K A ^~7 A T f~\ / i ZJ I \ L VJ
1-12 29 ŠUMSKI DANAS PREDSTAVIJAMO POŽARI ŠUMARIJU DUGA RESA 20M. Šumarija na četiri rijeke Pet paklenih •1A_'1-| dana Dalmacije ^ E T O 2000, U H O O
»QUEKEUS« U DRVENIKU Odmr .- ika
15 32-33 ŠUMAJRI BAVARSKE U HRVATSKOJ SVJETSKO PliVL'SSl-VO Nasimmk uspješne meiuđrimme šumarske (; suradnje -
M • • • • • • TI 16-18 ŠUMARSKE RAZGLEDNICE/fASENAK Na Bjelolasici godinu li-S'
23 EKOLOGIJA Prije procjene ujednačiti kriterije . -.
2 4 - 2 5 DOGAĐANfA IJETNA ŠETNJA MEDVJEDNICOM Gn; 'ske U zelenom raju si'ega hi... ii««t',<
^^~^'^ 34-35 MAĐARSKI ŠUMARI U HRVATSKOJ " ^ ^ " - ^
• 3. DO 9. RUJNA • • • • • • • i j 13 ' " iPtANA
• f terendja KTl: .(Me.
37-39 u POVODU 16. RUJNA Dana zaštite ozonskog omotača
40 SUŠA
41 OLUJNO NEVRIJEME U ROVINJU Stradale priohalne šume Rosnnja
42 SENJ PROSLAVIO 70. OB.LJETNICU ORGANIZIRANOG LOVSTVA Mujhmska dii'ijac u Hrvatskoj -danas
43 FMIRODA I PAMTA7TT.4 Galerija alrai-
44 UNAI>REĐIVANJE DOSADAŠNJIH ODNOSA Potpisan novi sporazum između poshdapca i predsjednika GZV
45-47
•um kitmk
i • • • • • • i-n 28 u SKLOPU M.ANIFESTACIJE »LJETO U FUŽINAMA« Obilježena 195, oMjcinica iu
yRVATSKi SUME.
36 NOVIJA KV-As kan va
POSJET
•! ' »GIJA
20-22 ilJSKIH ŠUMARA umara nema vranića
iVljcsečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Direktor: Željko Ledinski, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. Uredništvo: Branko Meštrić, dipl. inž. predsjednik, članovi dipl. ing. Ladislav Jursik, dipl. ing. Herbcrt Krauthakcr, dipl. ing. Željka Bakran, dipl. ing. Mladen Slunjski, dipl. ing. Čedo
Križmanić i dipl. ing. Ivan Ilodić Redakcija časopisa: Antun Lončarić, urednik, te novinari Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivan Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviča 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: direkcija hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 8000
Naslovna stranica: Mi smo jedini preživjeli (selo Medici/Makarsko primorje B. Marković) ' ^ • ^ Zadnja stranica: Šuma Ribnjača - Šibenik (M. Mrkobrad)
ŠUMSKI POŽARI 2000.
Pet paklenih dana Dalmacije Fonoć 25. kolovoza - iz
dva automobila češke registracije na velikom
parkiralištu u Omišu izlaze užurbano najprije bračni parovi, a potom i djeca, nešto žustro pričaju i pogledavaju preko Cetine, prema svjetlećem i prijetećem obzoru iznad Omiša. Kao da idu na kupanje, ali nisu se stigli ni obući, tek su na brzinu pokupili stvari. A tamo nekih kilometar dalje prema nebu tamnocrveni plamenovi i dim izgledaju sablasno u noći. Apartmani u Ruskamcnu ponad Omiša, u kojima su bili češki turisti, nestali su za nekoliko minuta. Vjetar je pospješivao još jedan u nizu kasnoljetnih požara, no ka-naderi u noći nisu mogli pomoći, a vatrogasci su spasa-
Od 22. do 27. kolovoza ove, u požarima rekordne godine, u Dalmaciji je dnevno gorjelo
na tridesetak mjesta. Sveukupno do 22. rujna
zabilježeno je 692 požara u kojima je opožareno blizu 68.000 hektara šuma i
šumskoga zemljišta. Unatoč nadljudskim naporima brojnih vatrogasnih jedinica, građana
i djelatnika »Hrvatskih šuma«, potpomognutim »canaderima«, požari su
ugašeni tek dolaskom prvih kiša. Požar kod Lokve Rogoznice na samoj
strali unio je nemir među turiste magt-
Gusta visoka šuma alepskog bora kod Lokve Rogoznice u potpunosti je izgorjela
dnevno oglašavale desetak puta, vatrogasna kola jurila u svim smjerovima a vatrogasci razapeti na sve strane tek su stigli spriječiti da ne izgore i objekti. A kanadera je, sad se vidjelo, puno premalo. I sada se vidjelo kako su oni jedino efikasno oružje za nepristupačne predjele na našoj obali.
Šumarija Split, a naprijed opisani doduše gradski detalj, zbio se na njenom području, rekorder je u
»Hrvatskim šumama« kako po broju požara (130) tako i opožarenc površine (13.000 ha). Ovo ne baš poželjno vodeće mjesto zapravo ne iznenađuje. Sa 77.500 ha, to je i najveća hrvatska šumarija gdje su se, kao uostalom u cijeloj Dalmaciji, ove godine nesretno poklopili najvažniji elementi za pojavu požara, i suša, i visoke temperature, i vrlo često jak vjetar. A o ljudskom faktoru da i ne govorimo. Od na
vali kuće oko kojih se kroz borovu šumu šuljao požar. Za pola sata sve je bilo gotovo, izgorjelo je do same obale. A češki turisti, valjda navikli na takvu zbrku i sve samo ne monotono i dosadno ovogodišnje ljetovanje, nisu se dali zbuniti - sjeli su u svoje automobile i vratili se natrag. Sutra je novi dan, treba ga iskoristiti.
Bio je to tek jedan dan, bolje reći noć, u »pet pakle
nih dana« Dalmacije, od 22. do 27. kolovoza, kad je dnevno znalo izbiti i 30-ak požara. No, nije gorjelo samo tih zadnjih dana kolovoza, bila je to kulminacija ovoga ljeta za pamćenje, rekordnog po požarima kao niti jednoga dosad. »Dalmacija gori«, bili su naslovi u dnevnim novinama koji nisu ništa dramatizirali ni pretjerivali, nego jednostavno registrirali stvarno stanje. Sirene su se U Čelini Stanićima vatrogasci su morali spašavati i kuće
Časopis Hrvatske šume / 1
Izgorjela borova šuma u predjelu Tugare u Šumariji Split
Sridilica Žmovnica, alepski bor
Najveći požar u šibenskoj šumariji zahvatio je predjele Rimljača-Burina. Gorio je alepski i crni bor.
mjerno podmetanih do krajnje nepažnje (čikova iz automobila, paljenja korova i drugog).
- To su samo obrađeni požari, bez onih manjih u kojima nije bilo štete - pojašnjava upravitelj splitske Šumarije ing. Ivan Melvan. O ukupnoj materijalnoj šteti tek će se kasnije moći govoriti, kad krene sanacija. A tu se već sad naslućuju problemi. Ovo uz more, dužni smo prema zakonu zbog turizma sanirati u roku od tri godine, ali što će biti s površinama u zaleđu, pa s privat-
Je li se moglo učiniti više?
Slična je i kninska ljetna priča s jednim potpitanjem: nije li se u pojedinim trenucima 1 na nekim lokacijama moglo učiniti više. Nikome, naravno, ne pada na pamet da se miješa u posao vatrogasaca (imaju oni, uostalom, svojih problema), niti im spočitava ono što nisu uspjeli učiniti, tim više, što je u to vrijeme gorjelo na sve strane. Upravitelj kninske šumarije ing. Zeljko Bralić, koji se u jednom trenutku i sam našao među gasiteljima.
DAVA NOSI ALEPSKI BOR!
mšta ne raste, m grab, ni cmika, a toga je nekad ovdi puno bilo, reče jedan seljak u razgovoru lagjH smo zapodjeli o požarima.
N i požara onda nije bilo, a otkad šumari s taj bor, on služi samo za požare, jer najbolje gori, reče seljak svoje i - ode.
N e mareći da se alepski bor uglavnom ja"'"' sam, a šumari ga sade samo gdje je nužno. ]
U napuštenim selima u skradinskom zaleđu izgorjeli su i voćnjaci, sve što se našlo na putu vatri.
mm površinama. Tko će to sanirati i kada, pita se Melvan.
Ima i razloga, jer od ukupno opožarenih šuma i šumskoga zemljišta 6.800 ha su državne a 6.200 ha privatne površine. Gorjele su i visoke državne šume, najviše u Dubokoj Dragi, gdje je od 458 ha bilo 115 ha alepskog bora, u Rupotinama (1084 ha), 41 ha bora, u Lokvi Ro-goznici, uz samu magistralu, od 531 ha zahvaćenog plamenom stihijom izgorjelo je 29 ha visokih šuma, u Blatu na Cetini nepovratno je nestalo 31 ha prekrasnoga crnog bora, gorjelo je i u predjelima Tugare, Zrnovnica-Dvori, Borovača-Sutina (30 ha crnog bora) i drugima. Najveća površina zahvaćena vatrom je kod Segeta Gornjeg, čak 3.699 ha, većinom privatnih šuma.
spominje veliki požar na Dinari kad je 13 dana gorjelo.
- Počelo je 18. a prestalo 30. kolovoza, tek kad je pala kiša koja gaje ugasila. Prvoga dana opožareno je 5 ha, vatrogasci su to lokalizirali i pomislili kako je gotovo. N o požar nitko nije čuvao, pa se s vjetrom ponovno javio, prešao preko vrha u Bosnu, tamo ga nisu ni gasili, da bi se 23. kolovoza opet vratio na naše područje. N o taj je teren bio nepristupačan, a istodobno je gorjelo i kod Gračaca, na Promini i još desetak mjesta. Padinom se kroz suhu travu spustio i zahvatio 200 ha prirodne borove šume. Vatrogasci su ga na trenutak zadržali, a i sam sam tada bio s naprtnja-čom na terenu. Desetoga dana vatra se prebacila do bukove šume i tu stala. Potom smo ga kanaderima i
2 / Časopis Hrvatske šume
ŠUMSKI POZAf
1
^f , -
U predjelu Varoš gorjele su punjače medunca i alepski bor
helikopterima lokalizirali. N o 13. dana požar se prebacio preko jednog dosta širokog puta, jer nije bio čuvan, i ponovno planuo. Tada je na ovom području bilo blizu 200 ljudi, no nisu uspjeli spriječiti da cijelo brdo izgori. Tek nadošla i toliko potrebna kiša, uspjela je požar stvarno i konačno ugasiti, prisjeća se tih dana Bralić.
Iz Knina sve se to moglo lijepo vidjeti. U noći duga plamena crta, a danju se od dima jedva živjelo. Sve je ovisilo o vjetru, s koje je strane puhnuo.
O velikoj materijalnoj šteti teško je govoriti, no da će šumari imati što raditi, nema sumnje. Ukupno je opožareno oko 9.800 ha državnih i privatnih šuma i šumskoga zemljišta, a gorjelo je i na Plješivici, Svilaji, i drugim lokalitetima.
I za pet godina bilo bi puno!
Da se s vatrom teško boriti, ali da se u presudnim trenucima mora znati tko, što i kako radi, potvrđuje i revirnik Anđelko Ciilina iz Šumarije Drniš.
- Mogu reći da ovo u svoin radnom vijeku nisam doživio. Iza podneva, u predjelu Varoš, vodom polijevamo zemlju punu borovih iglica i travu kako vatra ne bi zahvatila sastojinu crnoga bora i da se ne širi dalje, no voda samo klizi po iglicama, nestaje potom u zemlji iz koje se počinje pušiti, dimiti, 1 uskoro se opet pojavi vatra!
I ovdje je požar bio lokaliziran. N o u blizini trafostanice, ostalo je tinjati da bi sutradan ponovno izbio. No tada je gorjelo i u Petrovu Polju, na Svilaji i još nekoliko mjesta istodobno.
Penjemo se Prominom gdje su u predjelu Vola izgorjele panjače medunca, u Jarčištu sastojina crnoga bo-
kih šuma bukve i bora. Oko 1300 ha su niske šume medunca, graba, uglavnom na Promini, Svilaji, Miljevač-kom platou, dok su ostalo šikare, pašnjaci, kamenjari. Najviše je stradala gospodarska jedinica Promina gdje je opožareno oko 3000 ha. U jednom trenutku, pred kraj kolovoza, ovdje je bilo preko 200 vatrogasaca, bili su tu i helikopteri i kanade-ri.
- Ne mora svatko voljeti šumu, ne mora voljeti ni prirodu, no ovo što se dogodilo prava je katastrofa, dodaje Culina. Treba sve to obnoviti, ali otkud novci, ljudi. Da je ova površina opožarena u pet godina, bilo bi puno, a ne samo u jedno ljeto.
Svemirski pejsai - Siverić Kapela Sv. Nedjelja (Drniš): požar u kolovozu »dovršio« je ono što je preostalo iz požara 1991.
godine
ra. Na Siverić Kapeli - Sv. Nedjelji dokrajčeno je ono što je prvi put gorjelo još 1991. godine. Gorjelo je preko na Svilaji i na Kozjaku.
- Ne pamtim toliko požara na drniškoj Šumariji. Dosad smo imali 66 požara kojima je zahvaćeno 9.578 ha šuma i šumskoga zcinlji-šta, precizan je upravitelj itig. Rajko Cupić. Najvećim dijelom, 8.103 ha, su državne šume, od čega 360 ha viso-
Gorjelo i minirano područje
- Vozimo se područjem kojim je išla linija razgraničenja, ovdje u skradinskom zaleđu bila je prva crta bojišnice, priča ing. Branko Kekelić dok se vozimo cestom prema Skradinu. S lijeve strane je šuma Rimljača u gospodarskoj jedinici Rimljača -Burina, najveće opožareno područje u šibenskoj Šumariji. Dio šume je nepristupačan, nije se moglo gasiti, a neće se moći ništa ni raditi. To je sada nakon rata veliko, pusto i nenaseljeno područje, gorjela je i trava, zapušteni i napušteni voćnjaci, makija, sve.
Od ukupno 1258 ha ovoga ljeta zahvaćenih požarom u šibenskoj Šumariji, na Rimljaču otpada 350 ha od čega 310 ha državnih šuma. No tu je 160 ha visokih šuma. Požar je počeo u predjelu Velika glava i otud se širio dalje. Priča se ponavlja u tom smislu da je prvog dana požar bio lokaliziran, no drugi dan krenuo je dalje. Uz glavnu prometnicu dio plodne zemlje je obrađen, koji je ranije raz-miniran. U dijelu koji je obrađen, a nije razminiran, svatko radi na vlastitu odgovornost, -^it-
Tekst i snimci: IVliroslav IVlrkobrad
Panjače medunca gorjele su na Promini i u predjelu Vola
Časopis Hrvatske šume / 3
u Promini: opozareno vise od 3000 ha
Izgorjela borova kultura u predjelu Uvijaj u kninskoj Šumariji
^ftj^ "*tife j ^ jj^ ^
Požutjela Dinara: Od blizu 10.000 ha opožarenih površina u Šumariji Knin, najviše je na Dinari
4 / Časopis Hrvatske Šume
Do sada 692 požara U Hrvatskoj su do 22.
rujna ove godine, prema podacima irif;. Tere
ze Bošnjak, stručne suradnice za zaštitu šuma u Hrvatskim šumama, zabilježena 692 šumska požara u kojima je opozareno 67.889 ha šuma i šumskog zemljišta. Prema svim podacima to je požarima rekordna godina otkako se oni sustavno prate. Usporedbe radi, prošle 1999. godine evidentirana su 223 požara sa 6.050 ha izgorjele površine. Godinu dana ranije, 1998. bio je 441 požar u kome je zahvaćeno 32.055 ha.
Najveći dio požara dogodio se u krškim upravama šuma, čak 582, i u njima je izgorjelo 66.535 ha šuma i šumskoga zemljišta, a tek nešto više od polovice izgorjelih površina, 38.773 ha, su državne šume. U ukupno opožarenoj površini na visoke šume otpada tek 3.652 ha (u državnom vlasništvu 3.306 ha) dok su ostali požari zahvatili makiju, panjače, šikare, garige te ostalo šumsko i poljoprivredno zemljište. Prve procjene govore o šteti
preko 2,6 milijarde kuna, no o stvarnoj šteti moći će se govoriti kada se krene u sanaciju. Cak 80,5 posto svih požara, bilo je u kolovozu.
»Hrvatske šume« p.o. Zagreb, kao državno poduzeće koje gospodari sa 1.978.978 ha šuma i šumskoga zemljišta u Republici Hrvatskoj (81 posto ukupnih šumskih površina) ove su godine, kao i ranijih poduzele niz preventivnih akcija u cilju sprječavanja izbijanja požara. U tu svrhu ove je godine izdvojeno više od 71 milijun kuna iz kojih se financirala i izgradnja novih šumskih prosjeka s elementima cesta, održavanje postojećih (kojih je na kršu 2.627 km), izgradnja promatračkih objekata, rad motrilačko dojavnih službi i drugo. Sve to ipak nije bilo dovoljno kako bi se spriječili tako brojni požari čijem su izbijanju i širenju, osim ljudskoga faktora, ove godine pogodovale ekstremne vremenske prilike, dugotrajna suša, visoke temperature te vjetar.
BROJ ŠUMSKIH POŽARA I ZAHVAĆENIH POVRŠINA 2000. (U HA)
Krš Kont. Ukup.
Broj 582 110 692
Drž. pov. 38773
887 39660
Pri. pov. 27762
457 28229
Ukupno 66535 1354
67889
Vis. šume 3652 963
4615
Drž. 3306 956
4262
Priv. 346
7 353
BROJ ŠUMSKIH POŽARA I OPOŽARENIH POVRŠINA OD
1992. DO 2000. GODINE Godina 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.
Broj 325 372 181 109 305 305 441 223 692
(Do 22. rujna 2000.)
Površina 11130 20157 7836 4650
11214 11122 32055 6053 67889
- ^
ŠUMSKI POŽARI 2000.
f ISTRA ^
Sve je pod kontrolom, a nikad toliko požara
stra je ove sezone bila rekordna po požarima. U 47 požara evidentira
nih do prve polovice rujna, opožareno je 1212 ha državnih i privatnih šuma. No to je još sreća u nesreći, ako se tako može reći, jer ovdje je u pojedinim dijelovima Istre bilo i ponešto kiše, zeleni se u usporedbi s Dalmacijom.
Je li onda doista sve »pod kontrolom«, kako sugerira gornji naslov, ili se moglo napraviti više? Nema jasnog odgovora. No, što se »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb tiče, sredstva uložena u protupožarnu preventivu (preko 71 milijun kuna, a to se može mjeriti s onim što se izdvaja iz državnog proračuna) i onoga što kontinuirano iz godine u godinu rade (protupožarne prosjeke, ceste, motrilice, vozila za ophodnju, cjelodnevno motrenje), napra-
r
V
Čini mi se kako sav naš uloženi trud u cijelu
protupožarnu preventivu ne daje odgovarajuće
rezultate - ističe ing. Marijan Kolić,
upravitelj
Uprave šunna Buzet
»5
Sthester Pranić na motrilki Muntižana
Ing. Čedo Križrnanić: m Ovdje je opasno i m proljeće i ii^to^^
vljeno je doista najviše, koliko se u datim okolnostima moglo. Gori i u drugim mediteranskim zemljama: Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, zahvaćene su i veće površine s visokim šumama. No može li se napraviti još više? Dakako uvijek se može.
^-itii'"'' ^•vrv^HtKfmiH'
^ 4 ^
Pogled s motrilice Mutižana dopire do Učke
- Čini se, kako taj veliki uloženi trud u cijelu protupožarnu preventivu ne daje odgovarajuće, može se reći očekivane rezultate, kaže upravitelj Uprave šuma Buzet dipl. ing. Marijan Kolić. Napravljeno je puno, naši se radnici ovih ljetnih mjeseci iscrpljuju, a nikad toliko požara. Ovdje su, treba reći, vremenske prilike i dugo razdoblje bez kiše, naprosto stvorile uvjete za pojavu požara. No moramo početi razmišljati dalje, o podizanju preventive. Moderna tehnologija nudi i moderna rješenja, postavljanje kamera na pojedine istaknute punktove koje će danonoćno pokrivati teren. Neke susjedne zemlje imaju formirane centre za motrenje gdje su šumari u prvome
Časopis Hrvatske šume/ 5
ŠUMSKI POŽARI 2000.
planu, a imaju i šumarsku policiju. Ovdje još ima nedorečenosti oko nadležnosti i treba znati što je preventiva a što gašenje, i tko je za što zadužen. Šumari dakako ne mogu gasiti, jer nisu za to ni opremljeni, no moraju naći svoje mjesto, obveze i odgovornost. Ne može se dogoditi da mi pomažemo u gašenju, iscrpljujemo se na nekom zapuštenom ra-slinju gdje je izbio požar, a onda se nakon nekog vremena pojavi vlasnik u kratkim hlačama i čudi se »kako se to moglo zapaliti«!
Obilazeći tri šumarije na zapadnoj obali Istre uvjerili smo se da su ljudi angažirani 101 posto! No, to ipak ne znači da požara nije bilo.
Poreč - dvije požarne sezone
- Mi ovdje imamo, ako se tako može reći, dvije požarne sezone, proljetnu i ljetnu. Gori u rano poljeće kad seljaci počnu
paliti travu, što često završi u šumi, govori upravitelj porečke Šumarije dipl. ing. Čedo Križtna-nić. Kad se na to nado-veže ovako suho i vruće ljeto onda sve to može prerasti u katastrofu. U Poreču to ipak nije bio slučaj. Ovoga ljeta imali smo, barem dosad, 8 požara koji su zahvatili 49 ha površina. Ovaj posljednji kc d Vrsara u kojem je gorjela niska šuma crnike, odmah je ugašen. Ostale
ROVINJ
'•^x\
Sova Diotnhia u Kaiijiiiiiiiu pohiiLiji dio područja Šumarije iznad udoline kod
Kanfanara (Fausto Križanac na motrilici)
su tek izgorjela i nagorjela stabalca, a još se osjetio i miris gara i pepela kao upozorenje a što bi tek bilo da se požar proširio.
To govori o spremnosti i opremljenosti porečkih šumara da na vrijeme signaliziraju opasnost. Osim mo-trilica koje pokrivaju površinu Šumarije tu su i dva automobila
Posljednji poždi kod l'tsaia zaln'atto jt mladu ^uiiiu LiiiiLi
ša svojih 6.402 ha površine i šuma panjačama crnike, mcdunca i bjek:)gra-bića, uz kulture četinjača (duglazija, alepski bor, cedar) Poreč ne spada u šumarije koje su u prvom stupnju opasnosti od požara pa se na motrilicama dežura samo danju. Dobra mreža protupožarnih prosjeka s elementima cesta drugi je važan čimbenik koji omogućuje brzu intervenciju vatrogasnih postrojbi. Ove godine napravili smo još 2 km nove protupožarne ceste, dodaje Križmanić. U Poreču se u obavljanju protupožarne preventive oslanjaju isključivo na vlastite radnike (18 zaposlenih u šumariji). I sve bi, što se državnih šuma tiče, još bilo u redu kad ne bi morali brinuti i nagledati skoro isto toliko, 6.250 ha, privatnih šuma i šumskoga zemljišta na kojima zapravo izbija više požara nego u državnima.
Mobilna ekipa rovinjski Suiiiaitu »na straži« u predjelu Gurnda
za ophodnju opremljena za gašenje inicijalnog požara. Važno je s motrilice na vrijeme dojaviti »jer na taj se način može puno toga spriječiti kao što smo i sami ugasili pet početnih požara«. Na motrilici Muntižana zatekli smo Silvestera Pranića pogleda uprtog prema drugoj motrilici, na rovinjskom području.
- Dobro se pokrivamo, veli Pranić, i oni iz rovinjskoga dijela i mi možemo signalizirati opasnost. Još jedna, pt^moćna motrilica je na Limskome kanalu.
Rovinj: Još kad bi svi bili zdravi
U rovinjskoj Šumariji zatekli smo pravu »malu
6 / Časopis Hrvatske šume
SUMŠKIPOŽARI 2000.
Protupožarna prosjeka u rovinjskoj Šumariji
bolnicu«, upravitelj i rcvir-nik su na bolovanju pa smo teren obišli u društvu još jednoga šumara, upravitelja Uprave Buzet dipl. ing. Marijana Kolica, koji je i sam na bolo-vanju(!), te pomoćnika re-virnika Fausta Križanca.
- Zadnji požar imali smo 30. srpnja kad je zahvaćeno 38 ha, i šuma-rijskih i privatnih, veli Križanac. Ukupno je dosad gorjelo na 173 ha državnih šuma i šumskoga zemljišta i na 204 ha privatnih šuma. Ukupno 377 ha, što je više nego lani.
- Šumarija je dobro opremljena, dodaje ing. Kolić. Uz četiri motrilice. Bale, Golaš, Sv. Martin i Kanfanar tu su i pojedinačne patrole i jedna višečlana mobilna ekipa opremljena za gašenje početnoga požara. Njen se sastav brojčano mijenja, smanjuje i nadopunjuje ovisno o vremenskim prilikama i potrebama. Tu smo ekipu s kamionetom
u kome je bio alat, naprtnjačc s vodom, met-lanice, zatekli »na straži« u predjelu Gumila.
Notrilica u Kanfanaru je nova, sagrađena za ovu sezonu. Na povišenom je mjestu, nad dragom ispod Kanfanara, i s nje pogled dopire do motrilice Sv. Martin. U cijelome tom sustavu najvažnije je dobro funkcioniranje sustava veza i da se prvi požar na vrijeme uoči i dojavi, konstatira Kolić. Tada se može spriječiti veća šteta, jer ako požar uhvati maha, a obično se tada pojavi i vjetar, onda je šteta neizbježna.
Pula: Dobra suradnja s vatrogasnim postrojbama
- Protupožarna služba pulske Šumarije tijesno je povezana s profesionalnom vatrogasnom postrojbom u gradu kojoj se naši ophodari javljaju s određenih punktova. Kako su i dobrovoljna vatrogasna društva aktivna, a zapaženi su pomaci i kod or-
im šuma s motrilice se mogu vidjeti i turisti koji su na robinzonskom ljetovanju u kamp-kućicama u šumi
Časopis Hrvatske šume / 7
SOI^SKI POŽARI 2000.
ganiziranja protupožarne zaštite kod jedinica lokalne samouprave, može se reći kako sve to zajedno dobro funkcionira te kako j e na osam požara koliko ih j e na pulskome području bilo do 1. kolovoza i nije bilo većih šteta, procjenjuje trenutačnu situaciju u Šumariji Pula njen upravitelj dipl. ing. Valter Buršić. T o ne znači da ih ne može i neće biti, no kad bi pala prava kiša, koje ovdje nije dugo bilo, opasnost od daljnjih požara znatno bi se smanjila.
Prvenstveno zbog vremenskih prilika ništa se ne može sa sigurnošću tvrditi, no motnlice i šest automobilskih ophodnji u protupožarnoj preventivi ipak su neka garancija da će se brzo intervenirati. Svi se ovdje prisjećaju katastrofalnih posljedica velikog požara iz 1993. godine koji je pomalo saniran alepskim bt:>rom. S m o t n lice u Kavranu gdje dežu
raju dvije studentice, na j ug i jugozapad pogled dopire do Pule, a prema sjeveru za lijepa vremena vidi se i Učka. (A pogled prema dolje, u podnožje motrilice i šumu hrasta crnike otkriva turističke no made, pretežno Slovence koji su ovdje kupili parcele od privatnih vlasnika, postavili kamp-kućice i robinzonski ljetuju). Još jedna motrilica u vlasništvu je Nacionalnoga parka Brijuni, jedna općine Barban. Automo-
- Dobio imađujono s vatiogasmin
postiojbaina iipraintclj puhke Šumarije mg I 'allci Buršić
U protupožarnu preventivu spadaju i uzgojni radovi pošumljavanja: u Savićenskom Polju u posljednjih je 10 godina alepskim i crnim borom
pošumljeno 150 ha napuštenih površina
bilske patrole, pak, obilaze svakodnevno određene punktove s kojih se ja vljaju. N a taj način spriječeno je petnaestak uočenih početnih požara koji su odmah ugašeni.
- N o u protupožarnu preventivu spadaju i šumsko uzgojni radovi koje provodimo svake godine, čiji je cilj smanjenje opasnosti od požara. T u spada i čišćenje (jednu takvu akciju vidjeli smo u šumi Pripovina), pa pošumlja-
Čišćenje u šumi Pripovina ide u kategoriju radova koji niianjuju opamost od poiaia
vanje (gdje je , primjerice, u Savićenskom Polju kroz 10 godina alepskim i crnim borom, te pinijom pošumljeno 150 ha). T u su prije 40 godina bili pašnjaci, pa je tu zapuš-tenost Šumarija pošumila. Tek male privatne neuređene i zarasle enklave govore o nebrizi vlasnika za tu zemlju. Njega mla-dika, posebno borovih kultura, ove će se godine obaviti na 75 ha. Konačno tu j e i održavanje protupožarnih prosjeka kao jednog od osobitc:i važnih čimbenika u preventivi, kaže upravitelj Buršić.
Šumarija Pula inače gospodari s oko 12.000 ha državnih šuma i čak 10.880 ha privatnih šuma. T o je najveća površina neke šumarije u buzetskoj Upravi koju šumari m o raju nadgledati i čuvati od požara. U z 19 zaposlenih u Šumariji, 10 je proizvodnih radnika a uz revir-nikc i poslovođe još i četiri sezonca. S tim će se, računaju u Šumariji, pokriti i posao kvalitetno obaviti. "^P-
Miroslav Mrkobrad
8 / Časopis Hrvatske šume
Šumarija Crikvenica
Tri peča požaru a kolovozu f S d požara koji su osobito tijekom
kolovoza harali našom obalom 'tmtf nisu ostale pošteđene ni šume
šumarije Crikvenica, senjske Uprave šuma. Na ovom području, od sredine do kraja kolovoza izbila su tri požara, ali srećom bez većih posljedica. Gorjelo je na površini od 72,70 ha državnih šuma, od čega je bilo zahvaćeno 6,7 ha visokih šuma, te 66 ha šikara. U visokim šumama uglavnom je stradala kultura crnoga bora, a površine, pak, privatnih šuma stradale su na 86,05 ha.
Kolike su stvarne štete od tih požara teško je sada reći jer se rade prve procjene, govori upravitelj šumarije Crikvenica, dipl. ing. Emil Domijan.
U gašenju požara na crikveničkome području uz zaposlenike šumarije Crikvenica i Novi Vinodolski, sudjelovale su i vatrogasne postrojbe iz Crikvenice i Rijeke, te vatrogasci iz Kraljevice, Novog Vinodolskog te goranskih mjesta Vrata i Fužina. Požar u okolici Bribira gasio je i vojni helikopter iz Pule.
Unatoč tome što su ti požari brzo i efikasno stavljeni pod nadzor gasitelja, pojačane mjere zaštite od požara na području ove šumarije i dalje su na snazi. Organizirana su cjelodnevna motrenja na osmatračnicama, a ovisno o vremenskim prilikama takve mjere zaštite primjenjivat
Emil Domijan dipl. \ng upravitelj iuiiiartie
Crikvenua J
će se sve do 15. rujna, a ako treba i dulje, govori upravitelj.
Uz cjelodnevna motrenja, kao jedna od značajnijih irijera u zaštiti od požara, je i gradnja protupožarnih prosjeka, pa će se u tijeku ove godine na području Šumarije izgraditi 16 km.
No, uz sve te mjere koje poduzimaju šumari, požari i dalje izbijaju, a u zaštiti od požara morali bi sudjelovati svi naši građani. A da bi to mogli, treba ih adekvatno educirati, počevši već od djece u osnovnim i srednjim školama.
Isto tako uz isticanja znakova zabrane loženja vatre u šumi, i na javnim površi-
L' požarima na području ^umanji Ctikvintca iiajink ji stiadala knltuia iinog hoia
Opožarene površine na području šumarije Crikvenica G. J. »Kotor Planina«
nama, građane treba stalno upozoravati da ne spaljuju travu na zapuštenim poljoprivrednim zemljištima i livadama, jer se upravo iz takvih privatnih posjeda koji graniče s državnim šumama vatra brzo ra-splainsa i teško ju je ugasiti.
I na kraju, uz više pozornosti, organiziranosti, i suradnje svih onih koji su zaduženi da provode u život sve ove mjere zaštite od požara, koje se od njih traže, vjerujemo da će u budućnosti biti i lakše stati na kraj vatrenoj nemani, koja je ovo ljeto tako nemilosrdno pobrala našu obalu. .^^
^ V. Pleše
Časopis Hrvatske šume / 9
V
Šumski požar na području šumarije Velika i Parka prirode »Papuk«
Dpa dann vwfvr M A y^ '^^M Y ^ ,^, ^f^ ^ r') / T 1
N ajveći ovogodišnji požar na području požeške Uprave šuma
izbio je 12. kolovoza na gotovo deset hektara gospodarske jedinice »Južni Papuk«, koja je u sastavu šumarije - Velika i novoutemeljenoga Parka prirode »Papuk«. Požar većih razmjera buknuo je u poslijepodnevnim satima nakon dugotrajne suše i temperature preko 30°C, zahvativši odjele 44 b, c, d te 48 b, iznad sela Velika i Radovanci, nedaleko od poznatoga veličkoga kamenoloma. Lokaliziranje 14. kolovoza, nakon 48 sati uporne i požrtvovne borbe s vatrenom stihijom, a na gašenju su sudjelovali vatrogasci okolnih Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Velike, Trenkova, Kutjeva, Kaptola, Biškupaca i Jakšića te 71 zaposlenik Uprave šuma Požega, pretežito iz šumarije Velika. Bio je to jedan od rijetkih primjera izuzetno dobre suradnje šumara i vatrogasaca, koja bi se trebala odvijati i ubuduće te uzimati kao primjer organizacije gašenja šumskoga požara na cjelokupnome prostoru »Hrvatskih šuma«. Treba istaknuti kako je prijetila opasnost da požar zahvati obližnju borovu kulturu, no to je spriječeno energičnom intervencijom gasitelja.
Zapaljeni panjevi otežavali gašenje
Na nadmorskoj visini i do 550 m te po strmom, kamenitom i teško pristupačnom terenu teško se bilo boriti protiv vatrene stihije. Gašenje je bilo posebice otežano zbog starih zapaljenih panjeva od nekada posječenih »tuturastih« stabala, koji su se kotrljali niz strmi papučki teren, ugrožavali gasitelje i nerijetko izazivali nove požare.
Bio je to jedan od rijetkih primjera dobre suradnje šumara i vatrogasaca, koji bi se trebao uzimati kao primjer organizacije
gašenja šumskoga požara na cjelokupnom prostoru »Hrvatskih šuma«
Šumari i vatrogasci na zajedničkom zadatku
fl^ Ususret gustoj dimnoj zavjesi na području »Južnoga Papuka«
(šumarija Velika)
I T 1
S naprtnjačom na leđima u okružju posječenih stabala
osobito noću, kada se mislilo da je požar lokaliziran.
Prizemni požar je zahvatio nekvalitetnu devedeset-godišnju, pretežito medunče-vu sastojinu (44 b), koja spada u zaštitne šume ovoga područja, šezdesetšestgodišnju kulturu crnoga bora (44c) s primiješanim kitnjakom, me-duncem i običnim borom te bukov mladik (44 d), na strmoj strani uz jarak. U odjelu 44 c crni bor je saden uz sam greben te ima zaštitnu funkciju čuvanja tla od erozije. Na spomenutom prostoru stabla su oštećivana od ranijih požara. Vatra je najmanje ušla u prostor odjela 46 b, koji se prostire na 46 ha, a riječ je o zaštitnoj šezdesetšestgodišnjoj sastojini medunca i cera s primjesom crnoga bora i bukve, izrazito loše kvalitete, smještenoj oko kamenoloma. Zbog zaštitnog karaktera u ovoj sastojini nije u uredajnom elaboratu propisana sječa.
Kako smo doznali od stručnog osoblja šumarije Velika, počinitelj požara ostao je nepoznat, nastala šteta procjenjuje se na približno 96.000 kuna, a predviđa se kako će troškovi obnove navedenih sastojina iznositi oko 200.000 kuna. Radi se o najvećem požaru na području ove šumarije u posljednjih deset godina, a potrebno je istaknuti kako su u njegovu gašenju, medu ostalima, sudjelovali re-virnici dipl. ing. Stjepan Ćurić i dipl. ing. Damir Nuić te stručni suradnik iz požeške Uprave šuma, dipl. ing. Božidar Terzić. Na požarištu je bio nazočan i upravitelj požeške Uprave, dipl. ing. Stjepan Blaži-čević. ^ ^
' ^ ' I. Tomić
10 / časopis Hrvatske šume
Šumski požar na području šumarije Kutjevo
Praroflohiiijii u.z:Qojiii}}i mjcravia ^ L ' 1 1
oi^iioi'in. sasiOjijin Početkom srpnja u šumskom predjelu
»Kulski lug«, šumarije Kutjevo (Uprava šuma Požega), buknuo je
potkraj radnoga vremena šumski požar. Uzročnik požara, kojega se šteta još utvrđuje, bila je privatna osoba, koja je neoprezno palila svoje strnište u neposrednoj blizini šumarijskih površina. Na gašenje požara izašli su radnici kutjcvačke šumarije te članovi obližnjih Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Bektcža, Kutjcva i Čaglina, koji su upornošću i primjernim zalaganjem požar ugasili oko 20 sati. Vatrena stihija zahvatila je gotovo polovicu površine (8 ha) dvaju odsjeLa (105 c, d), u sastavu gospodarske jedinice »Južna Krn-dija kutjevačka«, smještenih u blizini asfaltirane ceste Požega - Našice, a između sela Kula i Bektež. Zanimljivo je da se počinitelj požara, što se rijetko događa, sam prijavio u šumariju, objasnivši odgovornim osobama kako se to dogodilo.
Odsjek c, kojeg od asfaltirane ceste dijeli odvodni kanal, je lužnjakova (64%) i cerova (36%) sjemenjača u stadiju oplodne sječe, starosti 128 godina, površine 8,20 ha, u kojoj je prije dvije godine na tri ha izvršena njega tla pod zastorom stare sastojine, a lani na istoj površini obavljen je dovršili sijek. Požar je u ovoj sastojini zahvatio nešto manje od trećine njene površine, a riječ je o tipičnom prizeinnom požaru tijekom kojega su, osim podmlatka, oštećeni i donji dijelovi debla stabala iznad visine podmlatka. Ako dođe do uginuća pojedinih stabala, bit će to posljedica djelovanja topline na taj dio debla. Da podsjetimo, prizemni požari najprije buknu na svome početnom mjestu, pa se šire dalje uokrug, a da nema različitih čimbenika, koji odmah suzbijaju njihov razvoj, oni bi se za kratko vrijeme proširili na sve strane, a pritom je od osobite važnosti djelovanje vjetra.
Iskustva iz pleterničke šumarije
u odsjeku d požar je zahvatio približno 60 posto (5 ha) površine mlade pretežito lužnjakove sastojine, u stadiju podmlatka i mladika, površine 8,18 ha, u kojoj
Vatrena stihija zahvatila je gotovo polovicu površine (8 ha) dvaju odsjeka u sastavu gospodarske jedinice »Južna Krndija Kutjevačka«
Prizemni požar uništio je dio podmlatka i zahvatio donje dijelove stabala itaie liiinjakove sastojine
je prije tri godine proveden dovršni sijek. Izgorena površina je žućkasto-crvenkasta, a lišće mladoga lužnjaka i ostalih bjelogoričnih vrsta izgleda otužno, kao da je jesenski ambijent. Grupu šumskouzgojnih radnika, na čelu s iskusnim poslovođom A d a m o m Perićem, zatekli smo za vrijeme saniranja ove opožarene površine, na kojoj su dugim voćarskim škarama odsijecali pri zemlji (»čepovanje«) mlađa lužnjakova i druga stabalca. Treba istaknuti da šumarija Kutjevo na ovakvim poslovima dosad nije imala iskustva, a kako smo doznali od revirnice, dipl. ing. Dragice Šimić, i pomoćnika revirnika Miralema Kapetanovića, koriste praktična iskustva iz šumarije Pletcrnica. Na opožarenoj površini rade Savo i Radovan Todoro-vić, Zdenko Obrovac, N i ko Kljajić, Drago Benić, Milan Burcar, Marko Barić, Ivica Vulinović, Zoran Trcul i Milan Radić. Dnevna norma je 18 rad-niko-dana po hektaru, za sada je radnici nesmetano ispunjavaju, a završetak poslova očekuje se potkraj srpnja.
Oprezno sa starom sastojinomi
Prema riječima dipl. ing. Dragice Simić, na opožarenim površinama u jesen će se, u ovisnosti o uspjehu obnove, obaviti popunjavanje dvogodišnjim lužnjakovim i kitnjakovim sađnicaina, a u proljeće iduće godine provest će se uobičajena njega podmlatka. Površnim pregledom stare lužnja-kovo-ccrove sastojine ne može se odmah pouzdano utvrditi koliko je oštećenje, pa stoga u postupku s tom sastojinom nakon požara treba biti oprezan. Budući daje riječ o vrstama drveća debele kore, i manja je mogućnost oštećivanja kambija u donjem dijelu stabla, ne bi trebalo biti štetnih posljedica. Naime, ne očekuje se da takva stabla fiziološki znatno oslabe i postaju objekt napada različitih štetnih kukaca i gljiva. Osim pravodobno poduzetih higijenskih i šumskouzgojnih mjera, prije pojave bujnoga korova, možebitno oboljele skupine stabala potrebno je posjeći a sastojinu popuni
ti ili podsadiri. Tekst i snimci:
I. Tomić
Časopis Hrvatske šume / 11
ŠUMSKI POŽARI 2000
S konferencije za novinare u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici
cdu,y.ic]ji ]jifiiificiraiijn U Hrvatskoj vatrogasnoj zajed
nici održana je 24. kolovoza konferencija za novinare na
kojoj je bio i predstavnik »Hrvatskih šuma«. Bilo je riječi o provedbi novoga Zakona o vatrogastvu, protupožarnoj zaštiti i državnom vatrogasnom natjecanju. Predsjednik HVZ-a mr. se. Teodor Fricki istaknuo je kako se odredbe Zakona o vatrogastvu, koji je u primjeni od siječnja ove godine, provode sporo. Naime, jedinice lokalne uprave i samouprave sporo provode pod svoju nadležnost profesionalne vatrogasce, koji su do ove godine bili u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Prema riječima mr. Frickog, problem jc, naravno, i u financiranju a spomenuti Zakon nije u potpunosti onakav kakav bi trebao biti te će stoga ove jeseni doći do određenih izmjena i dopuna. Govoreći o problemu ovogodišnjih požara, predsjednik fiVZ-a je naglasio kako se u primorju pravodobno upozoravalo na pripreme za ovu protupožarnu sezonu te isticalo kako se puna pozornost mora usmjeriti na preventivu i osigurati novac.
Premašena sva očekivanja
- Nitko, međutim, nije mogao predvidjeti ovogodišnja meteorološka zbivanja i nikada se nije dogodilo toliko požara. Po snazi i veličini vatrene stihije, ova godina premašuje sva očekivanja. Riječ je o jednom nenormalnom stanju, jer je samo od 30. lipnja od 6. kolovoza bilo ukupno 3500 požara, a cijele prošle godine 7000 požara. Ove godine samo u jednom mjesecu dogodilo se više od trećine prošlogodišnjih požara i 2000. godina prijeti da pretekne 1998. godinu -napomenuo jc Fricki te dodao kako se, unatoč svemu, ne odustaje od državnoga vatrogasnog natjecanja, koje se u organizaciji HVZ-a te pod pokroviteljstvom MUP-a i ministra Šime Lučina održava 25. i 26. kolovoza u Varaždinu. Iako datum natjecanja nije primjeren zbog spomenutih požara, ono bi se trebalo održati zbog specifičnosti organizacije, a na takvim smotrama vatrogasci se osposobljavaju, opremaju, druže i natječaju.
Stimulirati domaće vatrogastvo
Načelnik HVZ-a i pomoćnik glavnoga vatrogasnog zapovjednika Željko Popović naglasio je kako je velik broj požara izazvan nehatom i nepažnjom pa stoga treba bolje educirati stanovništvo. Vatrogasne postrojbe su neopremljene a 100-300
mjesečnih vatrogasnih intervencija nadilazi mogućnosti dobrovoljnoga vatrogastva, koje treba posebno organizirati i novčano stimulirati, a u priobalju ponuditi novi model protupožarne zaštite. Dodao je kako se ni profesionalci ni dobrovoljci ne mogu sami boriti s vatrom te predlaže da država lokalnim upravama i samoupravama odobri, uz sufinanciranje, stimuliranje domaćih dobrovoljnih vatrogasaca. To je, tvrdi Popović, jeftinije od dovođenja profesionalaca iz kontinenta u primorje. - Do kraja kolovoza prošle godine registrirana su 5332 požara, a do 20. kolovoza ove godine čak 8 312
Mr se Petar Jurjivić:
»Vdik broj požara ponovno | na neobrađenim ' poljoprivrednim
površinama«
požara. Pritom je više od sedam tisuća požara uzrokovala ljudska nepažnja, a evidentiran je rapidan porast požara na otvorenom, od 2 943 u prošloj na čak 5 843 u ovoj godini. No, ipak je opožarena površina po jednom požaru u granici nekakvoga prosjeka. Najveći problem su požari koji dolaze iz susjedne Bosne i Hercegovine, a na gašenje su poslana pojačanja iz kontinentalnih županija _ kazao je načelnik HVZ-a, napomenuvši da od 1950. godine nije bilo takvih visokih temperatura. Obavijestio jc nazočne da bi na trećem državnom vatrogasnom natjecanju trebalo sudjelovati oko 3000 vatrogasaca iz 18 županija.
Polovica požara u državnim šumaina
Analizirajući ovogodišnje šumske požare u Republici Hrvatskoj, rukovoditelj Službe za ekologiju i zaštitu šuma JP »Hrv'atske šume« mr. se. Petar Jurjević napomenuo je u uvodnom izlaganju da 2000. godina prijeti da dostigne 1998. godinu, kada je opožareno 32.000 ha. Do 23. kolovoza je evidentirano 538 šumskih požara na 20.259 ha, od čega je 280 požara ili 52 posto nastalo u državnim šumama, a 258 ili 48 posto u privatnim šumama i na ostalom poljoprivrednom i zapuštenom zemljištu. Na kontinentu je bilo 86, a na kršu 452 požara. Nastale štete su velike a
Do 23. kolovoza evidentirano je 538 šumsl<ili požara na oi<o 20.000 ha, od čega se na kršu dogodilo čak 452 požara
.S konferencije za novinare n
njihovi iznosi se upravo utvrđuju. Približno četvrtina ukupne opožare-ne površine, 5486 ha, odnosi se na »prave« odnosno gospodarske šume. Međutim, podaci se mijenjaju iz dana u dan, a pojedine požare nije moguće brzo registrirati. Mr. Ju-rjcvić naglasio je kako je velik broj požara nastao na neobrađenim poljoprivrednim površinama s lako-zapaljivim biljnim materijalom, bogatim eteričnim uljima, a navedene površine predstavljat će problem sve dok ne budu privedene određenoj namjeni. U daljnjem izlaganju Ju-rjević je detaljno upoznao novinare s preventivnim mjerama »Hrvatskih šuma«, istaknuvši kako su svi radni i materijalni kapaciteti u funkciji protupožarne zaštite, a ovo Javno poduzeće jedno je od rijetkih koje provodi Zakon o vatrogastvu, ispunjavajući pritom određene financijske obveze. Iznio je podatak da jc u sklopu ovogodišnjega Plana zaštite šuma od požara planirano izraditi 146,26 ha te održavati 1318,65 ha protupožarnih prosjeka, izraditi 304,70 km i održavati 1016,91 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste i to pretežito na kršu. Osim toga planirano je izgraditi 9 i održavati 17 promatračkih objekata, a za motrilačko-dojavnu službu predviđeno je 41.693 radniko-đana, od čega na krš otpada 38.612 dana. Za provođenje ovih radova osigurano je 71.225.000 kuna.
Unatoč preventivi -velik broj požara
Kada je riječ o motrilačko-dojav-noj službi, ona se obavlja u razdoblju povećane opasnosti od šumskih požara, a danonoćno na šumskim površinama razvrstanim u prvi i
itroiiasnoj zajednici
drugi stupanj opasnosti. Osmatra se sa 25 osmatračnica na kršu i sa 125 na kontinentalnom dijelu »Hrvatskih šuma«, a ophodarskc i čuvar-ske službe upotpunjuju na različite načine poslove osmatranja.
- Za potrebe intervencije gašenja i izrade šumskih prosjeka u akcijama tijekom sprječavanja širenja nastalog požara za kontinentalno područje ustrojene su jedinice za gašenje požara na razini šumarije, opremljene vozilima s potrebnim alatom za prosijecanje prosjeka. Za područje krša ustrojene su inter-ventne grupe na razini Uprava šuina, a opremljene su također vozilima s potrebnim alatom za prosijecanje prosjeka - istaknuo je mr. Jurjevič, dodavši kako se godišnje u 200 ha šumskih površina uz prometnice preventivno potkresavaju grane. Naglasio je daje u razdoblju od 1990. do 1999. godine izgrađeno na području krša 2627,12 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, a osobita pozornost poklanja se informativno-pro-miđžbcnim aktivnostima u cilju upoznavanja pučanstva sa šumskim požarima. Unatoč svim poduzetim mjerama, zaključuje Jurjevič, dogodio se tolik broj požara, od čega pretežit broj na području krša.
Čelnici Hrvatske vatrogasne zajednice na kraju su konferencije za novinare iznijeli činjenicu kako nedostaje novac za nabavu potrebne zašdtne opreme, a posljednjih 5-6 godina dobrovoljno vatrogastvo je zapostavljeno i prepušteno gradovima i općinama. Trebalo bi osnovati Državnu upravu za zaštitu i spašavanje od požara, koja bi objedinjavala ljudske i tehničke resurse u vatrogastvu. -J^
Tekst snimci : I. Tomić
12 / Časopis Hrvatske šume
NOVI OBJEKTI
Obnovljena zgrada Šumarije Sunja
) ) V • i V i)va ,: v-Y(A m 'mmari-] K /Mamian
Svečanim presijecanjem vrpce u Sunji je u prisustvu mno
gobrojnih gostiju 21. srpnja predana na uporabu nova zgrada Šumarije Sunja. Otvarajući novi gospodarski objekt, koji za ovo općinsko mjesto znači i gospodarski razvoj, ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Božidar Pank-retić podsjetio je »kako se danas moramo sjetiti i svih onih hrabrih ljudi koji su branili ne samo Sunju i Sisak, nego i Zagreb i cijelu Hrvatsku«. Otvaranje nove zgrade pokazuje na koji se način na ovim područjima mora promišljati i gradnjom novih gospodarskih objekata otvarati nova radna mjesta. On se posebno
S otvorenja nove zgrade Šumarije Sunja
»Hrvatske šume« pridaju dosta pozornosti područjima od posebne
državne skrbi
zahvalio radnicima »Hrvatskih šuma« koji su, ne štedeći svoj život, uspjeli izvući dio dokumentacije iz stare porušene šumarije. Ministar Pankretić izrazio je nadu kako će ovaj dar mjcštanima Su-nje, za njihov Dan općine 22. srpnja, biti dovoljan motiv za daljnje napore u obnovi gospodarstva, jer pred svima nama je veliki zadatak, istakao je Pankretić. Suočeni s dosta teškom gospodarskom situacijom moramo smoći snage riješiti nagomilane probleme. I u javnom poduzeću »Hrvatske šume« morat će se napraviti određene promjene i provesti restrukturiranje za koje se u suradnji sa Svjetskom bankom ozbiljno pripremamo.
Časopis Hrvatske šume / 13
Pozdravljajući goste direktor »Hrvatskih .šuma« p. o. Zagreb dipl. ing. Zeljko Lcdinski posebno je istakao »kako Hrvatske šuine vode posebnu brigu o područjima od posebne državne skrbi gdje su do sad kroz različite vidove investicija i pomoći uložile više od 450 milijuna kuna. T o j e značajan po
bila je u cijelosti okupirana, dio terena ostao j e mi niran i to je problem koji tek treba rješavati. Danas Šumarija Sunja gospodari sa 6.963 ha i zapošljava 29 radnika. S obzirom da je stara zgrada u ratu oštećena, rekao je Rožić, krenuli smo u izgradnju nove. Projektirala j u j e kuća A R M iz Siska, rado-
rija ima 222 m^ poslovnoga prostora u prizemlju, te 238 m- stambenog prostora sa tri stana na katu.
Svečanom otvorenju nove šumarijske zgrade u Simji, koju j e blagoslovio i župnik iz Sunjc, prisustvovao j e i župan Sisač-ko-moslavačkc županije
Mr. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i
šumarstva
lug. Zeljko Ledinski, direktor »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb: U obnovu objekata na području od posebne državne skrbi do sada snio uloiili više od 450 milijuna kuna
kazatelj kako se dio sredstava i s drugih područja pretače u ove ratom oštećene krajeve«.
Prisutnima se obratio i upravitelj Uprave šuma Sisak dipl. ing. Zvonko Rožić, istakavši kako je Sunja jedna od devet šumarija sisačke Uprave, »značajne za ukupno poslovanje Uprave«. Osnovana je 1963. godine kao pravni sljednik bivše Šumarije Šaš. O n se posebno osvrnuo na razdoblje D o m o vinskoga rata »kada se iz Sunje branio Sisak« istakavši kako se linija fronte protezala u dužini od 157 km od čega većim dijelom kroz šume. Gospodarska jedinica »Posavske šume«
lug. Zvonko Rožić, upravitelj Uprave šuma Sisak: »U Domovinskom ratu iz Sunje se hranio i Sisak...«
ve j e izvela Sloga, obrtnička zadruga Sisak, a sve skupa je koštalo 4,5 mi lijuna kuna. Nova šuma-
Đ u r o Brodarac sa suradnicima te predstavnici šumarskih institucija i javnih poduzeća, a svečanost
su uveličale članice ženskog ansambla »Lipe« iz Siska. ^^
+ (m) 14 / Časopis Hrvatske šume
ŠUMARI BAVARSKE U HRVATSKOJ
N ./^ ^'j^ y . y ^ - v i^^v
/«g. Oliver Kroner: " '• Zelja nam je bila
upoznati se s hrvatskim šumarstvom, osobito s uzgajanjem suma ^
U organizaciji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, a u suradnji sa zagrebačkim Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom
Jastrebarsko, upriličena je od 19. do 22. srpnja četverodnevna stručna ekskurzija s predstavnicima Ministarstva prehrane, poljoprivrede i šumarstva Bavarske. Jedanaesteročlana delegacija iz Miinchena, u kojoj su pretežito bili mladi šumarski stručnjaci, upoznata je s načinima gospodarenja u hrvatskom šumarstvu. Na području šumarije Vrbovec (Uprava šuma Bjelovar) bavarskim šumarima obratio se pozdravnim riječima direktor »Hrvatskih šuma« dipl. ing. Zeljko Ledinski, a gosti su od dipl. ing. Nade Kučan i dipl. ing. Željka Gubija-na doznali o načinima prirodne obnove lužnjakovih sastojina i provođenju uzgojnih radova. Upravitelj šumarije, dipl. ing. Đuro Kauzlarić govorio je o rezultatima istraživanja djelovanja podzemnih voda na ovom području. Sudionici ekskurzije bili su na pokusnoj plohi koja je u sastavu europskoga projekta »Čovjek i biosfera«, a imali su priliku vidjeti i sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka. Dr. Joso Gračan upoznao je bavarske kolege sa znanstvenoistraživačkim radom Instituta te ili informirao o nedavno održanom kongresu lUFRO-a u Zagrebu, a tajnik Hrvatskoga šumarskog društva dipl. ing. Hranislav Jakovac govorio je o ustroju i radu ove strukovne šumarske organizacije s dugom i bogatom tradicijom.
U Nastavno-pokusnom šumskom objektu »Opeke«
Na području šumarije Lipovljani (Uprava šuma Zagreb) i Nastavno-pokusnog šumskog objekta »Opeke« mr. se. Ivica Tikvić (Šumarski fakultet), mr. se. Josip Dundović (Direkcija HS) i mr. se. Marina Popijač (Direkcija HŠ) govorili su o načinima gospodarenja
Predstavnici bavarsi<oga Ministarstva prehrane, poljoprivrede i šumarstva
posjetili »Hrvatske šume«. Jedanaesteročlana delegacija iz
Munchena u kojoj su pretežito bili mlađi šumarski stručnjaci, upoznata
je tijekom četiri dana s načinima gospodarenja u hrvatskom
šumarstvu i obnove u tipičnim posavskim šumskim zajednicama ovoga područja. Gosti su bili na plohama u Šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba, Šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, Šumi poljskoga jasena s kasnim drijemovcem i Šumi crne johe s trušljikom, a pokazana im je i trajna pokusna ploha u sklopu europskog projekta »Čovjek i biosfera«. Ova ploha je osnovana 1971. godine, a u okviru je programa intenzivnog monitormga odnosno detaljnog istraživanja različitih ekoloških čimbenika i njihovog utjecaja na razvoj šumske biocenoze i šumskog ekosustava.
Prirodne osobitosti Lonjskoga polja
Šumarski stručnjaci iz Bavarske posjetili su sa svojim domaćinima poznati Park prirode »Lonjsko polje«, koji je osnovan 1990., jedinstvenu savsku nizinu između Siska i Nove Gradiške, s bogatim i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom, na površini oko 500 četvornih kilometara. Osobito ih je impresioniralo selo Cigoč, jedno u nizu sela duž Save, s drvenim kućicama, poznato po mnogobrojnim rodinim gnijezdima na krovovima kuća, koje je proglašeno europskim selom roda. Imali su prigodu biti u jednoj od tipičnih posavskih kuća, sagrađenoj u drugoj polovici 19. stoljeća, koja je danas za posjetitelje vrijedna zgrada drvene tradicijske arhitekture. Zbog raznovrsnog i strogo isplaniranog programa ekskurzije, boravak u Lonjskom polju bio je kratak pa su gosti iz Bavarske uspjeli vidjeti tek manji dio prirodnih
osobitosti: među ostalim pojedine pješnjačke površine s mnogobrojnom stokom u savskom nizinskom poplavnom području, a posebnu pozornost privukle su grupe ili pojedinačna stabla poljskoga jasena i hra-
~ . Bavarska šumarska delegacija sa svojim domaćinima
^~y ^- ^ -
J
K U f i Tipična posavska drvena kuća u Čigoču,
europskom selu roda
sta lužnjaka u središtu poplavljenog dijela »Lonjskoga polja«. Stabla su djelomično ili potpuno oštećena i suhovrha, a podsjećaju na nekadašnje šumske površine koje su krčene i pretvorene u stočne pašnjake. Osim krava na pašnjacima, u obližnjoj šumi svinje su, uz budno motrenje čuvara, bile zaokupljene pašom ni ne sluteći da postupno stvaraju otvorena područja drugim životinjama i biljkama.
Preborno gospodarenje u Gorski>m k(»taru
Na području Zalesine njemačke šumarske stručnjake pozdravio je direktor Uprave šuma Delnice, dipl. ing. Herman Sušnik, a od mr. se. Igora Anića sa Šumarskog fakulteta doznali su o prebornom gospodarenju u Gorskome kotaru. Istoga dana posjetili su Park šumu »Golu-binjak«, a sutradan su bili u Parku prirode Medvednica, gdje ih je upravitelj Šumarije Zagreb, dipl. ing. Herbert Krauthaker upoznao s pojedinim šumskim zajednicama, informiravši ih kako se posebna pozornost poklanja odnosu šumara s javnošću, te edukaciji građana.
U ime bavarske delegacije na velikoj gostoljubivosti i dobrodošlici, koje su im ukazali »Hrvatske šume«, Šumarski fakultet i Šumarski institut, zahvalio se šumarski nadsavjetnik ing. Oliver Kroner, naglasivši kako je temeljni razlog njihova dolaska u Hrvatsku bila želja da se upoznaju s hrvatskim šumarstvom, osobito s uzgajanjem šuma. Osim toga, htjeli su upoznati našu državu i njene ljude te povijesno-druStvene i kulturne prilike, a zalagat će se za nastavak dosad vrlo uspješne bavarsko-hrvatske šumarske suradri
Tekst i snimci: I. Tomić ^
Časopis Hrvatske šume / 15
SUMARIJSKE RAZGLEDNICE / JASENAK
K rajem lipnja prošle godine ovdje je bila gužva - tisuće šumara
protutnjalo je kroz Jasenak, selo podno Velike kapele, prema obližnjem Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica na »šumarske igre«, na natjecanje šumarskih radnika »Hrvatskih šuma«. Tada je izgrađeno i novo borilište blizu samog HOC-a , kao trajan objekt u koji je uloženo puno truda, novca i vremena ovdašnjih šumara, koji bi u sklopu cijeloga centra mogao imati svoju (turističku) svrhu.
Danas, godinu dana poslije, čuju se tek motorke iz obližnjih šuma. Selo i Šumarija Jasenak, rekli bi domaćini, žive svoj svakodnevni život. Vikendom je doduše malo življe, turisti pohode Bjelolasicu koja pokušava postati pravim
Na Bjelolasici, godinu dana poslije
turističkim centrom. Stoga je i ogulinska Uprava šuma za simbolične novce iznajmila i šumarsko borilište H O C - u , ne bi li poslužilo onima koji vole odmor u prirodi, pod drvenim nadstrešnicama, brojnim đačkim ekskurzijama koje ovdje navraćaju. Doduše, održavanje (košenje trave) i dalje obavljaju šumarijski radnici.
- Kad je o turizmu riječ, za ovaj bi kraj bilo i te kako značajno asfaltirati 15 km makadama na putu od Jasenka prema moru, prema N . Vinodolskom. Možda niste znali, ali ovuda je najkraći put od Zagreba do mora, jer od Jasenka do Vinodolskog samo je 45 km, kaže upravitelj jasenačke Šumarije ing. Nenad Vuka-dinović. N o problem je što bi od tih 15-ak km N . Vi-
Ing. Nenad Vukadinović, upravitelj
Šumarije Jasenak: »Za brži razvoj turizma
nedostaje nam 15 km asfaltne ceste«
nodolski trebao napraviti 11, budući daje na njegovu terenu, a ostalo Ogulin.
Za Jasenak se »pročulo« otvaranjem Bjelolasice kao skijaškog centra. Dah turizma ogleda se i u uređenosti pa i opremljenosti sela.
Zgrada Šumarije je u lijepo uređenom i njegovanom parku
Oko 300-tinjak žitelja, dobrim dijelom starije dobi, na raspolaganju itna ordinaciju opće medicine, poštu, školu još od 1875. godine, dvije trgovine, nekoliko gostionica i - benzinsku stanicu! Naravno, i Šumariju u kojoj rade mahom svi mlađi ljudi iz sela. Smještena u samome centru sela, koje inače ima više ulica s prepoznatljivim oznakama puta prema 4 km udaljenom Olimpijskom centru. Šumarija je primjer uređenosti i čuvanja prirode i okoliša. Kad bi se kojim slučajem ocjenjivao i taj moment, a zašto jednom i ne bi. Šumarija Jasenak sa svojim bi malim dvorišnim parkom i uredno pokošenom »engleskom« travom bila medu najužim kandidatima za najuređeniju šumariju. Na kraju sela je prekrasna stara, sada prazna zgrada, »staroga hotela« iz 1945. godine, u vlasništvu Šumarije, preteče sadašnjega centra Bjelolasica. Zgrada je nekada korištena i kao šumarija, pa lovačko ugostiteljski objekt, a povijest su u crvenkastoj zgradi pisali kasnije opet šumari kada je od 1985.-90. ovdje bio smješten O O U R Uzgoja, da bi za vrijeme Domovinskoga rata bilo sjedište policije.
Prije snijega Šumari, pak, i ljeti
imaju što raditi. Osobito, zbog vremenskih prilika, bolje reći snježnih nepri-
16 / Časopis Hrvatske šume
Prirodno pomlađena smreka u Jasenackoj kosi
od nadzorom ravnateljstva u Zagrebu, daleke 1878. godine,
r' osnovana je Šumarija Jasenak. Smještena je na granici dviju županija - Primorsko-goranske i Karlovačke, na rubnom pod
ručju planinskoga masiva Velika kapela u podnožju Bjelolasice, te graniči sa šumarijama triju uprava. Uprava šuma Ogulin, šumarija Drežnica i Ogulin, Uprava šuma Senj šumarija Novi Vinodolski, te Uprava šuma Delnice šumarija Mrkopalj, Ravna Gora i Gomirje,
Površina šumarije iznosi 8 113,65 ha od toga: - obraslo 7 894,87 ha ili 97,3% - neobraslo 218,78 ha ili 2,7% Drvna zaliha šumarije iznosi 2 661 342 m^ ili 328 mVha, od toga - četinjače 1 353 176 m^ 167 mVha ili 51% - Iistače 1 308 166 m^ 160 mVha ili 49% Godišnji prirast iznosi 53 052 m^ ili 6,54 mVha, što iznosi 1,99%,
od toga: - četinjače 24 097 m^ 3,05 mVha 1,78% - Iistače 28 955 m^ 3,67 mVha 1,78% Etat šumarije Jasenak je 38 500 m^ godišnje, od toga 17 500
m^ četinjača i 21 000 m^ listača bruto mase. Šumarija Jasenak ima ukupnu dužinu cesta, što javnih što
šumskih, koje otvaraju područje jednostrano i dvostrano 155,3 km, te otvorenost cestama 19,7 m/ha. Otvorenost odjela traktorskim vlakama je 80 do 100 m/ha, a prosječna duljina privlačenja iznosi 450 m.
Po geološkoj podlozi šumarija Jasenak pnpada području visokoga krša - vapnenac i dolomiti kao i pripadajuća šumska zemljišta za ovu podlogu:
- crnica na vapnencu - rendzina i posmeđena rendzina - smeđe tlo na vapnencu i dolomitu - ilimerizirano tlo na vapnencu. Visinska rasprostranjenost kreće se od
634 mnv (ponori u Jasenačkom polju) do 1 535 mnv (Kula - najviši vrh Bjelolasice i Gorskog kotara), pa tako imamo sljedeće biljne zajednice na području šumarije:
1. šuma bukve i jele 2. šuma jele i smreke
ŠUMARIJA JASENAK
3. gorska šuma smreke 4. šuma jele na dolomitu 5. pretplaninska šuma bukve 6. šuma bora krivulja. Šumarija Jasenak broji 50 djelatnika u stalnome radnom odno
su, od toga VSS - 4 djelatnika SSS - 22 djelatnika VKV - 1 djelatnik KV - 23 djelatnika U organizacijskom obliku, šumarija ima tri revira, koji pokrivaju
površinu gospodarske jedinice a to su R-l GJ »Šiljevač«, R-ll GJ »Ja-senačka kosa«, RJ-III GJ »Dumanić-Jaževitar«. Svaki revir ima revir-nika, čuvara šume i lovišta te dva poslovođe na iskonšćivanju šuma.
Iz naprijed navedenoga vidljivo je kako šumarija ima velik postotak obraslog zemljišta pa tako ni uzgojni radovi ne zauzimaju značajno mjesto, osim redovne doznake, doznake sanitara, obilježavanje gospodarske podjele, izgradnji protupožarnih prosjeka, njega sastojine i u jednome dijelu konverziji panjača (cea 40 ha), ali ne može povući ni približno sredstava koliko izdvoji za biološku reprodukciju.
U posljednje vrijeme lov zauzima značajno mjesto u ovoj šumariji jer se mnogo priadaje prehrani divljači izgradnjom hranilica i solilišta, te remiza kako bi divljač imala svoj mir u lovištu. Rezultat takvoga rada je i odstreljen medvjed koji je imao 387,04 točke (zlatna medalja) u proljeće 1999. godine. Na području šumarije prisutna je u manjem broju jelenska divljač, srneća, divlja svinja, tetrijeb, ali i zaštićene zvijeri (vuk i ris) koji čine dosta štete u tom području.
S obzirom na prirodne karakteristike šumarije Jasenak (visinska razlika, kontinentalna klima s drugim, zapadnim zimama), gospodarimo i s dijelom površine na kojoj su i izgrađene skijaške staze sa žiča-rama, vučnicama i ski liftovima, ali to su uglavnom zaštitne šume.
Uz redovno poslovanje Šumarija Jasenak je uključena u razvoj turizma na svom području na način da uređuje i održava skijaške staze, staze za planinare, izletišta i šetališta za turiste.
Vrh V. Javomice iznad Bijelih stijena, najviši dio Šumarije
Časopis Hrvatske sume/ 17
Nova protupožarna prosjeka u predjelu Siljevača
lika, dinamički radovi planiraju se u osam radnih mjeseci. Jer kad padne visoki snijeg, od pravoga posla ništa. Zatekli smo u šumariji i informatičare iz Direkcije, otklanjali su neke nepoznanice kako bi se Šumarija uklopila u integrirani informatički sustav »Hrvatskih šuma«.
- Sječa četinjača je pri kraju, obavili smo 90 posto plana, žurimo zbog zime, referira Vukadinović. Velike radove u višim predjelima obavljamo ljeti, kako se bliži zima spuštamo se niže. Šumarija redovito izvršava planove i, što je još važnije, ostvaruje dobit. Da to nije malo, pokazat čc sljedeći podaci. Šumarija Jasenak sa svojih je 60 zaposlenih, površinom od preko 8000 ha i godišnjim etatom od 39180 kubika i te kako značajan čimbenik u ukupnom
poslovanju ogulinske U p rave. Ukupna drvna zaliha je više od 2,6 milijuna kubika, u strukturi oko 50 posto otpada na listače, 50 posto na četinjače.
Smještena na rubnom dijelu Karlovačke županije,
ova planinska šumarija na padinama Velike kapele osnovana je još 1878. godine. Šumarstvo je ovdje odavno jedno od glavnih zanimanja i prenosilo se s oca na sina. Šumarija je danas podijeljena na tri gospodarske jedinice: Šiljevaču, Jase-načku kosu te Dumanić-Ježevitar, a tako su raspoređeni i reviri. Na visinskoj rasprostranjenosti od 634 m do 1335 m s najvišim vrhom Kula, nalazimo šume bukve i javora s brijestom, jele i smreke (u omjeru 60 posto jele, 40 smreke), šume jele i bukve, potom planinske bukve kao i pret-planinskc bukove šume.
Šumarija oko 60 posto etata izrađuje sama a ostatak poduzetnici, dok se 35 posto drvne mase izvlači u vlastitoj režiji a ostalo obavljaju privatnici. U posebnost Jasenka može se ubrojiti i činjenica da klasičnih velikih uzgojnih radova - nema. Šuma se pretežno sama obnavlja, radi se tek nešto njege i čišćenja u jednostavnoj biološkoj reprodukciji dok je u proširenoj reprodukciji planirana konverzija panja-ča na 5,5 ha. U šumariji se
ne mogu požaliti niti na otvorenost koja iznosi 20 bn/1000 ha i veća je od prosjeka Hrvatskih šuma. N o nama i treba puno cesta, vele u Šumariji, s obzirom na konfiguraciju i škrapast teren, te strme padine. Obišli smo i jednu protupožarnu pro.sjeku s elementima ceste koja se upravo dovršava. Sa strane ceste vide se ostaci platna, kao da je snijeg. N o to je »tehnika posla«, kažu u šumariji. Na donji stroj stavlja se platno, geotekstil koji sprječava miješanje zemlje i pijeska i osigurava dugotrajnost ceste.
Velika se pozornost pridaje i lovstvu koje se pokušava pokrenuti s mrtve točke. Medvjed je najbrojniji i najtraženiji trofej, no od ulaganja u lovstvo do trofeja dug je put. Stalne promjene u vlasništvu i zakupu lovišta otežavaju stvar. Šumarija je sada u okviru Državnog lovišta »rV/11 Velika kapela«, radi se prema mogućnostima (čitaj sredstvima) uz nadu kako će jednom i lov donositi prihod. - ^p -
Miroslav Mrkobrad
Stari hotel na rubu Jasenka, u flasništfu Šumarije, pisao je povijest ouoga kraja
18 / Časopis Hrvatske šume
DOGAĐANJA
8. međunarodni stočarski i gospodarski sajam Bjelovar, 1.-3. rujna 2000.
GI^itmPIiDi ZA »HRm\ TI /VT ' V
r^l OIVO O TM'Ea d 1.-3. rujna održan je u Gudovcu pokraj Bjelovara 8. među
narodni stočarski i gospodarski sajam na kojemu su uspješno sudjelovale i »Hrvatske šume«. Ovu tradicionalnu gospodarsku manifestaciju koja je ove godine okupila preko 500 izlagača stoke, poljoprivredne mehanizacije i opreme te male obrtnike iz Hrvatske i još pet europskih zemalja, otvorio je ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Božidar Pankretić. Tom se prilikom osvrnuo na stanje u poljoprivredi i istakao kako 90 posto proračuna odlazi na poticaj i subvencije čime će se postići smanjenje cijena i konkurentnost za izlazak na tržište,
- Pred nama je izazov ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju i ostale institucije, rekao je ministar. Stočari ovoga kraja dugogodišnjom suradnjom s Hrvatskim stočarskim selekcijskim centrom vmapređujvi genetsku osnovu i Hrvatska ima što pokazati ali od svijeta mora i učiti. Ministar Pankretić govorio je i o velikim štetama od suše na poljoprivrednim usjevima.
Tradicija sajmovanja na ovim prostorima duža je od 500 godina i na toj višestoljetnoj bogatoj tradiciji nalaze se temelji Bjelovarskoga sajma, druge po veličini takve priredbe u nas.
Na Bjelovarskome sajmu tradicionalno sudjeluju i »Hrvatske šume« koje su ove godine na prostoru od oko 600 m^ prezentirale djelatnost šumarstva, od uzgoja do iskorištavanja i
U razgledanju: ministar Božidar Pankretić u pratnji direktora, »Hrvatskih šuma« Zeljka Ledinskog i direktora Sajma Zlatka Kraljića
zaštite s ponudom i sporednih šumskih djelatnosti od sadnoga materijala i hor-tikulturnog projektiranja i uređenja parkovnih površina do drvne galanterije, žardi-nijera, klupa, nadstrešnica. Izložbeni je prostor osmislio ing. Milan Žgela u suradnji s Upravom šuma Bjelovar gdje su najveći dio posla ponijeli šumari iz bjelovarske Šumarije na čelu s ing. Mi
lanom Presečanom. Osobito uređen i pregledan izložbeni prostor »Hrvatskih šuma«, u čemu Žgela ima brojna iskustva a posljednje je s uspješne prezentacije na »Floraartu 2000.« u Zagrebu, privukao je velik broj
posjetitelja. Tome je pridonijela i pomoć u hortikul-turnom materijalu iz rasadnika Pag i Podbadanj (Crikvenica) iz senjske Uprave šuma, rasadnika Zelendvor i Limbuš iz Uprave šuma Koprivnica te dio materijala iz Hajderovca (Požega). Izložbeni prostor »Hrvatskih šuma« ne samo što je bio posjećen nego je u hortikul-turnom dijelu to bio i prodajni štand sa posebnim zanimanjem za ukrasno bilje, ali i drvnu galanteriju. Vrijednovali su to i organizatori dodjeljujući »Hrvatskim šumama« glavnu nagradu, GRAND PRDC, »za doprinos uređenju i očuvanju okoliša, podizanju razine izgleda sajamskog prostora te pomoći kontinuiranog napretka Bjelovarskog sajma«, (m) - J p -
Izloibeiit piostot »Hivat^kth šuma« koji je osiiii.^lio iiig. Miian /^^iLi, dobio fc naiiiadu Giaiid piix
Časopis Hrvatske šume / 19
Posjet austrijskih šumara članova »PRO SILVA - AUSTRIJE«
7; ittiMa, a-iZ'mBim yymmra Osobito ne između
hrvatskih i austrijskih, jer i naši
prethodnici i prvi naši učitelji, učili su
od vaših vrsnih šunnara - istakao je
prof. dr. Sfavko Matić
dočekao je i pozdravio na području vrbovečke šumarije na terenu Arsenovac, u selu Beč, direktor dipl. ing. Željko Ledinski. Tom prigodom direktor Ledinski je istakao kako su prirodne šume i njihova obnova ponos Hrvatske, jer se već više od 150 godina prirodno obnavljaju. Govoreći o suradnji austrijskih šumara s hrvatskim, naglasio je Ledinski, imamo mnogo više mogućnosti i prostora za još bolju i
Revirnik dipl. ing. Željko Gubijan upoznaje austrijske šumare sa lužnjakovim sastojinama svog revira
U stručni posjet »Hrvatskim šumama« krajem kolovoza došla je grupa
od tridesetak austrijskih šumara, članova »Pro silva Austrije«, koje je predvodio Vlado Camba, načelnik odjela za razvoj i suradnju sa zemljama EU u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Austrije, među kojima su bili i priznati austrijski znanstvenici prof. dr. Josej Spork i dr. Georg Frank iz Beča i drugi šumari.
Ispred »Hrvatskih šuma« domaćin austrijskim šumama bio je mr. se. Josip Dundom, koji je pratio goste tijekom cijeloga puta po US Zagreb, Senj i Delnice, uz stručnu pomoć prof, dr. Slavka Matica, prof. dr. Zvonimira Seletkovića, prof. dr. Ante Krpana i dr. Viče Ivanievića i stručnih ljudi pojedinih Uprava šuma.
Prvoga dana boravka u Hrvatskoj, goste iz Austrije
čvršću suradnju, ne samo u šumarstvu nego primjerice i u turizmu, a to se prije svega odnosi na mogućnost korištenja naših četrdesetak objekata duž Jadranske obale, na otocima te u planinskim predjelima.
U popodnevnim satima austrijski šumari obišli su lužnjakove sastojine gdje ih je
Goste je dočekao direktor Željko Ledinski na terenu Šumarije Vrbovec
dipl. ing. Željko Gubijan, revirnik u Šumariji Vrbovec, upoznao s prirodnim pomlađivanjem lužnjakovih sastojina na području svoje šumarije.
Drugoga dana na programu je bilo upoznavanje sa strukturom prirodnih lužnjakovih sastojina i poljskog jasena na području Nastavno pokusnog šumskog objekta Opeke kod Lipovljana koje obuhvaća više od 5.500 hektara, gdje je goste upoznao prof. dr, zvonko Seletković. Tom prigodom dr. Seletković je naglasio kako se šumarska nastava na Sveučilištu u Zagrebu odvija kontinuirano od 1898. godine, a za potrebe studentske prakse velik dio nastave odvija se na terenu, u šumi. Tako i danas Šumarski fakultet ima diljem Hrvatske pet .svojih objekata, a jedan od tih je i ovaj u predjelu Opeke, koji se proteže uz rijeku Savu. Sve šume
^Austrijski šumari na NPŠO-Opeke, u ekološkom stacionaru
na ovom području nastale su u 18. i 19. stoljeću prirodnom obnovom - oplodnim sječama uz neznatna popunjavanja sjemenom ili sadnicama hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe.
U povijesti ovih šuma ostalo je zabilježeno da je 1885. godine u Šumariju Lipovljani došao poznati hrvatski šumar i književnik Josip Koza-rac, koji je svoje šumarsko znanje stekao upravo u Austriji.
U ranim popodnevnim satima austrijski šumari nastavili su vožnju u pravcu Delnica, odnosno u Zalesinu, gdje ih je dočekao prof. dr. Ante P, B. Krpan, upravitelj Nastavno pokusnog objekta Zalesina. Sume ovoga objekta čine tri gospodarske jedinice ukupne ploštine 736 ha i izuzete su iz redovnog gospodarenja još 1963. godine te proglašene šumama od posebne namjene kao šume za nastavu i znanstvena istraživanja i dane na upravljanje Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Bitno je napomenuti kako se već Vinodolski zakonik iz 1288., a zatim i Krčki statut iz 1388., pa kasnije Šumski red Tršćanske komercijalne intendance iz godine 1767., pa na kraju i zakonska uredba Marije Terezije iz 1769. ne smatraju samo prvim šumarskim zakonima, već i uopće prvom naukom o šumarskome gospodarstvu.
20 / Časopis Hrvatske šume
Tijekom obilaska terena, odmah u šumi gosti su s posebnom pozornošću pratili izlaganja naših stručnjaka, te postavljali brojna pitanja. Većina od prisutnih konstatirala je kako su, unatoč tome što je većina od njih već nekoliko puta boravila u Hrvatskoj na stručnim ili turističkim putovanjima, jednodušna u ocjeni kako tek sada vide da od tih naših lijepih šuma nisu puno toga ranije vidjeli.
Spoznali su kako ne samo da imamo zajedničku prošlost, već imamo i zajedničke probleme u prebornom gospodarenju u našim šumama.
Stoga je i prof. Ante Krpan ponovio tu konstataciju: »Drago mi je da ste uvidjeli kako se ne može sve vidjeti pri jednom boravku u našoj zemlji. A ja vam mogu reći i da tisuću puta prođete kroz naš Gorski kotar ipak nećete stići sve vidjeti i pri svakome ponovnom susretu doživljavati nešto lijepo...! Gak i naši hrvatski šumari nisu sve vidjeli ovdje, mogu reći, u jednom od najljepših krajeva Hrvatske. Stoga ću biti vrlo zadovoljan ako ponesete u Austriju sve ove lijepe utiske iz naših šuma. Zato takve susrete šumara smatram vrlo važnima iz više razloga. N e samo da se na njima upoznajemo sa šumarstvom već i zemljom, ljudima, kulturom, običajima i mnogim drugim stvarima i tako rušimo granice koje su postavljene između nas« - istakao je prof. dr. Krpan.
Trećega dana boravka u Hrvatskoj, austrijski šumari uputili su se na područje
Prof, dr. Joso Vukelić i prof. dr. Zvonko Sektković
Šumarije Novi Vinodolski. Program boravka na terenu pripremio je i goste vodio dr. Viče Ivančević. Malo iznenađenje domaćini su priredili gostima u šumarskom objektu na Vodicama. Dolazeći pred objekt na kojemu su se, nad ulazom u kuću, vijorile obje zastave - hrvatska i austrijska, čekao ih je grah s kobasicama za užinu, jer je već sunce bilo dobro odskočilo.
Na području ove Šumarije, gostima su predstavljene prirodno pomlađene preborne šume na području Velike Kapele, te na području Šumarije Krasno, na Velebitu - Zavižan, Begovača i Štirovača, zrele šumske smreke i jele te posebni rezervat šumske vegetacije -sekundarna prašuma Štirovača. Nepotrebno je i spominjati s koliko su ncvjerice austrijski šumari prolazili kroz odjele koji su bili predstavljeni za posjet, a tek njihovo pravo iznenađenje dolaskom u Sti-rovaču. Zajednička im je misao
bila da takvu šumu nisu mogli nigdje ni zamisliti, a kamoli vidjeti ovdje na Velebitu. Koliko je iznenađenje Austrijanaca bilo veliko i kakvo su zanimanje pokazali kod postavljanja pitanja i traženja odgovora, svjedoči i podatak da se na večeru kasnilo iz šume jedan sat, premda je za večeru čekala topla janjetina u lovačkoj kući Vranjkovac, podno Kozjaka.
Zbog zakašnjenja na večeru, kasnilo se i u Selce na obalu mora, iako taj posjet nije bio u planu. U našem odmaralištu čekalo ih je ponovno iznenađenje - ovoga puta ponovno nas je dočekao direk-
dr. Spork, priznati uzgajivač šuma iz Beča.
Ni naš direktor ing. Zeljko Ledinski nije mogao ostati ravnodušan na te iskrene riječi pohvale, te se zahvalio na pozivu i rekao: »Vjerujem kako ćete otići zadovoljni posjetom našoj zemlji i našim šumama i s onime što ste ovdje vidjeli i doživjeli. Prošli ste popreko čitavu Hrvatsku - od Slavonije do Primorja i sve njene šume. Zagrebačka šumarska škola bila je direktno svakodnevno s Vama na terenu, jer su s Vama bili i organizatori Vašega puta - naši profesori nositelji Zagrebačke šumarske škole. Mi nudimo turističke sadržaje.
Na području Velike Kapele i Velebita gostima je vodič bio dr. Viče Ivančević
Na terenima NPO-Zalesina gosti su ostali do kasne večeri
tor ing. Željko Ledinski, s nešto lakšom večerom - morskim plodovima i ribom, te crnim vinom.
Ovu priliku iskoristio je prof dr. Josef Spork te se još jednom u ime čitave austrijske delegacije zahvalio na prijemu kakvog nisu mogli ni zamisliti da će doživjeti u Hrvatskoj.
»Gospodine direktore, zahvaljujemo na odlično organiziranoj stručnoj ekskurziji, ali jednako tako i na nezaboravnom gostoprimstvu tijekom svih ovih dana u Hrvatskoj. Pozivam Vas i Vaše suradnike na gostovanje u Austriju, kada Vi budete imali slobodni termin. Ovo što smo mi danas, vozeći se više od 80 kilometara po Velebitu vidjeli, te prekrasne preborne šume, ne mogu Vam obećati u Austriji, jer jednostavno mi njih nemamo. To je nešto što šumar teško može i zamisliti...« - iskreno je rekao
jednako dobre kao što su i naše šume, a ovdje u Selcu, u to ste se mogli i uvjeriti - i kvalitetu naših objekata. Stoga se nadam i boljoj budućoj suradnji.
Mi Hrvati smo narod koji ne zaboravlja sve one koji su nam pomogli u našoj borbi za samostalnost i priznanje Hrvatske, Vašeg predsjednika Mo-cka i sve članove Vlade te na ovaj način želim odati priznanje austrijskome narodu i Vladi« - istakao je ing. Ledinski.
Posljednjega četvrtoga dana boravka u Hrvatskoj, austrijski šumari boravili su na području Uprave šuma Delnice gdje ih je upravitelj ing. Herman Sušnik upoznao s »najljepšiiTi prebornim šumama Hrvatske«, a o lovstvu goste je upoznao Josip Malnar. Pozornost gostiju, kada je bilo riječi o lovačkoj kući Lividraga i lovcima koji su dolazili i boravili u njoj bila je znatna.
Časopis Hrvatske šume / 21
tim više što su to bile priče o poznatim političarima iz naše bliže povijesti.
Brojna pitanja iz područja povijesti koja su Austrijanci postavljali, govore o tome Lako ozbiljno namjeravaju doći u lov u ovo naše bogato lovište.
Ispred lovačke kuće u Li-vidragi, poslužen je bio doručak a nakon toga je prof. dr. Slavko Matić ukratko iznio što je bio naš cilj prikazati gostima - vrsnim šumarima iz Austrije.
»Kroz ova četiri dana smo govorili, ovaj program sam pripremio s domaćinima pa sam znao što ćete sve vidjeti i vjerovao sam kako će vam se svidjeti sve te šume i naš sustav prirodne obnove šuma« -rekao je prof. dr. Slavko Matić.
Snimak ispred šumarskot^ objekta Vodice gdje je goste dočekala austrijska zastava
Ija i šumarstvo ima svoje specifičnosti. Naše šimiarstvo nema rana i divljih tragova na-
L' našetn odmaralištu u Selcu domaćinima se zahvalio dr. Joscf Spork
»Znao sam da Pro silva ima slične ciljeve u obnovi šuma s našim šumarstvom i zato smo odabrali takve objekte kako bi vam pokazali naša iskustva. Moja su se očekivanja ispunila i na svakome objektu smo davali iscrpne obavijesti o našim iskustvima. Svaka zem-
silja čovjeka. Naš temeljni pravac je da svake godine šume trebaju biti sve bolje kako bi bile vječne, za buduća pokoljenja«.
U prva dva dana našega puta u vama smo našli izuzetno dobre partnere za lužnjakove sastojine i naša iskustva.
Prebor - po vašoj ocjeni, za naš je rad vrlo dobar u našim nastojanjima kako bismo očuvali te naše prebornc šume.
»Posebno me veseli što ste prvi puta bili naši gosti. Granice postoje medu državama, ali medu šumarima nema granica, posebno između hrvatskih i austrijskih šumara, jer i naši prethodnici i prvi naši učitelji učili su od vaših vrsnih šumara. N e može se izbjeći i ne reći
većinu odsjeka i odjela. To je posve drugačiji način gospodarenja šumama od onoga što smo mi naučili u Austriji. Zato smo došli k vama, kako bismo izmijenili iskustva, ali moram priznati da smo došli naučiti ono što nismo znali. Posebno bih se zahvalio na prijemu tijekom svih ovih dana i moram priznati kako je on neoubićajen za nas. Isto tako osjećam se nelagodno jer se
Piof dt Matić na kraju puta upućuje završne riječi novini prijateljima
Zajednički snimak domaćina i gostiju ispred lovačke kuće Lividraga
da je Marija Terezija dala prvi priručnik 1786., a ujedno naša najstarija Šumarija Krasno je iz toga vremena - osnovana 1766. godine« - rekao je prof dr. Slavko Matić.
U ime gostiju austrijskih šumara riječi zahvale domaćinima izrekao je dr. Georg Frank.
»Oduševljen sam načinom gospodarenja ovim šumama koje su svojim površinama za nas neshvatljive, mislim na
bojim kako vam nećemo moći uzvratiti na isti način - iskreno priznaje dr. Frank.
Rastanak s prijateljima šumarima - članovima »Pro silva Austrija« bio je vrlo srdačan. Zajednički snimak pred kućom u Lividragi i na kraju, pred polazak, gosti su nam otpjevali himnu austrijskih šumara. J ^
Tekst i snimci Z. Lončarić
22 / Časopis Hrvatske šume
EKOLOGIJA
Na području požeške Uprave šuma održan seminar o procjeni oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća
1 rijc procjene \ijcdruia\i kriu'ri]^ U nazočnosti predstavnika Službe za
ekologiju »Hrvatskih šuma«, Šumarskoga instituta Jastrebarsko, te
rukovoditelja i stručnih suradnika Odjela za ekologiju iz četrnaest Uprava šuma održan je polovicom srpnja na području šumarije Kutjevo (Uprava šuma Požega) interkalibracijski seminar o procjeni oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća. U šumsko-hortikulturnom rasadniku »Haj-derovac« nazočnima su se pozdravnim riječima obratili upravitelj požeške Uprave dipl. ing. Stjepan Blažičević i upravitelj šumarije Kutjevo dipl, ing. Željko Ognjenčić, upoznavši ih ukratko s aktualnostima u poslovanju.
Seminar je održan na trima plohama gospodarske jedinice »Južna Krndija kutje-vačka«, nedaleko od rasadnika, a procjena oštećenosti obavljena je u sedamdeset-petogodišnjoj kitnjakovoj sjemenjači (26 ha), devcdesetpctogodišnjoj mješovitoj sjemenjači kitnjaka, cera i graba (2 ha) te u stogodišnjoj bukovoj sastojini iz sjemena (39 ha), u kojoj je i znatan dio hrasta sla-duna.
Na prvoj plohi (odjel 95a, pretežito hrast kitnjak) obrast je na drugom bonitetu 0,87, drvna zaliha po hektaru 257 m \ itkupna drvna zaliha 7473 m' , a intenzitet prorede 7,11 posto. Na drugoj plohi (odjel 96 d, 75% kitnjaka) obrast je na drugom bonitetu 0,95, drvna zaliha po hektaru 294 m' , a ukupna drvna zaliha 792 m \ i:z m-tenzitct prorede 8,23 posto. U odjelu 12()a (treća ploha), koji je drugoga boniteta.
Cilj ovoga konsnoga i dobro organiziranog seminara bio je da se ujednače kriteriji procjene oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća, koja se dvanaesti put zaredom obavlja u pojedinim Upravama šuma drvna zaliha po hektaru iznosi 316 m*, ukupna drvna zaliha 13.376 m-', a intenzitet prorede je 8,56 posto.
e ^.u^Jiei.
Korištenje dvogleda kao korisnoga pomagala
Nakon pozornoga motrenja i temeljitih procjena oštećenosti obrojčanih stabala na svakoj plohi, uz povremeno korištenje dvogleda kao korisnoga pomagala, i upisivanja podataka u propisane obrasce, na preglednom demonstracijskom panou utvrđena su za .svaku plohu odstupanja. Procjenjivaći s pojedinih Uprava šuma mogli su se uvjeriti u ispravnost svoje procjene, a u slučajevima gdje su odstupanja bila veća od 15-20 posto, odlazilo se do pojedinih stabala i diskutiralo o razlozima takvih odstupanja. Treba istaknuti kako su najmanja odstupanja bila na trećoj plohi, u bukovoj sastojini, gdje su procjene oštećenosti pretežito iznosile 5 i 10 posto.
Cilj ovoga korisnog i dobro organiziranog seminara bio je da se ujednače kriteriji u procjeni oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća, koja se dvanaesti put zaredom obavlja na osnovnim (mreža 4 x 4 km) i bioindikacijskim plohama (mreža 16 X 16 km) pojedinih Uprava šuma, te dobiju što vjerodostojniji podaci. - ^ L
I. Tomić
Mr. se. Jadraiika Raša uz demonstracijski pano na prvoj... i dr. Viče Ivančević na trećoj plohi
Časopis Hrvatske šume / 23
^ Ljetna šetnja Medvednicom
u ZELENOM RAJU SVE< Kada je 1963. godine donijeta odluka o proglašenju Medvednice izletištem te Zavod za zaštitu prirode na planini iz
Zagreba (iste godine) proglasio specijalne rezervate šumske vegetacije (966 ha), počelo je zapravo novo razdoblje u šuma i šumara na Medvednici, ali i Zagreba i njegovih žitelja. Počeli su se slijevati potoci ljudi uzbrdo, na Sljeme - pl rekreativci, sportaši, djeca, svi oni počeli su osvajati planinu, uživati u njoj. Šumari su gospodarili šumama, no istodt
izgrađivali pješačke staze, odmorišta, domove. Počelo je upoznavanje Medvednice koje traje i danas. Počela je ujei borba za očuvanje izvorne prirode, danas tako nasušno potrebne čovjeku. Sljeme je danas simbol, zaštitni znak gr;
njegova pluća i njegov život. Mala ljetna šetnja istočnim dijelom Medvednice, Markuševačkom gorom, otkrit će nam nepoznate, ili manje poznate kutke i sadašnje trenutke u životu planine. Pogledajmo ih!
KAPTOLSr LUGARMC;
Prije devet godina potpuno je Izgo- ' rjela i otad se postupno obnavlja. '-- "" u mirovini Ju ak, l<oji je ovdje pi veo svoj radni vije sam se latio i ' zidao, i naprav od šindre (od kalan smreke, sve rađeno-po sistemu »sam svoj majstor«). A tek plafon! Gospon Jura radi ga od lijeskovih šiba koje veže i slaže u kvadrate dimenzija 60x60 cm koje pričvršćuje na plafon. No nije na tom sljemenskom proplanku samo lugarnica ta koja privlači pozornost, tu su i drugi objekti, klupe i stolovi koji su vikendom prepuni Zagrepčana koji uz osvježenje traže i mali predah u hladovini.
:^tfi)e-^\
SLJEMENSK^nHCNI i Ne samo šuma nego i kamen! Na Sljemenu na pojedinim loka
cijama ima i kamena koji se može koristiti, i koristi se, za gradnju temelja, zidanih kamenih ograda, potpornih zidova, za putove u parkovima prirode. Ovo nalazište je na Granovcu i ovaj zeleni škri-Ijevac vrlo je kvalitetan.
(Dakako, iskoristiv u ograničenim količinama).
odjelu gospodarske jedinice Markuševačka gora, ispod Granovca, a za planinare će bolja odrednica biti - u blizini Planinarskog doma Lipa-rog, nalazi se rari-tetni primjerak bukve na Sljemenu. S obzirom da je u gustoj šumi teško ju je vidjeti cijelu, no o njenim dimenzijama dovoljno govori i podatak da u podnožju ima promjer od 1,90 m. Uostalom, evo kako mali izgleda ne baš sitni Josip Jarić pokraj sljemenskoga diva!
Ovaj hrast zavidnih dimenzija šljem ifnari zovu »križni«. Star je blizu 200 godi pe na raskrižju putova što vode u pods |njesta, od Markuševačke Trnave desni |rec, lijevo, »gore«, prema Kaptolskoj lu
RETENCIJA I Buldožeri, kamioni, rad
nici, užurbanost na istoč-nome rubu Markuševačke gore —na granici između Vidovca i Bidrovca (g) gra-
y i se nasip za retenciju koji bi trebao zaustaviti vode sa slivnoga područja Markuševačke gore. Za vrijeme većih kiša poznatim i nepoznatim putovima, voda se sliva odozgo i nosi sve što joj je na putu, oštećuje prometnice, odnosi zem| Gradnjom retencije tr« bi se spriječiti poplav erozija tla.
24 / Časopis Hrvatske šume
rABI
•«.w
Potok Vidovec doista »tiho žubori« spuštajući se kamenim koritom prema podnožju. Onima što bježe iz gradske vreve i na Sljemenu traže odmor, mir i ponešto za sebe, on je raj za oči. Mjestimično slijedi šumsku cestu pa se izgubi i pojavi uz neki planinarski put. No, ovaj snimljeni dio ceste zanimljiv je zbog još nečega, na jednom dijelu ova šumska prometnica nikad nije suha. Ni za najvećih vrućina i sušnih razdoblja, a tako je bilo tijekom svibnja i lipnja, ona je uvijek vlažna. Jednostavno zato, što je negdje ispod kamenog sloja izvor pa voda osim što odlazi potokom, jednim manjim dijelom izlazi i na cestu, bolje reći izvire iz nje.
AVfETNA KAPELICA u blizini Kaptolske lugarnice je i mala zavjetna
kapelica »Uzvišenija Sv. križa«, izgrađena 1994. godine. Na maloj kamenoj ploči piše kako ju je dala podići Nadica Bockaj 1994. godine, koja sada živi u Njemačkoj. Ona se zavjetovala, kažu ljudi, da će podići kapelicu u znak zahvale za ozdravljenje svoga nećaka, pa se tako i kapelica uklopila u cjelokupni prostor oko lugarnice na Gorčici.
>ii!f]tr'!£Sw:Mit^it:'k^il[D?9'^iit^^'«HL<>SisltSftlH«!ilS*I«l;iiI:^ISI
telja Sljemena, ponajprije baciti pogled na ovakav prizor: radi se o prirodno obnovljenoj mladoj |20 godina) sastojini bukve u predjelu Granovac. Naša djeca, ili čak unuci, možda će i tu dočekati neku raritetnu bukvu ili jelu. Ako i neće biti rekordera, bit će šuma. A ona će u budućim, vrlo bliskim vremenima značiti život - više nego danas i više nego ikad prije.
A KRAJ CESTE SMEĆE.
tako, pobrinuli su se —ljudi. Treba reći neodgovorni, krajnje samoživi, da ne kažemo neodgojeni pojedinci koji su možda nekad negdje preskočili koji razred u osnovnoj školi ili baš taj dan nisu bili u školi kad se govorilo o »prirodi i društvu«, 0 čuvanju okoliša.
Predjel se zove Žlebec, šumska cesta prema Gorčici, a uz cestu —krš. Našlo se tu nekoliko starih »stojadina«, pa R-4, ostaci kombija, a o kućanskim apara-
j tima da se i ne govori. —Imali smo akcije čišćenja, sav glomazni otpad bio je odvežen, sa cijeloga
Sljemena spustilo se 125 kamiona natovarenih otpadom! Bilo je to prije nekoliko godina, no čini se, nešto treba napraviti opet, kaže Josip Jarić, pomoćnik upravitelja zagrebačke Šumarije koji je na Sljemenu proveo i provodi svoj radni vijek i poznaje ga »u dušu«. Problem su oduvijek bile sankcije. Kad se nekoga i uhva-
: ti!o kako ostavlja smeće nije bilo načina da ga se kazni! I tko će to na kraju morati čistiti? Naravno, šumari.
Časopis Hrvatske šume/ 25
MAĐARSKI ŠUMARI U HRVATSKOJ
Mađarski liiiuaii po\jitili i Medvednicu
li Nacionalni park Brijitni, Poreč 1 Pulu.
Društvo za proitčavanjc nizinskih šuma, poseban je oblik stručnog djelovanja šumara iz pet nizinskih dioničkih društava sjeveroistočne JVladarske (Kefag R. T. Kccskemet, Ntircrdo R. T. Nyircgyhaza, Ncfag R. T. Szol-nok, Dalcrd R. T. Szcged, Kaeg R. T. Gy6r), a dio članova dolazi i sa Univerziteta u Sopronu, Srednje šumarske škole u Szege-du, Škole za šumske radnike u Asotthalomu, Šumarskog insti-
tchnički razvoj. U dvije godišnje skupštine analiziraju se rezultati i predlažu novi zadaci. Tajnik Društva dr. Barna Tamas, koji je vodio mađarske šumare u 1 Ir-vatsku, ističe još neke specifičnosti: društvo svake godine u injcsecu studenome organizira jednodnevni »istraživački dan«, tijekom kojega u općoj raspravi svatko može izreći svoj stav, mišljenje ili prijedlog o nekome problemu. To je svečanost na kojoj deset po ocjeni predsjedništva Društva, najuspješ-
G rupa od 38 šumara iz Mađarske posjetila je »Hrvatske šume« i tijekom pe
todnevnog boravka u našoj zemlji upoznala se s radoin hrvatskih šumara. Mađarski su šumarski stručnjaci, inače članovi Društva za proučavanje nizinskih šuma (Alfčildi Erdokcrt Egyesulel) sa sjedištem u Kecskcmetu, obišli uprave šuma Koprivnica, Zagreb, Delnice i Buzet gdje su u Rcpašu imali priliku vidjeti prirodne šume lužnjaka a u Zagrebu upoznati obnovu bukovih sa-stojina u Parku prirode Medvednica. U Delnicama, u šumskome predjelu Golubinjak, ostali su zadivljeni »kraljicom šuma«, jelom od blizu 30 kubika i kamenim pejsažom gdje šuma »raste na kainenu«. Mađarski
O priol>aliuin šumama Rovinja mađarskim šumarskim stručnjacima govorio je Marijan Kolić, upravitelj buzetske Uprave šuma
šumari, čiji je boravak u Hrvatskoj imao i promotivni karakter prezentacije hrvatskog turizma i turističke ponude u objektima »Hrvatskih šuma«, obišli su i priobalne šume Rovinja, posjeti-
tuta (ERTI) u Badapestu. Rad Društva financira pet spomenutih dioničkih društava a djelovanje se ostvaruje kroz četiri sekcije: uzgojnu, komercijalnu, informatičku i sekciju za
U Golubinjaku u Delnicama Mađare su oduševile jele što rastu
»na kamenu«
nijih šumara dobije plakete. Društvo tijekom godine organizira i natjecanje u strijeljanju na glinene golubove, izložbe fotografija i drugo. Posebna nagrada najuspješnijima i najaktivnijim šumarima je stručna godišnja ekskurzija u inozemstvo, ove godine bila je to, sa zadovoljstvom ističu mađarski šumari, Hrvatska. Upravo zbog lijepih dojmova koje o hrvatskotn šumarstvu ali i turističkoj ponudi nose kući, željeli bi da im prvi gosti u Mađarskoj, s obzirom da kao mlado Društvo još nisu bili domaćini, budu hrvatski šumari,
(ni) J ^
26 / Časopis Hrvatske šume
IZ MAĐARSKOG ŠUMARSTVA
Kako radi centar za proizvodnju i istraživanje šumskoga materijala ") "> h z,nanost vrunicnnva u vmRsi
Dr. Bama Tamas-^m
D ioničko društvo Kccske-met (Kcfag R.T., Županija Bacs-Kiskun) jedno je od
19 dioničkih društava koja gospodare mađarskim državnim šumama. Prostire se na 62.000 ha, zapošljava 250 radnika (bez sjekača i ostalih proizvodnih radnika, budući da su sječa, izrada, privlačenje a i veći dio uzgoja
privatizirani), a u podatke iz osobne iskaznice spada i onaj da ima sedam šumarija, rasadnik, i poduzeće-kćer. Tvornicu paleta (godišnje proizvodi milijun komada). Lani je dioničko društvo ostvarilo ukupni prihod od oko 4 milijarde forinti te dobit od oko 150 milijuna forinti (oko 4,6 milijuna kuna). U sastavu Društva samostalno djeluje i Centar za unapređenje proizvodnje šumskoga materijala (Erdc-szeti Szaportioanyag Termeszte-si Ko'zpont) koji vodi dr. Bama Tamas. Zanimalo nas je što radi taj Centar koji ne postoji u svim dioničkim društvima.
- Centar zapošljava 12 radnika, od doktora nauka do šumskih radnika i bavi se različitim poslovima istraživanja i razvoja šumarstva, veli dr. Bar-na. Jednu grupu poslova čini
skupljanje i sortiranje sjemena šumskoga drveća te proizvodnja sadnica na pokusnim plohama. Radi se samo o .sjemenu šumskoga drveća nizinskih šuma. Sjeme ne rodi svake godine pa se u Centru skuplja onda kada ga ima, i čuva. Istražuje se mogućnost dobivanja najkvalitetnijih sadnica. Posao sa sjemenjem i sadnicama se komercijalizira, prodaje se sve za što postoji zanimanje, i otud se namiče dio prihoda Centra.
U drugu grupu poslova mogli bi se svrstati svi oni s privatnim šumovlasnicima. Šumski stručnjaci naime, rade određene poslove za privatnike, od savjetodavnih do preuzimanja konkretnih zadataka po željama vlasnika šume. To uključuje i istraživanja o najpogodnijim vrstama koje bi se na određenom
terenu mogle saditi do pošumljavanja.
- Bavimo se i istraživanjem genetskih svojstava šumskih voćarica u listopadnim šumama, kaže dr. Barna. Naši stručnjaci putuju po Mađarskoj, pronalaze stabla koja se stavljaju pod zaštitu, na njima se rade pokusi, istražuju najbolja svojstva. Značajan dio istraživačkoga rada posvećuje se proučavanju simbioze drveća i gljiva što je istodobno i potpomaganje razvoja gljiva kao hrane.
Dio troškova Centra za istraživanje financira samo dioničko društvo, dio sredstava ostvaruje se prodajom sjemena i sadnica. Prošle godine Centar je trebao dobiti i pomoć Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, no ona je izostala pa je te troškove moralo podmiriti dioničko društvo, (m) -J^
Zaljubljenik u hrpatsko šumarstP0 N I a stolu u njegovoj radnoj sobi
obloženoj drvetom, zastavica je »Hrvatskih šuma«. Okolo knjige o
šumarstvu na hrvatskome jeziku, bilješke, pripreme za neki novi susret s »hor-vackim« šumarima i Hrvatskom. I tako već dugih, za njega brzih i prebrzih 25 godina, Enđre Muth, mađarski šumar iz Pe-csi, sada u mirovini, prelazi granicu na Dravi i vodi mađarske šumare u Hrvatsku, prevodi njima teški hrvatski jezik, i dočekuje Hrvate u Mađarskoj na nekoj od stručnih ekskurzija i prevodi na mađarski. No nije stvar u prevođenju, u znanju jezika, tu je nešto mnogo dublje i važnije
- ljubav prema (šumarskim) prijateljima iz naše zemlje, hrvatskom šumarstvu, prema Hrvatskoj uopće.
- Kao dječak živio sam u hrvatskom selu Salant, igrao se s prijateljima Hrvatima. Poslije škole ostajao sam s njima učiti hrvatski jezik, iako nisam morao. Tada sam puno naučio no onda jedno duže vrijeme nisam govorio i puno toga sam zaboravio. Ponovo sam krenuo 1975. godine kad je počela jača veza između mađarskih i hrvatskih šumara. U to vrijeme imali smo veze s vinkovačkim šumarima i puno su mi u učenju jezika i stručnih termina pomogli ondašnji šef
Kako tvoj žena i djeca, često zna upitati svoje poznanike u Hrvatskoj Zvonko Koščević i Ladislav Jursik. Poslije sam stjecao nove poznanike i prijatelje šumare iz Koprivnice, Bjelovara, Delnica, Istre, i učio. Nabavio sam stručne knjige o lužnjaku, o vašim nacionalnim parkovima, upravo sam pročitao knjigu o Domovinskom ratu...
Učio i naučio. Doduše, i danas će teško neke pojmove prevesti (za sječu zna reći sjećanje!), a o padežima da i ne govorimo (»Kako tvoj žena i djeca«, voli tako zapitati). No to je toliko nevažno u usporedbi s trudom koji ulaže i ljubavi koju svemu tome poklanja. O brojnim poznanstvima s hrvatskim šumarima svjedoče posjetnice koje pomno čuva i nosi sa sobom. Ove godine s obitelji je bio i na godišnjem odmoru u apartmanima Hrvatskih šuma u Barbarigi. Ne treba ni spominjati da je oduševljen »i smještajem i ljudima, sve ste to tako lijepo uredili«. Ponosan je što u Hrvatsku ne mora dolaziti samo službeno, nego i privatno, što ga stari prijatelj Zvonko poziva k sebi u goste, na »Vinkovačke jeseni«. Sa šumarima iz Kecskemeta prilikom posljednje
Endre Muth
stručne ekskurzije u Hrvatskoj ponovno je nakon osam godina u Dugoj uvali susreo starog prijatelja Ivana Dinčira iz Siska, i Jadranku, koje nije dugo vidio.
- Tri sam godine u mirovini, noja ne mogu mirovati. Moram stalno raditi, čitati, nešto mi ne da mira. Moram biti aktivan. Evo, Dalibor mi je dobio knjigu o cvijeću, i sad ću to proučavati, raduje se Endre. A ovdje u Fazani, za vrijeme ekskurzije primio je od kuće radosnu vijest koju je kao pravi obiteljski čovjek nestrpljivo čekao - kći je sretno rodila djevojčicu i po treći put je postao djed! Zamisli, moj ćerka ima 51 cm i teško je 3,78 kg, svima je pričao.
A kad se vrati kući u Pecs, zasadit će, kao i svake godine u ovo vrijeme, u jednu teglu žir hrasta lužnjaka. To je tako, veli, moj žena za Božić na stolu ima cvijeće i pšenicu, a ja malu sadnicu lužnjaka... (m) J ^
Časopis Hrvatske šume / 27
u SKLOPU MANIFESTACIJE »LJETO U FUŽINAMA«
Obilježena 195 ^ radinom kolovoza u ^ poznatome turističkom
V«./ mjestu Fužine u sklopu turističke manifestacije »Ljeto u Fužinama«, održana je priredba kojom je obilježeno 195 godina organiziranog šumarstva u tom dijelu Gorskoga kotara pod nazivom »Dani šumarstva i lovstva«. Uz Turističku zajednicu Fužina, organizatori šumarske priredbe bili su Uprava šuma Delnice i Šumarsko društvo Delnice. Cilj manifestacije bio je našoj svekolikoj javnosti pokazati koliko su turizam i šumarstvo ovoga kraja u uskoj vezi, i kako je došlo vrijeme da i šumari počnu ozbiljnije razmišljati o tome, kako se od turizma može zaraditi i živjeti. Takva razmišljanja i akcije potrebite su nam sada, kada nam i na razini naših »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, predstoji restrukturiranje Poduzeća i usmjeravanje na tržišni način poslovanja, a budućnost šumarstva nije samo u proizvodnji drvnih sortimenata već prije svega u korištenju i drugih resursa koje nam naša šuma pruža, sporedni šumski proizvodi, turizam i si...
Ova događanja u Fužinama, bila su pokušaj i svojevrsni ispit za naše šumare, da pokažu koliko su uspješni kao promotori šumarstva ovoga kraja u turističke svrhe. I zaista u tome su uspjeli, a posebne zasluge za uspjeh pripadaju, prije svega, Su-marskome društvu Delnice, na čelu sa njegovim predsjednikom dipl. ing. D a m i r o m Delačem, te domaćinima Šumariji Fužine i upravitelju dipl. ing. Robertu Abramo-viću.
U staroj zgradi šumarije (u nekadašnjoj kuriji Zrinskih) u centru Fužina, šumari su organizirali prigodnu šumarsku i lovačku izložbu. Uz stare alate koje su nekada u svome radu koristili goranske drvosječe.
Nastup rogista iz Gerova na »Danima šumarstva Fužinama
lovstva« u
bilo je tu i starih fotografija iz života i rada goranskoga čovjeka. Ali, nije zaboravljena ni današnjica, pa su tako izloženi i alati koji se danas koriste u radu u šumi, s prigodnim fotografijama. Napravljeni su i panoi s organizacijskim shemama »Hrvatskih šuma« i Uprave šuma Delnice, te s taksacijskim podacima Uprave šuma Delnice.
Izloženi su i lovački trofeji prepariranih životinja koje obitavaju u našemu kraju, a isto tako i primjerci zaštićenih biljaka koje rastu u Gorskome
Želja nam je prostore stare šumarijske zgrade u budućnosti pretvoriti u stalni izložbeni prostor šumarstva ovoga kraja, napraviti jedan šumarski muzej. O n ne bi bio samo svojevrsna turistička atrakcija već i ustanova s edukativnom namjenom u kojoj bi buduće generacije, ne samo Gorana već i drugih posjetitelja ovoga kraja, mogle vidjeti sve ono što je vezano uz prošlost, ali i budućnost hrvatskoga i goranskoga šumarstva, pa i života ljudi na ovim prostorima, govori dipl. ing. Herman Suš-
Prigodna šumarska i lovačka izložba u staroj zgradi Šumarije u Fužinama
Uprave šuma kotaru. Bilo je tu i izvornih goranskih suvenira, te pro-mižbenih materijala (turističkih kataloga i si.) kojima se nastojala što potpunije pokazati i dočarati sva ljepota i raznolikost goranskoga kraja.
nik upravitelj Delnice.
Isto mišljenje dijeli i Da-mir Delač predsjednik Šumarskoga društva Delnice, i dodaje: »Ova manifestacija u Fužinama, a posebice otvo-
renje šumarske izložbe, svojevrsna je i promidžba naše struke i našega hrvatskoga šumarstva te Poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb. A da se hrvatsko šumarstvo ima zaista čime i pohvaliti, najbolje govore i obljetnice koje smo unatrag nekoliko godina obilježili, 150 godina postojanja HŠD, 130 godina od izlaženja Šumarskoga lista, 100. godišnjica šumarske nastave u zemlji i si...
Drago mi je da i mi goranski šumari možemo dati svoj doprinos u obilježavanju ovako znakovitih obljetnica našega šumarstva, pa i ove, 195. godine organiziranog šumarstva u Fužinama, i postojanja šumarije Fužine.
Uspjehom ove šumarsko-turističke manifestacije bio je zadovoljan i upravitelj šumarije Fužine, Robert Abramo-vić: »Zaposlenici šumarije Fužine zadovoljni su što su dali svoj puni doprinos obilježavanju ovoga šumarskoga jubileja u fužinskom kraju. Nadamo se da će se ova tradicija nastaviti i dalje, a mi smo
spremni sudjelovati i u buduće, pridonoseći i na taj način da se o radu goranskih šumara pročuje i izvan granica Gorskoga kotara i Hrvatske.
Osim izložbe bila je za turiste i mještane Fužina organizirana i prezentacija šumarskih vještina u prerezivanju trupaca ručnom pilom i kresanje grana motornom pilom. Te vještine prezentirali su im sjekači šumarije Fužine.
Za posjetitelje organizirano je natjecanje u
prerezivanju trupaca ručnom pilom »amerikankom«, a sve nazočne u kratkom govoru pozdravio je i upravitelj Uprave šuma Delnice Herman Sušnik. k ^
" ^ V. Pleše
28 / Časopis Hrvatske sume
DANAS PREDSTAVLJAMO ŠUMARIJU DUGA RESA
Sun i<: I l't u 3
R ijetko koja šumarija može se pohvaliti da na području kojim gospodari ima više
privatnih površina od državnih, kao što je to slučaj sa šumarijom Duga Resa karlovačke Uprave šuma. Državne šume zauzimaju 8 000 ha, a na privatne šume otpada 9 500 ha. Šumarski stručnjaci ove šumarije imaju tridesetgodiš-nje iskustvo u uređivanju privatnih šuma, a naši programi gospodarenja za privatne šume koristili su mnogima i u našem Poduzeću »Hrvatske šume« p.o. Zagreb kao ogledni primjer na koji način treba pristupiti izradi ovih Programa gospodarenja, ističe upravitelj Šumarije dipl. ing. Mladen Međeral.
Državne šume prostiru se u tri gospodarske jedinice »Dobra«, »Bosiljevac«, »Pcrjasička kosa«, a tijekom Domovinskog rata, pedeset posto tih površina bilo je okupirano i nedostupno za rad. I danas, nažalost, osjećamo posljedice rata na našemu području, jer je još uvijek dio terena nedostupan zbog minskih polja, ističe ing. Međeral. Unatoč tome radi se, i mogu reći, kako smo zadovoljni izvršenjem plana kako na iskorišćivanju šuma tako i uzgojnih radova.
U ovoj godini od planiranih 13.320 m"* za sječu, u prvih šest mjeseci plan na sječi ostvaren je sa 75 posto. D o sada je realizirano i 3.523 m^ na sanaciji snjegoloma, a do kraja godine treba ih sanirati još 1.500 m' . Ove sanacije su ujedno i najveći problem s kojima se u radu susreće naša šumarija, jer se radi o snjegolomima na kulturama crno-gorice kao što su bijeli bor, boro-vac.. .
T o su zapravo umjetno podignute plantaže starosti dvadeset do trideset godina, a za navedene vrste kao bijeli bor i borovac danas se teško nalazi tržište. Nešto od tih sortimenata proda se »Drvenjači« Fužine, a nešto i lokalnim pilanama na dugoreškom području.
Poslije svake sanacije snjegoloma 1 ledoloma, tretiramo drveća herbicidima, kako bi se spriječio eventualni razvoj zaraze potkor-njacima. Tako naše šume održavamo zdravima, govori mg. JMeđeral. Što se tiče zdravstvenoga stanja, bjelogorica nam je u mnogo boljem stanju od crnogorice, a od bjelogoričnih vrsta na ovome području prevladavaju hrast kitnjak, bukva, jasen i brijest.
Posebna pozornost uzgojnim radovima
Gledano kroz povijest, naša šumarija koja je započela radom 1, siječnja 1960. g., uvijek se više bavila uzgojnim radovima, a manje sječom drva. Nastavljajući i danas tu dobru tradiciju, uzgojnim radovima posvećuje se posebna pozornost.
Tako je u JBR, od planiranih 800 ha, u šest mjeseci ove godine izvršeno 700 ha ili je godišnji plan izvršen sa 87 posto. Izrada gospodarskih osnova - terenski radovi, od planiranih 6450 ha izvršenje godišnjeg plana kroz šest mjeseci iznosi sto posto. Njega kultura crnogorice od planiranih 50,43 ha, izvršenje je 3,00 ha ili 6 posto od godišnjeg plana. Čuvanje šuma od planiranih 800 RD, izvršeno je sa 330 RD ili 38 posto godišnjeg plana.
U proširenoj biološkoj reprodukciji od planiranih 3,00 ha svi
Mladen Međeral, dipl. ing., upravitelj
Šumarije Duga Resa
radovi obavljeni su u potpunosti. I sadnja sadnica smreke u potpunosti je obavljena na površini od 10,73 ha.
Doznaka u privatnim šumama u prvih šest mjeseci obavljena je sa 6.100 m ' , od čega 5.414 m^ bjelogorice i 686 m"* crnogorice.
crte Za potrebe sadnje, sadni ma
terijal nabavljamo u rasadniku Oštarije, ogulinske Uprave šuma. Kako većinu uzgojnih radova ne možemo obaviti vlastitim ljudima, koristimo za te radove i usluge trećih lica, umirovljenika i đaka. Posebno dobro surađujemo sa Šumarskom školom u Karlovcu, a radeći kod nas njihovi učenici obave i svoju obveznu praksu. Njihovim radom vrlo smo zadovoljni i želimo da se ta suradnja nastavi na obostrano zadovoljstvo, govori ing. Međeral.
Nedostaju vozila Nedostatak službenih vozila,
trenutačno je najveći problem s kojim se u radu susreću zaposlenici šumarije. Jedan kombi i »Pan-da«, nedovoljni su za obilazak tako velikog terena kao što je naš, a k tome svaki od revirnika na svome području ima i dosta privatnih šuma, a tereni su »teški«. Područje osobito g j . »Dobra« dostaje razvedeno, ispresijecano mnogobrojnim livadama i privatnim posjedima, pa je bez uporabe službenoga vozila teško doći na željeno mjesto. No , za sada se nekako snalazimo i sve radne zadatke obavimo na vrijeme.
Kako nam uskoro predstoji i reorganizacija u našemu šumarstvu, te restrukturiranje Poduzeća i orijentacija na tržišni način poslovanja, u budućnosti ćemo morati iskoristiti u svome poslovanju sve raspoložive resurse koje nam pruža naša šuma. Upravo u tome vidimo i mi u našoj šumariji svoju perspektivu, a prije svega tu mislim na turizam. Rijetko se koja šumarija može pohvaliti da njenim područjem protječu četiri rijeke, kao kod nas Dobra, Kupa, Korana i Mrežnica. Već sada se rijeke Dobra i Mrežnica koriste za rafting, tako da turista na našem području ne nedostaje. Kraj je to isto tako bogat gljivama, pa bi i tu u budućnosti, šumarstvo moglo naći svoj interes i zaradu.
Dakle, planova ima, a na šumarima dugoreške šumarije koja trenutačno zapošljava 24 zaposlenika je da ih tijekom vremena pokuša i realizirati, a mi im to od srca želimo. Jer, samo radom i zalaganjem svakoga zaposlenika u šumarstvu, možemo imati bolju i sigurniju budućnost, v
» T V. Pleše
Časopis Hrvatske šume I 29
Ljeto 2000. u HOO »Quercus« u Drveniku
OdffU)r •'()() mief'i
u vinkovačkome odmaralištu -
hotelu »Ouercus« ovoga ljeta
u šest smjena boravilo je
gotovo 13.000 gostiju, iz svih naših uprava
šuma kao i veći broj inozemnih
gostiju
otclsko odmarališni objekt »Quercus« u Drveniku, ovoga
j e ljeta prvi puta poslije Domovinskoga rata o m o gućio ugodan, komforan i bezbrižan godišnji odmor svim uposlenicima »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb i njihovim članovima obitelji. Naime, u dosadašnjim poratnim godinama objekt je bio dosta zapušten kako zbog boravka prognanika u njemu, tako i zbog neredovitog održavanja. Tek uređenjem unutarnjeg prostora i opreme uoči ovogodišnje turističke sezone, prema novim regulama Ministarstva turizma, hotel »Quercus«je kategoriziran, te je iznova
Hotel »Ouercus« smješten iza šumovite plaže već niz godina krasi ovo malo dalmatinsko mjesto i pruža ugodan odmor brojnim domaćim i inozemnim gostima
uvršten u odmaralište otvorenoga tipa, kakav je bio i godinama prije rata -rekao nam je dipl. occc. Filip Džigunović, upravitelj hotela.
Ovogodišnju ljetnu sezonu godišnjih odmora za djelatnike »Hrvatskih šuma« otvorili smo 30. lipnja u šest smjena. Tu vrlo
uspješnu turističku sezonu završili smo 3. rujna. U tome razdoblju hotel je ostvario blizu 13.000 no ćenja. Dnevno se broj gostiju, uglavnom domaćih, kretao od 160 do 180. N o , svakako treba spomenuti kako je ovoga ljeta u hotelu boravio i veći broj inozemnih gostiju: iz Češke, Poljske, Mađarske, Slovenije, Slovačke, Italije i susjedne Bosne i Hercegovine, a poneki među njima bili su naši gosti i prije rata - ističe upravitelj Džigunović. Hotel »Quercus« kapitalan je objekt za odmor djelatnika »Hrvatskih šuma«, te je potreban selektivan pristup u odnosu na mnoge druge objekte s kojima raspolaže naše
poduzeće, u kojima su potrebna daleko veća ulaganja kako bi se dostigla jedna zahtjevna razina današnjeg gosta. U z m o guća ulaganja u bazen s morskom vodom, kuglanu i neke slične sadržaje, produžila bi se sezona korištenja na 180 ili više dana, koja bi izmijenila ekonomsku sliku iskoristivosti toga vrijednog turističkog objekta, izgrađenog još 1983. godine, s vrlo bogatim interijerom koji plijeni pozornost i najprobirljivijih turista. Tko je j ednom boravio u objektu poželi opet doći, što je nama turističkim djelatnicima najveće priznanje - dodaje Filip
Džigunović. .^M ^ n - •• ^ ^ p - Z. Peicevic
30 / Časopis Hrvatske sume
časopis Hrvatske šume / 31
SVJETSKO PRVENSTVO
U Norveškoj održano 24. svjetsko prvenstvo sjekača
/ ) / / ) ) x/
Prvoplasirana trojica s prošlogodišnjega državnog prvenstva sjekača na Bjelolasici - Drago Bertović, Tomislav Ružić i Antun Aleksić, na ovom elitnom
natjecanju nisu prikazali očekivanu umješnost i vještinu
Naša ekipa u vrijeme priprema na Bjelolasici - Aleksić, Ružević i Bertović
U Norveškoj je od 20. do 23. rujna 2000. održano 24. svjetsko
prvenstvo šumarskih radnika - sjekača. Bila je to dobra prilika pokazati koliko je koja zemlja napredovala u ovladavanju ovim specifičnim šumarskim vještinama koje već tradicionalno privlače i širi krug publike. Svjetska se prvenstva održavaju svake dvije godine, a ove je godine čast biti domaćinom pripala Norveškoj, odnosno Nor veškoj organizaciji ruralne mladeži koja je i bila glavni organizator prvenstva. Iako je to svjetsko prvenstvo, uz izuzetak SAD-a, sve su
zemlje bile s područja Europe. Sudjelovalo je 84 natjecatelja iz 28 zemalja koji su trebali pokazati svoja znanja u pet disciplina: obaranje stabla, točan prerez na podlozi, izmjena lanca na motornoj pili, kombinirani rez i kresanje grana. Prema propozicijama svjetskih prvenstava, sam se broj disciplina razlikuje od onoga na našim natjecanjima, a i njihova je izvedba ponešto različita. Najočitija je razlika u obaranju stabla, koje se ovdje izvodi na prirodnim stablima, te kresanju grana također na prirodnim granama. Bodo
vanje se obavlja pojedinačno u svakoj disciplini te se na kraju zbrajanjem bodova određuje ukupni pojedinačni i ekipni poredak.
Hrvatsku ekipu na Svjetskome prvenstvu predstavljala su trojica prvo-plasiranih s prošlogodišnjega državnog prvenstva (Bjelolasica): Drago Bertović (UŠ Bjelovar), Tomislav Ružević (US Delnice) i Antun Aleksić (UŠ Vinkovci). U delegaciji su bili i zamjenik direktora Ivan Hodić (vođa ekipe), rukovoditelj Proizvodne službe Mladen Slunjski (tehnički vođa) i Ratko Matošević (prevoditelj). Mladenu
Slunjskom kao tehničkom vođi pripala je i dužnost suca u disciplini kombinirani prerez. U ekipi je bio i Boris Pahanić iz »Uniko-merca«, kao mehaničar ekipi, te Ilija Vorgić iz tvrtke »Iverak«, pa bismo se ovdje željeli i zahvaliti sponzorima Stihlu i Timberjacku koji su omogućili odlazak naše momčadi na prvenstvo.
Glavni organizator natjecanja bio je Međunarodni organizacijski komitet koji se sastojao od 5 članova iz posljednjih pet zemalja organizatora prijašnjih natjecanja. Za odvijanje cijele manifestacije treba odati priznanje Nor veškoj organizaciji ruralne mladeži koja je uz brojne volontere obavila osobito odgovornu zadaću organizacije tako opsežnog skupa. Poneki organizacijski propusti bili su nadoknađeni osobitom Ijubaznošću i susretljivošću. Samo natjecanje, simboličnim pre-rezivanjem stabalaca smreke, otvorili su načelnici općina na čijem se području natjecanje održavalo.
Prvoga dana natjecanja odvijale su se discipline obaranja stabla i točnog prereza na podlozi i već tada su se nazirali glavni favoriti. Kako se obaranje obavljalo na prirodnim stablima, natjecateljima su bila dodijeljena metodom slučajnog odabira. Naš je prošlogodišnji prvak Drago Bertović savršenom točnošću oborio svoje stablo
32 / Časopis Hrvatske šume
LvjLŽbdvaiijL ktcsanja giana
(1 cm udaljenosti), ali je, nažalost, izgubio bodove na preciznosti. Vrijedi spomenuti kako je švedski natjecatelj Lars Strandell u toj zahtjevnoj disciplini osvojio maksimalan broj bodova (660). Za razliku od prvoga dana natjecanja koje je bilo na otvorenom, drugi se dan održavao u dvorani. Na rasporedu su bile discipline: zamjena lanca, kombinirani rez i kresanje grana. Nažalost, u ovim, tzv. brzinskim disciplmama, naša je ekipa znatno zaostajala, usprkos iskustvu, i nije se mogla nositi s ostalima, znatno mlađim natjecateljima. Sa svakom novom disciplinom, krug se favorita sužavao, a uzbuđenje u dvorani raslo. Osobito je bilo upitno hoće li aktualni svjetski prvak Jan van Kampen (Nizozemska) uspjeti dostići trenutačno vodećeg Austrijanca Erhar-da Heriviga. Oba su natjecatelja imala veliku podršku u publici. Kako se poredak nastupanja u zadnjoj disciplini (kresanje grana) određivao tako da natjecatelji kreću od najniže plasiranog prema vrhu, pa su se u zadnjoj grupi direktno sučelili oni najbolji. 1 zaista, Jan van Kampen bio je fantastičan u ovoj discipli
ni, dapače najbolji od svih, što mu ipak nije bilo dovoljno da nadoknadi prednost koju je Austrijanac imao u prijašnjim disciplinama. Na kraju prvak je Erhard Henvig sa 24 boda prednosti pred Janom vam Kampenom, dok je treće mjesto pripalo Šveđaninu Larsu Strandellu. Nizozemci, ipak, nisu imali razloga za tugu, budući da su bili pobjednici u ekip-nom plasmanu. Drugi su bili Austrijanci, a treći na iznenađenje natjecatelji Liechtensteina koji su, iako nisu imali nikoga među prvih deset, ipak pokazali veliku ujednačenost m o m čadi. Hrvatski rezultati nisu bili baš sjajni; u m o m čadskom plasmanu bili smo na 25. mjestu, a pojedinačno - Drago Ber-tović bio je 61., Tomislav Ružcvić 73, a Antun Alek-sić tek 79.
Iako zaista ne možemo biti zadovoljni plasmanom, moramo reći kako naši natjecatelji, uz nekoliko nepotrebnih pogrešaka, ipak nisu podbacili. Razlog razmjerno lošem plasmanu jest činjenica da je natjecanje sjekača definitivno postalo sport, gotovo profesionalnog karaktera, gdje zemlje i sponzori ne žale ni
Draf^o Bcrtović u radu na natjecanju
truda ni vremena kako bi maksimalno pripremili svoje elitne »sjekače«. Ovo sjekače pod navodnicima, jer je medu onim vrhunskim natjecateljima bilo razmjerno malo pravih ra-dnika-sjekača, uglavnom su to bili profesionalni instruktori i demonstratori rada s motornom pilom. Usprkos simpatijama, amaterski pristup naše ekipe ne može ni uspjeti u ovakvoj konkurenciji. Daje to tako, pokazala je i momčad SAD-a također sastavljena od pravih šumskih radnika - »amatera« i unatoč veličini zemlje, završila tek na 23. mjestu.
O n o što Hrvatska u budućnosti treba i može učiniti jest opća popularizacija ovoga sporta kao i stalan rad s mladima u obuci sjekača, koja će nam osigurati ne samo bolji pla-
REZULTATI |
Pojedinačno 1. Erhard Hervvig 2. John van Kampen 3. Lars Strandell
Ekipno: 1. Nizozemska 2. Austrija 3. Liechtenstein
Austrija Nizozemska Švedska
Broj bodova
1608 1584 1573
4579 4512 4489
Kompletna ekipa »Hrvatskih šuma« s vođom puta i tehnikom ekipe
sman na takvim natjecanjima nego i bolje i kvalitetnije obavljanje svakodnevnih sjekačkih poslova. N e treba ni spominjati koliko je boljom obukom smanjena mogućnost ozljeda, čemu smo, nažalost, u posljednje vrijeme prečesto svjedoci. "^C-
Ratko Matošević
Časopis Hrvatske šume I 33
u OSIJEKU JE OD 3. DO 9. RUJNA ODRŽANA
5. konferencija memnaroane organizacije za istraživanje Dunava - lAD Pod pokroviteljstvom pred
sjednika Republike Hrvatske - Stjepana Mesića, a
uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja, »Hrvatskih voda« i Prirodoslovno-mate-matičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Josipa jurja StrossiTiayera u Osijeku i Hrvatskog ekološkog društva, u Osijeku je od 3. do 9. rujna održana 33. konferencija međunarodne organizacije za istraživanje Dunava (lAD), na temu: »Dunav i njegove pritoke: Utjecaj čovjeka i revitalizacija«.
- »Naš je cilj, briga za zaštitu voda, a time i poboljšanje kvalitete življenja u svim podunavskim zemljama.
Među znanstvenicima iz dvanaest podunavskih zemalja, svojim izlaganjima bili su zapaženi i domaći znanstvenici, gdje svakako treba ubrojiti i prezentaciju postera mr, Pavla Vratanća i dr. Davorina Kajbe
temelja života...« istakla je dr. Janja Horvatić, predsjednica Organizacijskog odbora 33. međunarodne konferencije lAD-a i ujedno predstavnica Hrvatske u toj udruzi, na .svečanosti otvaranja ovoga značajnoga međunarodnoga skupa.
- »Kada gledam Dunav nizvodno od Austrije sve do njegova ušća, utvrđujem kako je prilično nedirnut, morfološki, strukturno, ali onečišćenje je još veće, zbog njegovih pritoka. Stoga bi moja poruka bila: Molim vas, nemojte učiniti istu pogrešku kao mi. Dolazim iz Švicarske, zemlje
Danas Duiiavoiii pairolirajii posade MUP Hrvatske, granične policije - od ulaza iz Mađarske do Iloka
Nažalost, štetne tvari sve više zagađuju rijeke i prenose se nizvodno ušćem do Crnoga mora. Stoga ćemo na konferenciji pokušati iznaći odgovarajuća rješenja. Nadam se, da ćemo nakon skupa moći poslati jasan signal duž obala Dunava o potrebitosti revitalizacije ove značajne i velike rijeke Europe i njezinih brojnih pritoka. To će biti naš prilog izgradnji nove budućnosti temeljene na održivom razvoju, prije svega na zaštiti voda kao
koja je mnogo toga učinila za zaštitu voda, ali koja je uništila i izbetonirala brojna korita. Tako sada imamo čistu vođu u uništenim obalama i koritima.« - istakao je dr. Jiirg Bloesch, predsjednik lAD-a, koji je prvoga dana skupa sudionicima iznio zanimljivu temu »Integralna zaštita voda Dunava -prazne riječi ili koncept i što lAD ima s tim«.!!
Cilj dakle, nije čista voda u uništenim koritima, u uništenom Dunavu, Dravi i drugim rijekama, već čista vođa u nedirnutom Dunavu, Rajni, Dravi... Na istoku, odnosno u donjem toku Dunava, voda je VI usporedbi sa zapadom, odnosno gornjim tokom Dunava, onečišćenija, ali nije ekstremno pregrađivana. Za Istočne zemlje uz Dunav pruža se je dinstvena prilika kako bi se izbjegle pogreške koje je počinio Zapad, jer će se s jedne strane koristiti najnovije tehnologije, a s druge će se gospodarsko korištenje voda i dosadašnje uništavanje porječja zadržati u granicama, naglasio je dr. Jiirg Bloesch.
Na naše pitanje kakva je uloga lAD-a u integralnoj zaštiti voda u Podunavlju, dr. Bloesch je rekao:
- »Integralni udjel u zaštiti voda Dunava i njegovih pritoka, vodi računa o cijelom vodnom ekosustavu i svim pritocima. Razvijanje strategije teško je budući da se moraju usuglasiti regionalni interesi 18 zemalja dunavskog slivnog područja. S Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava, osnovanom 1998. godine, uspostavljen je politički instrument budućeg uspješnog gospodarenja Dunavom. lAD će sljedećih godina iznalaziti ravnotežu između istraživanja i nevladinih organizacija, aktivirati znanstvene resurse stručnjaka pojedinih zemalja, inicirati nove istraživačke projekte i pojavljivati u javnosti podunavskih zemalja. Stoga je ova, 33. konferencija, koja se održava u Osijeku, dobra prilika da se prvi puta pojavimo i u Hrvatskoj i tako demonstriramo neslomljivu životnu snagu lAD-a«.
Tijekom pet radnih dana 33. konferencije lAD-a, u čijem radu je sudjelovalo 150 znanstvenika iz 12 podunavskih zemalja, bilo je podneseno više od pedesetak visokovrijednih znanstvenih radova, referata i postera, održana je i 62. sjednica Predsjedništva lAD-a. Priređena je cjelodnev-
(./M- Drave (lijevo) u Dunav (desno) kod mjesta Aljniaš
34 / Časopis Hrvatske šume
na stručna ekskurzija Vukovar - Erdut - Aljmaš - Osijek -Kopački rit čiji sudionici su bili svi znanstvenici i brojni gosti, a zadnji dan je održana 63. sjednica Predsjedništva lAD-a.
Posljednjeg dana Konferencije, upitali smo uglednu znanstvenicu prof. dr. se. Draffcu Gu-cunski, prvu aktivnu sudionicu Konferencije lAD-a o utiscima s ovoga eminentnoga skupa prvi puta održanog u našoj zemlji:
- »Vrlo sam zadovoljna referatima naših sudionika i znanstvenika, posebice onih mladih, koji su nastavili moje djelovanje i obveze u lAD-u. Aktivno sudjelujem u radu te organizacije od 1979. godine, a svoje sudjelovanje u radu nisam prekidala niti u vrijeme ratnih godina u Hrvatskoj, tako da sam sudjelovala u svim skupovima i konferencijama lAD-a sa svojim radovima i kada nisam mogla biti nazočna.
lAD povezuje znanstvenike od Švicarske pa do Crnoga mora, jer svi smo svjesni koliko je Dunav ugrožen cijelim svojim tokom. Osnivač lAD-a je prof. dr. Reinhard Liepold, ugledni znanstvenik iz Beča, ujedno i veliki humanist. Težio je da sve podunavske zemlje funkcioniraju kao jedna zajednička obitelj, budući da nam život dokazuje kako se samo na taj način mogu dobiti optimalni rezultati u očuvanju izuzetno vrijednog Dunava.
Ova Konferencija pridonijet će učinkovitijoj zaštiti Dunava, jer znamo da Kopački rit ne može biti zaštićen ako nisu zaštićeni Dunav i Drava. Kako je Kopački rit jedinstveno područje u cijelome Podunavlju, stoga je i obveza svih zemalja sačuvati ga za budućnost. Konferencija je donijela preporuku kako je nužno hitno osnovati središnjicu za istraživanje Dunava u Hrvatskoj. Poznato je da sve podunavske zemlje imaju takve središnjice, a mi je dosada nismo imali. Nadam se da će ona biti u Osijeku, jer ovdje imamo sveučilište i dovoljno stručnjaka koji bi to mogli voditi, iako bih osobno voljela da to bude u Vukovaru, gradu na Dunavu, - istaknula je prof dr. se. Gucunski, priznata svjetska znanstvenica^ i istraživač Kopačkoga rita. ^^^
1. Lončarić
"1 "iDal'K^H^
f iS|' %
'^'-•,.•*% 'h
MEĐUNARODNA KOMISIJA ZA ZAŠTITU DUNAVA
Jesen u Kopačkom ritu
•.iUiikcmia vra u r ri > > > >
V •mocvcirfi! Močvare se smatraju važnim dijelom cjelovitog ekosustava, jer djeluju kao
samopročišćivači
I z izvještaja što gaje Državna uprava za vode dostavila Vladi, zajedno s pregledom
stanja u provedbi Konvencije o zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, može se naslutiti mogući zaokret u politici uređenja vodnih slivova. Svjetska banka, naime, zainatila se znatnim iznosima povoljnih zajmova, pa i bespovratnim sredstvima, potaknuti države da svojim rijekama vrate pripadajuće močvare koje su im oduzete grubim melioracijskim zahvatima.
Za projekt prekogranične suradnje u slivu Dunava, u okviru kojeg se želi uspostaviti sustav mjera za smanjenje onečišćenja tzv. nutrijentima. Svjetska banka spremna je uložiti 5 do 7 milijuna dolara, a daljnjih 9 milijuna dodijeliti
kao kredit pod iznimno povoljnim uvjetima. Na zajedničkom sastanku stranaka Konvencije o zaštiti Dunava i Crnog mora u Istanbulu, dogovoreno je da se zahtjev za sufinanciranje proslijedi Svjetskoj banci ove godine u rujnu. Tom prigodom sudionice Konvencije obaviještene su o kriterijima za dodjelu sredstava na kojima će ustrajati Svjetska banka. Na novac mogu računati države koje su spremne obnoviti nekadašnje ili stvoriti nove močvare uz rijeke Dunavskog sliva. Močvare, naime, smatraju se važnim dijelom cjelovitog ekosustava, ali i vrijednim medijem za smanjenje opterećenja nutrijentima. Nakon što su u Hrvatskoj mnogi vodotoci pretvoreni re-
gulacijskim zahvatima u kanale za transport otpadnih voda, novi kriteriji Svjetske banke za dodjelu financijske pomoći upućuju na mogući zaokret u politici uređenja vodnih slivova.
Na tragu intencija Svjetske banke, Hrvatska se odlučila pridružiti unapređenju zaštite Dunavskog sliva projektima zaštite vode u Kopačkom ritu i konjskom polju, te prijedlozima za eliminaciju nutrijenata iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Virovitici, Belišću, Osijeku, Vukovaru, Sisku, Zagrebu, Karlovcu, Slavonskom Brodu i Bjelovaru.
U listopadu ove godine predsjedanje Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava preuzima Hrvatska. Hrvatska delegacija u Komisiji ovlaštenja je za predsjednika predložiti dr. Stanka Nicka, savjetnika predsjednika Republike Hrvat-ske. (F. K ) ^
Časopis Hrvatske šume / 35
LOVNA KINOLOGIJA
Domaćin u našim lovištima
/^^^!^'f^^ • i^g j/-^|^7 • «
I /« ^ 0 ^
U članku 28. Zakona o lovu Republike Hrvatske, u dva stavka govori se o obvezama koje svako lovište
mora ispunjavati: • da ima lovačke pse odgovarajuće pa
smine za lovište koje uzima u zakup, a koji su registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza i imaju položen radni ispit.
• da imaju lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvoslijednika s položenim ispitom, ako u lovištu koje uzima u zakup ima predviđen odstrjel krupne divljači.«
Slijedom ovih regvda iz Zakona o lovu, razgovarali smo s mr. se. Pavlom Vra-tarićem, vlasnikom Ask-a, dugogodišnjim zaljubljenikom u lov i lovnu kinologiju, koji nam je objasnio opravdanost unošenja u Zakon upravo tih regula.
_ »Ovi zahtjevi uneseni su u naš Zakon o lovu posve opravdano, jer praksa je pokazala kako mnogi lovci dolaze u lovišta bez pratnje, odnosno lovnih pasa, što se u stranim lovištima ne može dogoditi.«
Ut\'rdili smo, analizirajući broj hitaca u pojedinim lovovima s brojem od-strijeljcne divljači i onih tradicionalnih priča lovaca, kako je hitac bio »pun pogodak« a divljač uspješno izmakla, da bi se nakon nekoliko dana ranjena divljač ipak pronašla, ali nažalost uginula, ponekad i blizu mjesta ranjavanja. Kako bi se upravo spriječili takvi negativni učinci, jer naša divljač je ipak visoko vrijedna s obzirom
Premda je oštenjen u Njemačkoj,
već nekoliko godina obilazi naša
najveća lovišta, a bez njegove
pomoći mnogi bi lovci ostali bez vrijednih trofeja
šampion AS - pasmine mtinsterlanđer
Otkiiven laiijiiii jilm u l'oiluihUiho-baraiijskoni lorntii - iiiiibhi piaijel Siga
na ulaganja u lovstvo i njezinu trofejnu vrijednost, uneseni su u članak 28. dodatni stavci, tim opravdanije što su mnogi zakupolovnici s različitom lovnom savjesti.
Od samog početka bavljenja lovom imao sam lovne pse, a već gotovo tridesetak godina bavim se uzgojem pasa pasmine mali miistcrlander. I sadašnji moj pas, po imenu As, takve je rase i uvezen iz Njemačke. Ujedno to je prvi uvoz takve pasmine poslije Domovinskoga rata. Oštenjen je 1996. godine, upisan u Hrvatskom kinološkom savezu pod rednim brojem 10001 i imenom Askan von Priimtal.
Prošle jeseni na »C« utakmici pasa ptičara osvojio je prvu nagradu sa 103 boda. Ocjenjuju se osobine kao što su stil traženja, osjetljivost nosa, brzina i pravilnost slijeđenja traga, ponašanje prema od-strijeljenoj divljači, brzina i ustrajnost traženja, načini donošenja i predaja pernate i dlakave divljači, volja za rad i poslušnost i niz drugih osobina i vještina. Pas mora biti brz, energičan, vodljiv, pravi predstavnik svoje rase, upravo kako to piše za Asa.
U Starom Slatiniku u travnju ove godine, na utakmici na umjetnom krvnom tragu između devet pasa različitih pasmina bio je najbolji sa 127 bodova i osvojenim Prvim nagradnim razredom i na taj način stekao je pravo osposobljenosti za praćenje ranjene divljači u lovištima koja gospodare s visokom divljači. Naš sugovornik je posebno napomenuo kako ove rezultate ne bi postigli ni pas niti vodič da nije bilo ogromne pomoći osoblja Šumarije Đakovo, koji su u fazi priprema uvijek dan ranije postavljali umjetni krvni trag i svojim angažiranjem pomogli cjelokupnu obuku.
Osim utakmica važniji su uspjesi »u živo« nalaženjem odstrijcljene odnosno ranjene divljači o čemu mogu svjedočiti lovci Baranje, Slavonije do Đurđevca i Zelendvora.
Na kraju razgovora mr. se. Vratarić je naglasio kako je za naše poduzeće »Hrvatske šume« ovaj pas vrijeđniji nego da je njegov vlasnik postigao doktorat iz šumarstva. Jasno, ovo je rečeno uz glasan poznati smijeh ovog priznatog lovca iz Osijeka.
"^T Z. Lončarić
36 / Časopis Hrvatske šume
u POVODU 16. RUJNA
Dana zaštite ozonskog omotača Dvanaesta obljetnica Montreal-
skog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač obi
lježava se sloganom: »SAVE O^UR SKY - BE O Z O N E FRIENDLY« (SO3S -SAČUVAJMO NAŠE N E B O - BUD I M O PRIJATELJSKI O Z O N SKOM O M O T A Č U ) . Slogan je zaista u skladu s ulogom koju Montrealski protokol ima u zaštiti ozonskoga omotača - nit vodilja prema zacjeljenju rana nastalih na štitu našega planeta. Diljem svijeta obilježava se Dan zaštite ozonskoga omotača u sjećanje na dan kada je međunarodna zajednica naše Zemlje postala svjesna kako tek zajedničkom akcijom, na globalnoj razini, možemo spriječiti katastrofu. D m zaštite ozonskog omotača prigoda je da se podsjetimo što je to ozonski omotač, zastoje došlo do oštećenja ozonskog omotača, te što nas čeka u budućnosti.
OZONSKI / OMOTAČ
Molekula ozona (O^) sastoji se od tri atoma kisika. Ovaj otrovni plin vrlo je rijedak u atmosferi - pred štavljenje sa svega tri molekule na svakih 10 milijuna prisutnih molekula zraka. Devedeset posto ozona u višim je slojevima atmosfere - u stratosferi, između 25 i 50 kilometara iznad površine Zemlje. Za razliku od stratosferskog, ozon u nižim slojevima troposfere (prizemni ozon) posljedica je emisija ispušnih plinova vozila i drugih antropogenih izvora i vrlo je štetan.
Ozonski omotač absorbira većinu štetnih sunčevih UV-B zraka, a potpuno nas štiti i od smrtonosnog UV-C zračenja. Zato je ozonski omotač uistinu prijeko potreban štit za održavanje života kakvog poznajemo. Oštećenjem ozonskoga omotača povećava se prodiranje UV-B zraka na Zemlju. Više UV-B zračenja znači više malignih i beni-gnih tumora kože, više katarakta očiju, smanjenje uroda, narušavanje zdravlja
Molekula ozona (O3 sastoji se od tri
molekule kisika. Ovaj otrovni plin vrlo je
rijedak u atmosferi. Devedeset posto ozona u višim je
slojevima atmosfere
- u stratosferi između
25 i 50 kilometara iznad površine Zemlje
živog svijeta u cjelini te oštećenje materijalnih dobara.
Zabrinutost znanstvenika započela je 1970. kad je profesor Paul Crutzen upozorio na mogućnost da dušikovi oksidi iz gnojiva i supersoničnih zrakoplova mogu oštetiti (razgraditi) ozonski
omotač. Godine 1974. profesori F. Shenvood Rovvland i Mario J. Molina dokazali su da se CFC-i (kloro-fluorougljici) u atmosferi razlazu i oslobađaju atome klora koji uzrokuju oštećenje ozonskog omotača. Atomi broma oslobođeni razlaganjem balona pokazali su isti učinak. Spomenuta tri znanstvenika dobila su za ta otkrića N o -belovu nagradu za kemiju 1995. godine.
Od početka stalnih mjerenja, 1980. godine, bilježi se neprestano razgra-đivanje (prorjcđivanje) ozonskog omotača, a najveća oštećenja zapažaju se iznad Antarktika. Uzrok tomu je niska temperatura atmosfere i prisutnost polarnih stratosferskih oblaka. Površina
ispod prorijeđenog ozonskog omotača (»ozonske rupe«) povećava se od ra
nih devedesetih - tada je iznosila 20 milijuna četvornih kilome
tara - i od tada varira između 20 i 25 milijuna četvornih kilometara. U antarktičko proljeće (kolovoz-studeni) 1998. površina ispod »ozonske rupe« iznosilaje rekordnih 26 milijuna četvornih
^ kilometara, što odgovara površini 2,5 puta većoj od
površine Europe, a obuhvaćena su bila i pojedina naseljena
područja južne polutke.
MJERE ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA
O problemu oštećenja ozonskog omotača prvi put se raspravljalo u UNEP-u (Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda) 1976. Ponovno na poziv UNEP-a, održan je Sastanak stručnjaka za pitanja ozonskog omotača 1977., nakon čega su U N E P i W M O (Svjetska meteorološka organizacija) osnovali Koordinacijsko tajništvo za pitanja ozonskog omotača. Pregovori između zemalja o postizanju međunarodnoga sporazuma za ukidanje potrošnje ozonu štetnih tvari započeli su 1981. i zaključeni su prihvaćanjem Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača u ožujku 1985. Bečka
Časopis Hrvatske šume/ 37
konvencija potiče međunarodnu suradnju pri istraživanju, praćenju promjena ozonskog omotača, praćenju proizvodnje CFC-a i razmjeni podataka i spoznaja. Stranke Bečke konvencije obvezale su se da će poduzeti mjere za zaštitu ljudskoga zdravlja i okoliša, sprječavajući aktivnosti koje dovode do oštećenja ozonskog omotača. Bečka konvencija je okvirni sporazum i ne sadrži pravne osnove za donošenje kontrolnih mjera koje bi omogućile postizanje cilja - zaštitu ozonskog omotača.
Potaknute otkrićem s kraja 1985. o postojanju antarktičke ozonske rupe, vlade svijeta su prepoznale potrebu za provedbom strogih mjera smanjenja proizvodnje i potrošnje određenog broja CFC-a (CVC-11, 12, 113, 114 i 115) 1 halona (1211, 1301, 2402). Iz tog je razloga u rujnu 1987. donesen Mon-trealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Montreal-skim protokolom određene su mjere i rokovi za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) , a predviđeno je, prema potrebi, donošenje izmjena tih rokova i dopuna popisa T O O O , u skladu s novim znanstvenim i tehnološkim spoznajama. Do danas su izvršene četiri prilagodbe Montrealskog protokola, s obzirom na rokove ukidanja potrošnje T O O O (Londonska iz 1990., Kopenhagenska iz 1992., Bečka iz 1995. i Montrealska iz 1997. godine), te dvije dopune liste T O O O (Londonskom dopunom uklji:čeni su u listu CFC-13, 111, 112, 211, 212, 213, 214, 215, 216 i 217 te dva otapala: ugljik tetraklorid i metil kloro-form, a Kopenhagenskom u popis je uključen metil bromid, HBFC i HCFC) . Danas je 168 zemalja stranaka Montrealskog protokola.
TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ I ROKOVI UKIDANJA NJIHOVE POTROŠNJE
Sada se Montrealskim protokolom nadzire potrošnja 95 tvari. Te tvari možemo razvrstati u sljedeće osnovne skupine:
• C F C (klorofluorougljici) - otkriveni su 1928. i smatrani su idealnim plinom zbog neotrovnosti, dugoga vijeka trajanja, nekorozivnosti i nezapaljivosti. Njihova se potrošnja znatno povećala 60-ih godina kada su se masovno počeli
primjenjivati u rashladnim i klima uređajima, aerosolnim dozama, otapalima, proizvodnji pjena i za druge svrhe. Međutim, CFC-11 zadržava se u atmosferi 50 godina, CFC-12 i 102 godine, a CFC-115 i do 1700 godina, neprestano ulazeći u fotokemijske reakcije razgradnje ozona.
• Haloni se rabe u protupožarnim uređajima i sustavima. »Životni vijek« halona 1301 u atmosferi iznosi 65 godina.
• Ugljik tetraklorid (CCL^) najčešće se upotrebljava kao otapalo, a potrebne su 42 godine da se razgradi i ispere iz atmosfere.
• Metil kloroform (1,1,1-triklore-tan) također se upotrebljava kao otapalo, u atmosferi se zadržava 5,4 godine,
• HBFC (hidrobromofluorougljici) nisu u širokoj primjeni, ali su uključeni u Montrealski protokol kako bi se spriječile nove uporabe.
• H C F C (hidroklorofluorougljici) su se razvijali kao prve najpogodnije zamjene za CFC. Iako su manje štetni, ipak njihov udio u oštećenju ozonskog omotača nije zanemariv. U atmosferi se zadržavaju 1,4 do 19,5 godina.
• Metil bromid (CH^Br) se koristi za fumigaciju tla pri proizvodnji usjeva, kontrolu štetočinja i za tretiranje poljoprivrednih proizvoda u karantenama prije izvoza. LJkupna svjetska potrošnja te tvari je 70.000 tona, i to pretežno u industrijaliziranim zemljama. U atmosferi se zadržava 0,7 godina.
Zemlje s potrošnjom T O O O većom od 0,3 kg^stanovniku tvari iz dodatka A, odnosno 0,2 k^stanovniku tvari iz dodatka B Montrealskog protokola ukinule su potrošnju halona 1994., CFC-a, ugljik tetraklorida, metil kloroforma i HBFC-a 1996. godine, a 2005. ukinut će potrošnju metil bromida. Ukidanje potrošnje HCFC-a slijedi 2030. g.
Ostale zemlje, s potrošnjom manjom od navedene (pretežno zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji) imaju obvezu ukinuti potrošnju CFC-a, halona i ugljik tetraklorida do 2010., metil kloroforma i metil bromida do 2015., a HCFC-a do 2040. godine. Poput zemalja s većom potrošnjom, potrošnja HBFC-a ukinuta je 1996.
Obje skupine zemalja imaju pravo iskorištavati navedene tvari i nakon roka za ukidanje potrošnje, ali samo u
ograničenim količinama, i to za posebne namjene (očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, obrana i sigurnost države, zaštita od požara, sigurnost prometa i znanstveno-istraživačka djelatnost) u slučajevima kad nije moguće uporabu tih tvari zamijeniti drugim tehničkim ili gospodarskim rješenjima prihvatljivima za okoliš.
DOSADAŠNJA DOSTIGNUĆA
Bez provedbe Montrealskog protokola, do 2050. g. oštećenje ozonskog omotača (»ozonska rupa«) obuhvatilo bi najmanje 50% površine srednjih širina sjeverne polutke i 70% površine srednjih širina južne polutke, stoje otprilike deset puta gore od sadašnjega stanja. Posljedice bi bile: dvostruko veće količine pristiglog UV-B zračenja na Zemljinu površinu u srednjim sjevernim širinama i četverostruko veće na južnim. Količine tvari koje oštećuju ozonski omotač u atmosferi bile bi veće pet puta od sadašnjih. Posljedice bi bile katastrofalne: 19 milijuna novih slučajeva nemelanomskih tumora kože, 1,5 milijuna melanomskih oblika i 130 milijuna oboljelih od očne mrene (očni katarakt). Znanstvenici predviđaju da će se razgradnja ozonskog omotača nastaviti i dosegnuti vrhunac u idućih nekoliko godina. Zatim će nastupiti razdoblje postupnog oporavka, a potpuno zacjeljenje ozonskoga omotača predviđa se oko g. 2050. Naravno, uz uvjet da se Montrealski protokol potpuno primijeni. Naime, iako su emisije CFC-a smanjene, stratosferska koncentracija klora i broma i dalje se povećava, upravo zbog već spomenutoga dugog »životnoga vijeka« tih tvari, emisijama iz postojeće opreme te zbog potrošnje zemalja s odgodom ukidanja potrošnje T O O O .
Ukupna svjetska potrošnja CFC-a iznosila je 1986. 1,1 milijuna tona. U 1997. godini potrošnja se smanjila na 146.000 tona. Procjenjuje se kako bi bez Montrealskoga protokola svjetska potrošnja dosegnula 3 milijuna tona do 2010. i 8 milijuna tona 2060. godine, što bi dovelo do 50 postotnog oštećenja ozonskog omotača do 2050. godine. Od ukupne potrošnje u 1986. godini, jedan milijun se odnosi na razvijene zemlje, a 1997. te zemlje potrošile su 23.000 tona, i to za posebne namjene. Zemlje u
38 / Časopis Hrvatske šume
razvoju i zemlje u tranziciji povećale su potrošnju za 30% od 1986. do 1997. godine. Dvadeset od ukupno 126 zemalja iz ove skupine ostvaruje 90% te potrošnje.
Kako bi se pomoglo zemljama u razvoju ukinuti potrošnju tvari koje oštećuju ozonski omotač u propisanom vremenskom roku, prema odredbama Montrealskog protokola, putem Multi-lateralnog fonda Montrealskog protokola provodi se cijeli niz projekata stručne i financijske pomoći (slika 4). Do danas je odobreno projekata za prilagodbu industrije novim tvarima u ukupnoj vrijednosti od 900 milijuna američkih dolara. Dodatnih 110 milijuna američkih dolara pomoći pruženo je Ruskoj Federaciji i zemljama istočne Europe putem GEF-a (Globan Environment Facility).
PROVEDBA MONTREALSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ
S obzirom na nisku potrošnju T O O O , Republika Hrvatska se ubraja u tzv. zemlje iz članka 5. Montrealskog protokola, koje imaju vremensku odgodu za prestanak potrošnje tih tvari. Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostornog uređenja mjerodavno je za provedbu Montrealskog protokola u Republici Hrvatskoj. Prihvaćanjem Montrealskog protokola i njegovih izmjena i dopuna, ostvareni su u Republici Hrvatskoj preduvjeti za daljnje djelovanje na postupnom ukidanju potrošnje T O O O . Tako je Vlada Republike Hrvatske još u siječnju 1999. donijela Uredbu o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Narodne novine broj 7/99 i 20/99), kojom se propisuju način i rokovi za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač.
Prvi korak Republike Hrvatske prema ispunjenju obveza propisanih Mon-trealskim protokolom bila je izrada Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač g. 1996. Nacionalnim programom utvrđena je stvarna potrošnja T O O O , te su predložene mjere i projekti koji vode postupnom ukidanju njihove potrošnje u Republici Hrvatskoj. Također je utvrđeno kako Republika Hrvatska ima preduvjete za provedbu ubrzanog ukidanja potrošnje poje-
DRAMATIČNO UTANJENJE
OZONOSFERE Promatranjima uz pomoć satelita
NASA-e otkrivena je rekordna ozonska rupa iznad Antarktika koja se proteže na prostoru od 28,3 milijuna
četvornih kilometra, objavila je sredinom rujna američka svemirska
agencija. Budući da je dosadašnja najveća rupa u ozonskom omotaču, zabilježena u
rujnu 1998. godine, imala površinu od 27,2 milijuna četvornih kilometara,
jasno je da je trend povećanja i dalje prisutan. Zabrinjavajuće je što će tako
i ostati jer spojevi koji uzrokuju rast ozonskih rupa freoni imaju vrijeme
poluraspada od 150 do 200 godina! Prvo poboljšanje, kažu stručnjaci,
možemo očekivati tek u 2010. godina,
»lako je proizvodnja opasnih plinova smanjena međunarodnim sporazumi
ma, koncentracija tih plinova u stratosferi upravo doseže svoj
maksimum«, razjasnio je direktor NASA programa istraživanja u visokoj
atmosferi Michael Kurvlo. (H)
dinih T O O O , uz odgovarajuću stručnu i financijsku pomoć provedbenih agencija Montrealskoga protokola. Do danas je uz pomoć dviju od četiriju provedbenih agencija Montrealskoga protokola (UNEP 1 U N I D O ) odobreno pet projekata ukidanja potrošnje T O O O . Dosadašnjom provedbom projekata
postignut je znatan napredak pri ukidanju potrošnje klorofluorougljika (CFC-a) u sektoru pjena i aerosola. Izuzetak čini uporaba CFC-a u aerosolima za medicinsku uporabu - inhalatore, gdje se bilježi porast potrošnje kao posljedica povećanja potreba tržišta i nepostojanja prikladne zamjene CFC-a takve namjene na svjetskom tržištu.
Krajem 1999. otpočela je provedba projekta »Gospodarenje rashladnim sredstvima« (»Refi-igerant Management Plan«), u suradnji s U N I D O , sa
svrhom ukidanja potrošnje T O O O u sektoru rashladnih i klima uređaja.
Taj se projekt sastoji od tri dijela:
1. Obrazovanje scrvisera rashladnih i klima uređaja (na trodnevnim radionicama)
2. Obrazovanje djelatnika carinskih služba 3. Prikupljanje i oporaba fi^eona.
Tijekom svibnja počele su prve pripreme za provedbu projekta. Po
sebno ovdje mislimo na stvaranje baze podataka s adresama servisera rashladnih i klima uređaja. Kako takva baza u Hrvatskoj ne postoji. Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostornog uređenja pokrenulo je čitav niz aktivnosti kojima se obavješćuju scrviscri rashladnih i klima uređaja o novim obvezama i o radionicama koje će se u sklopu projekta održati. Ističemo izuzetnu pomoć i odaziv radiopostaja diljem Hrvatske koje su emitirale, bez naknade, obavijest i poziv servise-rima da se uključe u navedene radionice. Hrvatska radiotelevizija je također emitirala (bez naknade) TV tclop i radiospo-tove od kraja lipnja, a i na »Interklimi '99« dijelili smo letke s prijavnicama za sudjelovanje na radionicama.
Potaknuti dosadašnjom provedbom projekta i postignutim smanjenjem potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač, očekujemo pravodobno ispunjenje obveza Republike Hrvatske prema Montrealskom protokolu. Problema naravno ima. Uočavanje problema pri provedbi zakonskih odredbi, baš kao i kod dijagnoze bolesti, prvi je korak prema njihovom rješavanju. U suradnji s javnošću, znanošću i gospodarstvenicima ponajprije, možemo se nadati pravom lijeku i terapiji za ozdravljenje ozonskog omotača - rupe na štitu našeg planeta Zemlje. w^
^ T Pripremio: Z. L
Časopis Hrvatske šume/ 39
SUŠA
Posljedice ovoljetnih visokih temperatura na području požeške Uprave šuma
Ncijveai J/c i N euobičajeno visoke ovoljetne tem
perature i do gotovo 40°C, kakve se ne pamte od 1950. godine, bile su
uzrokom znatnih šteta na području požeške Uprave šuma. Naime, zbog pojačanog djelovanja sunčanih zraka, izostanka oborina te nastale suše, u biljkama se javljao akutni manjak vode, s posljedicama poremećene ravnoteže između transpira-cije i dovoda vode, prestanka značajnog procesa asimilacije, kod drveća zaostajanja u rastu, gubitka prirasta (zakržljavanje izbojaka, uski godovi i nerijetko mali udio kasnoga drveta te djelomično sušenje korijenja), žučenja, sušenja i ranijeg opadanja lišća te gubitLa dušika i fosforne kiseline.
Povećan broj šumskih požara
Tijekom ovoga, osobito sušnoga ljeta, primjerice, sa starijih smrekovih stabala nerijetko st: opadale još zelene iglice, stabla su gubila veću količinu iglica te više nisu mogla uspostaviti ravnotežu između tran-spiracije i dovoda vode. Treba napomenuti kako u sušnom razdoblju izostaje urod sjemena zbog slabe klijavosti, a fiziološki oslabljela stabla često su izložena napadu štetnih kukaca i gljiva, jer su manje otporna na bolesti i štetnike. Neposrednim titje-cajem visokih temperatura mlade biljke izložene su opari i sušenju, a kod starijih, s tankom korom, javlja se upala kore i ugi-banja kambijalnih stanica. Nije potrebno posebno isticati da je suša povećala opasnost od šuinskih požara, napose u crno-goričnim šumama s mnoštvom suhog i zapaljivog materijala. Stoga je na požeškom području tijekom lipnja, srpnja i kolovoza evidentirano, čak, pet šumskih požara, što je gotovo polovica ukupnog broja ovogodišnjih požara. Ne pamti se da su se u srpnju i kolovozu dogodila čak četiri požara, jer oni u normalnim kontinentalnim uvjetima izostaju ili su rijetki zbog bujnosti vegetacije u tom dijelu godine.
Najviše stradale kitnjakove sadnice
Na području požeške Uprave šuma od suše su osobito stradale šumske sadnice posađene tijekom prošlojesenskog i ovogodišnjeg proljetnoga pošumljavanja. Tako se od ukupno 350.110 sadnica osušilo čak 238.323 ili gotovo 70 posto, a nastala šteta procijenjena je na 1.264.000 kuna. Od
y turevM y
Od suše su osobito stradale šumske sadnice posađene tijekom prošle jeseni i ovoga proljeća, a posušilo se 238.000 ili 70
posto sadnica
Sasušene sadnice obične smreke na području šumarije Pleternica (gj. »Sjeverni Dilj« I)
rukovoditelja Odjela za ekologiju i zaštitu šuma dipl. ing. Zlatka Lisjaka doznali smo daje najveća šteta bila na površinama šumarije Caglin, gdje se od 136.000 posađenih biljaka osušilo 90.000, a ukupna šteta iznosi 340.535 kuna. Najmanje sušenje bilo je na području šumarija Ku-tjevo (šteta 20.729 kn) i Pleternica (64.494 kn). Iza šumarije Caglin najveću štetu imala je velička šumarija (239.260 kn), zatim šumarija Kamenska (154.057 kn) te šumarija Požega (123.050 kn). Gledajući po vrstama sadnica, najviše je stradao hrast kitnjak (osušilo se 177.470 sadnica), zatim obična smreka (22.153), hrast lužnjak (19.500), crni bor (15.153) i gorski javor (3900). Znatna šteta nastala je i u šumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac« u kojemu je osušen znatan dio šumskih i hortikulturnih sadnica, a šteta iznosi 322.636 kuna.
Posljedice i idućih godina Prema riječima stručnoga suradnika
za uzgajanje šuma, dipl. ing. Luke Miloševića, potrebno je zbog posljedica suše posaditi gotovo 239.000 sadnica, a najviše sadnica bit će posađeno na velič-kom (oko 10 ha) i čaglinskom (9 ha) terenu.
Osim izravnih šteta na sadnicama, koje se odmah mogu uočiti i procijeniti, štete će biti i na živim stablima i podmlat-ku. Budući daje u razdoblju od srpnja do rujna izostala potrebna količina vlage, značajne za stvaranje pričuvnih hranjivih tvari u biljci, a koje su joj neophodne za rast u sljedećoj godini, dolazi do gubitka na prirastu i kvaliteti - ističe ing. Lisjak te dodaje kako će se posljedice suše primjećivati i sljedećih godina.
Pravilnim gospodarenjem štete umanjiti
Premda sušu, kao prirodnu nepogodu, šumari ne mogu ukloniti, mogu načinima gospodarenja štete od nje umanjiti, a štetno djelovanje visokih temperatura i suše šumskouzgojnim i tehničkim mjerama što više oslabiti. Potrebno je stoga održavati takve šumskouzgojne oblike koji održavaju tlo trajno svježim, a pomoću gustih zaštitnih plašteva na istočnim, južnim i zapadnim rubovima sastojina onemogućiti ulaz suhim prizemnim vjetrovima. Osnivanjem podstojne sastojine šumsko tlo bit će zaštićeno od isušivanja suncem i vjetrom, a podrazumijeva se da treba zabraniti svako ogoljivanjc šumskoga tla na većim površinama i odnošenje korisnoga pokrova od listinca. Svakako treba guste crnogorične sastojine u doba njihovoga najvećeg visinskog prirasta ponovno prorijediti. Budući da su najvećem isušivanju izložene biljke posađene prve godine, zbog nedovoljno učvršćenog korijenja i smanjenog primanja vode, takve biljke treba saditi s busenom i neposredno prije početka rasta korijenja. Sadnice crnogori-čnih vrsta dobro je bez busena saditi u proljeće, a bjelogoričnih u jesen. Važno je da mlade biljke rastu u sjeni krošanja starih stabala, jedino je izuzetak bor koji je manje osjetljiv na visoke temperature i kojemu je potrebno mnogo svjetla. Činjenica je kako štete od suše na živim stablima nije moguće ni na koji način sanirati, dok će posađene sadnice biti zamijenjene novima. - J ^
I. Tomić
40 / č a s o p i s Hrvatske šume
OLUJNO NEVRIJEME U ROVINJU
1 ' /. , /
t ,f 1 f %?*' -1,1 f7
U velikom olujnom nevremenu, pračenom jakim vjetrom i kišom, početkom srp
nja na zapadnoj obali istarskoga poluotoka, došlo je do prave havarije, a posljedice nastalih šteta nastojale su se što prije sanirati i zbog toga s to je započela turistička sezona.
Posebno teško bilo je na području grada Rovinja, gdje su srušena i iščupana stabla na javnim površinama onemogućavala normalno odvijanje svakodnevnog života stanovništva.
Svoj doprinos i pomoć u sanaciji nastalih šteta pružile su i »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, sa svoj im ljudima i mehanizacijom.
Kako su u nevremenu pretežno stradale borove kulture oko 1500 komada, porušena stabla trebalo je raščistiti i ukloniti s javnih površina, cesta, parkova, auto kampova, hotela. Najviše se radilo iza hotela »Park« i depadanse »Monte-mulini«, a tu su radove obavili sjekači i traktoristi iz Uprave šuma Delnice. Na Crvenom otoku su pak radili »domaći« radnici iz Uprave šuma Buzet, šumarija Pula, Poreč, Pazin i Rovinj.
Iznenađeni su bili i brojni turisti koji su pohodili Rovinj kad su u
»Hrvatske šume« p.o. Zagreb pomogle su u sanaciji posljedica olujnoga nevremena
nad zapadnom obalom istarskoga poluotoka. Uz radnike Uprave šuma Buzet,
na području grada Rovinja radili su i radnici iz Uprave šuma Delnice
fes«.«.'-'« Dogot'oi I akiijii odmah nakon nevremena zajednički se prišlo
čišćenju putova i oborenih stabala
na ulicama i učine ih prohodnima«. Jer kroz neke dijelove grada nije se moglo proći, ogromna stabla isprcvrtala su se i ispreplela po ulicama i zakrčila promet.
- Trebalo je djelovati hitno, početak je turističke sezone i svakako treba izbjeći paniku, prisjeća se Miljenko Pajić koji je zamjenjivao upravitelja rovinjske Šumarije I neposredno koordinirao poslom. Napravljen je plan rada, uključene su sve šumarije buzetske Uprave, u pomoć su priskočili i Delničani sa dva kamiona i dizalicama, trak-
liov'ima torom i ljudima, uključeni su i privatnici. Oko 60 radnika za 10-akje dana uspjelo sve sanirati, kaže Pajić.
No , tu nije bio kraj mukama rovinjskih šumara. Vrijednost radova procijenjena je na 860 tisuća kuna i te radove treba platiti. Nisu u pitanju samo šumari, oni će svoj dio riješiti, no treba platiti i one privatnike koji su radili. Županija nije proglasila stanje elementarne nepogode »»kako to ne bi negativno djelovalo na turizam« pa time nije mogla ni dobiti novce iz državnog proračuna za otklanjanje posljedica. Sumama, možda bolje rečeno parkovima ili park šumama, koje su stradale ne gospodari šumarija i one su u posebnom zaštitnom režimu, one su ovdje u promidžbi turizma. Čak je u jednom trenutku bilo problema oko smještaja radnika koji su došli pomoći iz drugih šumarija. To je nekako riješeno, posao je obavljen. Dio troškova sanirat će buzetska uprava no ne može sve ostati na njima. Šumarima, pak, predstoji pravi šumarski posao. Na mjestima gdje su nekad stajali borovi ostali su panjcvi koji tek svjedoče o nedavnom nevremenu i pleštine, rupe, prazne površine koje treba pošumiti i opet privesti osnovnoj svrsi. Šumarija Rovinj uskoro će napraviti plan revitalizacije strada-lih površina i pošumljavanja.
Kvalitetom i brzinom c^bavlje-nog posla zadovoljni su i u šumariji Rovinj, ne krijući zadovoljstvo što su i šumari pridonijeli da se ova akcija uspješno privede kraju, kako bi grad Rovinj i njegova okolica ponovo zablistali u svom punome sjaju, što i dolikuje ovom našem biseru turističke ponude na Jadranu. - ^ L .
V. P. / M. M.
Ovaj i'diki bor s korijenjem samo je dokaz o kakvim se horovtin stablima radilo
nedjelju 9. srpnja ustali, posebno oni koji su na svojim automobilima, a takvih je bilo 40-ak, pronašli ogromne borove koji su ih ponegdje potpuno uništili, negdje prignječili, uglavnom oštetili.
- Na parkiralištu iznad hotela Park stoji pokraj svog mercedesa jedan Nijemac i smije se. Ima i zašto. Između njegovog 80-ak tisuća D E M vrijednoga automobila i jednog ne manje skupog BMW-a
palo je veliko borovo stablo - ne oštetivši nimalo vozila. T o se zove sreća koju susjedni nekoliko metara dalje parkirani auto, bolje reći vlasnik, nije imao, priča dipl. ing. Marijan Kolić, upravitelj buzetske uprave koji se odmah našao na licu mjesta. A kako i ne bi, kad mu je još te noći, malo prije jutra na vrata zakucala policija, da ga treba gradonačelnik »koji moli šumare da što prije saniraju štete U kamp naselju Porton Biondi također je ostala pustoš
Časopis Hrvatske šume / 41
SENJ PROSLAVIO 70. OBLJETNICU ORGANIZIRANOG LOVSTVA
i«»i
/ 1
/ KW .n n .,L t, / / i
Predsjednik HLS Đuro Dečak odaje priznanje senjskim lovcima i šumarima za uspjehe koje su postigli tijekom 10 godina
rada i djelovanja
Pod pokroviteljstvom Hrvatskog lovačkog saveza i uz svesrdnu potporu »Hrvatskih šuma« - Uprava
šuma Senj, u Senju je krajem lipnja i početkom srpnja ove godine svečano proslavljena 70 godina duga povijest organiziranog lovstva senjskoga podri:-čja. Jubilej je vezan uz 15. travnja 1930. kad su potvrđena prva pravila Lovačkog društva senjskog sreza »Jarebica« u Senju. Kako onda tako i danas prisnost i suradnja šumar-nika i lovaca dala je brojne značajne uspjehe kako na planu »zaštite lova i poštivanja zakonitosti« u prošlosti tako do uspješne reintrodukcijc divokoze na Velebit i unašanje muflonske divljači u Podgorje, te održavanja brojnih lovačkih manifestacija u novije vrijeme.
Ono čime se senjski šumari i lovci danas s pravom ponose to je uspješno naseljavanje muflona u do tada praktički pust prostor priobalja od Zrnovnice do Starigrada i Jablanca. Od šest muflonskih grla, 2 ovna i 4 ovce, pribavljenih s Briju-na i ispuštenih u karantenu Zrnovnica 1980. godine, danas 20 godina kasnije ovaj prostor ukupne površine 6.500 ha lovišta »Sveti Juraj« stani preko 500 zdravih, tjelesno i trofejno snažnih muflona. Ovakav uspjeh, s kakvim se može pohva-
U 1980. godini na prostoru priobalja
pušteni su prvi primjerci muflonske divljači, a
danas to područje stani preko 500 snažnih
trofejnih grla liti rijetko koja lovačka organizacija u nas, zorno je oslikala lovačka izložba, treća po redu u posljednjih 15 godina. Na izložbi bilo je u drevnoj Nehaj kuli izloženo osamdesetak muflonskih rogova, od ukupno 93 stečenih u lovištu »Sveti Juraj« u posljednjih desetak godina. Dipl.
na temu »Muflonska divljač u Hrvatskoj - danas«. Uz brojne predstavnike »Hrvatskih šuma« i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu seminar je okupio sve one stručnjake i lovce praktičare koji se u svome radu susreću s problematikom gospodarenja muflona. Ostaje činjenica kako je pri uzgoju muflona još mnogo nepoznatog i nedorečenog, počam od principijelnog pitanja, forsirati li ovu im-portiranu vrstu i na prostore poput Gorskoga kotara ili samo u priobalje, da li u ograđena uzgajališta ili slobodna lovišta pa do činjenice kako je muflonsku divljač teško razvrstati u starosne razrede i pravilno provesti probirni uzgojni odstrel.
Senjsku lovačku izložbu u Nehaj kuli razgledao je predsjednik Hrvatskoga lovačkog saveza gen. Đuro Dečak sa suradnicima. O uspjesima koje su postigli u uzgoju muflonske divljači najpohvalnije se izrazio i predsjednik Lovskc zveze
Slovenije mr. Stane Krajne, koji već niz godina održava prisne veze sa senjskim šumarima i lovcima.
Izložbu je pratio lijepo i stručno izrađen katalog, dok će najesen biti tiskan Zbornik radova seminara o muflonu te posebna monografija o senjskom lovstvu. ^_
Tekst i snimci: Alojzije Frković
Na lovačkoj samo
izložbi u senjskoj Nehaj kuli bili su izloženi rogovi mujlona iz lovišta »Sveti Juraj«
ing. Vlatko Skorup i njegova »desna ruka« dipl. ing. Josip Tomljanović s pravom će istaći daje od tog broja trofejnih izložaka njih 58 ili 62 posto u jednoj od medalja po međunarodnim mjerilima CIC-a. Osamnaest rogova (19%) je u kategoriji zlatne medalje, 25 /27%) srebrne i 15 (16%) u kategoriji brončane medalje. Najjači muflonski rogovi, koje je 1999. godine stekao inozemni lovac turist A. Jiirgen, ocijenjen je sa 225,20 CIC točaka zauzevši odlično sedmo mjesto na ranglisti trofejno najjačih muflona Hrvatske.
Uz lovačku izložbu u Nehaj kuli u Senju organiziran je i uspješni seminar
Mr. Stane Krajne u ime Lovske zveze Slovenije uručuje srebrnu statuu mujlona
predsjedniku LD-a Senj, dipl. ing. Vlatku Skorupu
42 / Časopis Hrvatske šume
a j/ i-na yyjj^ P '\;nh^ j j>
B-HTiC
Velinka Burić na ulaznim vratima si'oje Galerije u Presiki u Gorskome kotaru
N a stotom kilometru magistralne ceste Zagreb - Rijeka u malome naselju Pre-sika tik Vrbovskog u Gorskome kotaru
živi i radi Velinka Burić (66), sve do umirovljenja kvalificirana kuharica šumskih radnika delničke Uprave šuma. Da je riječ o izuzetnoj osobi koja je cijeli svoj život, posebno od 1954. godine kada je kao mlada djevojka trbuhom za kruhom napustila svoj Unešič kod Drniša i stigla u ovaj šumom bogat kraj, rječito kazuje natpis GALERIJA, ispisan bijelom uljenom bojom na crnom »stoku« njena uredna doma na broju 4. Podrazumijevši pod imenom Galerija prostoriju u kojoj se izlažu i čuvaju umjetnička djela, zbirku umjetnina, radoznali namjernik koji pokuca na njena vrata (na kojima još stoji oznaka: Molimo javite se iza kučc. Hvala!) i želi razgledati galeriju, neče se prevariti. Velika sala prizemlja prepuna je, u pravom smislu te riječi, slikama na platnu, kipićima i raznim figuricama ali i osebujnim predmetima od drveta. Kao priznati likovni umjetnik i stvaralac, glavninu eksponata što vise po zidovima, poslaganima na stolu, stolicama i podu Velinka je uradila sama, dok, pak, one druge, koje je »satkala« sama priroda, takozvane alraune (njem. ali znači sve i gotski runa tajna), pronalazila je i sakupljala po šumi te s malo zahvata oblikovala u prave goranske suvenire. I to je ono što je u Galeriji Velinke Burić najvrednije.
- Do sada sam sakupila više stotina ovih »figura«, alrauna, koje zahvatom noža, sjekire i/ili pile »skidam« s naših bukava, jela, lijeski, graba, krkavine, našavši u njima dostojnu zamjenu za čarobnjačko korijenje biljke bunovine. Uz bogato životno iskustvo i živu maštu valja biti i
Umirovljena kuharica šumskih radnika izvorna slikarica i drvorezac iz Gorskoga kotara, svoja najbolja ostvarenja nalazi i »skida« s korijena i grana bukava i jela. Znalačkim zahvatom noža i sjekire njene figure dobivaju određeni smisao, »ožive«.
»Gušterica« i »Pozdrav suncu« izloženi na otvorenome svojevrsni su poziv motoriziranim turistima da predahnu i razgledaju Galeriju
»Vučedolska goluhua« (smreka)
strpljiv i uporan, znati si predstaviti kako će iz onih odbačenih komada drveta, rašalja, grana ili staroga panja s malo zahvata alrauna dobiti smisao, »oživiti«, postati na nešto nalik. Tako je nastala moja »dugokljunka na jajima«, »rogati ljepotan«, »vučedolska golubica« i »vepar«, koji je izložen na otvorenom postao zaštitnim znakom Galerije, pravim mamcem za motorizirane turiste da zaustave svoja vozila i uživaju u mojim skulpturama, rekla nam je Velinka.
Motivi i likovi koje pronalazi šečuči stazama i bespućima ovoga dijela Gorskoga kotara, sve tamo do kanjona Kupe, zaista su najrazličitiji, od balerininog »pozdrava suncu« i Vučedolske golubice - kultne posude u obliku golubice iz Vučedola kod Vukovara do životinja i ptica. Korijenje biljke bunovine ili koločepa (Mandra-gola ojficinalis), koje ima neku sličnost sa čovjekom, »mužekom«, nije joj prirastao srcu, smatrajući da dobrim ljudima ne trebaju čarolije. Od uroka treba se štititi radom i poštenjem, a ne čarolijama, dosljednja je naša Velinka.
Što se likovnog stvaranja tiče u njenom promidžbenom prospektu naša je sugovornica predstavljena kao »čudo goranske naive«, majstorica kista i dlijeta, fenomen vrijedan pozornosti. U svojini radovima ne preslikava prirodne objekte, drveće, životinje i ljude; oblici i sadržaji njenih slika i drvoreza plod su njene mašte, a sve prožeto ljubavlju prema njenom novom kraju, goranskoj zemlji i goranskom čovjeku.
Velinka Burić je i pjesnikinja, koja pjeva odu čovjeku, potičući ga da od ».svog truda živi«, jer
Čovjek se gol rodi I kad umre ne treba mu puno. Obučen ode bio bogat il siromah za odijelo ima svak.. Svoje likovne radove do sada je izlagala na
više zajedničkih izložbi u Vrbovskom, Ogulinu, Ivankovu (u okviru »Vinkovačkih jeseni«). Godine 1998. uspješno se predstavila na Trećem susretu likovnih stvaralaca u Gradu Bakru s ciljem »da izložena djela ne budu skrivena od očiju javnosti.«
To neka vrijedi i za Galeriju alrauna u Presiki, gdje će vas uvijek vedia, nasmijana i diuželjubiva dočekati i provesti Velinka Burić, član naše^umarske bratovštine, naše gore list
Tekst I snimci Alojzije Frković
Sjećanje na žrtve rata
(ranjeno pseto)
Časopis Hrvatske šume/ 43
UNAPREĐIVANJE DOSADAŠNJIH ODNOSA
Potpisan novi sporaz\ između poslodavca i predsjed\
iš
ika (jEVi
N a temelju članka 135. stavka 3. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95, 54/95. i 65/95),
»Hrvatske šume« javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, Ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, zastupane po direktoru Željku Ledinskom, dipl. ing. .šum., (u daljnjem tekstu: Poslodavac)
i Zaposlenička vijeća u Upravama šuma
Vinkovci, Požega, Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Sisak, Delnice, Senj, Gospić, Buzet, Split i Direkciji »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, po posebnom ovlaštenju zastupana po predsjedniku Glavnoga zaposleničkog vijeća Vladimiru Drož-danu, (u daljnjem tekstu: Zaposlenička vijeća)
31. kolovoza 2000. godine sklopili su
SPORAZUM O SASTAVU, OVLAŠTENJIMA
TE UVJETIMA ZA RAD GLAVNOGA
ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA »HRVATSKIH ŠUMA«, p.o.
ZAGREB Članak 1.
Ovim Sporazumom Poslodavac i Zaposlenička vijeća ureduju sastav, ovlaštenja i druga pitanja važna za rad Glavnoga zaposleničkog vijeća, u skladu sa Zakonom o radu.
Članak 2. Glavno zaposleničko vijeće u »Hrvatskim šu
mama«, p.o. Zagreb sastoji se od predstavnika zaposleničkih vijeća u Upravama šuma i Direkciji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb.
Predstavnik Zaposleničkog vijeća u Glavnom zaposleničkom vijeću je predsjednik zaposleničkog vijeća organizacijske jedinice.
Svako zaposleničko vijeće iz stavka 1. ovog članka ima jednog predstavnika u Glavnom zaposleničkom vijeću.
Predstavnik Zaposleničkog vijeća u Glavnom zaposleničkom vijeću ima zamjenika za slučaj svoje spriječenosti da sudjeluje u radu Glavnoga zaposleničkog vijeća.
Zamjenik predstavnika je osoba koja prezentira pisanu odluku zaposleničkog vijeća kojom se utvrđuje da zamjenjuje predstavnika svog zaposleničkog vijeća u Glavnom zaposleničkom vijeću.
Članak 3. Glavno zaposleničko vijeće bira predsjednika
i zamjenika predsjednika iz svojih redova.
Članak 4. Stranke Sporazuma su suglasne da predsjed
nik Glavnoga zaposleničkog vijeća ima pravo sudjelovati u radu sjednica Stručnog kolegija »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, a Poslodavac ima pravo sudjelovati u radu sjednica Glavnoga zaposleničkog vijeća.
U tom smislu utvrđuje se međusobna obveza obavješćivanja o zakazanim sjednicama dva radna dana prije održavanja sjednice.
Članak 5. Članovi Glavnoga zaposleničkog vijeća ima
ju pravo na osposobljavanje sukladno odredbama Zakona o radu uz prethodni dogovor s Poslodavcem.
Glavno zaposleničko vijeće može zatražiti stručnu pomoć osoba izvan Poduzeća u dogovoru s Poslodavcem.
Članak 6. Članovi Glavnoga zaposleničkog vijeća ima
ju pravo izostati s posla radi nazočnosti sjednicama Glavnoga zaposleničkog vijeća uz pravo na naknadu plaće za vrijeme provedeno na sjednici u okviru redovnoga radnog vremena.
Predsjednik Glavnoga zaposleničkog vijeća svoje će poslove obavljati u punom radnom vremenu uz naknadu plaće. Puno radno vrijeme utvrđuje se primjenom članka 157. Zakona o radu.
Pod naknadom plaće razumijeva se naknada plaće koju ima pojedini član, odnosno predsjednik Glavnoga zaposleničkog vijeća za poslove svog radnog mjesta.
Članak 7. Prigodom sazivanja sjednica. Glavno zapos
leničko vijeće vodit će računa o interesima Poslodavca.
elan Glavnoga zaposleničkog vijeća sudjelovat će na sjednici u dogovoru s direktorom, ako je iz Direkcije, odnosno upraviteljem uprave šuma. U slučaju spriječenosti na sjednici će sudjelovati njegov zamjenik.
O svojim sjednicama Glavno zaposleničko vijeće izvještava direktora i predsjednike sindikata koji imaju svoje članstvo kod Poslodavca.
Članak 8. Glavno zaposleničko vijeće održavat će svoje
sjednice u poslovnim prostorijama Poslodavca. O tome koje će to mjesto, vrijeme i prosto
rija biti dogovorit će se za svaku konkretnu sjednicu predsjednik Glavnoga zaposleničkog vijeća i Poslodavac.
Poslodavac ne može uskratiti Glavnome zaposleničkom vijeću prostoriju za održavanje sjednica.
Prostoriju za obavljanje poslova predsjednika Glavnoga zaposleničkog vijeća odredit će direktor u dogovoru s predsjednikom uz uvjet funkcionalne opremljenosti iste.
Stručno administrativne poslove za potrebe Glavnoga zaposleničkog vijeća obavljat će zaposlenici koji te poslove obavljaju za Poslodavca u Direkciji, odnosno stručnim službama uprava šuma.
Članak 9. U okviru nadležnosti koje zaposlenička
vijeća imaju prema Zakonu o radu. Glavno zaposleničko vijeće ima ovlaštenje u svezi odluka koje donosi Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb i odluka koje donosi direktor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, osim odluka
koje se odnose na zaposlenike u Direkciji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, za koje je nadležno Zaposleničko vijeće Direkcije.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka o odlukama direktora »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb a koje se odnose na otkaz ugovora o radu upraviteljima šumarija i rukovoditeljima odjela, mišljenje donosi Zaposleničko vijeće uprave šuma u kojoj rade navedeni zaposlenici.
Članak 10. Poslodavac je dužan najmanje svaka tri
mjeseca obavijestiti Glavno zaposleničko vijeće o:
- stanju i rezultatima poslovanja - razvojnim planovima i njihovu utjecaju na
gospodarski i socijalni položaj zaposlenika - kretanju i promjenama o plaćama - zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za po
boljšanje uvjeta rada - drugim pitanjima osobito važnim za gos
podarski i socijalni položaj zaposlenika.
Članak 11. Stranke Sporazuma su suglasne da se ovaj
Sporazum može mijenjati i dopunjavati. Inicijativa se dostavlja u pisanom obliku i
mora biti obrazložena. Primatelj inicijative dužan je istu razmotriti i
očitovati se u pisanom obliku u roku 15 dana od njezina primitka.
Članak 12. U međusobnim odnosima stranke Sporazu
ma će poštivati odredbe Zakona o radu i uobičajene norme u poslovnim odnosima uvažavajući pri tome interese zaposlenika i Poslodavca.
Članak 13. Sporazum je sastavljen u četrnaest istovjet
nih primjeraka, za svako Zaposleničko vijeće. Glavno zaposleničko vijeće i Poslodavca po jedan primjerak.
Ovaj sporazum Poslodavac će javno oglasiti u listu »Hrvatske šume«.
Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja po osobama ovlaštenim za potpisivanje, od kojeg dana .se i primjenjuje.
Članak 14. Ovim Sporazumom stavlja se izvan snage
Sporazum o sastavu, ovlaštenjima te uvjetima za rad Glavnoga zaposleničkog vijeća »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb Ur. broj: 349-01-96-6822 od 22. studenoga 1996. godine kao i sve kasnije izmjene i dopune istog.
ZA Z/VPOSLENIČKA VIJEĆA: Vladimir Drožđan
ZA POSLODAVCA: Zeljko Ledinski, dipl. ing. šum.
44 / Časopis Hrvatske šume
u POŽEGI ODRŽAN SEMINAR 0 PRIMJENI HS PRO-a
Prezentacija na konkretnim podacima
u organizaciji Informatičkog odjela požeške Uprave šuma u sindikalnoj je sali održan seminar o primjeni Hs Pro-a, programskoga sustava namijenjenog evidentiranju i praćenju poslovnih događaja u poduzeću »Hrvatske šume«.. Seminaru su bili nazočni zaposlenici zaduženi za primjenu programa, iz vinkovačke, novogradiškc i požeške Uprave šuma (šumarije Požega i Kamenska). Sudionicima seminara pozdravnim riječima obratio se zamjenik upravitelja Uprave šuma Požega i rukovoditelj Informatičkog odjela dipl. ing. Dražen Dumančić.
Voditelji seminara, dipl. ing. šum. Ivica Tonković i dipl. informatičar Lino Mračić govorili su o glavnim značajkama ovoga programskog sustava, koji predstavlja otklon od uobičajenih programa kakvi su se u praksi koristili. Naime, program se temelji na bazi podataka koja je zasebna cjelina, a istovremeno potpuno otvorena za pristup s različitih mjesta, alata i programskih jezika. Pojedini moduli, odnosno poslovni procesi koje moduli opisuju, na taj način napravljeni su u alatima koji su za svaki pojedini modul najefikasniji, a na pojedinom računalu se instaliraju samo moduli potrebni za određeni poslovni proces. Treba istaknuti da se tako resursi računala koriste na maksimalno učinkovit način, a sadašnja instalacija sustava Hs Pro V. 2000 može se smatrati začetkom budućeg integralnog proizvodnog sustava.
Tijekom seminara naglašeno je da uvođenje ovoga sustava nije klasično uvođenje novog inforfnacijskog sustava, jer zamjenjuje postojeći program, a ta činjenica
fr¥K#' Vinkovaćki, novogradiški i požeški informatičari na istom zadatku
znatno olakšava posao uvođenja. Svaka informacija, naime, donosi određene promjene u načinu rada, a te promjene su ovdje već uvedene, uz korištenje standardnih obrazaca. Proizvodni procesi su jasno pobrojani i šifrirani, a .svi sudionici poslovnih procesa su također šifrirani te tako pripremljeni za komjputorsko praćenje. Zbog veze s ostalim dijelovima informacijskoga sustava, uvode se nepromjenjive šifre i iste, bez obzira na to gdje se pojavljuju: JMBG za zaposlenike, JMBO za sredstva rada 1 matični broj za poslovne partnere. Za ostale dijelove sustava Hs Pro koriste se šifre koje su standardizirane u »Hrvatskim šumama« i tako spremne za komunikaciju s drugim dijelovima informacijskoga sustava poduzeća.
Kritičan je moment prelaska iz jednoga načina proizvodnje u drugi. Proizvodi popisani na terenu upisuju se u novi sustav tako da se proizvodi obilježeni identifikacijskim pločicama upisuju kao broj pločice s prijenosom atributa (vrsta, sortiment, dimenzije, masa) iz starog sustava, a proizvodi bez pločica upisuju se kumulativno, kako je popisano po inventuri. Ovim načinom ne prenosi se dio podataka koji se odnosi na proizvodnju
koja nije obuhvaćena popisom robe te se stoga sustav za izvještavanje o proizvodnji (Hslsk) popunjava tako da se podaci do datuma inventure preuzimaju iz staroga programa, a podaci poslije inventure iz programa Hs Pro v. 2000. Potonji program u potpunosti će preuzeti funkciju izvještavanja o proizvo
dnji od 1. siječnja 2001. godine, kada će u njemu biti ugrađeni svi podaci. Način rada Hs Pro v. 2000 prilagođen je Pravilniku o načinu vođenja materijalne evidencije drvnih sortimcnata.
Voditelji seminara upoznali su nazočne s dijelovima sustava (baza podataka HsPro) i komunikaciji između njih, govorili su o glavnim značajkama sustava, masovnom unosu podataka (knjiga primanja, knjiga otpreme kupcu, knjiga interne opreme, inventura drvnih proizvoda i dr.), te pokazali njegovu primjenu na konkretnim podacima proizvodnje u šumarijama Kamenska i Požega.
I. Tomić
UPRAVA SUMA DELNICE
Cijepljeni šumski radnici Da se unutar javnog poduzeća »Hrvatske šume«
p.o. Zagreb vodi briga i o zaštiti zdravlja zaposlenika, najzornije pokazuje i sljedeći primjer iz Uprave šuma Delnice.
Ovih dana provodi se akcija cijepljenja šumskih radnika i svih onih zaposlenika koji rade na terenu u šumi protiv krpeljnog mcningoencefalitisa, bolesti koja se može javiti kao posljedica uboda krpelja.
Ova akcija ujedno je i nastavak istraživanja provedenog početkom godine u suradnji sa prof Borčićem (ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) kada je testirano oko 140 šumskih radnika, uzeta im je krv na analizu, da bi se utvrdilo da li na ovim goranskim prostorima postoji uzročnik krpeljnog menmgoencefalitisa.
Kako je iznos cijene po jednom cjepivu od 216 kn bio previsok za goranske šumarije, dio cjepiva osiguran je iz donacije austrijske tvrtke »Immuno« iz Beča.
Interes za cijepljenjem je dosta velik, a dosada se cijepila već velika grupa šumskih radnika i zaposlenika koji rade na terenu u šumi.
Da bi zaštita u potpunosti bila efikasna svaki radnik mora primiti doze cjepiva u tri navrata, jednu sada, zatim nakon mjesec dana, te nakon šest mjeseci.
Nakon provedenog kompletnog cijepljenja, testiranjem krvi utvrdit će se kako organizam reagira na cjepivo i koliki je stupanj postignute zaštite.
Časopis Hrvatske šume / 45
us POŽEGA Havarija u dvadesetak minuta
m
Snažan olujni vjetar koji je u Požegi početkom listopada puhao pred ponoć, od nedjelje na ponedjeljak, brzinom čak 10 metara u sekundi, popraćen ]akim pljuskom, u svega dvadesetak minuta prouzročio je u požeškoj Industrijskoj zoni znatne štete. Na području »slavonske Atene« palo je 37 litara kiše po četvornom metru, što je izazvalo poplavu, posebice u središnjem dijelu grada. Najviše su stradala krovišta pojedinih objekata Radne jedinice »Transport, mehanizacija i graditeljstvo« Uprave šuma Požega. Prema riječima upravitelja dipl. ing. Ivana Gašpara, bio je to izuzetno jak kišni nalet sa snažnim vrtložnim olujnim vjetrom.
- Šteta je velika, prijavljena je Osiguravajućem društvu i u tijeku je procjena. Znatna oštećenja su na objektu mehaničke radionice na kojoj
Štete od olujnog vjetra na objektima Požeškoga »Transportera, mehanizacije i graditeljstva«
su popucale salonitne ploče te oštećeno krovište, a voda je prodrla u glavnu halu. Dijelovi krovišta od aluminijskog lima i staklene vune razbacani su po okolnom dvorišnom prostoru i do sto metara, a oštećeni su stupovi javne rasvjete i skladište za plinske boce - kaže ing. Gašpar napominjući da su
najveće štete u sklopu upravne zgrade i restorana, gdje je oštećeno krovište, a voda koja je prodrla u unutrašnjost ovih objekata oštetila je zidove, elektrovodove podove i tavanski prostor. Djeloinična šteta ustanovljena je na objektima dnevne njege i praonice te starih radionica.
U razgovoru s upraviteljem doznali smo da je znatno oštećen i traktor STEYR, koji je bio parkiran ispred zgrade mehaničke radionice, a na objektima su oštećena prozorska stakla zbog vjetrom nošenih dijelova krovišta sa susjednih objekata drugih poduzeća u Industrijskoj zoni. Razgledavajući oštećene objekte požeške Uprave šuma uvjerili smo se u jačinu vjetra i kiše, jer je dvorište bilo ispunjeno dijelovima krovnih limenih konstrukcija, velikim količinama staklene vune, koja služi kao izolator između dva sloja aluminijskoga lima, te otkinutim kuglama sa stupova javne rasvjete. Nakon obavljene temeljite procjene slijedi ubrzana sanacija oštećenih zgrada, jer hirovito jesensko vrijeme prijeti novim kišama i vjetrovima.
I. Tomić
Bez značajnih primjedbi
Godišnji plan gospodarenja šumama g. »Požešl<a gora« za 2001. godinu
Požeški Odjel za uređivanje šuma izradio je elaborat Godišnjega plana gospodarenja šumama gospodarske jedinice »Požeška gora« za 2001. godinu. Stručni pregled elaborata obavila je tijekom dva dana u uredu i na terenu tročlana komisija, koju je odredilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Predsjednik komisije bio je dipl. ing. Stjepan Vuk, a članovi dipl. ing. Marijan Matić i dipl. ing. Borislav Ljubetić. Radu komisije bili su prisutni mr Zeljko Najvirt, rukovoditelj požeške taksacijc, dipl. ing. Velibor Vujić, taksator i mr Tomica Marinac, upravitelj šumarije Plctcrnica, na prostoru koje se nalazi navedena gospodarska jedinica, a kojoj je važnost Osnove gospodarenja istekla 31. prosinca 2000. godi-
Površina g. j . »Požeška gora« iznosi 4615,69 ha, od čega je 4417,60 ha obraslo. U razdoblju od 1990-1999. godine posječeno je 158.333 m ' drvne mase, od čega 90.268 m^ glavnoga i 68.065 m ' prethodnoga prihoda. U okviru šumskouzgojnih radova na jednostavnoj biološkoj reprodukciji priprema staništa je planirana na 368,55 ha, popunjavanje na 73,80 ha, njega podmlatka na 858,29 ha, njega mladika na 604,19 ha te čišćenje guštika na 362,32 ha. Priprema staništa izvršena je po propisu uredajnog elaborata sa svega 8,8%, jer su pojedini odsjeci posječeni prije 1991. godine, odnosno za važenja stare Osnove gospodarenja, a ti odsjeci greškom su zaduženi u sljedećem elaboratu. Iznad propisa je priprema staništa izvršena na 228,21 ha, a mimo propi
sa na 2,30 ha. Popunjavanje je po propisu izvršeno sa 35,4% zbog, uglavnom, zadovoljavajućega stanja podmlatka na terenu. Njega podmlatka obavljena je sa 78% planiranog zadatka, jer glavni prihod u zaduženim odsjecima nije izvršen u cijelosti, a u nekim odsjecima njega je izvršena samo na dijelu površine. Njega mladika načinjena je gotovo u potpunosti (99,8%), a čišćenje guštika obavljeno je sa stopostotnim učinkom.
Premda je u sklopu proširene biološke reprodukcije planirano ukupno načiniti 44 ha pripreme staništa, pošumljavanja, popunjavanja i njege podmlatka, po propisu uredajnog elaborata načinjeno je tek 7,50% njege podmlatka (2,43 ha). Radovi nisu izvršeni zbog toga što su to novopriključene površine, koje postupno obrastaju samoniklom i pionirskom vegetacijom.
U okviru Prijedloga godišnjega plana gospodarenja za 2001. godinu, predviđeno je posjeći 9664 m ' drvne mase na 359,25 ha, ođ čega je 3112 in ' glavni i 6552 m ' prethodni prihod. Planira se načiniti 269,34 ha šumskouzgojnih radova: 89,17 ha njega pod zastorom stare sastojine, 23,73 ha njega podmlatka, 69,47 ha njega mladika i 86,97 ha čišćenja koljika. Za godišnji plan zaštite šuma sljedeće godine planirani su redovni radovi koje treba izvršiti tijckoin tekuće godine. Radi se o 20,99 ha suzbijanja glodavaca, 8,50 ha suzbijanja biljnih bolesti i 3 ha održavanja prosjeka. Predviđeno je postaviti dvije nove zaštitne rampe, a za čuvanje šuma planirano je 330 radniko - dana. Komisija je, bez značajnih primjedbi, prihvatila ovaj elaborat te ga predložila nadležnom Ministarstvu na usvajanje.
(I. T.)
46 / Časopis Hrvatske šume
SJEDNICA GLAVNOGA ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA
Do kraja godine pozitivan poslovni rezultat
Na sjednici Glavnoga zaposleničkog vijeća »Hrvatskih šuma« u šumarsko-lovaćkoj kući »Brezovica«, na podrućju UŠ Sisak, raspravljalo se o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama i ostalim primanjima zaposlenika. Pravilniku o sistematizaciji poslova i radnih zadataka te izvještaju o poslovanju »Hrvatskih šuma« za drugo i treće tromjesečje. Bilo je riječi o provođenju osposobljavanja članova GZV-a i Pravilniku o prodaji stanova. Zamjenik direktora HŠ-a dipl. ing. Ivan Hodić , predsjednik Povjerenstva
za izmjene i dopune Pravilnika o plaćama i ostalim primanjima zaposlenika, informirao je nazočne da je Upravni odbor donio navedeni Pravilnik, uz obećanje da će uvažiti eventualne prigovore. Primjedbe su pristigle iz Hrvatskoga sindikata šumarstva i Bjelovarskoga sindikata šumarstva i one su usvojene, a o prerađenom prijedlogu Pravilnika raspravljat će Upravni odbor HŠ-a 5. listopada. Ključni prigovor odnosio se na radno mjesto »vozač-šumski radnik« koje ne treba sadržavati dodatak »šumski radnik«.
Sindikalni povjerenik našičke Uprave šuma dipl. ing. Vlado Gradeček protiv je donošenja novoga Pravilnika, jer smatra da je stari egzistirao i funkcionirao i prije izdvajanja Društava ograničene odgovornosti. Našički predstavnik zahtijeva da se knjigovodstveni djelatnici po broju hodova izjednače s djelatnicima na šumarijama. Predsjednik GZV-a Vlado D r o ž d a n predložio je da se, na temelju provedenoga glasovanja članova, upute primjedbe Povjerenstvu, kao stav GZV-a.
UPRAVA SUMA DELNICE
Nezadovoljavajuća struktura proizvedenih trupaca po kakvoći
Unatoč dobrom izvršenju godišnjeg plana proizvodnje u proteklom razdoblju od šest mjeseci na razini Poduzeća, te proizvodnji trupaca od 709.211 m \ nismo zadovoljni strukturom proizvedenih trupaca po razredima kakvoće (klasama), istaknuto je na sastanku rukovoditelja C^djela za proizvodnju i stručnih suradnika za proizvodnju Uprava šuma na pre-boru, održanog u Tr.šču, 11. srpnja 2000. g. Sastanku su bili nazočni i dipl. ing. Milan Devčič, zamjenik direktora, dipl. ing. Mladen Slunjski, šef Službe za proizvodnju, dipl. ing. Milan Krmpotič, stručni suradnik za uzgajanje šuma na preboru, te .savjetnici dipl. ing.
ŠUMARIJA VOJNIĆ
Stjepan Tomljanović i dipl. ing. Andrija Štefanćić iz Direkcije.
Do ovakvih podataka došlo se na temelju izvršene analize proizvodnje trupaca u proteklom razdoblju, a kao izvori korišteni su redovni izvještaji proizvodne i komercijalne Službe Poduzeća. Analizom koju je napravio dipl. ing. Andrija Štefančić, savjetnik direktora, ut\'rdcno je smanjenje učešća vrjednijih klasa (F, L i 1), a povećano učešće manje vrijednih klasa (II i III), kod proizvedenih trupaca, a analizirano je pet najzastupljenijih i najvrjednijih vrsta dr\'eća na području kojim gospodare »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, hrast lužnjak, hrast kitnjak, bukva, jasen i jela.
Potrebno je što hitnije poduzeti mjere da se taj negativan trend zaustavi, jer u protivnom doći će u pitanje realizacija planiranog prihoda od prodaje trupaca za 2000. g. Da hi se trenutačno stanje popravilo potrebit je i veći angažman šumarskih stručnjaka na poslovima prikrajanja trupaca i dosljednoj primjeni hrvatskih normi pri njihovom klasiranju ubuduće, zaključak je ovoga sastanka u Tršću. V. P.
Podnoseći izvještaj o poslovanju »Hrvatskih šuma« za prvih šest mjeseci, ing. Hodić je istaknuo da su prihodi o.stvareni s 51%, rashodi s 53'Ki, a rezultat poslovanja je gubitak od 32 mil. kuna. Više je razloga ovom negativnom rezultatu (prebacivanje terenskog dodatka u plaću, doprinosi državi i dr.), no procjena je da će se do kraja godine poslovati s 5-6 mil. kuna pozitivno. Društva ograničene odgovornosti poslovala su s gubitkom od 12.000.000 kuna. Zamjenik direktora informirao je nazočne da je osnovano povjerenstvo za izradu Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti, a u postupku je smjena šest upravitelja Uprava šuma.
Predsjednik Zaposleničkoga vijeća Uprave šuma Split (Kodžoman) kazao je da je iz izvještaja o poslovanju vidljivo da, bez obzira na naše želje, prihodi od nešumarskih djelatnosti jako »šepaju« i ostvaruju se samo gubici. Zeljko Cutvarić iz bjelovarske Uprave šuma istaknuo je da odgovornost treba pooštriti, a za pojedine propuste treba odgovarati. Govoreći o osposobljavanju članova GZV-a, predsjednik Vlado Droždan naglasio je potrebu za njihovim educiranjem, a za to je zeleno svjetlo dao direktor »Hrvatskih šuma«, (t)
i«
ZAŠTITA OBALNIH SUMA
Nove prometnice Krajem lipnja službeno su
puštene u promet dvije nove šumske prometnice u Šumariji Vojnić u karlovačkoj Upravi, čime je značajno poboljšana otvorenost ove Šumarije na Banovini te stvoreni uvjeti za početak radova na iskorištavanju na ovome području. Obje prometnice otvaraju gospodarsku jedinicu Petrova gora s pretežno bukovim sastojinama. Na prvoj dužine 1,6 km izvršena je obnova starog zemljorada te izgrađen gornji stroj, u ukupnoj vrijednosti od 336 tisuća kuna, dok je druga cesta u dužini od 0,6 km, potpuno nova. Za njenu izgradnju potrošeno je 166 tisuća kuna.
Radove na izgradnji ovih pro
metnica izveo je sad već bivši Prijevoz, mehanizacija i transport d.o.o. Bjelovar (od 1. srpnja ponovno su radna jedinica u okviru bjelovarske Uprave), u rekordno kratkom vremenu, a radove je na terenu vodio ing. Karlo Krejčir. U prometnice je ugrađeno 3400 kubika kamena iz kamenoloma Loskunja u vlasništvu karlovačke Uprave šuma. U prisutnosti upravitelja Šumarije ing. Dražena Kratofila i direktora PMG-a ing. Stjepana Kovačevića, prometnice je službeno obišla i pregledala komisija u sastavu dipl. in^. Stavko Sunjić, dipl. ing. Josip Halinčić i dipl. ing. Ivan Vukić i utvrdila da su radovi izvedeni primjereno, prema svim normama i u roku. (m)
. i-mmeiu,-.^ «..- .X Ir • i »
^ M I H H ^ ^ H ^ ^ ^ ^ M F " A^ ' '^^
'" ' ~^'^9m:jđ ' ^ *?• SHr S*%^ t
AMW^^''''' ^ T R ^^' •
MHi P^H^ 'K ^^A^jpl^ ^/K^Bm^ ^^
^ t Z J Bjelovarski projektanti Marinko Unger, Srđan Popović i Zlatko Jurimć
s upraviteljem Šibenske šumarije Brankom Kekelićem.
Projektantska ekipa proizvodnog odjela bjelovarske Uprave šuma u sastavu iiig. Srđan Popović, ing. Zlatko Jurušić i ing. Marinko Unger i ove j e godine radila na projektiranju šumskih protupožarnih prometnica u Šumariji Šibenik. Ondje su u okviru Projekta obnove i zaštite obalnih šuma koji se financira zajmom Svjetske banke projektirali novu šumsku cestu u dužini od šest km.
Osim Bjelovarćana na ispomoći pojedinim krškim šumarijama bili su i projektanti iz Uprave šume Požega, koji su radili na Hvaru, zatim projektanti iz Delnica na Mljetu te Osječani na Biaču (m)
Časopis Hrvatske šume / 47
Iz rada Planinarskog društva »ŠUMAR« Zagreb
ŠUMARI NA MARMOLADI - 3.343 m
Na vrhu Mannolade bili smo u oblacima - što stvarno što od sreće
[ .osljednjeg tjedna u mjesecu srpnju sednieročlana ekipa planinara našeg I mladog planinarskog društva Šumar otputovala je na prvi veći planinarski pohod izvan granica Hrvatske.
Još u proljeće otpočele su pripreme »papirologija« skupljanja karata i saznanja o područjima Sjeverne Italije - Tirola i najljepših predjela Dolo-mitskih vrhunaca. Isto tako mala grupa najiskusnijih naših članova otpočela jc s kondicionalnim pripremama za taj naš najveći do sada uspon.
li"*'
Zato nas je grijalo sunce na vrhu Tojfane Roses
Nekoliko dana pred odlazak upoznat je bio i naš direktor »Hrvatskih šuma« uz čiji su »blagoslov« i krenuli na put Božidar - Dado, Marinko, Željko, Dubravko, Marina, Josip i Zlatko.
Za pet dana boravka u kampu u poznatom planinskom mjestu Corti-na d'Ampczzo iz koje su vršeni usponi, osvojena su tri vrha preko 3000 m. Najviši Marmolada 3343 m, TofFana Roses 3225 m i Pic Boe 3152 m.
(ZL)
I NA BI
Snimak za uspomenu ispred crkve Sv. Jure Uspon na vih hw je usporen i težak jet su neki od nas prvi put s nama
f ko je ikad zašao u makarsko primorje zauvijek je »obilježen« dojmom i Blokova. Onaj veleban zid iznad Makarske, kojeg se sjećamo još sa
ljetovanja iz djetinjstva, uvijek nam je izgledao strašan i nedostupan. Poslije smo saznavali koliko je veličajan i značajan, i da su mnogi krasni ljudi na njemu živjeli i otkrivali ga, a sigurno se nisu bez razloga stalno i uvijek ponovno na njega vraćali. I naše planinarsko društvo bilo jc tamo. Dragi nam domaćini iz našeg splitskog ogranka _ Zlatko, Ivica, Zvonko i Ja-sminka dočekaše nas u Makarskoj. Nismo propustili obići Malakološki muzej u franjevačkom samostanu i prisjetiti se pokojnog fra Jure Radića, zasigurno najvećeg zaljubljenika Blokova. A onda put pod noge. Prevezli
smo se do doma na Vošcu kako bi uštedjeli 1370 m uspona, potom uspon na sam Vošac (1421), a onda grebenom pravo na najviši vrh Blokova (i drugi u Hrvatskoj) _ na vrh Sveti Jure (1594). I samo noćenje u pravom planinarskom domu pod samim vrhom bilo je dojmljivo. Za drugi dan smo ostavili silazak grebenskom stazom do Lokve i doma Ravlić (1467), kog makarski planinari upravo obnavljaju, posjetu spilji ledenici nedaleko od Lokve, a potom oštro nizbrdo preko sipara do sela Veliko Brdo, praktično na samoj obali. Vjerujte 1600 m visinske razlike, pa makar i nizbrdo, baš i nije mačji kašalj- No ljepota Blokova sve je muke nadoknadila, (bm)
48 / Časopis Hrvatske šume
STRANICA NAŠIH ČITATELJA / U ŠUMARSKOM MILJEU
Top Related