www.referada.hr
Bok,
Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju!
Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo, već samo
sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje gradiva.
P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,
ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.
Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,
pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici
Želimo ti puno sreće s učenjem!
www.referada.hr
1.Tržišta kapitala
1.1. Financijska tržišta
- mjesto na kojem se susredu ponuda i potražnja finan.sredstava – radi se o trgovanju novcem
- novac kao predmet kupoprodaje na finan.tržištu ima svoju cijenu – kamatna stopa
- finan.sredstva koja prometuju na finan.tržištima razlikuju se prema riziku njihova ulaganja – zbog toga je i
ravnotežna cijena takvih sredstava ovisna o riziku ulaganja
- veliku ulogu imaju kamatne stope na državne dugove i kamatne stope koje daju banke na različite depozite
jer su takva ulaganja relativno nisko rizična pa se potencijalnim ulagačima ne isplate ulaganja koja
obedavaju manji prihod od kamata na državne uloge ili pak od bankarskih kamata na depozite za sličan rok
deponiranja
- kupoprodaja finan.sredstava obavlja se temeljem VP
- prema tome – finan.tržište je mjesto na kojem se obavlja promet VP
- u širem smislu obuhvada i tržište kredita, tržište novca i devizno tržište
1.1.1. Sudionici finan.tržišta
- početni nudioci i krajnji tražioci finan.sredstava; posrednici
- nudioci – pravne i fizičke osobe koje raspolažu viškom finan.sredstava koja ne mogu ili ne žele uložiti u
realnu profitabilnu imovinu
- tražioci – imaju deficit finan.sredstava za financiranje svojih ulaganja
- posrednici – kod indirektnog novčanog toka; najčešde komercijalne i investicijske banke te
dr.finan.organizacije
1.1.2. Podjela financijskih tržišta
- Prema o organiziranosti
organizirana – intencija svake države je da se promet finan.sredstvima vrši organizirano i da
se osigura javna kontrola na operacijama na finan.tržištima
spontana o dubini trgovanja
primarno – instrumenti se nude na kupnju po prvi puta (emisijsko tržište)
sekundarno – preprodaja ved emitiranih instrumenata o vremenu raspolaganja
finan.sredstvima
tržište novca – tržište kratkoročnih VP (tražbine dospjevaju u roku kradem od godine dana),
tržište kratkoročnih kredita, međubankovno tržište novca
tržište kapitala – tržište dugoročnih VP,dogovorno tržište dugoročnih kredita; tržište
vlasničkih udjela
• najznačajniji instrumenti tržišta kapitala su dionice i obveznice
• od presudne je važnosti za poduzeda jer ona tu pribavljaju sredstva za
finan.poslovanja i ekspanzije te ono indirektno predstavlja mjesto tržišnog
vrednovanja poduzeda
1.2.Tržište novca
- predstavlja mjesto susreta ponude i potražnje kratkoročnih finan.sredstava
- obuhvada: tržište kratkoročnih kredita, kratkoročnih VP, međubankovno tržište novca, devizno tržište
www.referada.hr
- ponudu na tržištu čine ponuđeni suficiti raznih pravnih i fizičkih osoba koje raspolažu viškovima
kratkoročnih novčanih sredstava
- Centralna monetarna institucija (CB) – javlja se na tržištu novčanom emisijom i time uzrokuje nesavršenosti
tržišta (što vede učešde novčane emisije, to vedi stupanj nesavršenosti tržišta)
- potražnju na tržištu čini deficit kratkoročno raspoloživih novčanih sredstava pravnih i fizičkih osoba
- promatrano sektorski – na strani ponude i potražnje razlikujemo subjekte iz privrede, države i lokalne
jedinice te stanovništvo (na strani ponude je najčešde stanovništvo, a na strani potražnje privreda i država)
- finan.posrednici imaju veliku ulogu na finan.tržištima jer je jedini suficitarni sektor na tržištu novca
stanovništvo, a ono se teško uključuje u izravne finan.odnose na tom tržištu
1.2.1 Posrednici na tržištu novca
- su: komercijalne banke i dr.depozitarne finan.institucije
- depozitarne financijske institucije, po pravilu na strani potražnje i na strani ponude koriste kreditni
mehanizam, odobravajudi kredite tražiocima i prikupljajudi novčana sredstva od nudioca na kreditnoj
osnovi
- Investicijski fondovi pak i na str.potražnje i na str.ponude koriste VP – u tom smislu oni emitiraju
sekundarne VP kako bi prikupili novac
- ključne funkcije finan.posrednika na tržištu novca: o transformacija kvalitete novčanih sredstava o
supstitucija dužnika
o koncentracija finan.sredstava
- posrednici olakšavaju uspostavljanje finan.odnosa između pojedinačnih nuditelja i pojedinačnih tražitelja
- tržište novca ima važnu funkciju u cirkulaciji kratkoročnih finan.sredstava – ono na racionalan način
izravnava viškove i manjkove novčanih sredstava i vrši njihovu koncentraciju u manji broj komercijalnih
banaka i drugih finan.institucija
1.2.2. Instrumenti tržišta novca
- dva su tipična instrumenta tržišta
novca: o blagajnički zapis
izdaje ih država i poslovne banke
nazivaju se i trezorskim zapisima
predstavljaju kratkoročne VP s najrazvijenijim sekundarnim tržištem – sigurni i izrazito
likvidni finan.instrumenti
u pravilu su to diskontni papiri s rokom dospjeda unutar godine dana o komercijalni zapis
tipični kratkoročni finan.VP koje izdaju nefinancijska poduzeda
privatno emitirani diskontni VP, velike nominalne vrijednosti, s dospjedem unutar 270 dana,
relativno slabo razvijenog sekundarnog tržišta
izdaju ih prestižna dinička društva, besprijekornog kreditnog ugleda, s razgranatim
finan.funkcijama, često organiziranim kao finan.korporacije
1.3.Tržište kapitala
- obuhvada: tržište dugoročnih VP, tržište dugoročnih kredita, tržište financiranja rizičnih poslova
- najznačajnije je za pribavljanje novčanih sredstava potrebnih za poslovnje i ekspanziju poduzeda jer
predstavljaju dio dugoročnih potreba poduzeda
- važnu ulogu na tržištu kapitala obavljaju specijalizirani posrednici, osobito oni koji posreduju pri samoj
emisiji VP – investicijski bankari;
www.referada.hr
1.3.1.Primarno i sekundarno tržište kapitala
- primarno – u funkciji mobilizacije minimizirane i decentralizirane novčane štednje -
sekundarno – u funkciji povedanja mobilnosti investicija u VP
1.3.1.1.Primarno tržište
- tržište na kojem se VP po prvi puta nude potencijalnim kupcima emisijsko tržište
- na njemu dionička društva i dr.pravne osobe vrše emisiju VP i njihovu prodaju na tržištu kapitala radi
pribavljanja novčanih sredstava
- odvija se mobilizacija decentralizirane i minimizirane štednje stanovništva u privredne svrhe
- primarno tržište povedava imovinu privrede
- funkcija tog tržišta je alokacija raspoloživog kapitala na najefikasnije korisnike
- kako poduzeda i dr.subjekti konkuriraju za kapital ponudom različitih VP,konačni investitor može izabrati
između njih – pri tome se investitor vodi principom max profita u odnosu na stupanj rizika ulaganja
- međuovisnost rizika i nagrade je alokacijski mehanizam tržišta kapitala
- poduzedima konkuriraju i državne i paradržavne organizacije – državni papiri su niskog stupnja rizika, a u
stabilnim uvjetima čak i bez rizika
- poduzeda zato moraju nuditi investitorima potencijalno vedu profitabilnost za investicije u svoje VP kako bi
se alokacijska vaga međuovisnosti rizika i nagrade pomaknula u njihovu korist
- pri tome se moraju uzeti u obzir i porezne olakšice kojim država, snagom fiskalne vlasti, povedava
atraktivnost svojih VP jer de njihov kupac uživati određena porezna olakšanja
1.3.1.2.Sekundarno tržište
- obavlja se promet ved postojedih VP, dakle onih koji su ved emitirani na primarnom tržištu – njihova
ponovna prodaja
- operacije na sek.tržištu VP ne utječu izravno na veličinu imovine angažirane u privredi, ved se mijenja
struktura vlasnika dioničkih poduzeda i struktura njihovih kreditora
- tečajevi VP odnosno njihove cijene postignute u transakcijama na sek.tržištu utječe na vrijednost poduzeda
– zbog toga je sek.tržište mjesto vrednovanja poslovnih operacija dioničkih poduzeda i kvalitete njihovog
managementa
- kako se i sama dionička društva javljaju kao kupci na ek.tržištu u raznim poslovnim kombinacijama
(akvizicija, fuzija) može dodi i do promjene veličine imovine poduzeda
- transakcije su pokretane investicijskim motivom koji se temelji na dugoročnom zarađivanju kroz ulaganja i
upravljanje investicijama – takav je motiv karakterističan i za institucionalne investitore (pravne osobe koje
nastoje kupnjom i prodajom VP ostvariti određeni profit; pravne osobe čija je temeljna djelatnost držanje
VP i upravljanje takvim investicijskim portfoliom s ciljem ostvarivanja profita)
- rjeđi motiv su potrebe vlasnika VP za novčanim sredstvima – razlog tome je bitna razlika između
investicijske djelatnosti i štednje
- transakcije na sek.tržištu dionica obavljaju sama poduzeda kada nastoje ostvariti određenu poslovnu
kombinaciju – tržište korporacijske kontrole na kojem dolazi do različitih preuzimanja društva i njihova
podređivanja poslovnoj politici drugih poduzeda (postupci restrukturiranja i dekombiniranja dioničkih
društava)
- špekulativni motivi u kojima se nastoji ostvariti profit stalnom kupnjom i prodajom VP prema očekivanim
promjenama cijena VP
www.referada.hr
- poslovi arbitraže - specijalisti nastoje iskoristiti različite cijene istih VP na različitim tržištima ili pak različite
odnose cjenovno povezanih VP na istom ili na različitim tržištima
- likvidnost sek.tržišta VP važan je činitelj aktraktivnosti investicijske štednje – u tom smislu primarno i
sekundarno tržište su međuovisni i predstavljaju jedinstvenu cjelinu čiji je temeljni zadatak dovođenje
kapitala u pouzeda uz najnižu cijenu odnosno najniže troškove pribavljanja kapitala
1.3.1.3. Tercijarno i kvartarno tržište
- tercijarno – predstavlja sponu između organiziranog trgovanja VP-ima na burzi i dogovornog trgovanja
posredstvom dilera odnosno njihovih šaltera (pultova)
- kvartarno – trgovinska mreža između institucionalnih investitora
1.3.1.4.Pribavljanje kapitala
- poduzeda i država su po pravilu tražioci sredstava dok je glavni sektor na strani ponude sredstva
stanovništvo
- stanovništvo prima plade i mirovine i opdenito uštedi dio dohotka – taj ušteđeni dio dohotka dolazi na
tržište VP kroz izravne investicije pojedinaca ili češde, preko posrednika koji transferiraju štednju
stanovništva u neizravne investicije u VP – putem izravnih i neizravnih investicija stanovništva prima od
poduzeda dividende te od poduzeda i države kamate koje predstavljaju prihode od kapitalnih investicija kao
dijela dohotka stanovništva
- veličina i struktura ponude kapitalnih sredstava ovise i o poreznom tretmanu dohodaka pojedinaca i
prihoda od kapitala i realiziranih kapitalnih dobitaka
- na strani ponude kapitala na domadem tržištu mogu se pojaviti i tzv. međunarodni portfolio investitori –
međunarodni investicijski fondovi i međunarodna poduzeda, čak i druge države mogu emitirati svoje VP na
domadem tržištu VP
1.3.2.Sudionici tržišta kapitala
- temeljni sudionici tržišta kapitala jesu emitenti, izdavači VP, i investitori, ulagači u VP; uz njih sudjeluju i
finan.posrednici: o protfolio investitori o špekulanti o arbitražeri o preuzimači
1.3.2.1. Portfolio investitori
- ulažu na principu diverzifikacije, ulažudi u protfolio VP,
- portfolio investitor je sudionik tržišta kapitala koji je izdvojio određenu svotu novca za investicijsku
djelatnost
- njegov je investicijski horizont dugoročan, što znači da de dugoročno držati investicijski portfolio zarađujudi
kroz dugoročno uvedanje vrijednosti svojih investicija – dva su temeljna izvora zarada od investicija o tekudi
novčani dobitak – dividende, kamate, tantijeme, najamnine i sl o kapitalni dobitak – povedanje tržišne
vrijednosti
- uspješnost investicijske djelatnosti investitor de prosuđivati određenim mjerama prinosa – ukupan prinos ili
prinos za razdoblje držanja (formula)
- ukupan prinos pokazuje koliko postotaka je zaradio investitor na vrijednost svojeg inicijalnog ulaganja kroz
određeno razdoblje, po pravilu od godine dana
1.3.2.2.Špekulanti
- sudionici tržišta koji nastoje zaraditi na očekivanim promjenama cijena investicija
- imaju izrazito kratko vrijeme držanja investicija
www.referada.hr
- oni ne žele zarađivati kroz investiranje, oni teže zarađivanju bez bitnih vlastitih ulaganja - dvije su
temeljne skupine špekulanata: o bik – kupuje VP po nižim cijenama i prodaje po višim (očekuje rast cijena
VP)
o medvjed – prodaje posuđene VP po višim cijenama i kupuje ih po nižim (očekuje pad cijena VP)
1.3.2.3.Arbitražeri
- kupuju VP na tržištu na kojem je cijena niža, a prodaju na tržištu na kojem je viša čime utječu na
izjednačavanje cijena VP na različitim tržištima
- svojim djelovanje osiguravaju zakon jedne cijene, koji kaže da de se ista roba prodavati po istim cijenama na
različitim tržištima
1.3.2.4.Preuzimači
- osobe koje nastoje ulaganjima u VP preuzeti kontrolu poslovanja dioničkih društava
- oni nastoje otkupiti onoliki broj običnih dionica (s pravom glasa) koliko je potrebno da bi se poslovna
politika društva podredila ciljevima preuzimača
- nazivaju se i razbojnicima jer često nastojedi zaraditi komadaju preuzeto društvo te ga prodaju u dijelovima
- njihovo djelovanje tjera menadžment tvrtki da radi u interesu dugoročnog podizanja vrijednosti dionica na
tržištu
1.3.3.Institucije tržišta kapitala
- tržišta mogu biti spontana ili organizirana (burze, OTC, regulatori tržišta,…)
1.3.3.1.Burza
- najatraktivniji dio tržišta kapitala
- na njoj kupoprodaju mogu obavljati samo ovlašteni burzovni mešetari – brokeri
- pojedinac ili neka pravna osoba može sudjelovati na burzi samo posredstvom burzovnog brokera
- da bi tvrtka emitirala svoje dionice na burzu mora udovoljiti strogim zahtjevima burze (javno izvještavati o
poslovanju)
- zbog svoje organiziranosti, operacije koje se provode na burzi su izrazito sigurne (klirinška kuda – obavlja
organizirani promet VP, vodi depozit VP te poslove prijeboja i namire transakcija na burzi; eliminira rizik
nenamire jer de klirinška kuda sigurno isplatiti kupljeni iznos odnosno predati prodane VP)
1.3.3.2.Tržište preko šaltera
- dogovorno tržište VP koje se odvija preko šaltera odnosno pultova specijalista za trgovinu VP – dilera
- dileri u tržišnoj utakmici kotiraju kupovne i prodajne tečajeve vrijednosnih papira kojima trguju
- diler preuzima rizik trgovanja jer je po kotiranim tečajevima uvijek spreman uči u kupoprodaju VP
- u uvjetima kompjutorizacije i samoorganiziranja specijalista preko njihova nacionalnog udruženja mogude
je stvoriti šaltersku mrežu koja de predstavljati respektabilno tržište kapitala
1.3.3.3.Regulatori tržišta
- njihova zadada je zaštita kupaca od raznih malverzacija na tržištu, s primarnim zadatkom sadržanim u zaštiti
malih investitora
- najpoznatija organizacija koja se bavi reguliranjem tržišta VP je SEC
www.referada.hr
- VP koji prometuju na organiziranim tržištima moraju se registrirati kod nadležnog organa za društvenu
kontrolu poslovanja VP, te moraju udovoljiti propisima burze ili organiziranog tržišta preko šaltera kako bi
se mogli pojaviti na tim tržištima
- registracija VP i ispunjavanje uvjeta organiziranih tržišta kapitala za njihovo kotiranje povedavaju troškove
emisije VP, ali i povedavaju sigurnost takvih finan.instrumenata sa stajališta njihovih potencijalnih kupaca
1.3.4. Posrednici na tržištu kapitala
- specijalisti za kupoprodaju VP, burzovni mešetari, te različite finan.institucije
- Specijalisti, dileri o obavljaju kupoprodaju VP preko svojih šaltera ili pak
izravno na burzi o njihova mreža šaltera čini tržiše preko šaltera o obavljaju
kupoprodaje temeljem VP koje posjeduju o nazivaju se i stvarateljima tržišta
- Burzovni mešetari, brokeri o članovi organiziranih burzi VP
o jedini mogu kupovati i prodavati VP na burzi čiji su članovi o
brokeri posluju kao agenti između kupaca i prodavalaca VP
2.Financijsko posredovanje
2.3.Investicijske institucije
- ubrajaju se različite pravne osobe koje se označavaju institucionalnim investitorima
- to su investicijski fondovi otvorenog i zatvorenog tipa, zatim razni specijalizirani fondovi kao što su
mirovinski i socijalni fondovi te osiguravajuda društva
- investicijske finan institucije se često nazivaju kvazi-finan institucijama jer ne prikupljaju novčana sredstva
kreditnim instrumentim ved putem naplate premija osiguranja odnosno uplata doprinosa za mirovinsko
osiguranje ili pak emitiranje sekundarnih VP
2.3.1.Investicijski fondovi
- najznačajniji institucionalni investitori
- kanaliziraju ušteđevine pojedinaca na tržište kapitala
- posreduju na tržištu VP tako da emitiraju svoje VP, prvenstveno dionice, kojima prikupljaju sredstva za
kupnju VP poduzeda i drugih primarnih emitenata – zbog toga se dionice investicijskih fondova nazivaju
sekundarnim VP-ima
- primarna aktivnost investicijskih fondova je kupoprodaja investicija i njihovo držanje radi ostvarivanja
profita koje de distribuirati svojim ulagačima
- okrupnjavanjem usitnjene štednje stanovništva inversticijski fondovi mogu na principu dobro
diversificiranog portfolia stablizirati prihode na takva ulaganja i eliminirati rizike koji nisu povezani s
kretanjem tržišta VP
- kako se koncentracijom štednje ostvaruju efekti ekonomije razmjera troškovi specijalista relativno su mali
što dopušta fondovima da svojim ulagačima osiguraju prihvatljiv prinos uz relativno nizak rizik
2.3.1.1.Otvoreni i zatvoreni investicijski fondovi
- Otvoreni o prikupljaju kapital emisijom jedinica odnosno udjela u fondu o visina ukupnog kapitala fonda
odnosno broja emitiranih udjela nije ograničena o udjeli su pak VP visokog stupnja likvidnosti jer
investicijski fondovi održavaju likvidnost svojih instrumenata financiranja preko mehanizma njihovog
obveznog otkupa po neto vrijednosti imovine fonda
www.referada.hr
o za ulaz odnosno izlaz zaračunavaju se određeni troškovi, iako neki fondovi daju potpunu slobodu
ulaza i izlaza
- Zatvoreni o instrumenti kotiraju na tržištu kapitala
o visina vlasničke glavnice odnosno broja dionica fonda je unaprijed ograničen o promjena vlasničke
glavnice zahtjeva statutarne promjene fondova o njihova poslovna politika je znatno diversficiranija
od investicijskih fondova otvorenog tipa o ona je utemeljena na principima upravljanja
investicijama, ali prožeta i drugim poslovnim ciljevima
2.3.1.2.Aktivno i pasivno upravljani fondovi - Aktivno upravljani investicijski fondovi o vode politiku ulaganja i
upravljanja investicijama koja bi trebala rezultirati višim prinosom od onog koji ostvaruje samo tržište odnosno neki odabrani segment investicija
o radi se o strategiji u kojoj treba razviti metode analize investicija i postupke trgovanja kako bi se
pobijedilo tržište
- Pasivno upravljani investicijski fondovi o oni investicijski fondovi koji nastoje kroz držanje dobro
diversificiranog portfolia VP zaraditi na rastu i razvoju gospodarstva i tržišta
2.3.1.3.Tipovi investicijskih fondova
- Prema vrstama investicija u koje ulažu
o Fondovi dionica o Fondovi
obveznica o Mješoviti fondovi o
Novčani fondovi
- Sa stajališta profitnih karakteristika
investicija o Dohodovni fondovi
primarno opredjeljeni na ulaganja koja nose visoke tekude dohotke, kao što su kamate,
dividende i drugi tekudi novčani prinosi
primarno ulaže u obveznice i dionice onih tvrtki koje vode politiku visokih dividendi, dakle,
dionice koje nose relativno visoke prinose od dividendi
o Rastudi fondovi
primarno opredjeljeni na ulaganja čija tržišna vrijednost snažno raste
to su dionice poduzeda s visokim stopama rasta tržišnih cijena, a relativno niskim
odnosnom isplate dividendi
o rastudi i dohodovni fondovi nastoje ostvariti izbalansirane prinose od kapitalnih dobitaka i tekudih
dohodaka – kao njihova varijanta su mješoviti odnosno izbalansirani fondovi
2.4.Financijski posrednici
- društva koja se bave trgovinom VP, bilo kao trgovci na malo, brokeri i dileri, bilo kao trgovci na veliko ili
investicijski bankari
- u finan.posrednike mogude je ubrojiti i društva za upravljanje investicijskim i drugim specijaliziranim
fondovima
2.5.Investicijsko bankarstvo
- na tržištu kapitala najvažniju funkciju s aspekta poduzeda koja iznose VP na tržište imaju investicijski bankari
odnosno bankarske kude ili organizacije
- Investicijsko bankarstvo – posredovanje pri emisiji VP i uopde financijsko posredovanje prilikom financiranja
projekata
www.referada.hr
- time su obuhvadeni svi poslovi od pripreme same emisije pa do distribucije VP krajnjim kupcima odnosno
investitorima
- izraz investicijski bankar označava specijalistu za posredovanje pri emisiji VP i to kako pojedinca tako i
organizacije u kojima se obavljaju ti poslovi, investicijske banke
- Investicijske banke - organizacije koje operiraju na tržištu kapitala obavljajudi financiranje poduzeda na
način da posreduju između poduzeda i drugih subjekata koji imaju potrebu za sredstvima i krajnjih
investitora, koji raspolažu štednjom, a ne mogu ili ne žele izravno ulagati u produktivne pothvate
- u posredovanju pri emisiji VP investicijski bankari posluju na principu trgovine – oni preuzimaju VP od
emitenata i distribuiraju ih kanalima trgovačke mreže krajnjim investitorima
2.5.1.Funkcije investicijskih bankara
- Savjetodavna
- Distributivna
- Potpisnička
2.5.3.Određivanje cijene
- osjetljiv posao koji se obavlja pri kreiranju sam emisije
- pri tome se razliku određivanje cijene dionica koje se po prvi puta nude javnosti na prodaju i određivanje
cijene dionica tvrtki koje ved kotiraju na burzama ili drugim organiziranim tržištima VP
3.Cijena kapitala
3.1.Cijena novca
- cijena novca je cijena koja se mora platiti za pribavljena novčana sredstva s rokom raspolaganja kradim od
godine dana; cijena kapitala je cijena koja se mora platiti za pribavljena novčana sredstva s rokom
raspolaganja duljim od godine dana
- cijena kapitala odnosno novca najčešde se predstavlja kamatnom stopom – pri tome je ona razumljiva
cijena koju plada zajmoprimac na posuđeni novac
- kamatna stopa izvorno predstavlja prinos kreditora na posuđen novac
- u tom bi se smislu cijena kapitala mogla odrediti i kao stopa zahtijevanog prinosa na ulaganja u investicije
- nasuprot kamatne stope koja pokazuje po kojoj de se cijeni uložena finan.sredstva ukamadivati odnosno
uvedati, cijenu novca mogude je izraziti i kroz postupak određivanja sadašnje vrijednosti očekivanih učinaka
neke investicije – po diskontnoj stopi
- diskontna stopa pokazuje uz koji diskont se kupuju očekivani bududi novčani tokovi neke investicije kako bi
se kupljena investicija uvedala po cijeni novca odnosno kapitala
3.1.1.Struktura cijene kapitala
- sastoji se od o nerizične
kamatne stope o premije
rizika
- Ks = kf + kr
3.1.1.1.Nerizična kamatna stopa (kf)
- kamatna stopa koja se postiže na nerizična ulaganja
- ulaganja u državne VP
www.referada.hr
- nerizična kamatna stopa označava se i kao cijena vremena
- to je cijena po kojoj su pojedinci spremni odgoditi svoju potrošnju
3.1.1.2.Premija rizika (kr)
- što su moguda veda odstupanja od očekivanog rezultat to je rizik vedi pa de ulagači zahtjevati i vede
prinose kroz premiju rizika iznad nerizične kamatne stope
- premija rizika je nagrada u vidu dodatnih mogudnosti zarađivanja za preuzeti rizik
- premija rizika je rastuda konveksna funkcija prema veličini rizika
3.1.2.Činitelji cijene kapitala -
to su:
- proizvodni oportuniteti
- vremenske preferencije potrošnje
- rizik
- intenzitet utjecaja ovih činitelja de ovisiti o
razini bogatstva društvene zajednice
političkim odlukama i akcijama
inflaciji
3.1.2.1.Proizvodni oportuniteti
- što su očekivane stope profitabilnosti proizvodnih oportuniteta više poduzeda de modi podnijeti više
kamatne stope
- izravno ovise o zdravlju ukupne ekonomije, njegovih gospodarskih asocijacija, ali i stanja svjetskog
gospodarstva
3.1.2.2.Vremenske preferencije
- određuju odnose na koje de potrošači podijeliti svoje dohotke na potrošnju i štednju, odnosno, o
sklonostima potrošača na tekudoj i bududoj potrošnji
- ovise o dostignutoj razini bogatstva društva (vede bogatstvo, vedo dohoci, veda štednja), o proizvodnim
oportunitetima
3.1.2.3.Rizik
- što je ostvarivanje očekivane profitabilnosti pojedinačnih proizvodnih oportuniteta rizičnije to de potencijalni
investitori zahtijevati višu kamatnu stopu na posuđen odnosno uložen kapital
3.1.3.Inflacija
- cijena kapitala ovisi i o opdem kretanju cijena drugih dobara
- inflacija rezultira smanjenjem kupovne modi novca tako da se ona izravno odražava na realnu vrijednost
budude potrošnje osigurane štednjom i/ili investicijama
3.2.Kretanje kamatnih stopa
- izravno je određeno odnosom ponude i potražnje novca i kapitala na financijskim tržištima
- to je kretanje kamatnih stopa ujedno posredovano i intervencijama državne monetarne i fiskalne vlasti
www.referada.hr
3.3.Struktura tržišnih kamatnih stopa
- ks = krf + ki + kp + kl + kv o ks – nominalna tržišna kamatna stopa o Kf
– nominalna nerizična kamatna stopa Kf = krf + ki
sastoji se od realne nerizične kamatne stope uvedane za premiju rizika prema očekivanoj
inflaciji
to je kamatna stopa koja se stvarno uspostavlja na financijskim tržištima za financijske
instrumente koji se izjednačavaju s investicijama bez rizika
o Krf – realna nerizična kamatna stopa
odgovara formiranoj kamatnoj stopi na ulaganja koja se tretiraju da su slobodna od rizika u
tržišnim uvjetima bez inflacije odnosno inflatornih očekivanja
kredu se u rasponu 1-4% o Ki – inflacijska premija
ima ključni utjecaj na visinu kamatnih stopa jer odražava smanjenje kupovne modu novca
inflacija smanjuje realnu kamatnu stopu prema nominalnoj
određena je očekivanom, a ne postojedom inflacijom i često nede odgovarati inflaciji koja
de se realizirati kroz trajanje kreditnog odnosa
o Kp – premija rizika naplate
za dugoročne zajmovne VP radi se o riziku da emitent nede isplatiti kamate i/ili nominalnu
vrijednost duga o njegovu dospjedu
što je vedi rizik izostanka isplate kamata i/ili duga to je veda i kamatna stopa koja se
zahtjeva na takva ulaganja
državni VP ne sadrže rizik naplate – stoga su i kamatne stope najniže
prisutan je kod svih drugih zajmovnih VP, a stupanj rizika može se mjeriti temeljem
kreditnog rejtinga obveznica i drugih dužničkih instrumentata – što je kreditni rejting jači i
bolji to de zahtjevana kamatna stopa biti niža, slabiji kreditni rejting povedat de zahtjeve za
profitabilnošdu
sama zahtjevana premija rizika naplate može se mjeriti za likvidne VP kroz razliku
zahtjevanih kamatnih stopa na VP sličnog kreditnog rejtinga i kamatnih stopa na državne
VP slične likvidnosti i sličnog dospjeda
o Kl – premija rizika likvidnosti
likvidnost neke profitabilne imovine ovisi o mogudnosti njena brzog unovčavanja po
predvidivim odnosno očekivanim cijenama
što se očekivana cijena može realizirati uz vedu vjerojatnost likvidnost je veda, a time je
premija rizika likvidnosti manja, i obrnuto, što je manja vjerojatnost da de se očekivana
cijena ostvariti to je likvidnost manja, a premija rizika likvidnosti veda
državni VP imaju visok stupanj likvidnosti
investicije niskog stupnja likvidnosti imaju povedani rizik za potencijalne investitore – taj se
rizik ogleda u vremenu potrebnom za njihovo unovčavanje i u neizvjesnosti cijene po kojoj
se transakcija može obaviti – zbog toga de investitori tražiti određenu premiju rizika na
takva ulaganja u odnosu na investicije visokog stupnja likvidnosti
o Kv – premija rizika vremena do dospjeda
uz porast kamatne stope u odnosu na onu koja je vladala u vrijeme emisije, cijene državnih
VP de padati, dok de u uvjetima pada kamatnih stopa njihove cijene rasti
www.referada.hr
što je vrijeme dospjeda neke tražbine dulje to je veda mogudnost promjene visine tržišnih
kamatnih stopa, i vedi je rizik njihova dospjeda koji se ogleda u riziku promjene kamatnih
stopa
3.4.Kamatni rizik
- cijene svih VP podložne su promjenama kamatnih stopa
- kamatni rizik je temeljni rizik svih investicija
- najvedi broj investicija reagira obrnuto proporcionalno promjenama kamatnih stopa, te de pad kamatnih
stopa izazvati povedanje tržišnih cijena VP-a i dr.investicija, odnosno rast kamatnih stopa de izazvati pad
tržišnih cijena VP i investicija
- posebno vrijedi za nekamatonosne dužničke VP koje ne nose kamate ved se kupuju uz diskont na
nominalnu vrijednost (npr.obveznica bez kupona)
- kod kamatonosnih dužničkih VP-a kamatni rizik se sastoji od dvije komponente: o rizik cijene o rizik
reinvestiranje
- rizik cijene – cijene VPa kredu se inverzno promjenama kamatnih stopa na tržištu
- rizik reinvestiranja – držatelj kamatonosnog VP-a je izložen opasnosti da ranije primljene isplate kamata
nede modi reinvestirati po kamatnim stopama koje su vladale u trenutku kupnje tog VP-a; učinak rizika
reinvestiranja suprotnog je učinka od rizika cijene; pad kamatnih stopa izazvat de rast cijene, ali de se novac
primljen od kamata morati reinvestirati po nižoj kamatnoj stopi dok de porast kamatne stope rezultirati
smanjenjem cijene, te de se to smanjenje kompenzirati mogudnošdu reinvestiranja novca dobivenog od
kamata po višim kamatnim stopama
3.5.Vremenska struktura kamatnih stopa
- vremenska struktura kamatnih stopa pokazuje vezu između efektivnih kamatnih stopa za financijske
instrumente različitog vremena do dospjeda
- ona odgovara na pitanje kako reagiraju kamatne stope na vrijeme do dospjeda financijskih instrumenata
www.referada.hr
www.referada.hr
3.5.1.Krivulja prinosa
- vremenska struktura kamatnih stopa može se predstaviti krivuljom prinosa financijskih instrumenata
različitog vremena do dospjeda i identično-rizičnih te poreznih karakteristika za držatelje
- uobičajeno se krivulja sastavlja za državne vp različitih vremena do dospjeda
- krivulja prinosa pojavljuje se u četiri osnovna oblika
o normalna o izbočena o invertna o ravna
-
www.referada.hr
normalna krivulja prinosa je rastudeg konkavnog oblika. Ona pokazuje da su kamatne stope rastuda funkcija
vremena do dospjeda financijskih instrumenata jer je i vrijeme do dospjeda značajan čimbenik rizika investiranja. Sam porast kamatnih stopa odvija se uz padajude stope rasta
- invertna krivulja prinosa karakterizira tržište na kojima su kratkoročne kamatne stope više od dugoročnih.
Jedan od mogudih scenarija u kojima bi se pojavila ovakva krivulja vezan je uz očekivanje postepenog
smirivanja inflacije
- izbočena krivulja prinosa karakterizira tržište kod kojeg su srednjoročne kamatne stope najviše
- kod ravne krivulje prinosa kamatne stope ne reagiraju na vrijeme do dospjeda financijskog instrumenta
- oblici krivulja prinosa mogu se objašnjavati korištenjem različitih teorija vremenske strukture kamatnih
stopa
3.5.2.Teorije vremenske strukture
- tri su čimbenika koja djeluju na oblik krivulje vremenske strukture kamatnih stopa: o tržišna očekivanja
bududeg kretanja kamatnih stopa o mogudnost pojavljivanja premije likvidnosti u očekivanju prinosa od
financijskih instrumenata o tržišna neefikasnost predstavljena zaprekama kretanja sredstava između
kratkoročnih i dugoročnih
tržišta
- ta tri čimbenika su okosnice tri temeljne teorije vremenske strukture o teorija očekivanja o teorija
preferencija likvidnosti o teorija segmentacije tržišta
3.5.3.1.Teorija očekivanja
- teorija tržišnih očekivanja – Irwing Fisher
- objašnjava kretanje kamatnih stopa oslanjajudi se isključivo na tržišna očekivanja bududih kretanja
kamatnih stopa
- dugoročne kamatne stope se formiraju kao prosjeci očekivanih kratkoročnih kamatnih stopa kroz pojedina
razdoblja do dospjeda dugoročnog instrumenta - krivulja prinosa može poprimiti bilo koji oblik
- pretpostavlja da ne postoji premija rizika povezana s vremenom do dospjeda odnosno da su, zbog utrživosti
instrumenti različitog dospjeda međusobno potpuni supstituti
3.5.3.2.Teorija preferencije likvidnosti
- premija rizika u kontekstu vremenske strukture kamatnih stopa naziva se premijom likvidnosti
- što je očekivana cijena financijskog instrumenta neizvjesnija to je i njegova likvidnost manja
- za razliku od teorije tržišnih očekivanja koja zanemaruje mogudnost postojanja premije likvidnosti, teorije
preferencije likvidnosti se upravo zasniva na averziji investitora prema riziku sadržanom u vremenskoj
strukturi potencijalnih investicija
- pa tako finan.instrumenti različita vremena dospjeda mogu biti savršeni supstituti samo ako postoji
potpuna izvjesnost bududih prinosa ili ako su investitori neutralni prema riziku odnosno ako se rizik može
eliminirati kroz difersifikaciju
-
www.referada.hr
dugoročne kamatne stope trebale bi biti više od kratkoročnih tako da teorija preferencije likvidnosti
objašnjava normalni oblik krivulje prinosa
- ne isključuje utjecaj očekivanja na vremensku strukturu kamatnih stopa
3.5.3.3.Teorija segmentacije tržišta
- polazi od određenih nesavršenosti odnosno neefikasnosti finan.tržišta
- zbog nesavršenosti tržišta formiraju se različiti segmenti ukupnog tržišta obveznica prema karakterističnim
rokovima dospjeda investicija – između tih tržišnih segmenata može dodi do poteškoda oko protoka
sredstava pa se tako mogu formirati zasebne kamatne stope za svaki tržišni segment
- pretpostavka ove teorije je da se tržište sastoji od individualnih investitora koji su krajnje neskloni riziku i od
institucionalnih investitora za koje je opstanak primarni cilj poslovanja
- zbog toga de svi investitori nastojati imunizirati svoj investicijski portfoliio tako da usklađuju vremensku
strukturu novčanih tokova od svojih investicija s vremenskom strukturom svojih obveza – na taj način se
bitno ograničava mogudnost protoka sredstava između različitih tržišnih segmenata čime je omogudeno
formiranje kamatnih stopa na svakom tržišnom segmentu
- može se opisati kao teorije tržišne neefikasnosti – zasniva se na široko korištenoj praksi financijskih
institucija da imuniziraju svoj investicijski portfolio - krivulja prinosa?
4.Osnovni vrijednosti papiri
4.1.Pojam i značaj VP – a
- vrijednosni su papiri pisane isprave koje vlasnicima omoguduju ostvarivanje određenih imovniskih prava
- pri tome termin ''pisane'' treba shvatiti uvjetno jer se u suvremenim uvjetima vrijednosni papiri javljaju u
nematerijalnom obliku, zapisani u eletronskom obliku
- VP mogu predstavljati novčanu ili neku drugu realnu tražbinu prema njihovom izdavatelju
- nasuprot takvog najšireg obuhvata, pod izrazom VP najčešde se podrazumjevaju oni VP koji predstavljaju
instrumente financiranja poslovanja poduzeda i drugih pravnih osoba (radi se o raznim vrstama dionica,
obveznica, kao i drugih VP koji imaju razvijeno sekundarno tržište, a koji za investitore, pojedince i
institucije predstavljaju investicijski oportunitet pa ih se može označiti i investicijskim VP
- investicijski VP – instrumenti financiranja, predstavljaju pisane potvrde odnosno elektroničke zapise o
udjelu u vlasništvu poduzeda ili druge pravne osobe, odnosno o udjelu u odobrenom kreditu takvim
subjektima
- njima se osiguravaju interesi financijera u poduzedu.
- VP se može tretirati kao svojevrsna obedanja da de se ustupljena sredstva vratiti i platiti određena naknada
za njihovo korištenje odnosno da de se s ustupljenim sredstvima pažljivo i racionalno gospodariti kako bi se
ona uvedala i omogudila isplata određenog prinosa na tako stečeni udjel u poduzedu
- osiguranje interesa vlasnika VP može se temeljiti na realnoj imovini, preko garancija tredih osoba, pa sve do
ugleda tvrtke i perspektive njenih projekata
- o snazi osiguranja kao i o hijerarhijskom položaju koji VP osiguravaju vlasnicima u raspodjeli dobiti i udjela u
likvidacijskoj masi poduzeda ovisi i rizik ulaganja u VP
- upravo tržište kapitala treba uskladiti rizik ulaganja u VP s perspektivnom profitabilnošdu ulaganja i udjelom
financijera u upravljanju i kontroli poslovanja poduzeda (vedi rizik – veda prava ulagača)
- značaj investicijskih VP proizlazi iz prednosti koje oni imaju za financiranje poduzeda i drugih pravnih osoba,
čime povedavaju mogudnost pribavljanja potrebnih iznosa kapitala
- za kupce VP oni predstavljaju najmobilniji oblik investicije koji se može lako unovčiti na razvijenom
sekundarnom tržištu i s kojima mogu vršiti razne druge poslovne radnje
-
www.referada.hr
sa stajališta društva u cjelini, VP omogudavaju mobilizaciju decentralizirane štednje stanovništva u
privredne svrhe koja je minimizirana na uštede pojedinca – bez te mobilizacije velik dio štednje stanovništva
ostao bi izvan dohvata privrede i sa stajališta društva neracionalno korišten
4.2.Razvrstavanje vrijednosnih papira
- sistematizacija vrijednosnih papira može se izvršiti prema različiti kriterijima: o karakter financijskog odnosa
o vrijeme trajanja financijskog odnosa o karakter naknade o način na koji je naznačena osoba korisnik
prava o mogudnost konverzije
- Prema karakteru financijskog odnosa koji se uspostavlja preko nekog finan.instrumenta razlikuju se vlasnički
i zajmovni VP. Korporacijski VP osiguravaju vlasništvo odnosno udjel u vlasništvu nad dioničkim društvom,
korporacijom i nemaju unaprijed utvrđeni vijek trajanja odnosno dospjede. Zajmovni VP rezultat su
financijskog kreditiranja poduzeda, stoga oni imaju unaprijed fiksirano vrijeme povrata sredstava odnosno
dospjede
- Prema vremenu trajanja financijskog odnosa razlikuju se permanentni VP i VP s određenom dospjelošdu.
Pravo iz permanentnih VP traje sve dok postoji njegov emitent, ono je dakle vremenski neograničeno jer
poduzede nastoji poslovati infinitno. Ostali VP imaju određenu dospjelost pa se konvencionalno dijele na
dugoročne i kratkoročne VP
- Prema karakteru naknade za sredstva uložena u VP razlikuju se oni s fiksnim i oni s varijabilnim naknadama
u odnosu na veličinu poslovnog rezultata emitenta. Kod VP s fiksnom naknadom ona se obračunava
primjenom složenog kamatnog računa na veličinu ustupljenog kapitala. Kod VP s varijabilnom naknadom
one su proporcionalne u odnosu na neto poslovni rezultat emitenta
- Prema načinu na koji je naznačena osoba korisnik prava iz VP-a razlikuju se VP na ime i na donositelja. VP na
donositelja prenose se tradicijom odnosno njihovom predajom, a VP na ime indosamentom.
- Prema mogučnosti konvertiranja za druge VP razlikuju se konvertibilni i nekonvertibilni VP
4.3.Razvrstavanje investicijskih vrijednosnih papira
- instrumenti financiranja o
korporacijski
obične dionice o
hibridni
povlaštene dionice
dohodovne obveznice
izvedenice
• prava
• opcije
• ročnice
o zajmovni
prave obveznice
4.4.Pristupi analizi vrijednosnih papira
1. pravni ili juristički
2. javni ili društveni
3. korporacijski
4. investitorski pristup
-
www.referada.hr
4.4.1.Pravni ili juristički pristup
- promatra VP sa stajališta tumačenja pravnih normi vezanih za njihove bitne elemente i
legalne postupke njihove emisije, kao i kupnje i prodaje VP na financijskom tržištu
- u širem smislu pravni pristup obuhvača i legalno ustrojstvo organiziranih financijskih tržišta
4.4.2.Javni ili društveni pristup
- promatra VP sa stajališta društva u cjelini odnosno države i državnih institucija
- VP se u smilu javnog pristupa promatraju počevši od pripreme za njihovu emisiju, preko
same emisije pa do njihova prometa na sekundarnom financijskom tržištu
- cilj ovog pristupa je osiguranje društvene kontrole nad izdavanjem i prometom VP-a
4.4.3.Korporacijski pristup
- promatra VP sa stajališta poduzeda koje njihovom emisijom pribavlja potreban kapital za
svoje poslovanje
- iako dužničke VP mogu emitirati sve pravne osobe, VP kao instrumenti financiranja tipični su
za dionička poduzeda odnosno korporacije
- stoga je ovaj pristup analizi i nazvan korporacijskim, a danas se disciplina koja izučava ovu
materiju označava sintagmom korporacijske financije (poslovne financije)
4.4.4.Investitorski pristup
- promatra VP sa stajališta ulagača, kupca, investitora
- investicijska teorija, investicijska analiza, analiza VP-a
- u središtu razmatranja je prinos od kapitala i kapitalni dobitak koji investitori ostvaruju
kupnjom i prodajom VP-a i potencijalni rizici takvih investicija
- razmatraju se portoliji pojedinačnih ulagača sa stajališta njihova prinosa i rizika, tendencije
koje se otvaruju na finan.tržištu te određivanje vremena kupnje odnosno prodaje VP-a
- među različitim mjerama prinosa na VP ističe se ukupni prinos odnosno prinos za razdoblje
držanja koji se sastoji od tekudeg prinosa kroz razdoblje držanja i promjene cijene (kapitalni
dobitak)
- ukupni prinos se može promatrati na bruto i neto principu te kao nominalni i realni prinos
- razlikovanje bruto i neto prinosa važno je sa stajališta profesionalnog upravljanja
investicijskim portofoliom
- neto prinos je bruto prinos umanjen za troškove upravljanja investicijskim portfoliom,
troškove skrbništva i transakcijske troškove
- neto prinos nakon poreza dobije se tako da neto prinos umanjima za porez na tekude
dohotke i porez na kapitalne dobitke; a deflacioniranjem se dobije realni prinos -
analiza VP-a se dijeli na fundamentalnu i tehničku
4.4.4.1. Fundamentalna analiza
- uključuje teorije tržišta kapitala (efikasnog tržišta i racionalnih očekivanja)
- provodi se analiza industrije, međunarodnih industrijskih kretanja, kompanija, fiskalne i
monetarne politike, inflacije, poslovnih ciklusa, itd
-
www.referada.hr
- svrha ove analize je utvrđivanje relevantnih okolnosti koje utječu na cijene VP-a na tržištu te
otkrivanje precijenjenih i podcijenjenih investicija
- u središtu fundamentalne analize je vrijednost i vredovanje te upravljanje vrijednošdu
- u samoj osnovi fundamentalne analize nalazi se međuovisnost rizika i nagrade
4.4.4.2. Tehnička analiza
- usredotočuje se na uvjete na tržišu kapitala, proučavajudi promjene cijena, volumena
trgovine, ponude i potražnje..
- koriste se indikatori kao što su indeksi i prosjeci te se ti indikatori grafički prikazuju
- usmjerena je na pravilan odabir tajminga kupoprodaje VP-a
5. Osnove vrednovanja
- vrijednost VP-a određena je novčanim efektima koje njihovi vlasnici očekuju kao
protuvrijednost za u njih uložen novac
- vremenska vrijednost novca zasnovana je na oportunitetnim troškovima i na međuovisnosti
rizika i nagrade
5.1. Koncepti vrijednosti
knjigovodstvena vrijednost
likvidacijska vrijednost
tržišna vrijednost
ekonomska vrijednost
ostale izvedene vrijednosti
5.1.1.
Knjigovodstvena
vrijednost -
book value
- vrijednost temeljena na povijesnim cijenama i konzistentnoj primjeni računovodstvene
konvencije
- temelj njene procjene je (imovinska) bilanca poduzeda u kojoj su dugovi iskazani blizu
nominalne vrijednosti ostatka duga, dok je vlasnički kapital u suštini opredijeljen veličinom
osnivačkog uloga uvedanog za periodično ostvarene (neto) zarade odnosno dobiti i umanjen
za periodično ostvarene gubitke i izuzimanje dijela dobiti za distribuciju dividendi vlasnicima
- svodi se na utvrđivanje čiste imovine poduzeda
- varijanta knjigovodstvene vrijednosti je reprodukcijska vrijednost
5.1.3. Tržišna vrijednost
- market value
- vrijednost poduzeda u trenutku njegove kupoprodaje
-
www.referada.hr
- označava se i kao fer tržišna vrijednost jer se pretpostavlja da se imovina poduzeda ili njegovi
instrumenti financiranja promedu na organiziranim tržištima odnosno između stranaka koje
nisu opteredene tako da se kupoprodajna transakcija može izvesti bez ikakve prisile
- predstavlja konsenzus između stranaka
5.1.4.
Ekonomska
vrijednost -
econo
mic value
- temelji se na sposobnosti imovinskog oblika, tražbina prezentiranih u vrijednosnim papirima
ili pak poduzeda kao cjeline da u bududnosti osigura struju čistih novčanih tokova nakon
oporezivanja vlasniku odnosno vlasnicima
- ti se novčani tokovi mogu ostvariti zaradama od poslovanja, ugovornim pladanjima ili
temeljem djelomične ili potpune likvidacije imovine poduzeda u bududnosti
- u konceptu ekonomske vrijednosti dolazi do punog izražaja međuovisnost rizika i nagrade jer
se bududa struja novčanih tokova svodi oportunitetnim troškom ulaganja na sadašnju
vrijednost
- going – concern je varijanta ekonomske vrijednosti, a predstavlja koncept vrednovanja tvrtke
i njenih instrumenata financiranja za profitabilna poduzeda s pretpostavljenim vremenski
neograničenim kontinuitetom poslovanja
5.2. Vremenska vrijednost novca
- bazični model financija koji se zasniva na tehnici složenog kamatnog računa i najčešde je
korištena tehnika financija pa se naziva i matematikom kamata, a odgovora na pitanje koliko
novac vrijedi kroz vrijeme
- zasniva se na vremenskoj preferenciji iz čega se izvodi i vremenska preferencija novca
- ogleda se u činjenici da pojedinac više preferira, više cijeni novac u sadašnjosti nego
nominalno iste iznose novca u bududnosti
- razlog tome je preferencija sadašnje potrošnje, ali i mogudnost da se profitabilnim
investiranjem novca u sadašnjosti ostvari vedi iznos novca u bududnosti
- dodatni razlog vedoj sklonosti posjedovanja novca u sadašnjosti je neizvjesnost bududnosti
tako da se javljaju određeni rizici
- to su rizik primitka očekivanog novca, rizik transformacije novca u bududnosti, te rizik inflacije
odnosno pada kupovne modi novca
5.2.1. Izračun vremenske vrijednosti
- računa se složenim kamatnim računom
-
www.referada.hr
- svi novčani efekti se svode na zajedničku vremensku točku promatranja koja predstavlja
bazno, ''0''-to vrijeme odnosno sadašnjost
- to se postiže tako da se novčani efekti iz bududnosti diskontiraju, jer u sadašnjosti realno
vrijede manje, a novčani efekti nastali prije ukamata jer oni u sadašnjosti vrijede više
- na taj su način svi novčani efekti međusobno usporedivi jer se nalaze u istom vremenu
promatranja
- diskontiranje odnosno ukamadivanje se obavlja primjenom diskontne odnosno kamatne
stope koja predstavlja mjeru vremenske vrijednosti novca
- diskontna stopa treba odraziti oportunitetni trošak ulaganja novca investitora, radi se o stopi
tržišne kapitalizacije dakle o cijeni kapitala odnosno o onom prinosu koji zahtjevaju investitori
na tržištu kapitala za određeno ulaganje u VP
5.2.1.1. Izračun sadašnje vrijednosti
- V0 = Vt / (1+k)t V0 – sadašnja vrijednost
novčanog toka Vt –
novčani tok k -
diskontna stopa t – broj
godina
- 1/(1+k)t se naziva diskontni faktor, a nalazi se izračunat u drugim financijskim tablicama za izabrane diskontne stope i za oređeni broj vremenskih razdoblja, pa se sadašnja vrijednost
novčanog toka može računati i ovako: V0 = Vt * IItk
5.2.1.2. Izračun budude vrijednosti
- ukamadivanjem se izračunava bududa odnosno konačna vrijednost nekog novčanog iznosa u
sadašnjosti
- ovim se postupkom izračunava vrijednost na koju de narasti neki novčani iznos s kojim se
raspolaže u sdašnjosti ako de kroz određeno vremensko razdoblje investirati uz prinos po
određenoj kamatnoj stopi
- Vt = V0 * (1+k)t
- (1+k)t se naziva kamatni faktor i nalazi se izračunat u prvim financijskim tablicama za izabrane
kamatne stope i određeni broj vremenskih razdoblja za koje treba neki novčani iznos u
sadašnjosti ukamatiti pa se konačna vrijednost novčanog toka može računati i ovako: Vt = V0 *
Itk
5.2.2. Međuovisnost rizika i nagrade
- model izračunavanja vremenske vrijednosti novca pokazuje kako je ona funkcija stope tržišne
kapitalizacije (diskontne stope) i vremena nastanka novčanog efekta
- što se primjeni viša stopa tržišne kapitalizacije, intenzivnije se diferenciraju vrijednosti novca
kroz vrijeme i obrnuto, što se primjeni niža diskontna stopa, slabije de se diferencirati
vrijednosti novca kroz vrijeme
- zbog takvog različitog diferenciranja vrijednosti novca primjenom različitih diskontnih stopa
može se postaviti i pitanje veličine stope tržišne kapitalizacije koju treba primjeniti na
novčane iznose koji se primaju ili pak izdaju kroz vrijeme
-
www.referada.hr
- samo su u sadašnjoj vrijednosti novčane jedinice iste bez obzira na veličinu primjenjene stope
tržišne kapitalizacije
- ulaganjem novca u poduzede investitori se izlažu riziku da nede primiti obedani prinos na
svoja ulaganja i da njihov interes u poduzedu može postati ugrožen
- stoga su investitori osjetljivi na veličinu rizika ulaganja odnosno investitori nisu skloni (imaju
averziju) riziku
- zbog osjetljivosti investitora na rizik, cijena kapitala de se sastojati od ravnotežne cijene za
ualganja bez rizika uvedane za premiju rizika
- na taj način invetitori kompenziraju povedani rizik ulaganja s potencijalno vedim prinosom na
takva ulaganja
- u tom smislu je cijena kapitala svojevrsna krivulja indiferencije jer je kroz premiju rizika
osigurano da, za prosječnog invetitora, investicije s odnosnom rizika i nagrade prema cijeni
kapitala imaju istu korisnost
5.2.3. Određivanje diskontne stope
- pri procjeni diskontne stope treba voditi računa i o karakteru kapitala tvrtke u koju se ulaže
- kapital se pojavljuje u dva osnovna oblika: kao vlastiti koji formiraju dionice, i kao tuđi koji
formiraju obveznice
- različit karakter kapitala uvjetuje i nadređenosti odnosno podređenosti njihovih vlasnika u
odnosu na udjel u zaradama poduzeda i u njegovoj likvidacijskoj masi – tako i sam karakter
kapitala uvjetuje veličinu rizika
- od najmanje rizičnih do najviše rizičnih o državne obveznice o obveznice državnih agencija o
obveznice lokalne uprave o obveznice korporacija o preferencijalne dionice o konvertibilije o
visoko rangirane dionice o špekulativne dionice o opcije
5.3. Izračunavanje ekonomske vrijednosti
- u osnovici koncepta ekonomske vrijednost je vremenska vrijednost novca
- ekonomska vrijednost se predstavlja kao sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova
neke profitabilne imovine kroz razdoblje držanja te imovine
- temeljna mjera prinosa, sa stajališta ekonomske vrijednosti, je interna stopa
profitabilnosti/prinosa
5.3.1. Sadašnja vrijednost
- svođenje svih novčanih tokova na vrijeme njena stjecanja koje se uzima kao sadašnjost
- sumiranje diskontiranih novčanih efekata investicije za vrijeme njezina držanja ∑V0 = ∑
Vt/(1+k)t
- vrijednost koju je neki investitor spreman platiti za očekivanu struju novčanih tokova
procjenjenog stupnja
rizika
- veda je što su novčani tokovi vedi, rizičnost manja, i dulje vrijeme držanja
- što je dulje vrijeme držanja investicije novčani tokovi udaljeniji od sadašnjosti imaju sve
manju vrijednost
-
www.referada.hr
5.3.2. Interna stopa prinosa
- ona diskontna stopa koja de poznate odnosno pretpostavljene novčane efekte u bududnosti
svesti na tržišnu vrijednost investicije
- formula za izračunavanje nema eksplicitni oblik pa ju je teško izračunati potrebno je
ponavljati postupak izračunavanja sadašnje vrijednosti uz različite diskontne stope sve dok se
ne nađe ona uz koju se dobiva rezultat koji odgovara tržišnoj cijeni investicije, dakle, uz koju
je čista sadašnja vrijednost jednaka nuli
- u slučaju da se postupkom iteracije uspjelo dovoljno približiti traženoj stopi s obje strane (na
više i na niže) mogude je izvršiti linearnu interpolaciju
- jedna je od bazičnih metoda ocjene financijske efikasnosti investicijskih projekata i koristi se u
postupku rangiranja različitih investicija
- prinos izračunat internom stopom profitabilnosti predstavlja tzv. ex-ante prinos – taj de se
prinos i ostvariti samo ako ne dođe do promjena u odnosu na pretpostavke pod kojima je
izračunata
6. Procjena rizika
6.1. Pojam rizika
- rizik je poznavanje nekog stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može pojaviti niz
rezultata
- vjerojatnost ostvarivanja svakog pojedinog rezultata poznata je donosiocu odluke
- rizik ulaganja u VP i/ili u bilo koju drugu imovinu može se sagledavati kao o individualni rizik –
ukupni rizik nekog VP-a odnosno bilo koje investicije o rizik portfolija – rizik koji nastaje kroz
držanje investicija na principu diversifikacije o kontribucija rizika imovine riziku porfolija
- portfolio – kombinacija imovine koju posjeduje pojedinac ili tvrtka u svrhu ostvarivanja
prihoda
- imovinski oblici u porfoliju mogu biti financijski, realni ili pak nedodirljivi
- diversifikacija – ulaganje u različite imovine s temeljnim ciljem da se rasprši rizik
- portfolio strategija je upudena na smanjenje odnosno redukciju rizika - što je diversifikacija
veda, i sama redukcija rizika je veda
6.2. Procjena ukupnog rizika
- rizik neke imovine može se odrediti kao opasnost da se nede ostvariti očekivani prinos na tu
imovinu
6.2.1. Distribucija vjerojatnosti i očekivana vrijednost
- distribucija vjerojatnosti nastupanja mogudih rezultata (prinosa) kao posljedica neke odluke o
investiranju je temelj procjene rizika
- distribucija vjerojatnosti – skup mogudih rezultata s poznatim vjerojatnostima nastupanja
svakog pojedinog rezultata
- očekivana vrijednost se računa kao ponderirana aritmetička sredina distribucije vjerojatnosti
pri čemu su ponderi upravo vjerojatnosti nastupanja određenih prinosa
-
www.referada.hr
6.2.2. Diskretna i kontinuirana distribucija
- dva su osnovna ripa distribucije vjerojatnosti: o diskretna – ona u kojoj je
vjerojatnost dodijeljena svakom od mogudih skupova rezultata. Broj rezultata u distribuciji je konačan
o kontinuirana – ima infinitan (neograničen) broj mogudih rezultata u kojoj je vjerojatnost
njihova nastupanja povezana s disperzijom mogudih rezultata
6.2.3. Očekivana vrijednost i disperzija rezultata
- normalnu distribuciju određuju dva parametra: očekivana vrijednost i stadardno odstupanje
- normalna distribucija je predstavljena kontinuiranom simetričnom krivuljom
- krivulja je simetrična oko očekivane vrijednosti, a visina i njena razvučenost ovise o veličini
standardnog odstupanja
- očekivana vrijednost pokazuje onaj rezultata za koji je najvjerojatnije da de se i ostvariti
- standardno odstupanje pokazuje kakva je disperzija rezultata oko očekivane vrijednosti – ta
se disperzija može mjeriti varijancom ili standardnom devijacijom
- varijanca je suma ponderiranih kvadrata odstupanja oko očekivane vrijednosti
- pri tome pondere predstavljaju vjerojatnosti nastupanja svakog pojedinog prinosa
6.3. Pravila odlučivanja u riziku
- dva su temeljna parametra ocjene ukupnog rizika
- to su očekivana vrijednost i varijanca odnosno standardna devijacija
- polazedi od teorije padajude korisnosti s povedanjem rizika i pretpostavke da je prosječni
investitor nesklon riziku mogude je donositi odluke u uvjetima rizika kroz međuovisnosti
prinosa i varijance odnosno standardne devijacije
- dva su osnovna pravila odlučivanja u uvjetima rizika o izbor između investicija istog
očekivanog prinosa - između investicija jednakog očekivanog prinosa bira se ona koja ima
manji rizik odnosno manju varijancu (standardnu devijaciju) tog prinosa
o izbor između investicija istih varijanci – između investicija jednakog rizika bira se ona
koja ima viši očekivani prinos
6.4. Analiza normalne krivulje
6.4.1. Koeficijen varijacije
- ako dvije ili više investicija imaju različite očekivane vrijednosti usporedba njihove rizičnosti
nije uvijek moguda korištenjem standardnih devijacija
- u tom slučaju se rizičnost investicija mjeri relativnom mjerom disperzije – koeficijentom
varijacije
- relativna mjera disperzije normalne distribucije
- pogodna mjera za usporedbu rizičnosti različitih projekata
- predstavlja odnos standardne devijacije i očekivane vrijednosti neke distribucije vjerojatnosti
- njime se izbjegava opasnost krive komparacije rizičnosti različitih ulaganja
-
www.referada.hr
6.4.2. Standardizirano obilježje
- normalna distribucija ima svoje standardizirano obilježje
- ono pokazuje koji se dio mogudih rezultata nalazi ispod određenog dijela normalne krivulje,
dakle, površinu ispod normalne krivulje za određen interval između zadanog i očekivanog
prinosa
- korištenjem standardiziranog obilježja može se izračunati kolika je vjerojatnost da de se
ostvariti ciljni i vedi prinos
6.5. Određivanje distribucije vjerojatnosti
6.5.1.Subjektivna vs. objektivna distribucija vjerojatnosti
- unaprijed poznata – ex-ante dana ili subjektivno procijenjena – nesigurna (rizična)
- objektivno procijenjena temeljem povijesnih podataka – ex-post procijenjena – bolja, koristi
se najčešde za financijske investicije, za realne investicije nije prihvatljiva
6.6. Rizik portfolija
- imovina koja se drži u porfoliju manje je rizična od one koja se drži izolirano
- izolirano rizična imovina može biti bez rizika ili manje rizična samo ako se drži u portfoliju –
razlog tome leži u diversifikaciji investicija u porfoliju
- rizik portfolija identičan je ukupnom riziku neke imovine
6.6.1. Parametri distribucije vjerojatnosti portfolija
- rizik portfolija mjerit de se temelje očekivane vrijednosti te varijance i standardne
devijacije
- osnovni parametri distribucije vjerojatnosti porfolija ovise o o profitno rizičnim
obilježjima investicija od kojih se porfolio sastoji (očekivane vrijednosti,
standardne devijacije)
o načinu njihova kombiniranja u porfoliju (vrijednosna učešda svake pojedine
investicije u vrijednosti čitavog porfolija)
o korelaciji prinosa investicija (kovarijanca, koeficijent korelacije)
6.6.1.1. Očekivana vrijednost portfolija
- linearna funkcija vrijednosnih udjela investicija u portfoliju
- vagana aritmetička sredina pojedinčanih prinosa investicija u portfoliju pri čemu su ponderi
vrijednosni udjeli pojedinačnih investicija u ukupnoj vrijednosti portfolija
- porfolio strategija nije usmjerena postizanju viših prinosa ved smanjenju rizika
6.6.1.2. Varijanca (standardna devijacija)
- varijanca (standardna
devijacija) porfolija NIJE
linearna funkcija
vrijednosnog udjela –
mogude varijacije oko
-
www.referada.hr
očekivanih vrijednosti
svake investicije ne
moraju se poklapati niti
po intenzitetu niti po
smjeru kretanja
- varijanca porfolija ovisi o
o vrijednosnim udjelima
investicija o varijancama
investicija
o korelacijama među investicijama
6.6.2. Korelacija među investicijama
- korelacija je bitna za odabir investicija
i njihovo pravilno kombiniranje u
porfoliju
- dvije su ključne mjere disperzije
efekata u porfoliju o kovarijanca
o koeficijent korelacije
6.6.2.1. Kovarijanca
- u analizi porfolija pokazuje nepostojanost prinosa investicija i tendenciju da se oni kredu gore
i dolje u isto vrijeme kada se kredu gore i dolje prinosi drugih investicija
- između dvije investicije pokazuje (ne)usklađenost prinosa dvije investicije
- ona pokazuje kako se zajedno kredu prinosi dviju investicija i koja je veličina njihovih
promjena dakle kakva je njihova (ne)postojanost
- predstavlja sumu ponderiranih umnožaka odstupanja od očekivanih vrijednosti dvije
investicije
- pozitivna je za investicije čiji se prinosi mijenjaju u istom smjeru, a negativna za one
investicije čiji se prinosi kredu obrnuto
- što su standardne devijacije prinosa investicija vede i što je međusobno kretanje njihovih
prinosa usklađenije kovarijanca de biti apsolutno veda i obrnuto, što su stand.devijacije
prinosa investicija manje i što je međusobno kretanje njihovih prinosa neusklađenije
kovarijance de biti manje
- ako je jedna od investicija bez rizika kovarijanca s drugom investicijom de biti jednaka nuli -
kovarijanca reziduala je nula
6.6.2.2. Koeficijent korelacije
- relativna mjera zajedničkog kretanja dviju varijabli
- računa se kao odnos kovarijance između dvije varijable i umnoška standardnih devijacija tih
varijabli - jednostavniji je izraz (ne)usklađenosti kretanja dviju veličina odnosno njihove
korelacije
- uvijek se krede u rasponu od -1 do 1
- ako je pozitivan znači da se dvije varijable kredu u istom smjeru, ako je negativan onda se
dvije varijable kredu u suprotnom smjeru
-
www.referada.hr
- jedinica označava savršenu korelaciju, nula označava da ne postoji veza između kretanja
prinosa na dvije investicije
- ako je 1 standardna devijacija porfolija biti de maksimalna, a ako je -1 bit de minimalna
6.6.3. Međuovisnost prinosa i rizika
- teorijski je mogude kombinirati dvije rizične investicije u nerizični porfolio
- to su investicije sa savršeno negativnom korelacijom pa su ciklička kretanja njihovih prinosa
obrnuta
- kad bi se portfolio sastojao od dvije investicije istih cikličkih kretanja rizik porfolia se ne bi
reducirao prema riziku pojedinačne investicije – to su investicije sa savršeno pozitivnom
korelacijom
- korelacije investicije se kredu između tih ekstrema – u svim takvim kombinacijama dodi de do
redukcije rizika porfolija, ali se rizik nede potpuno eliminirati
- značajnija redukcija rizika se dešava kad su njihovi prinosi međusobno negativno korelirani ili
pak između investicija nema korelacije (nula)
7. Moderna porfolio teorija
- Harry Markowitz uveo statističku osnovicu kojom je mogao, barem teorijski, razlučiti efikasan
porfolio od neefikasnog
7.1. Efikasan portolio
- za uspješno upravljanje portfoliom trebal bi iz bezbroj mogudih porfolija izdvajati određen
broj koji bi bio bolji od drugih kombinacija investicija
- dominantni porfolio – onaj porfolio koji dominira nad drugim kombinacijama investicija
rizikom ili prinosom
- predstavljen je onom kombinacijom dvije ili više investicija koja osigurava postizanje najvišeg
prinosa uz bilo koji stupanj rizika odnoso najnižeg rizika uz bilo koju očekivanu vrijednost
- to je portfolio koji je superioran drugim kombinacijama sa stajališta prinosa ili sa stajališta
rizika - svaki dominantni porfolio je ujedno i efikasan portfolio
- efikasan portfolio – onaj porfolio koji je bolji od niza drugih kombinacija
- onaj koji između svih kombinacija koje obedavaju isti prinos ima najniži rizik odnosno koji
između svih kombinacija istog rizika obedava najviši prinos
- svaki racionalni investitor de izabirati samo između efikasnih porfolija
- efikasan porfolio ne postoji samo u slučaju savršeno pozitivne korelacije kada je jedna dionica
superiorna sa stajališta prinosa, a druga sa stajališta rizika, a njihove kombinacije ne smanjuju
rizik
7.2. Slučaj više investicija
- s povedanjem broja investicija u portfoliju smanjuju se rasponi koeficijenata korelacije
između dodatne investicije i porfolija tako da s daljnjim povedanjem broja investicija u
porfoliju dolazi do sve manje i manje redukcije rizika
-
www.referada.hr
- s povedanjem broja investicija u porfoliju dolazi do eliminacije specifičnog rizika svake
investicije, ali se određeni rizik ne može izbjedi – rizik tržišta vrijednosnih papira
7.2.1. Tržišni i specifični rizik
- ukupni rizik nekog VP-a sastoji se od dvije komponente Specifični rizik tvrtke
- koji ovisi o kretanju prinosa poduzeda povezanog s faktorima na koje ima utjecaj njegov
menadžment.
- može se izbjedi diversifikacijom pa se naziva i diversificirajudi rizik
- naziva se i nesistematski rizik jer ovisi isključivo o prilikama koje se odnose na jedno jedino
konkretno poduzede zbog čega se taj rizik može eliminirati diversifikacijom
Tržišni rizik
- koji proizlazi iz eksternih okolnosti na koje poduzede ne može djelovati (ciklička kretanja
privrede, inflacija, politika kamatnih stopa i sl).
- sve su tvrtke pod utjecajem tih faktora tako da se ovaj rizik ne može izbjedi diversifikacijom
pa se naziv i nediversificirajudi rizik.
- naziva se i sistematski rizik zato što pokazuje stupanj sistemskog kretanja prinosa dionice
povezanog s kretanjem prinosa cjelokupnog tržišta VP-a, zbog čega se taj rizik i ne može
izbjedi diversifikacijom
7.2.2. Relevantni rizik
- relevantna rizičnost investicije je njen doprinos rizičnosti dobro diversificiranog portfolija;
- predstavljena je samo onim dijelom ukupnog rizika koji de utjecati na promjene rizičnih
karakteristika portfolija ako se u njega uključi ta investicija
- relevantna rizičnost investicije je manja od ukupnog rizika
- i treba ju tražiti samo u okviru tržišnog rizika jer se na principu diversifikacije u portfoliju
može eliminirati specifični rizik tvrtke
- za ocjenu relevantne rizičnosti investicije potrebno je pronadi mjeru tržišnog odnosno
sistematskog rizika
7.2.3. Efikasna granica
- efikasan portfolio predstavljaju dominantne kombinacije ulaganja, odnosno one koje uz
određeni rizik obedavaju najvedi prinos ili uz neki zadani prinos imaju najmanji rizik
- efikasan skup nalazi se na lijevoj granici mogudih portfolija – taj se skup portfolija naziva
efikasnom granicom
- nalazi se na gornjem dijelu lijeve granice skupa mogudih portfolija
- obuhvada skup efikasnih odnosno dominantnih porfolija
- lijevo iza efikasne granice ne nalaze se mogude kombinacije porfolija jer nema portfolija koji
bi obedavao viši prinos uz manji rizik
- desno i dolje od efikasne granice su sve mogude kombinacije investicija, ali su one inferiorne
u odnosu na portfolija na efikasnoj granici jer uz određeni prinos imaju vedi rizik odnosno uz
određeni rizik imaju niži prinos od portfolija na efikasnoj granici
-
www.referada.hr
7.3. Izbor optimalnog portfolija
- svaki racionalni investitor birat de portfolija s efikasne granice jer obedavaju najpovoljniju
kombinaciju rizika i prinosa
- pitanje je koji od njih de najviše odgovarati nekom investitoru odnosno koji je porfolio na
efikasnoj granici optimalan za pojedinog investitora
- odgovor na to pitanje ovisi o investitorovom odnosu prema međuovisnosti rizika i prinosa
sadržanog u nekom efikasnom portoliju odnosno o krivulji indiferencije međuovisnosti rizika i
prinosa svakog pojedinog investitora
7.3.1. Krivulje indiferencije
- koncept krivulja indiferencije zasniva se na teoriji korisnosti i iz nje izvedenoj averziji
investitora prema riziku
- ona pokazuje povezanost između investitorove averzije prema riziku i prihvatljive rpemije
rizika
- na krivulji indiferencije nalaze se sve kombinacije investicija koje imaju identičnu korisnost za
određenog investitora tako da je on indiferentan prema njihovom izboru
Konzervativni investitor
- ima izrazitu nesklonost prema riziku i u njegovoj politici investiranja dominira princip
sigurnosti
- ima strmiju krivulju indiferencije što ukazuje na to da ima vedu averziju prema riziku pa de on
tražiti i vedu premiju rizika za investicije iste rizičnosti Agresivni investitor
- agresivni investitor ima manju nesklonost riziku i u njegovoj politici investiranja dominira
princip profitabilnosti
- ima položeniju krivulju indiferencije što ukazuje na to da ima manju averziju prema riziku pa
de tražiti manju premiju rizika za investicije iste rizičnosti od konzervativnog investitora
- on je skloniji prihvadanju rizika uz mogudnost ostvarivanja višeg prinosa
7.3.2.Optimalan porfolio
- optimalan porfolio pojedinačnog investitora je onaj koji predstavlja tangentu njegove krivulje
indiferencije na efikasnu granicu porfolija
- razlog tome je što racionalan investitor nede izabrati neefikasan portfolio, a svaki drugi
efikasan porfolio ne zadovoljava interese investitora prema njegovoj averziji prema riziku jer
ima manju korisnost od optimalne
(ostvaruje niži prinos odnosno ne ostvaruje zadovoljavajudu premiju rizika)
- analiza krivulja indiferencija pokazuje vedu averziju prema riziku konzervativnog od
agresivnog investitora pa de konzervativni izabrati efikasan porfolio s nižim prinosom i nižim
rizikom od agresivnog investitora
- agresivni investitor prihvada znatno vedi rizik za manje povedanje očekivanog prinosa
7.4. Mjerenje tržišnog rizika
7.4.1. Karakterističan regresijski pravac (jedno-indeksni model)
- rezultat je traženja regresijskom analizom linearne veze između kretanja prinosa na neku
dionicu
(investiciju) prema rketanju prinosa na ukupno tržište dionica (ukupno tržište investicija)
-
www.referada.hr
- karakterističan regresijski pravac VP-a naziva se još i jednoindeksnim modelom, a nastao je iz
Markowitzeve porfolio analize
- reafirmirao ga je Sharpe u svojoj doktroskoj disertaciji nazvavši ga jednoindeksnim modelom -
određen je s dva parametra: o alfa koeficijent – može biti pozitivan ili negativan, a pokazuje
koliki bi prinos ostvarila neka dionica na zasidenom tržištu dakle na tržištu na kojem ostvaruje
nulti prinos (nema utjecaja na σ dionice)
o beta koeficijent – koeficijent smjera
7.4.2.Beta koeficijent
- najvažniji parametar karakterističnog regresijskog pravca VP-a
- mjeri intenzitet promjena prinosa na dionicu prema promjenama prinosa na ukupno tržište
dionica
- izračunava se kao odnos kovarijance prinosa na neku dionicu i varijance prinosa na
cjelokupno tržište
- određuje nagib karakterističnog regresijskog pravca VP-a
- ako je β = 1 to znači da de se njegov prinos kretati proporcionalno prinosu na ukupno tržište
VP-a
- što je taj pravac strmiji to de se i prinos na neku dionicu mijenjati brže od prinosa na
cjelokupno tržište
- što je β < 1 to de i promjene prinosa na neku dionicu biti manje od promjena prinosa
cjelokupnog tržišta
- konačno ako je β < 0 tj.ako je negativan, prinos na VP bi se kretao u suprotnom smeru od
kretanja prinosa na cjelokupno tržište VP-a
7.4.3. Beta kao mjera tržišnog rizika
- prema karakterističnom regresijskom pravcu VP-a dva su tipa događaja o kojima ovisi prinos
na neki VP:
o
mak
ro o
mik
ro dog
ađaji
- sistematiski rizik izazivaju makro događaji, a specifičan rizik izazivaju mikro događaji
- rezidual je pokazatelj (učinak) specifičnog rizika – nema veze između reziduala različitih
dionica – njihova je korelacija nula
7.5. CAPM
- model procjenjivanja kapitalne imovine (Capital Asset Pricing Model)
- najpopularniji teorijski model
-
www.referada.hr
7.5.1. Pretpostavke modela
svi su investitori usmjereni na jedno razdoblje držanja u kojem nastoje max očekivanu
korisnost njihova konačnog bogatstva birajudi između različitih portfolija na temelju
očekivanih prinosa i standardnih devijacija svakog porfolija
svi investitori mogu neograničeno uzimati i davati kredit uz danu nerizičnu kamatnu stopu i
nema restrikcija u kratkoj prodaji
svi investitori imaju iste procjene očekivanih prinosa, varijanci i kovarijanci između investicija,
što znači da imaju homogena očekivanja
sve su investicije savršeno djeljive i savršeno likvidne
nema transakcijskih troškova
nema poreza
svi su investitori ''lovci na cijene'', što znači da svi pretpostavljaju da njihove kupoprodajne
aktivnosti ne mogu utjecati na cijene dionica
količine svih investicija su dane i efikasne
- navedene pretpostavke ukazuju na pretpostavku savršenog i potpuno efikasnog financijskog tržišta što je nerealistično za uvjete stvarnog svijeta
7.5.2. Pravac tržišta kapitala
- uvođenjem nerizične imovine svakom je investitoru
omogudeno da u svoj porfolio ugrađuje takvu investiciju koja
ima očekivani prinos kf i standardnu devijaciju ''0''
- ako se od tog nerizičnog prinosa povuče vektor kao tangenta
na efikasnu granicu portfolija u točki M na pravcu kfMz nadi de
se sve kombinacije ulaganja u rizični portfolio M i nerizičnu
imovinu kf, uz pretpostavke neograničenog davanja i uzimanja
kredita
- taj pravac se naziva pravac tržišta kapitala
- ako se promotre krivulje indiferencije konzervativnog i
agresivnog investitora prema efikasnoj granici i pravcu tržišta kapitala lako se uočava da se
ulaganjem u kombinaciju nerizične imovine i rizičnog portfolija dobiva bolje investicijsko
rješenje nego na efikasnoj granici jer se ostvaruje uz višu krivulju indiferencije (veda
korisnost)
- na taj način pravac tržišta kapitala postaje nova efikasna granica, a rizični porfolio M
najtraženiji rizični porfolio na tržištu do kojega nastoji dodi svaki investitor kako bi se popeo
na pravac tržišta kapitala kao novu efikasnu granicu koja omogudava vedu korisnost
očekivanog bududeg bogatstva
- tržišni portfolio je onaj koji je sastavljen od svih investicija na tržištu u onom vrijednosnom
udjelu u kojem te investicije sudjeluju u tržišnoj kapitalizaciji odnosno to je porfolio
ponderiran tržišnom vrijednošdu svih rizičnih investicija na tržištu
7.5.3. Pravac tržišta vrijednosnih papira (SML – Security Market Line)
- efikasan porfolio u smislu pravca tržišta kapitala je dobro diversificiran porfolio, dakle onaj u
kojem su u potpunosti eliminirani svi specifični rizici
- zbog toga se rizik takvog porfolija može mjeriti standardnom devijacijom koja je rezultat
iskljudivo sistematskog rizika
-
www.referada.hr
- ali nasuprot tome, standardna devijacija pojedinačnih dionica sadrži i dio specifičnog rizika pa
je sa stajališta investitora koji drži dobro diversificiran porfolio bolja mjera rizika beta
koeficijent koji odražava isključivo sistematski rizik
- ako se očekivani prinos nekog VP-a dovede u vezu s beta koeficijentom dobit de se pravac
tržišta VP-a
- on je završni rezultata modela procjenjivanja kapitalne imovine
- prema njemu je zahtjevani prinos na neku dionicu ili drugi VP dan izrazom ks = kf + β (kM – kf)
ks – zahtjevani prinos kf – nerizična kamatna stopa kM – očekivani tržišni prinos
- izraz pokazuje kako investitori očekuju od neke dionice, koja de se držati u dobro
diversificiranom portfoliju, prinos u visini nerizične kamatne stope uvedane za sistematski
rizik dionice
- premija sistematskog odnosno tržišnog rizika je predstavljena β (kM – kf), od toga je (kM – kf)
premija rizika na cjelokupno tržište
- ako se tržište ponaša prema modelu procjenjivanja kapitalne imovine onda de ono
nagrađivati investitore za preuzeti dio sistematskog rizika kroz primjerenu premiju tržišnog
rizika i to prema prosječnoj averziji prema riziku
- nerizična kamatna stopa je svojevrsna cijena vremena kroz koje se pojedinac odriče potrošnje
(kako bi u bududnosti mogao ostvariti vedu potrošnju)
- pa se tako zahtjevani prinos može označiti kao cijena vremena uvedana za cijenu prihvadenog
tržišnog rizika
7.5.5. Promjene prinosa
- prema modelu procjenjivanja kapitalne imovine, zahtjevani
prinos je funkcija nerizične kamatne stope, očekivanog
prinosa na tržište i beta koeficijenta
- u tom smislu se mogu izdvojiti tri utjecaja na promjene
zahtjevanog prinosa o promjena nerizične kamatne stope o
promjena averzije prema riziku o promjena beta koeficijenta
7.5.5.1. Nerizična kamatna stopa
- nerizična kamatna stopa s kojom se operira u modelu procjenjivanja kapitalne imovine je ona
nominalna
- to znači da je sastavljena od realne nerizične kamatne stope uvedane za premiju rizika
inflacije utemeljenu prema inflacijskim očekivanjima
- inflacijska očekivanja uključena u nerizičnu kamatnu stopu su temeljni standard
profitabilnosti pa su automatski uljučena i u sve druge zahtjevane prinose
- zbog toga de se i promjena realne nerizične kamatne stope jednokratno odraziti na promjene
svih drugih zahtjevanih prinosa, a pravac tržišta VP-a de se pomaknuti prema gore (sjeverno)
7.5.5.2. Averzija prema riziku
- averzija prema riziku je u CAPM modelu uključena u premiju rizika ukupnog tržišta, odnosno
ona je rezultat između očekivanog prinosa na tržište kapitala i nerizične kamatne stope (kM –
kf)
- na taj način averzija investitora na tržištu određuje nagib pravca tržišta VP-a
-
www.referada.hr
- što je averzija prema riziku veda to je i pravac tržišta VP-a strmiji, i obrnuto, što je averzija
prema riziku manja to je pravac tržišta VP-a položeniji (s manjim nagibom)
7.5.5.3. Promjene beta koeficijenta (promjena stava investitora o dionici)
- na promjenu bete utjecat de o promjene u strukturi imovine
poduzeda i diversifikacija poslovnih aktivnosti o odluke o
formiranju strukture kapitala i opdenito zaduženosti poduzeda o
spajanja i pripajanja o eksterni čimbenici (povedanje konkurencije u industriji, novi patenti...)
7.5.6. Klasifikacija dionica prema beti agresivne dionice (β > 1) – kod takvih dionica treba očekivati
vede promjene prinosa nego što su promjene
prinosa ukupnog tržišta odnosno nekog tržišnog indeksa (bikova očekivanja)
prosječne dionice (β = 1) – promjena prinosa bit de jednaka promjeni prinosa ukupnog tržišta
ili nekog
tržšnog indeksa
defenzivne dionice (β < 1) – manje promjene prinosa nego što su promjene prinosa ukupnog
tržišta
odnosno nekog tržišnog indeksa (medvjeđa očekivanja)
7.5.7. Kritike CAPM-a
- visoka apstrakcija i krute pretpostavke modela koje su u najvedoj mjeri nerealistične u
stvarnom svijetu - više manje sve pretpostavke CAPM-a su kritizirane
7.6. Arbitražna teorija procjenjivanja
- APT – Arbitrage Pricing Theory razvijena je kao kritika CAPM-a, a razvio ju je Steve Ross
- označava se kao poseban slučaj višeindeksnog modela, ali mogude ju je tretirati i kao zasebni
model CAPM
- zasniva se na djelovanju arbitražera i na zakonu jedne cijene
- kroz simultano zauzimanje duge i kratke pozicije arbitražeri nastoje ostvariti profit bez
investicija
- učinak djelovanja arbitražera svodi se na zakon jedne cijene prema kojem de se identična
roba prodavati po identičnoj cijeni na različitim tržištima
7.6.1. Pretpostavke APT-a ljudi uglavnom preferiraju više
bogatstva u odnosu na manje bogatstva
vedina ljudi ima averziju prema riziku tako da prihvadaju rizik samo ako ga kompenzira viša očekivana profitabilnost
investitori mogu procjeniti bilo koji faktor rizika i dodijeliti mu numeričku vrijednost, što
pretpostavlja statistiku rizika kojom de se rangirati investicije prema njihovom riziku -
pretpostavke uglavnom odgovaraju uvjetima stvarnog života
Duga pozicija
- kupnja i držanje imovine
- najčešda pozicija o ulaz radi očekivanih koristi od
investicije – bikova očekivanja o rizik je opasnosti
nastajanja ispod očekivanih prinosa
-
www.referada.hr
Kratka pozicija
- prodaja onog što se još ne posjeduje
- razlozi zauzimanja pozicije o medvjeđa očekivanja o kreiranje suprotne pozicije ved zauzetoj
dugoj poziciji
- mogudi problemi kratke prodaje
o prisilni
izlazak iz
pozicije o
ograničenja
tržišta o
novčane
dividende Živica
- kreiranje dvostruke suprotne pozicije da profiti jedne kompenziraju gubitke druge pozicije
- savršena živica – gubici su zaštideni bez ostatka
- nesavršena živica – nepokriveni gubici, otvoreni profiti
Arbitraža
- simultana kupnja i prodaja iste (ili različite, ali povezane) imovine na različitim tržištima -
simultano zauzimanje duge i kratke pozicije
- čista arbitraža – ostvarivanje profita bez investicija i rizika (školska arbitraža)
- zakon jedne cijene – identična roba prodavat de se po istim cijenama na različitim tržištima
Mogudi faktori rizika
rizik promjene kamatnih stopa
rizik promjene kupovne snage
tržiši rizik
rizik menadžmenta
rizik nenamire
rizik likvidnosti
rizik opoziva
rizik konverzije
drugi faktori rizika
Veza između CAPM i APT
- CAPM i APT nisu međusobno isključivi
- Konzistentnost CAPM i APT o pojedini faktori mogu predstavljati portfolija kao dijelove
ukupnog tržišnog portfolija o tržišni se portfolio sastoji od pojedinačnih portfolija koji
predstavljaju cijene faktora rizika u APT i imaju svoje vrijednosne udjele u tržišnom
portfoliju
o takav slučaj objašnjava u potpunosti matricu kovarijanci
-
www.referada.hr
Ključna razlika između CAPM i APT
- CAPM ima pretpostavku normalne distribucije
- za APT normalna distribucija nije nužna
13. Financiranje obveznicama
13.2. Moguda obilježja obveznica
13.2.1. Opoziv obveznica
- opozivom se povlače iz otpjecaja obveznice neke emisije odnosno dijela emisije koji je
opozvan te se otkupljuju po cijeni naznačenoj na samoj obveznici – cijena opoziva
- cijena opoziva je veda od nominalne vrijednosti obveznice jer emitent mora platiti vlasniku
neku naknadu za gubitak koji trpi zbog prijevremenog iskupa obveznice - ta razlika se naziva
premija opoziva
- opozvati se mogu prvenstveno kuponske obveznice, kod anuitetskih se mogu opozvati samo
anuiteti, a kod obveznica bez kupona opoziv nema smisla
- pravo opoziva i otkupa obveznica poduzede de iskoristiti kada na tržištu kapitala dođe do
pada kamatnih stopa odnosno rasta cijena obveznica – opozvat de ih prije nego cijena
poraste iznad cijene opoziva
13.2.2. Otkup na zahtjev vlasnika
- vlasnik otkupljive obveznice može zahtjevati od emitenta da mu ih iskupi po nominalnoj
vrijednosti u bilo koje vrijeme dok ta opcija traje prema opdem ugovoru
- ova opcija štiti vlasnika obveznice od rasta kamatnih stopa na tržištu odnosno pada cijena
- posebna vrsta otkupljivih obveznica jesu put obveznice – obveznice kojima je pridružena put
opcija odnosno pravo njihove prodaje emitentu po cijeni utvrđenoj u opciji na određeni dan
ili u bilo koje vrijeme do dospjeda obveznice
- razlika put obveznica u odnosu na otkupljive je u tome što kod put obveznice nije potrebna
prethodna najava iskorištavanja opcije prijevremenog iskupa obveznice
13.2.3. Sinking fund
- specijalan fond za amortizaciju formiran u svrhu osiguranja
- svojevrsni depozitni račun kod neke banke
- na taj način se nastoji iskoristiti prednosti kombiniranog načina amortizacije
- to je specijaliziran fond za otkup kuponskih obveznica (s jednokratnim dospjedem) – na
temelju tog fonda se vrši postepeno periodično povlačenje obveznica preko financijske
organizacije kod koje je fond osnovan
- prikupljenim novčanim sredstvima u fondu otkupljuju se obveznice ako je njihova cijena
manja od cijene otkupa, odnosno opozvati i otkupiti ako je cijena viša od cijene opoziva -
stabilizator cijene obveznica na tržištu
-
www.referada.hr
13.2.4. Punomod za kupnju običnih dionica
- punomod za kupnju običnih dionica uz fiksne uvjete kroz određeno vrijeme
- po pravilu je odvojiva od obveznica netom nakon emisije
- na taj način odvojena punomod postaje samostalni VP koji se naziva varant
- povedavaju atraktivnost originalno emitiranih bveznica jer omogudavaju njihovim vlasnicima
igru na kapitalni dobitak od očekivanog povedanja cijene običnih dionica emitenta kroz
razdoblje važenja punomodi
- ako cijena dionica emitenta poraste iznad one fiksirane u punomodi, vlasnik obveznice može
ostvariti kapitalni dobitak njihovom kupnjom po fiksnoj cijeni koja je niža i prodajom po
tržišnoj cijeni koja je viša - dovodi do razvodnjavanja kapitala
13.2.5. Opcija konverzije
- opcija zamjene obveznica za obične dionice emitenta po fiksnoj cijeni ili prema fiksnom
odnosu
- brište razliku između dionica i obveznica
- ne dovodi do razvodnjavanja kapitala
- ne može se odvojiti od obveznice
22. Pojam i vrste izvedenica
- izvedenice su financijski instrumenti, najčešde VP, čija je vrijednost izvedena iz neke druge temeljitije varijable – vezane imovine
22.2. Stjecanje dionica kroz izvedenice
1. terminski ugovor
- ugovori o kupoprodaji određene imovine s isporukom u neko
budude vrijeme.
- ugovor se sklapa prema današnjim tržišnim cijenama imovine i
očekivanjima. - obveza
2. opcije
- pisane punomodi kojima njihov izdavalac daje kupcima pravo na kupnju i/ili prodaju
određenog paketa VP-a u određenom vremenu i po utvrđenoj cijeni.
- to su prava, a ne obveze
3. varanti
- pisane punomodi kojima se njihovim vlasnicima daje kroz određeno vrijeme pravo na kupnju
običnih dionica emitenta po cijeni fiksiranoj u varantu.
- izdaju se najčešde pridruženi uz emisiju obveznica i preferencijalnih dionica iako ih kompanije
može uručiti svim financijerima
- pojavljuju se i kao samostalni VP u slučaju kad su odvojeni od VP uz koje su izdani
4. Konvertibilije
- VP koji njihovim vlasnicima pružaju mogudnost da ih zamijene za druge VP njihova emitenta kroz
određeno vrijeme, pod unaprijed utvrđenim uvjetima
-
www.referada.hr
- nisu samostalni VP ved predstavljaju jednu od opcija
OBVEZNICE:
- OBVEZNICA – pismene isprave kojima se njihov izdavatelj obvezuje da e vlasniku obveznice isplatiti,
dinamikom naznačenom na obveznici, iznose novčanih sredstava naznačenih na obveznici.
- To su obligacijski VP s unaprijed određenim rokom dospijeda. Po pravilu su dugoročni.
- Prenosivi su: ukoliko glase na ime- indosamentom, a ukoliko glase na donosioca – predajom.
- Mogu se izdavati s jednokratnim i višekratnim dospijedem, te se na njih pladaju kamate.
- Obveznice sa serijskim dospijedem amortiziraju se u godišnjim i polugodišnjim anuitetima, a s jednokratnim
dospijedem obveznice se amortiziraju odjednom.
- Sastoje se od plašta i talona obveznice.
KARAKTERISTIKE OBVEZNICA:
- NAZIVNE KARAKTERISTIKE – određuju veličinu obaveza emitenta prema vlasniku te način izvršenja obaveza. 1.) NAZIVNA (NOMINALNA) VRIJEDNOST – pokazuje iznos novca s kojim se emitent suočava u trenutku
dospijeda mjenice, tj. iznos koji se mora nadoknaditi vlasnicima o dospijedu. 2.) NOMINALNA (KUPONSKA) KAMATNA STOPA – po kojoj se pladaju kamate na obveznice. Bududi da se
kamate na obveznice ispladuju temeljem kamatnih (jednokratne obveznice) i anuitetskih (serijske
obveznice) kupona. 3.) AMORTIZACIJA OBVEZNICA – likvidacija tražbina iz obveznice. Može biti:
a) Jednokratna – amortiziraju se obveznice odjednom, a kamate se na obveznice ispladuju
periodično u jednakim iznosima. Prednost za emitenta je što raspolaže s cijelim iznosom
sredstava odmah, a nedostatak je što mu sav teret duga pada odjednom. Prednost za vlasnika
je što mu se uloženo vrada odjednom , a nedostatak je vedi rizik ulaganja. b) Višekratna (serijska) – amortiziraju se periodičnim isplatama jednakih anuiteta koji se sastoje
od kamata i otplatne kvote, s tim da se kamate postupno smanjuju a kvota povedava. Prednost
za emitenta je što mu se vremenom smanjuje teret duga i kamata, a nedostatak je što mu se
smanjuju raspoloživa novčana sredstva. Prednost za vlasnika je smanjen rizik ulaganja a
nedostatak je što se sredstva vradaju usitnjena. c) Kombinirani 4.)REVALORIZACIJA OBVEZNICA – postupak ponovne procjene nazivnih karakteristika
i o u uvjetima inflacije da bi se zaštitili interesi vlasnika obveznica.
- PROCJENA VRIJEDNOSTI OBVEZNICA – zasniva se na konceptu ekonomske vrijednosti. Polazna osnovica je
nominalna vrijednost, nominalna kamatna stopa, dospijede i sistem amortizacije.
- Vrijednost obveznice ovisi o odnosu nominalne kamatne stope i tržišne kamatne stope za isti stupanj rizika
ulaganja. Ukoliko je kuponska kamatna stopa jednaka tržišnoj, obveznice se prodaju po nominalnoj
vrijednosti, ukoliko je manja od tržišne, obveznice se prodaju uz premiju, a ukoliko je veda od tržišne prodaju
se uz diskont.
- OBVEZNICA BEZ KUPONA – jedinični financijski instrument. Svaka se obveznica može rastaviti na portfolio
obveznice bez kupona. Kod njih se ne vrši periodična isplata kamata.
- ANUITETSKE OBVEZNICE – amortiziraju se periodično, ispladenim jednakim anuitetima. Anuiteti se sastoje
od kamata i otplatne kvote.
PRINOSI NA OBVEZNICE
1.) Tekudi prinos – odnos godišnjih isplata kamata i tržišne vrijednosti obveznice (godišnja profitabilnost
prinosa od kamata na obveznice). Ovisi o kretanju tržišne cijene obveznice koja ovisi o kretanjima
zahtijevane stope prinosa na tržištu. S porastom tržišne cijene obveznice, smanjuje se tekudi prinos i
obrnuto.
2.) Prinos do dospijeda – diskontna stopa koja svodi prinose od obveznice u trenutku njezina dospijeda na
tekudu vrijednost obveznice. To je u stvari interna stopa prinosa računata na tržišnu vrijednost.
Postupak izračunavanja je složen – aproksimacija po Gabrielu.
-
www.referada.hr
3.) Prinos do opoziva – pokazuje profitabilnost kamata i cijene opoziva prema tržišnoj vrijednosti obveznice
u vremenu do njezina najranijeg mogudeg opoziva.
MEĐUOVISNOST ZAHTJEVANE STOPE I VRIJEDNOSTI OBVEZNICE – pokazuje kretanja cijene obveznice i rizike
ulaganja u obveznice različitih dospijeda i kamatnih karakteristika.
1. MEĐUOVISNOST – Vrijednost obveznica krede se inverzno kretanju zahtijevanog prinosa do dospijeda – promijene vrijednosti obveznica inverzne su promjenama tržišnih kamatnih stopa.
2. MEĐUOVISNOST – Tržišna cijena obveznica veda je od nominalne ako je zahtijevani prinos do dospijeda manji od kuponske kamatne stope i obrnuto.
3. MEĐUOVISNOST – S približavanjem dospijeda obveznice njezina de se tržišna vrijednost približavati nominalnoj – o dospijedu obveznica vrijedi kao njena nominalna vrijednost.
4. MEĐUOVISNOST – Što je dulje vrijeme do dospijeda obveznice su više izložene kamatnom riziku. (rizik promjene kamatnih stopa)
5. MEĐUOVISNOST – Osjetljivost obveznice na promjene zahtijevanog prinosa ovisi i o modelu novčanih tokova obveznice.
- TRAJANJE OBVEZNICA – prosječno vrijeme dospijeda obveznice, mjera rizičnosti ulaganja u obveznice.
a) Macauleyevo trajanje – prosječno ponderirano vrijeme do dospijeda obveznice gdje su
ponderi sadašnje vrijednosti novčanih tokova obveznice do dospijeda. b) Modificirano trajanje – prva derivacija funkcije cijene obveznica po kamatnoj stopi. Mjera
osjetljivosti obveznica na promjenu kamatnih stopa (što je vede trajanje obveznice su
osjetljivije na promjene kamatnih stopa).
- IMUNIZACIJA – usklađivanje portfolia tražbina investitora s portfoliom njegovih obveznica s ciljem
izbjegavanja kamatnog rizika, na taj se način eliminira kamatni rizik.
- KONVEKSNOST – mjera rizičnosti ulaganja u obveznice – funkcija cijene obveznice prema kretanju prinosa
od dospijeda ima konveksan oblik.
DIONICE
- Pismene isprave o uloženim sredstvima u glavnicu korporacije. To su korporativni vrijednosni papiri bez
unaprijed određenog roka dospijeda. Radi se o dugoročnim i permanentnim VP.
- Prenosivi su na ime (indosamentom) i na donosioca (fizičkom predajom) , a sastoje se od i kuponskog arka.
- KORPORACIJSKA DEFINICIJA – Dionice su instrumenti pomodu kojih dioničko poduzede prikuplja novčana
sredstva potrebna za financiranje svoga poslovanja i ekspanzije. Na taj način poduzede formira svoj kapital.
Dionice su namijenjene za financiranje dugoročno vezane imovine. Taj permanentni kapital prezentiran je u
jednakim malim zaokruženim iznosima – APOENIMA.
- Dividende (prinos na dionice) ne izuzimaju se iz osnovice za oporezivanje poduzeda.
- Izlaženje u javnost – koncept prerastanja u dioničko poduzede – alternativa samofinanciranju kao
ograničenom izvoru povedanja vlasničkog kapitala. - INVESTITORSKA DEFINICIJA – Dionice se mogu preprodavati, izuzetno su mobilne, služe kao osiguranja za
zaduživanje, instrument pladanja i osigurana pladanja. Investitori su dvostruko motivirani: jedan motiv su
očekivane budude dividende, a drugi je očekivani porast tržišne vrijednosti dionice (kapitalni dobitak).
- PODUZETNIČKA DEFINICIJA – dionice su pogodan instrument prikupljanja vlasničkog kapitala. Pomažu
realizaciji ideja za poslovne aktivnosti, a nose i pravo glasa u pitanjima o upravljanju poduzedem. (kontrolni
paket – 1/3 ili ¼ dionica mogu nositi pravo glasa.
Prava dioničara
a) Rezidualna prava
Odnose se na pravo na zarade, nakon podmirenja svih drugih interesa prema zaradama
(vjerovnici, fiskus i povlašteni dioničari) te pravo na imovinu, koje se formalno ostvaruje
-
www.referada.hr
likvidacijom dioničkog društva iz preostatka likvidacijske mase nakon što se namire sve druge
tražbine iz te mase.
Rezidualno pravo dioničara se može ostvariti kupoprodajom dionice na tržištu.
Ona ukazuju i na snagu zarađivanja koja se iskazuje držanjem dionica. b) Pravo glasa
Obične dionice, po pravilu, nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dioničkim društvovm.
Potrebno je razlikovati vedinsko i kumulativno glasovanje o izboru ovlaštene uprave dioničkog
društva.
Preferencijalne dionice su dionice bez prava glasa.
Pasivna kontrola je posjedovanje tredinskog paketa dionice neke tvrtke, te se bez pristanka takvog
vlasnika ne mogu donijeti statutarne promjene.
Glasovanje se može ostvariti i bez prisutnosti dioničara na skupštini. Takvo se glasovanje provodi
putem opunomodenika pisanom punomodi – proxy – kojom vlasnik obične dionice dodjeljuje
svoje glasove opunomodeniku.
Postoje dvije osnovne metode glasovanja o izboru ovlaštenih članova uprave (direktora) na
skupštini dioničara:
a) Vedinsko glasovanje
Svaka dionica nosi jedan glas, a svaki se član uprave bira zasebno. To znači da određeni
vlasnik koji posjeduje apsolutnu vedinu dionica (50% plus jedna dionica s pravom
glasa) može izabrati sve članove ovlaštene uprave i osigurati potpunu kontrolu
poslovanja dioničkog društva.
b) Kumulativno glasovanje
Dopušta multipliciranje glasova za jednog ovlaštenog člana uprave, odnosno ovlaštenog
direktora.
Svaka dionica nosi onoliki broj glasova koliko se izabire ovlaštenih direktora. c) Pravo prvokupa
Rizik gubitka stečene kontrole pri novoj emisij običnih dionica mogude je eliminirati ili bitno
smanjiti pravima prvokupa novoemitiranih dionica.
Daleko je važnija opasnost kod novih emisija dionica jer izaziva postojedim dioničarima rizik
razvodnjavanja njihova kapitala.
d) Ostala prava
Pravo prodaje neovisno o društvu izdavatelja; ograničena odgovornost za dugove društva; pravo
primitka izvještaja; pravo uvida u poslovne knjige te druga prava.
VRIJEDNOST DIONICA:
- NOMINALNA VRIJEDNOST – nije ključni sastavni element dionice, a važna je zbog upisa u sudski registar jer
burza i komisije za VP zabranjuju emisiju dionica ispod nominalne vrijednosti. Umjesto nominalne vrijednosti
može se koristiti određena navedena vrijednost koja ju zamjenjuje i ta se vrijednost registrira. - PREFERENCIJALNE DIONICE – imaju prioritet u isplati dividendi i imovine, dok prema dugovima imaju
podređen položaj.
MODELI VREDNOVANJA DIONICA:
1.) Model kontinuiranog rasta dividendi – Vrijednost dionica opredijeljena je sadašnjom vrijednošdu očekivanih
bududih prinosa na dionice. Kako su dionice permanentni VP ona je onda opredijeljena sumom diskontiranih
bududih novčanih prinosa od trenutka kupnje do beskonačnosti. Pri tom je diskontna stopa oportunitetni
trošak ulaganja u dionice, tj. tržišna stopa kapitalizacije za istu rizičnu skupinu ulaganja, odnosno zahtijevana
stopa prinosa tog stupnja rizika. Pri tom dividende rastu po konstantnoj stopi rasta (g)
-
www.referada.hr
- Model kontinuiranog rasta dividendi naziva se još Gordonov model, te kaže kako tržišna cijena dionica ovisi
o očekivanim dividendama, očekivanoj konstantnoj stopi rasta dividendi i o tržišnoj stopi kapitalizacije.
Ključni problem Gordonova modela je upravo pretpostavka konstantnog rasta dividendi. Taj je model dakle
primjenjiv samo za tvrtke koje ispladuju dividende, a ne može se primjenjivati i kod supernormalnog rasta
dividendi, tj kada je g>k. 2.) Vrijednost za razdoblje držanja – prognoza prinosa kroz razdoblje držanja (dividende kroz razdoblje držanja,
cijena dionice nakon tog razdoblja).
3.) Model konstantnih dividendi – primjenjiv za preferencijalne dionice 4.) Model varijabilnih dividendi – značaj sadašnje vrijednosti dividendi to je manji što su one udaljenije od
sadašnjosti zbog utjecaja diskontne tehnike. Za pravilno vrednovanje ključna je procjena očekivanih prvih
nekoliko dividendi (3-5 godina). 5.) Model supernormalnog rasta – Model s dvije g stope. Supernormalan rast održiv je samo kroz kratko vrijeme,
a potom nastavlja s normalnim rastom. To je varijanta Gordonova modela. 6.) Modeli tržišne kapitalizacije – Modeli kapitalizacije učinaka poslovanja poduzeda prikazanih zaradama ili
dividendama po dionici temeljem tipičnih tržišnih pokazatelja, odnosno multiplikatora. a) Model kapitalizacije zarada (P/E model) – P/E je odnos cijene i zarada (dobiti) po dionici, tj
odnos cijena po dionici (PPS) i zarade po dionici (EPS – pokazatelj odnosa dobiti nakon kamata i
poreza i broja glavnih običnih dionica).
b) Model kapitalizacije dobiti (353. str FEVP) c) Model kapitalizacije dividendi – dan je umnoškom odnosa dividendi po dionici i tzv. odnosa
cijene i dividendi po dionici. Smatra se da je bolji za male dioničare. Rezultiraju višom cijenom
kod intenzivnije distribucije dividendi od standardne i obrnuto. d) Model kapitalizacije dobiti i dividendi – Graham i Dodd su uspostavili na temelju analize
kretanja cijena dionica. Autori su pretpostavili da 1/3 dobiti tvrtka zadržava, a 2/3 distribuira svojim vlasnicima.
e) Model kapitalizacije stope rasta – 2 varijante.
PRINOSI OD DIONICA:
1. Prinos od dividendi
2. Ukupni prinos 3. Prinos od zarada
vidjeti formule!! 4. Prinos od dividendi u infinitnom razdoblju
5. Očekivani prinos
Top Related