet izvode u trajanju od 1-5 minuta i odmorima kraćim od 2 minuta (HIIT, cross-fit), odnosno ako je glikoliza primarni izvor ATP-a!
Ukoliko se rade samo vežbe snage (trajanje manje od 1 min), veću pažnju posvetiti povećanju ATP-kreatin resursa!
Optimalna doza – oko 6 grama/dan. U cilju izbegavanja efekta “ježenja” kao i stomačnih problema, uzimati 4x1,5g.
Beta alanin je najbolje koristit od 4-6 nedelja i nakon toga napraviti toliku pauzu!
Dr Pavle Jovanov
beta alanin
histidin karnozin
gamma-Aminobutyric acid Neurotransmiter – zbog toga imamo efekat “ježenja” nakon konzumiranja beta alanina!
GABA
Karnozin je H+ pufer
Ciljevi suplementacije
Priprema organizma za
trening
Povećanje energetskih
kapaciteta ćelije
Smanjenje efekta zakišeljavanja
mišića
Povećanje izdržljivosti
Oporavak organizma nakon
treninga
Regeneracija glikogenskih
depoa
Sprečavanje katabolizma
mišića
Ciljevi suplementacije
Priprema organizma za
trening
Povećanje energetskih
kapaciteta ćelije
Smanjenje efekta zakišeljavanja
mišića
Povećanje izdržljivosti
Oporavak organizma nakon
treninga
Regeneracija glikogenskih
depoa
Sprečavanje katabolizma
mišića
Proteini Proteini
• USA 0.8 g/kg; AUS 1 g/kg; Holandija 1 g/kg
• Sportisti 1.2-1.8 g/kg
• Veće od 3 g/kg podižu nivo masti u krvi,
stete bubrezima i izazivaju dehidrataciju
• BCAA 10-30 g/dan
• Lakše se usvajaju proteini od AK!!!!
• Dodatak UH povećeva sintezu proteina u mišićima
• Optimalana odnos u preparatima
Leu:Ile:Val = 2:1:1
10-25% ukupno kcal
BCAA se ne metabolišu u jetri kao ostale amino-kiseline, već u mišićima! U mišićnom tkivu se veoma lako oksiduju pa predstavljaju izvor energije za stvaranje ATP-a.
Oni su prekursori za dobijanje Alanina (Ala), najvažnije glikogene aminokiseline, koja se lako prevodi u glukozu, pa ove aminokiseline imaju veliku ulogu u sprečavanju prekomernog trošenje glikogena u mišićima u toku intenzivnih treninga!
Istraživanja su pokazala da u toku treninga dolazi do naglog opadanja alanina i glutamina u krvi i da su amino-kiseline razgranatog lanca upravo potrebno za njihovu sintezu u mišićima. Nađeno je da je potrošnja Leucina mnogo veća u odnosu na ostale dve, pa se zbog toga u preparatima ona dodaje u dvostruko većoj količini! LEUCIN stimuliše lučenje hormona rasta HGH i insulina!
Pri proizvodnji sira, proteini iz kazeina se talože, a u filtratu ostaju priteini surutke,
koji se dalje izoluju i prerađuju.
Pri proizvodnji sira, proteini iz kazeina se talože, a u filtratu ostaju priteini surutke,
koji se dalje izoluju i prerađuju.
Pokazuje koji se procenat unetih AK se apsorbuje u organizmu. Podrazumeva se da su AK jedini izvor azota u hrani (za razliku od masti i šećera), pa se meri odnos unetog i izlučenog azota u organizmu!
PER = povećanje telesne mase/količina unetih proteina (testiranje isključivo na lab. pacovima)
AAS – udeo esencijalnih AK u nekom uzorku/ udeo esencijalnih AK u referentnom proteinu (ovde je ref kasein)
Pokazuje da li neki protein ima sve potrebne AK. Ako ima onda ima vrednost 1. Svarljivost
proteina
PARAMETRI KVALITETA PROTEINA
Belance jajeta i surutka mleka su najbolji izvori proteina za suplementaciju sportista!!!
Dr Pavle Jovanov
Kako da odredimo koji je protein bolji? Kako da odredimo koji je protein bolji?
Po sadržaju BCAA (Branched-Chain Amino Acid)-odnosno po sadržaju AK razgranatog ugljeničnog lanca: • Leucin
• Izoleucin
• Valin
Ove amino-kiseline čine 1/3 svih amino-kiselina u mišićnom tkivu!
Optimalana odnos u preparatima Leu:Ile:Val = 2:1:1
Da li su onda BCAA suplementi najskuplji?
Ukupno BCAA – 400g
Ukupno BCAA – 77,4g
Cene ova dva preparata(isti proizvođač) su slične, iako u
BCAA ima 4 puta više AK razgranatog lanca?
BCAA se dobijaju sintetskim putem, dok se aminokiselinski preparati dobijaju izolovanjem iz surutke (belanceta).
Proizvođači BCAA garantuju farmaceutsku čistoću svojih proizvoda, ali...
Postoje preparati i sa samo jednom komponentom – aminokiselinom, i to su najčešće leucin i glutamin! Dobijaju se takođe sintetičkim putem! Postoje preparati i sa samo jednom komponentom – aminokiselinom, i to su najčešće leucin i glutamin! Dobijaju se takođe sintetičkim putem!
Zbog čega se koriste suplementi sa izolovanim komponentama? Unosimo u organizam isključivo ono što nam treba u datom trenutku (sa proteinima unosimo i druge aktivne komponente), brža apsorpcija, mogućnost unošenja daleko većih količina, nemaju masti ni ugljene hidrate, gotovo da nemaju kalorijsku vrednost...
TESTOSTERON • Sintezu proteina • Utiče na količinu masnog
tkiva • Semenu tečnost • Sekundarne polne osobine • Opada 1% godišnje • Najveći izmedju 6-8h
ujutru
• Stres!!!!! • Alkohol!
Cink-Zn !!!
Meso, dzigerica, školjke, orašasti plodovi…apsorbuje se samo 1/3
Fe kao suplement blokira Zn
Ca u šumećoj tableti smeta Zn, u mleku ne!!
10 mg dnevno
Mladi ljudi ne mogu podići testosteron iznam normalnih nivoa, samo ga mogu vratiti na normalan nivo. Stariji mogu!
Sportski suplementi za koje još nema dovoljno naučnih dokaza da imaju željeni
efekat na sportske performanse
• Glutamine,
• beta hydroxymethylbutyrate (HMB)
• Colostrum
• Ribose
Position of the American Dietetic Association, Dietitians of Canada, and the American College of Sports Medicine
• amino acids
• bee pollen
• branched chain amino acids
• carnitine
• chromium picolinate
• Cordyceps
• Coenzyme Q10
• conjugated linoleic acid
• Cytochrome C
• Dihydroxyacetone
• gamma oryzanol
• Ginseng
• Inosine
• medium chain triglycerides
• Pyruvate
• oxygenated water
• vanadium
Sportski suplementi koji nemaju željeni efekat na sportske performanse
Position of the American Dietetic Association, Dietitians of Canada, and the American College of Sports Medicine
Negativne posledice korišćenja efedrina
Najveći nedostatak efedrina je njegova neselektivna stimulacija β-adrenergičkih receptora! Zbog toga korišćenje efedrina dovodi do ubrzanog lupanja srca, povećanja krvnog pritiska, euforije, nesanice, razdražljivosti, premor...
1993-2003. FDA dokumentuje 2270 slučajeva pojave različitih oboljenja koja su direktna posledica korišćenje efedrina!
12.04. 2004. FDA izdaje dokument u kojem se zabranjuje korišćenje efedrina u sportskim suplemetima!
Farmaceutske kompanije pokušavaju da pronađu zamenu za efedrin! I pored velikog broja supstanci koje su ispitane (od kojih je najbolje rezultate pokazao sinefrin) nijedna nije pokazala efikasnost koju je imao efedrin!!!
Ephedra free!!!
Dr Pavle Jovanov
Top Related