HPP skripta (przentacije)1. PREGLED PRAPOVIJESTI HRVATSKOG POVIJESNOG PROSTORA
Poeci ovjeka
Afrika ishodite ovjeanstva
prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije primata pongidi i hominidi
australopitecini prije 4 mil. god.
prvi predstavnik nae vrste Homo habilis (spretan) razvio se od gracilnog oblika australopitecina prije cca. 2,5 mil. god.
spretan prve kamene alatke sjekai (chopper) Oldowan kultura
iz Homo hab. razvio se Homo erectus prije 1,7 1,5 mil. god.
erectus uspravan: u 19. st. smatralo se da je to prvi uspravni ovjek
izlazak ovjeka iz Afrike prvi ljudi u Europi i na Mediteranu
sloeniji alati aelejenska kultura prije 1,7 mil. god. 250 tis. god.
anici (runi klin): obostrana obrada kamena upotreba koplja ovladavanje vatrom: dokazano na nalazitima prije oko 250 000 god.
Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea (VB)
u Hrvatskoj nema ljudskih ostataka H. erectusa andalja I (Istra), obraeni oblutak najstarije paleolit. orue u Hrvatskoj oldovan kultura
aelejenski anici: Punikve kod Ivanca i Vilenica
Homo sapiens neanderthalensis
eponimni lokalitet Neanderthal (D)
nii, robusniji i zdepastiji od modernih ljudi nastali od H. heidelbergensisa
prosjena visina oko 167 cm, teina oko 80 kg vei mozak od modernog ovjeka
350 000 32 000 tis. god. prije sadanjosti srednji paleolitik
uglavnom razdoblje vrlo hladne klime: ledeno doba
musterijenska kultura levaloakametoda; atelperonijen (prijelazna kultura)
novost: upotreba kotanih alatki
ivot u spiljskim i predspiljskim lokalitetima La Ferassie, La Moustier, La Chapelle-aux-Saints, (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar (Irak)
rasprostranjen u Europi i zap. Aziji
naznake duhovnog ivota i kultnih obreda neki elementi umjetnosti
sposobnost govora?
neandertalski ovjek najstariji ljudski ostaci kod nas Krapina
istraiva Dragutin Gorjanovi Kramberger 1899. god.
Krapina svjetski znaajno nalazite lokalitet Hunjakovo brdo ostaci stari oko 100 tis.g najvie pronaenih kostiju neandertalaca na svijetu na jednom lokalitetu
mogui tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine lomljenje kostiju, tragovi
struganja
Veternica, Vindija, Velika Peina, Mujina peina ostali spiljski lokaliteti s musterijenskim slojem
Vindija nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inae vezuju uz kromanjonskog ovjeka
Vindija meu najmlaim neandertalcima u Europi stari oko 32 000 god.
mijeanje neandertalaca s novijim litikim materijalom
pojava modernih ljudi Homo sapiens sapiens u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu Afrika: prije 200 000 god.)
kromanjonski praovjek eponimni lokalitet Cro-Magnon (F)
gornji paleolitik orinjasijenska, gravetijenska, solitrejenska i magdalenijenska kultura
preciznija obrada kamena i kosti bolja lovna tehnika: izbaciva za koplje
pojava umjetnosti: slikarstvo i kiparstvo izrada nakita
izgradnja nastambi: od drveta i ivotinjskih kostiju
gornji paleolitik zavrava prije oko 10 000 god. u naim krajevima poinje mezolitik srednje kameno doba
gornji paleolitik u Hrvatskoj orinjasijen, epigravetijen, solitrejen
lokaliteti: Vindija, Velika peina (Hrvatsko zagorje); andalja II, Romualdova peina (Istra); Lopar (Rab), Vela jama (Loinj), Jama na Sredi (Cres)
mezolitik kod nas slabije zastupljen i istraen: andalja II, Vindija tardenoazijen
Neolitik
neolitik mlae kameno doba - razliito trajanje
goleme promjene u organizaciji gospodarskog i drutvenog ivota
poljodjelstvo i stoarstvo
sjedilaki nain ivota
otkrie keramike lonarska proizvodnja
glaanje i poliranje kao tehnike pri izradi kamenih alatki
najraniji neolitik na Bliskom istoku i Maloj Aziji Jerihon (Izrael) oko 8300. g. pr. Kr.; atalhyk (Turska) oko 7500. g. pr. Kr. pretkeramiki neolitik
u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr.
kanjenje naeg prostora za Bliskim istokom, Grkom i Balkanom
jadranski prostor odvojen od unutranjosti u kulturnom razvoju prirodna uvjetovanost reljef
razvoj vezan uz neolitike horizonte i kulture na irem podruju Europe
veza s balkanskim prostorom i Grkom slikana keramika starevaka kultura
veza s europskim horizontom linearnotrakaste keramike korenovska kultura
jadranski krug impresso i danilska kultura autohtone pojave
starevaka kultura (5500. 4300. pr. Kr.) eponimni lokalitet Starevo u Vojvodini kod Paneva raznobojna oslikana keramika
pripada irem balkanskom horizontu slinost s Grkom keramikom kulture Sesklo
rani neolitik ovog prostora prva neolitika kultura u Slavoniji, Vojovdini, SJ Srbiji i SJ Bosni
zemuniki tip naseobina s atorastim krovom na drvenoj konstrukciji
naselja na povienim rijenim obalama, blagim breuljcima i uzvienjima u blizini izvora vode
lokaliteti: Sarva, Vuedol, Vinkovci, Zadubravlje
oksidacijsko peenje keramike crvena keramika
snaan utjecaj na razvoj neolitika starije mezolitike populacije prihvaaju ovu kulturu
kultura impresso-keramike (6000. 4500. pr. Kr.) cijela istona jadranska obala rani neolitik
najstarija neolitika kultura u priobalju
autohtona pojava na Jadranu na obje obale Jadrana istona i zapadna
keramika ukraena utiskivanjem nazubljenog ruba koljke anice (cardium)
spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode
u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom nema tragova obrade zemlje mezolitika obiljeja
litikealatke takoer imaju vie mezolitika obiljeja lokaliteti: Smili, Gudnja, Markova pilja (Hvar), Iula-Medulin, Vela Spila (Korula)
vinanska kultura samo krajnji istok Hrvatske Bapska, Vukovar obuhvaa Vojvodinu, Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku
sopotska kultura (4300. 3400. pr. Kr.) meurjeje Save, Drave i Dunava irenjem prela u bosansku Posavinu i Maarsku (lenelska kultura) srednji neolitik
nastala pod snanim utjecajem vinanske kulture
redukcijsko peenje keramike tamna keramika
oblici posuda i ukraavanje slino vinanskom urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce), glaanje
keramika figuralna plastika
lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokoevik, Pepelana
prva nizinska utvrena naselja u ovom dijelu Europe palisade i jarci
unutar naselja pravokutne kue drveni kostur sa zidovima od iblja i blata
korenovska kultura (4600. 4200. pr. Kr.) SZ Hrvatska i zap. Slavonija srednji i kasni neolitik
pripada irem kompleksu linearnotrakaste keramike od Nizozemske do Ukrajine
u veem dijelu Europe predstavlja prvu neolitiku kulturu kanjenje za egejskim i balkanskim prostorom
koren. kultura direktna nasljednica mezolitika ista populacija
u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starevake
tamna i mrljasta keramika redukcijsko peenje primijenjeno tek na kraju
ukraavanje posuda urezivanjem linija linije sainjavaju pruge i vrpce
naselja na povienim rijenim obalama, blagim breuljcima i uzvienjima u blizini izvora vode
lokaliteti: Malo Korenovo, Kanika Iva, Tomaica, Drljanovac
srednji neolitik na jadranskoj obali danilska kultura (4500. 3900. pr. Kr.) od Trsta do sredinje Albanije
nasljeuje impresso kulturu na itavom prostoru istone jadranske obale
glavna naselja na otvorenom u plodnom polju postoje mnoga nalazita u piljama: zatita od opasnosti
naselja polukrunog ili krunog oblika u blizini izvora vode objekti od drveta, prua i nabijene zemlje
lokaliteti: Danilo, Smili, Brijuni, Bribir
ukraavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi) urezivanje (spiralni i meandarskimotivi)
ritoni karakteristine obredne posude
kasni neolitik na jadranskoj obali hvarska kultura (3900. 3300. pr. Kr.) direktna nasljednica danilske iri se u Liku i dolinu Neretve
etiri varijante: hvarska (srednjodalm. otoci), lisiika (Hercegovina), smilika (SJ
Dalmacija) i varijanta u Istri i Hrvatskom primorju
naselja na otvorenom postoje i nalazita u piljama uglavnom ista naselja kao i danilska kultura
lokaliteti: Grapeva i Markova pilja na Hvaru, Vela pilja na Koruli, Gudnja na Peljecu, Smili
nastavlja se na danilsku i nosi mnoga njena obiljeja
urezivanje ostaje vana tehnika ukraavanja
novost: slikani geometrijski motivi na keramici ispunjeni bojom
riton kao vaan element kulture postoji i dalje
hvarska kultura dijelom ulazi i u eneolitik
Eneolitik
nova tradicija upotreba metala bakar, ali i zlato zadravaju se i kamene alatke
aeneus (mjeden, bakren)
prevlast stoarstva na ratarstvom
intenzivnija razmjena i trgovina
formiranje vre povezanih i organiziranih patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajednica
ovakve populacije su nadmonije
nad neolitikim
eneolitik se iri iz Male Azije preko Balkane u nae krajeve
pojavljuje se i novo ishodite migracija: Pont, Zakavkazje, junoruske stepe seoba preko
Karpata i Dunava
bakar kao ist metal mekan i nepodesan za izradu orua i oruja
dodavanje arsena arsenski bakar ili bronca
zlato samorodni metal ukrasni predmeti
lasinjska kultura (3700. 3300. pr. Kr.) SZ Hrvatska i Slavonija, ist. Slovenija i sjeverna Bosna
prijelaz iz kasnog neolitika na eneolitik
nastala pod utjecajem sopotske i lenelske kulture
nomadski ivot stanovnika prevladava stoarstvo
dosada nisu pronaeni bakreni predmeti
ukraavanje plastine aplikacije, istaci (protome), urezivanje, igosanje i ubadanje
redukcijsko peenje keramike
lokaliteti: Lasinja, Ozalj, akovac, Beketinec, dralovi, Koka
na istim lokalitetima se pojavljuje i Retz-Gajary kultura (3400. 2500. pr. Kr.) stoarsko i vrlo pokretljivo stanovnitvo u panonskoj zavali naseljavaju se u breuljkastim predjelima
badenska kultura (3400. 3100. pr. Kr.) ist. Slavonija
rairena po skoro itavoj panonskoj kotlini potiskuje starije kulture
nagli prodor novog stanovnitva: iz maloazijskog ili pontskog prostora vj. Indoeuropoljani
vrlo kvalitetna keramika imitira metalne posude: glaanje
relativno slabo razvijena metalurgija
vjerojatno doba pojave kotaa u ovim prostorima
lokaliteti: Vinkovci, Vuedol, Sarva
kostolaka kultura krajnji istok Slavonije prvo razdoblje: suivot s badenskom drugo razdoblje: potiskivanje badenske iz tog podruja vjerojatno ostatak neolitike populacije koju badenskakultura nije u potpunosti asimilirala
igosana keramika glavno obiljeje
vuedolska kultura isprva ograniena na ist. Slavoniju i Srijem eponimni lokalitet Vuedol kraj Vukovara
drugi vani lokaliteti: Vinkovci, Sarva
trajanje: 2900. 2300. g. pr. Kr.
u kasnoj fazi se iri na veliki prostor od Jadrana do Karpata i dananje Austrije
u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih varijanti
utvrena naselja na terasama uz rijeke i breuljcima dotjerivanje strmih padina, palisade, vodeni opkopi
vrlo kvalitetna keramika inkrustacija: glavni nain ukraavanja
razvijena metalurgija arsenska bronca
Gradac na Vuedolu neka vrsta akropole, upravnog i kulturnog sredita
na Gradcu nalaz dva megaronarazliite starosti s talionikim peima dvostruki ukop mukarca i ene s bogatim prilozima i rtveni ukop jelena vj. sve u vezi s kultom metalurgije
nasljednice vuedolske kulture i tradicije: vinkovaka i ljubljanska kultura poetak bronanog doba
2. BRONANO DOBA NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU
Bronano doba
poetak bronanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji oko 3300. g. pr. Kr. poeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer
Cu 85 90 % (bakar) + Sn 10 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava mnogo pogodnija za izradu orua i oruja od bakra
lijevanje najvanija tehnika bronanodobne metalurgije
bronano doba u Europi: 3000. 2700. g. pr. Kr. (egejski prostor)
povezano sa novim prodorima indoeuropskih populacija
nove civilizacijske steevine prodiru u Europu s istoka pod utjecajem visokih civilizacija Bliskog istoka preko Levanta i Male Azije
velika nalazita bakra Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar ondje su ujedno i prva sredita bronane metalurgije
kositar relativno rijedak: atlantske obale, eko Rudogorje, Slovaka
velike promjene u drutvenom i gospodarskom ivotu u Europi
daljnji razvoj poljoprivrede naprednije ratarstvo i stoarstvo na Mediteranu se iri uzgoj masline i vinove loze
jaaju kontakti, veze i trgovina izmeu razliitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih
kulturnih pojava
razvoj brodarstva na Mediteranu jaanje kontakata izmeu Bliskog istoka i drugih dijelova Mediterana
stratifikacija drutva pojava vladajuih elita bogato opremljeni grobovi tzv. kneevski ukopi
razvoj naoruanja i vojske bronca omoguuje izradu kvalitetnijeg oruja (sjekire, bodei, maevi, koplja) i zatitne oprema vojnika
izgradnja utvrenih lokaliteta na povienim poloajima naselja gradinskog tipa - nesigurnost i turbulentnost razdoblja
Kreta: 3000. g. 11 st. pr. Kr. minojska civilizacija gradnja palaa, razvijeno brodarstvo, visoka razina umjetnikog obrta: keramika, metal, bjelokost, kamen, drago kamenje
otkrie pisma linear A
16. i 15. st. vrhunac minojske civilizacije utjecaji na grko kopno i mikensku civilizaciju,
Kikladske otoke i maloazijsku obalu
od kraja 15. st. Mikenjani vladaju Kretom
Grka: 2800. g. 11. st. pr. Kr.
mikenska civilizacija: 16. 11. st. pr. Kr. gradnja utvrenih palaa, vojnika aristokracija, visoka razina materijalne i duhovne kulture
linear B pismo grki jezik
kontakti mikenske civilizacije s Malom Azijom, Egiptom i italskim prostorom
Troja Mala Azija: 3000. 950. g. pr. Kr.
utjecaj na razvoj bronanog doba u Grkoj
Italija: 21. 11. st. pr. Kr.
bronano doba na poluotoku veze s egejskim (prvenstveno mikenskim) i srednjoeuropskim prostorom
Sardinija bronana megalitska kultura nuraghi
kontakti s egejsko-kretskom, mikenskom i egipatskom civilizacijom
poetak bronanog doba na ovim prostorima oko 2300. g. pr. Kr.
nakon turbulentnog razdoblja indoeuropskih seoba u eneolitiku smirivanje mijeanje starih i novih etnikih komponenti
poinje kontinuirani razvoj koji e tei relativno mirno kroz daljnja stoljea do kraja 2. tis. pr. Kr.
obiljeje: disperzivan razvoj manjih kulturnih grupa
glavni interes proizvodnja metalnih (bronanih) proizvoda
stvaranje komunikacijske i trgovake mree povezana karpatska leita ruda s panonskim Podunavljem, jugoistonim alpskim prostorom, Italijom i Balkanom
proizvodnja keramike i dalje vrlo znaajna nosi karakteristina obiljeja pojedinih kult. grupa rano bronano doba 2300. 1600. g. pr. Kr.
bodei novi tip oruja
zbog razvoja metalurgije formira se novi obrtniki stale
vie zlatnih nalaza na naem podruju potvrda jae trgovine
stoarstvo i ratarstvo i dalje nose gospodarstvo
vinkovaka grupa (kultura) u Slavoniji nasljednica vuedolskog kulturnog kompleksa
na obali: kulturno neodreeno rano bronano doba Istre i Hrv. primorja, cetinska i posuka grupa
poveznica sjevera i juga bosansko podruje sa svojim ranim bronanim dobom
cetinska grupa (kultura) bogati metalni nalazi posebno oruje: bodei
metalni predmeti kao prilozi u tumulima (grobnim humcima) utjecaj istonih stepskih krajeva i indoeuropskog vala doseljavanja
cetinska grupa (kultura) zamren etniki razvoj nastaje supstrat za razvoj kasnijih
etnikih skupina
u Istri u ranom bronanom dobu razvoj prvih kasteljera (gradinskih naselja) kasniji
utjecaj na susjedna talijanska podruja (Trentino)
grobovi od kamenih ploa ukopi zgrenih pokojnika
jadranski prostor pouzdani kontakti sa drugom jadranskom obalom
srednje bronano doba 1600. 1300. g. pr. Kr. jaanje kontakata s okolnim prostorom i
kulturnim pojavama
vatinska kulturna grupa Slavonija, Srijem poveznica s karpatskim prostorom
naselja s nalazima tzv, panonske (transdanubijske) inkrustrirane keramike i lokalna
grupa Bijelo Brdo-Dalj Slavonija i Baranja kontakti sa srednjoeuropskim prostorom
licenska keramika ukraavanje
otisnutim vrpastim ukrasom SZ Hrvatska pojava iz zapadne Panonije
u Lici kontaktna zona panonsko-karpatskog, sjevernoitalskog i alpskog podruja tumulski grobovi sa skeletnim ukopima
Istra daljnji razvoj i izgradnja kasteljera Gradina na Velom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja najbolje istraene
sloen sustav ulaza na gradine bolji sustav obrane
na Monkodonji pravokutne kue u gustim redovima
grobovi i dalje od kamenih ploa na gradini Vrin kod Vodnjana vie grobova omeenom suhozidnim ogradama obiteljska grobna polja
jaki kontakti Istre s italskim prostorom
slaba istraenost ostatka nae jadranske obale malo poznat razvoj u ovom razdoblju
kasno bronano doba (KBD) 1300. 750. g. pr. Kr.
dolazak nositelja kulture polja sa arama (KP) sa sjeveroistoka zadnja velika indoeuropska seoba
KBD jo uvijek doba etnike anonimnosti zajednice iz ovog razdoblja ine osnovu formiranja etnikih zajednica u eljeznom dobu neprekinut povijesni razvoj do antike
KP SJ Hrvatska (stariji stupanj KBD, 1300. 1050. g. pr. Kr.): virovitika grupa, grupa Greani - Barice, grupa Belegi I. i II.
KP pokopavanje spaljenih ostataka u arama uz prilaganje oruja, orua i nakita
pojava pojma ostava skupina predmeta ukopanih u zemlju arheoloki fenomen est u
bronano doba
urezivanje i iskucavanje bronanog lima nove tehnike obrade bronce
mlai stupanj KBD: 1050. 750. g. pr. Kr.
u SJ Hrvatskoj nastavak KP-a: grupa Dalj, grupa Novigrad Donja Dolina, grupa Zagreb, grupa Velika Gorica
Japodska grupa, grupa Istra I., Liburnijska skupina, Srednjodalmatinska grupa jasne naznake buduih etnikih zajednica u eljeznom dobu daljnji razvoj tee neprekinuto
na prostoru antikih Histra, Liburna, Japoda i Delmata
u Japodskoj grupi mijeanje ukopavanja-inhumacije (utjecaj KP-a) i spaljivanja-incineracije
kultura Japoda direktni nastavak Japodske grupe teritorijalno, etniko i materijalno
naslijee
u 12. i 11. st. znaajne trgovake veze Jadrana s mikenskom i postmikenskom Grkom razvoj pomorstva i plovidbe
jantarski put zavrava na sjeveru Jadrana nalazi mikenske keramike, nakita i ingota bakra s nae obale mogue i veze s fenikim krajevima
trgovina i kontakti jaka i u zaleu obale liburnsko i japodsko zalee
11. i 10. st. pr. Kr. prijelomno razdoblje za istarski i liburnski prostor
prijelazna faza iz bronanog u eljezno doba
utjecaj KP-a na liburnski prostor jo slabiji nego kod Japoda prva faze liburnske kulture u 9. st. vepripada eljeznom dobu gradinska naselja
arheoloki podaci ukazuju na jake veza Liburna s prostorom oko antikog Picenuma u Italiji slinosti u materijalnoj kulturi teze o moguoj seobi s nae obale u Italiju
potvrda razvoja liburnskog pomorstva
Istra u 11. i 10. st. prijelomno razdoblje
povezanost s panonskom i jugoistonoalpskom KP jaa nego kod Japoda i Liburna
prva faza kulture Histra 11. st. pokopavanje spaljenog pokojnika u ari
neprekinut razvoj kulture do dolaska Rimljana razvoj gradinskih naselja i napredovanje
materijalne kulture
sredita kulture Histra Nezakcij, Picugi i Beram
veza s karpatsko-panonskim prostorom vjedro tipa Hajdubszermeny iz Picuga
kontakti i sa Alpskim prostorom sojeniarska naselja u vicarskoj perle od staklene paste import s tog prostora
3. ARHAJSKA DRUTVA HRVATSKOG POVIJESNOG PROSTORA
Arhajska drutva Grke i Italije
usporedno s ranim eljeznim dobom naeg prostora: 9. 4. st. pr. Kr.
Grka:
zavretak mranog doba (1100. 750. g. pr. Kr.)
arhajsko razdoblje (750. g. pr. Kr. perzijski ratovi)
klasino razdoblje (5. i 4. st. pr. Kr.)
Italija:
eljezno doba (poinje oko 1000. g. pr. Kr.)
Etruani (8. 5. st. pr. Kr.)
Rim (od 8. ili 6. st. pr. Kr.)
eljezno doba na hrvatskom povijesnom prostoru
8. st. pr. Kr. nove veze panonskog prostora s kavkasko-pontskim i donjodunavskim
podrujem prodor eljezne metalurgije, pojava konjanika-ratnika
tzv. trako-kimerijski prodor
kraj kasne KP u Panoniji
manje grupe nosioca KP-a povlae se na zapad sudjeluju u formiranju eljeznodobne
kulture na jugoistonoalpskom prostoru pod utjecajem istonog haltatskog kulturnog kruga budue jezgro visoke kulture koje e utjecati na Z i SJ Hrvatsku
8. st. pr. Kr. vei dio Europe nova razvojna etapa civilizacije u kulturnom, gospodarskom i duhovnom smislu
nai krajevi na rubu nove grke, italske i etrurske civilizacije
Starije eljezno doba na hrvatskom povijesnom prostoru
panonski prostor prilino opustoen stanovnitvo izbjeglo u predalpski brdski prostor
leita eljezne rudae
smanjen broj ukopanih ostava novi kontakti s balkanskim prostorom pojava skeletnih
ukopa u Panoniji
daljska grupa naslijee iz razdoblja KP: zadravanje arnog ukopa novi utjecaji s
istoka konjika oprema, keramika s istoka, zlatni nalazi, tehnika lijevanja bronce na proboj
u SJ Hrvatskoj pojava ivotinjske plastike od bronce i keramike
kulturna grupa Martijanec Kaptol rano elj. doba SZ Hrvatske tradicija KP (arni ukop) i novih elemenata sahranjivanje istaknutih pojedinaca pod tumulima uz brojne priloge
tumuli u Martijancu kod Varadina i Kaptolu kod Poege ratniki (tzv. kneevski)
grobovi s lanovima obitelji (3 5 pokojnika)
najvei tumul u Jalabetu vis. 8, prom. 70 m grobna arhitektura od kamenih ploa
u Kaptolu uz konjsku opremu nalaz korintske kacige, grko-ilirske kacige i grkih
knemida svjedoci o kontaktima 7. i 6. st. pr. Kr. slini nalazi u Makedoniji i BiH
(Glasinac)
ratnici slini prikazima s dolenjskih situla na njima ratnici nose italske ili alpske tipove
kaciga
utvrena naselja (Kaptol, Budinjak)
oko 550. g. pr. Kr. kraj kult. grupe Martijanec Kaptol i vj. daljske grupe
novi utjecaji s balkanskog prostora posebno u Slavoniji i Srijemu
u 5. i 4. st. pr. Kr. prvi kontakti s keltskim svijetom na sjeveru
3. st. pr. Kr. latenska kultura i Kelti u SZ Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu
Histarska grupa kontinuiran kulturni razvoj od KBD do Rimljana 6 razvojnih faza od 11.
st. do 177. g. pr. Kr. jasno razvijen etnik Histra
9/8. st. pr. Kr. veze sa sjevernom Italijom kulturni
utjecaji iz Marche i Veneta slinost kulture Veneta (Este), Notranjske, Istre, Picenuma i
Liburna
uvoz etrurskih metalnih predmeta te apulske i grke slikane keramike
nalazi situla s figuralnim prikazima
kamena plastika 6. st. pr. Kr. utjecaji iz arhajske Grke
gradinska naselja centri drutva: Picugi, Beram, Pula, Katel kod Buja predurbana i protourbanafaza
Nezakcij centar plemenskog saveza
Japodska grupa (9. 4. st. pr. Kr.) nastavlja se do dolaska Rimljana japodski etnik Lika, dio ist. Slovenije i zap. Bosne
Pokuplje kontaktna zona s Kolapijanima
gradinska naselja: Prozor, Kompolje, Viniica (Josipdol)
u podnoju gradina: grobni humci i ravni grobovi biritualnost
prijevoj Vratnik komunikacija s morem
obrada bronce karakteristini nalazi japodskih kapa, bronane figurice ivotinja, dvodijelne fibule (tip Prozor)
kontakti s prekojadranskim etrursko-italskim prostorom importi figuralne plastike od jantara iz podruja rijeke Po: 6. 5. st. pr. Kr.
u 4. st. pr. Kr. poinju kontakti s keltsko-latenskim utjecajima sa sjevera
Liburnska grupa (9. 4. st. pr. Kr.) nositelji Liburni prostor od Rae do Krke
eljezno doba od 9. st. pr. Kr. jadranska orijentacija odvojenost od balkanskog zalea
734. g. pr. Kr. sukob oko Krfa s Grcima (Korint) o tome pie Strabon
podatak koji govori o liburnskoj pomorskoj moi vrhunac u razdoblju 9. pol. 6. st. pr. Kr.
veliki broj gradina 600 registriranih Bribir, Nadin, Aserija na kopnu postoji sustav putova dobro organiziran i povezan jedinstveni kulturni prostor nema izrazitog sredita poput Nezakcija niti tragova centralizacije
Zadar i Nin nizinski primorski centri
importi apulske i korintske keramike (vj. iz korintskih kolonija u Italiji) Delmatska skupina (9. 4. st. pr. Kr.) od Krke do Neretve duboko u unutranjost: JZ Bosna i Z Hercegovina
etniki nejedinstven prostor tek od 4. st. pr. Kr. ujedinjen pod dominantnim Delmatima
gradinska naselja oko 400 registriranih
od 6. st. pr. Kr. u delmatskoj grupi ratniki ukopi s dugakim krivim noevima (slino grkim mahairama) takve ukope nemaju Liburni i Histri
brojni nalazi grko-ilirskih kaciga uvozi s Jonskog mora
od 4. st. pr. Kr. megalitski nain gradnje zidova Tor na Hvaru utjecaj grkih naseobina
od 6. st. pr. Kr. uvoz grke korintske keramike Solin i Korula dokaz grke plovidbe Jadranom u to vrijeme
4. GRCI I KELTI NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU
Velika grka kolonizacija
velika grka kolonizacija: 750. 550. g. pr. Kr.
uzroci: prenapuenost (porast stanovnitva nakon mranog doba), socijalna previranja, irenje trgovine
glavna podruja kolonizacije: Italija, Sicilija, Albanija, Francuska, panjolska,
obale Crnog mora
Eubeja: oko 800. g. pr. Kr.: Al-Mina (Sirija) 775. g. pr. Kr.: Pitekusa (otok Ischia, Napuljski zaljev)
glavni kolonizatori: Milet (Crno more, Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija), Halkida (Kume), Megara (Bizancij), Korint (Sirakuza, kolonije u Jonskom moru)
glavni grad (metropolis) priprema iseljenje oikist: voa putovanja i osnivanovog
naselja
esti sukobi s lokalnim stanovnitvom i konkurentima Feniani, Etruani
izvoz preko kolonija: keramika, tekstil, nakit uvoz: ito, metal, vuna, lan, jantar
veze matinog grada i kolonije isti kultovi, pomou ratovima, trgovake veze
Grci na Jadranu
mikensko razdoblje prvi ulasci Grka u Jadran: 15. 11. st. glavni razlog: trgovina
jantarom u sjevernojadranskim lukama
materijalni tragovi: fragmenti mikenske keramike, bakreni ingot iz Makarske (vj. ciparskog porijekla), perle tipa Tirint: Vrsi i Privlaka na liburnskom podruju, Solin
mitoloke prie: Kadmo, Jason, Odisej, Diomed i Antenor plove po Jadranu
potvrda rane plovidbe Jadranom
mogui ulasci Feniana u Jadran 9/8. st. pr. Kr.
mrano doba Grke slaba grka plovidba Jadranom i kontakti s ovim prostorima
po. 8. st. pr. Kr. vj. postojanje eubejske kolonije Orik na otoiu u Valonskom zaljevu
mogue i naseljavanje Eubejaca na Krfu
2. polovina 8. st. pr. Kr. obnova grke plovidbe po Jadranu
Korinani koloniziraju Siciliju i junu Italiju Sirakuza (734. g. pr. Kr.)
Sparta: Tarant (706. g. pr. Kr.) spartanska djeca iz nezakonitih brakova (Parteni)
prema Pseudo Skimnu: Eubejci su Orikosnovali nakon trojanskog rata
735/734. g. pr. Kr. nakon protjerivanja liburnske posade osnutak Korkire (Kerkire)
po Strabonu i Tukididu uporite za trgovinu i irenje grkog utjecaja dalje po Jadranu
povoljan poloaj: Korkira brzo napreduje uz pomometropole Korinta poinje osnivati svoje kolonije unutar ilirskog podruja
627. g. pr. Kr. oikist Bakhijad iz Korinta Epidamno (Dirahij) dananji Drau Albaniji
neto junije od Epidamna oko 600. g. pr. Kr. Apolonija dananje Pojane u Albaniji
Epidamno i Apolonija razvija se zajedniki ivot Grka i Ilira
Epidamno Solun: pravac irenja grke civilizacije i utjecaja u dubinu Balkana
drugi takvi pravci: Solun Vardar Morava Dunav Panonija, Crno more Dunav Panonija
veze Jadrana i Panonske nizine dolinama rijeka Neretva Bosna Sava, Cetina - Krka Una Sava, Kvarner Kupa Sava, Transki zaljev Postojnska vrata Vrhnika
(Nauportus) Ljubljanica Sava napredovanje Grka prema sjeveru potiskivanje Liburna
na istonoj jadranskoj obali u 7. st. pr. Kr. razvijaju se stalna grka pristanita: Budva, Boka Kotorska, Korula, ue Neretve (vj. na mjestu Narone)
6. st. pr. Kr. Kniani vjerojatno utemeljili koloniju na Koruli moda Korkira Melaina nije se odrao nepoznata tona lokacija Pseudo Skimno, Strabon, Plinije Stariji
u 7/6. st. pr. Kr. plovidba dalje na sjever: prema Kvarneru, Istri i Transkom zaljevu zavretak jantarskog puta
na talijanskoj obali Spina i Hadrija: meunarodna trgovita pod etruanskom kontrolom po Hadriji ime dobiva sjeverni dio Jonskog mora: Adras klpos
5. st. pr. Kr. moguosnutak Herkleje Pseudo Skilak polis na nepoznatom mjestu na istonoj jadranskoj obali Rogoznica, Salona, nasuprot Krfa, Korula, grad Hvar
5/4. st. pouzdani poetak grke kolonizacija hrvatskog dijela Jadrana
grki obrtniki proizvodi keramiki i metalni proizvodi od 7. st. pr. Kr. prisutni na lokalitetima u hrvatskom povijesnom prostoru
Nezakcij fragmenti monumentalne kamene plastike utjecaj arhajske grke skulpture 6. st. pr. Kr.
situle takoer vidljiv utjecaj arhajske umjetnosti 6/5. st. pr. Kr.
keramiko posue uglavnom korintska (7/6. st. pr. Kr.) i atika (6/5. st. pr. Kr.) keramika Nezakcij, Nin, Solin, Korula
vojna oprema iz Grke i grkih jonskih gradova
kacige: korintske (Arareva gomila, Glasinac BiH) grko-ilirske (Via luka Bra, Suuraj Hvar, Imotsko polje, rijeka Cetina, Stolac BiH)
knemide: Via luka, Krk, itluk (BiH)
4. 1. st. pr. Kr. helenistiko doba proizvodi iz grkih gradova i kolonija i dalje prisutni kod domaeg stanovnitva
Pseudo-Scylax: Periplus Tzv. Skilak: Oplovba uz napuene obale Europe, Azije i Libije
antiki peljar
nastao polovicom 4. st. pr. Kr. pogreno se smatralo da je nastao u 6. st. pr. Kr. kao djelo pomorca Skilaka iz Karijande spominje lokalitete koji tada nisu postojali
najstariji opis jadranske obale i stanovnika koji je nastanjuju
Kelti
jezgra predkeltske kulture SI Francuska, zapadna i juna Njemaka podruje oko
Rajne prvi tragovi veu bronanom dobu od 1500. g. pr. Kr.
do 13. st. pr. Kr. Kelti prodiru na istok do eke i zapad do sredita Francuske tumulski grobovi
12. 8. st. pr. Kr. KP razdoblje Kelti se ire na jug Francuske, dio panjolske i
Portugala (Galicija)
u tom razdoblju prelazak sa stoarskog na zemljoradniko gospodarstvo, prve utvrde
zemljane i drvene fortifikacije
u 8. st. pr. Kr. utjecaji s istoka poboljana metalurgija, pojava ratnika-konjanika
Kelti u eljezno doba nosioci haltatske i kasnije latenske kulture u srednjoj Europi
La Tne, vicarska
latensko razdoblje od sredina 5. do 1. st. pr. Kr. novi prodori Kelta: Britansko otoje, itava Francuska, dalje u panjolsku, sjeverna Italija, Panonija, donje Podunavlje, Balkan, Grka, Mala Azija (Galatija)
Kelti u latenskom razdoblju visok stupanj kulturne homogenosti i razvijena tehnologija
obrade eljeza
Kelti nisu jedinstvena etnika zajednica grupa raznovrsnih etnikih skupina mjeovitog
porijekla i srodnih jezika
nisu stvorili dravnu cjelinu udruivali su se u plemenske saveze labave strukture
oko 400. g. pr. Kr. poetak irenja Kelta na istok i jug prva pol. 4. st. pr. Kr.: osvajanje sjev. Italije prodor u srednje Podunavlje: tijekom 4. st. pr. Kr.
sjev. Hrvatska i Srijem od kraja 4. st. pr. Kr. prisutnost latenskogmaterijala na tom prostoru keltski prodori na jug prema Balkanu i Grkoj
4/3. st. pr. Kr. nestaje domaa kultura u ist. Hrvatskoj i Srijemu sasvim potisnuta keltsko-latenskom
nakon poraza kod Delfa 279. g. pr. Kr. keltski Skordisci se naseljavaju u ist. Slavoniji, Srijemu i sjev. Srbiji
SZ Hrvatska i ist. dio Slovenije keltski Taurisci prodor sa sjevera: okolica Balatona
u ostatku sjev. Hrvatske domicilno panonsko stanovnitvo proces stapanja domicilnog i keltskog stanovnitva do dolaska Rimljana u 1. st. pr. Kr.
nove etnike skupine: Kolapijani, Segestani, Varcijani, Oserijati, Jasi, Breuci, Kornakati, Amantini izvor: Plinije Stariji, Naturalis Historia
keltska civilizacijska postignua:
keramika brzorotirajue keramiarsko kolo bolje peenje u posebnim lonarskim peima
znatno kvalitetnija obrada eljeza: boljeorue i oruje (dugi maevi, masivni bojni noevi, koplja, eljezom okovani titovi)
2/1. st. pr. Kr. novi tip prostranih utvrenih naselja na strateki povoljnim poloajima oppida
u Panoniji: zemljani bedemi i drvene palisade s vodenim opkopima bez drvenih kazeta napunjenih zemljom i kamene obloge bedema tipinih za druge keltske krajeve
opidda
centri uprave, trgovine i obrta
kod nas: Segesta, Vinkovci, Osijek
upotreba novca priljev srebrnih tetradrahmi Filipa II. i peonskog novca kralja Audoleonta plaa keltskih plaenika
sred. 2. st. pr. Kr. podunavski Kelti poinju kovati vlastiti novac po uzoru na makedonski isprva vjerne kopije kasnije: stilizacija Zeusovog lika i konjanika (ponekad samo konj)
3/2. st. pr. Kr. keltski utjecaji na Japode, Liburne i Delmate proces latenizacije
najsnaniji utjecaj na Japode posebno u porjeju Une manje na ostalom likom podruju
latenski nakit (perle) od staklene paste
japodski metalni nakit i pojasne garniture u 2. st. pr. Kr. pod keltskim utjecajem prikazi konja i konjanika uz prateu keltska ornamentika
5. POVIJEST JADRANSKIH GRKA
Grci na zapadu uspon Sirakuze
Sicilija 8/7. st. pr. Kr. grka kolonizacija Sicilije i june Italije: Zankle (Messina), Katanija, Leontini, Sirakuza, Himera, Selinunt
6. st. razdoblje snanog uspona grkih gradova: Gela, Sirakuza, Akragant
tiranida tipian oblik vladavine na Siciliji od polovine 6. st.
polisi na Siciliji se razvijaju u teritorijalne drave znatno prije nego u matinoj Grki i na Pontu
Gela tiranin Kleandar od oko 505. g. temelji kasnijoj snanoj dvojnoj dravi
Gele i Sirakuze
Kleandrov brat Hipokrat tiranin u Geli (498. 491. g.) svladava Sikule formira teritorijalnu dravu izmeu istone i zapadne obale Sicilije
Gelon (491. 478. g.) seli svoje sjedite u Sirakuzu 485. g.
zapadni dio Sicilije kartake kolonije
sukobi Sirakuana s Kartaanima: 480. g. Gelonpobjeuje Kartaane kod Himere
Hijeron (Gelonov brat) pobjeda nad Etruanima (kartaki saveznici) kod Kume 474. g.
krajem 5. st. pr. Kr. nove napetosti izmeu Grka i Kartaana borba oko kolonizatorskog podruja, nalazita plemenitih metala i trgovinskog utjecaja nad lokalnim stanovnitvom
Kartaani ire svoj posjed na Siciliji osvajaju Himeru, Selinunt i Akragant sukobi izmeu Sirakuze i Kartaananastavljeni i u 4. st.
poetkom 4. st. pr. Kr. tiranin Dionizije Stariji rat s Kartagom gubitak Gele utvrivanje Sirakuze zidovima duljine 22 km
392. g. mirovni sporazum s Kartagom usprkos gubicima Sirakuza zadrava status sile osvaja Region kolonizira Jadran: Ankon, Adria, Numana, Tindari, Tauromen, Isa
Dionizije Mlai na vlasti od 367. g. rui ga Dion 356. g. ponovno na vlasti od 346. do 344. g. poetak unutarnje nestabilnosti i slabljenja Sirakuze
krajem 4. st. novi rat s Kartagom sklopljen mir status quo
novi uspon Sirakuze za Hijerona II. nakon 275. g.
Povijest jadranskih Grka
7. st. pr. Kr. stalna grka pristanita: Budva, Boka Kotorska, Korula, ue Neretve
6. st. pr. Kr. Kniani polis na Koruli Korkira Melaina nepoznata lokacija nije se odrao
5. st. pr. Kr. mogu osnutak Herkleje Pseudo Skilak polis na nepoznatom mjestu na istonoj jadranskoj obali
poetak 4. st. osnivanje dvije najvanije grke kolonije Isa i Far
Diodor Sicilski 1. st. pr. Kr. kratki odlomak u djelu Povijesna biblioteka izvjetaj o osnivanju Fara Faros(Diod. Sicul., 15, 13, 4)
stanovnici Para osnovali koloniju Far uz pomoDionizija Starijeg datirano prema atenskim arhontima, rimskim konzulima i olimpijadama u 385/384. g.
napadnuti od 10 000 Ilira s Hvara i kopna Farani pozivaju Dionizijevaeparha iz Lisa
dolazi s ratnim laama i poraava napadae
pitanje Lisa Isa ili Lje vjerojatnije Isa
Povijest jadranskih Grka Isa
Issa prema nekim autorima: mogue postojanje starijeg grkog naselja iz 6. st. pr. Kr. prema ostacima bedema (kiklopski zid, nalazi korintske keramike, arhajska kamena glava)
mogui ostaci starijeg naselja uniteni kasnijom grkom i rimskom izgradnjom
Isa vj. osnovana izmeu 392. i 385. g.
pitanje Jonija Jonijev novac i kameni natpis gdje se Isa spominje kao Jonijev otok Jonije moda mitski osnivagrada
poloaj grkog naselja na rubu dananjeg grada Visa SZ od sredita mjesta
prostor trapezoidnog oblika 350 X 250 m cca. 8,5 ha povrine s poluotokom Prirovo koji je bio dio grada 10 ha vjerojatno najstariji dio naseobine
izvori pitke vode unutar areala grada
grad je imao bedeme i ureenu obalu helenistiki teatar na mjestu dananjeg samostana na Prirovu
nekadanja gradska luka u najvie uvuenom dijelu vike luke dobro zatiena od bure i juga
Vis poloaj na sredini jadranskog plovidbenog puta od Hvara udaljen 18 km od istone ubale udaljen 55, od zapadne (Gargano) 125 km
plovidbeni put preko Jadrana: Split Vis Palagrua Tremiti Gargano
u zaleu Ise dva krka polja pogodna za proizvodnju hrane za potrebe grada ukupno oko 450 ha uoeni tragovi grke podjele zemlje poljoprivredne povrine nedovoljne za izvoz hrane
neobradivo tlo ispaa koza i ovaca
ribarstvo vjerojatno vana gospodarska grana
gospodarstvo Ise osnova: razmjena roba iz drugih polisa s domaim starosjedilakim stanovnitvom
trgovina keramikim proizvodima iz uvoza (juna Italija, Grka) kasnije vjerojatno i domaa proizvodnja helenistike keramike
Isa vaan ekonomski i politiki imbenik na Jadranu slijedeih 350 godina kuje svoj
novac
prvi novac je prekov sirakukog iz 1. pol. 4. st. posljednje emisije novca: 1. pol. 2. st.
legende na novcu: , ,
dorski karakter naseobina tri dorske file: Hili, Dimani i Pamfili jonske kolonije imaju 4 file slabije izraena rodovska povezanost
Isa: narodna skuptina bira vijee (bule) od 50 lanova i inovnike
najvii inovnici:
hijeromnamon (1) vjerska pitanja, sudstvo
arhonti (2) izvrna vlast
stratezi vojno zapovjednitvo
religijski ivot u Isi glavni kultovi: Dioniz, Artemida i Afrodita
Dionizov kult motivi na novcu i drugim spomenicima vaga, grozd, amfora
Artemidin kult niz pojedinanih spomena nalaz bronane glave enskog kipa
hramski dio grada vj. na Prirovu
graditeljski ostaci grke Ise vrlo slabo poznati uniteni i prekriveni rimskim slojem grada vidljiv bedemski pojas i 4 ulice koje se uspinju od mora
Prirovo obodni zida teatra vj. rimskog danas vanjski zid franjevakog samostana
gradske nekropole: Martvilo zapadno od grada; Vlaka njiva SI od grada
tijekom 4. st. jaanje Ise zahvaljujui povoljnom poloaju na Jadranu
u drugoj pol. 4. st. ili po. 3. st. vj. Isaosniva koloniju vj. na poluotoku Koludrt u Lumbardi nepoznato ime naseobine kolonije malo arheolokih ostataka
sauvana lumbardska psefizma ugovor dvojice Ilira i Isejaca dokument o osnivanju
ove kolonije
psefizma pronaena fragmentirana 1877. g. neki dijelovi pronaeni kasnije nedostaju
veliki dijelovi tekst je fragmentaran
hijeromnamon Praksidam vodi naseljenike sporazum s Ilirima Pilom i njegovim sinom
Dazom doputenje za naseljavanje
zapisana podjela zemlje prvih doseljenika koji su utvrdili grad 3 pletra 3 X 885 m2 = 2655 m2 mali zemljini posjed
od tri pletra naseljenici mogu slobodno raspolagati samo s polovicom drugi dio je zajedniko vlasnitvo ne moe se prodavati
naseljenici koji dolaze naknadno 4,5 pletraloije zemlje (oko 4000 m2)
u drugim kolonijama se dobiva 40 50 pletara zemlje po naseljeniku
poslije uvodnog teksta popis kolonista u 3 stupca tri dorske file: Hili, Dimani i Pamfili
na popisu je sauvano 158 imena bilo ih je 195 (3 stupca po 65) ukupno oko 780 naseljenika (195 X 4 lana obitelji)
vrlo malo arheolokih tragova naselja samo pojedinani nalazi grobova
naselje ivjelo moda do ilirskih ratova krajem 3. ili poetkom 2. st. tada vjerojatno naputeno
u 3. st. Isa osniva dva nova emporija Tragurij (Trogir) i Epetij (Stobre)
osnovani vj. nakon prva dva ilirska rata: 217. 205. g. pr. Kr. Rim je tada zatitnik Ise a ilirski kraljevi saveznici Rima
Trogir (Tragrion) otoi u blizini obale dvije luke povrina naselja od oko 3 ha
(150 X 200 m) malo grkih ostataka ispod srednjovjekovnog grada ostaci bedema
pronaeno nekoliko grkih natpisa i reljefa
Epetij (Eption) na malom poluotoku neto veem od Tragurija zatiena luka - pronaeni ostaci bedema i gradskih vrata vrlo malo pokretnih grkih nalaza
Povijest jadranskih Grka Far
oba emporija vana za kontakt i trgovinu sa starosjediocima izmeu njih velika delmatska gradina i pristanite Salona na uu Jadra spominje ih Strabon
Far vrijeme osnivanja 385/384. g. Pomo Dionizija Starijeg naseljenicima s Para
u starigradskom zaljevu naselje
utvreno bedemima dananji Starigrad
obrana novog naselja od otokog starosjedilakog stanovnitva i njihovih pomagaa s kopna Dionizijevi brodovi iz Lisa poraava napadae
sauvan natpis vj. dio tropeja koji su Farani podigli nakon te pobjede na njemu etnik
Jadasinoi moda govori o pobjedi 385/4. g.
Jadasini pomagai hvarskog starosjedilakog stanovnitva s kopna vj. okolica Zadraili podruje oko Salone
za Dionizija Mlaeg opadanje sirakuke moi Far dolazi u teu poziciju od odnosu na domae stanovnitvo
postupno gubi iskljuivo grki identitet ilirizacija stanovnitva obostrana akulturacija od druge polovice 4. st.
jaanje ardijejske drave krajem 4. i u 3. st. pr. Kr. ilirizirani Far priznaje vrhovnu vlast nove jadranske sile
Demetrije Farski Grk u slubi ilirskih kraljeva u 1. ilirskom ratu
farska psefizma vj. 3/2. st. spominje se rimski senat imenovanje trolanog povjerenstva koje se upuuje u Par i neki drugi grad radi pomoi pri obnovi grada
drugi grad vie miljenja: vj. Atena moda neki drugi grad na Jadranu ili Rim
ime Ljubi 1873. g. prvi smjestio Far u Stari grad
arheoloki tragovi Fara:
ostaci sjevernog bedema unutar sredita Starog grada megalitski nain gradnje
istoni bedem i ulaz u grad zatien kulama kod crkve sv. Ivana
pronaen i juni bedem nadaleko od crkve sv. Ivana poloaj Remetin vrt
grki slojevi oteeni ili uniteni kasnijom rimskom i srednjovjekovnom izgradnjom
istraivanje oteano zbog dananjeg grada
gospodarstvo Fara prostrano Starogradsko polje 6 X 2 km podijeljeno na estice 180 X 900 m (1 X 5 stadija) 73 takve estice
grka parcelacija sauvana do danas slini primjeri: Metapont (Italija), Megara Hibleja (Sicilija), Rodu, Hersonez (Krim)
parcelacija farske hore UNESCO-v popis zatiene batine
grke poljoprivredne kulture: loza, masline, voe, povre, itarice dovoljno hrane za Far moda i za izvoz
pomorstvo i trgovina vane gospodarske djelatnosti manje povoljan poloaj od Ise
Far kuje svoj novac srebrni i bronani s prekidima do rimskog doba temeljen na parskom i sirakukom novcu legende na reversu: , , , "
potkraj 4. st. kovan novac sa Zeusom na aversu i kozom na reversu legenda # moda poetna slova grada Dimale u dananjoj Albaniji mogue veza dva grada
zasad neutvrena
2. st. na Hvaru se kuje novac ilirskog kralja Baleja
na Hvaru brojni nalazi novca Herakleje
6. JUNA ILIRIDA I GRKI SVIJET
Makedonija
Makedonija kraljevstvo od kraja 8. ili poetka 7. st. pr. Kr. dinastija Argeada
jezgra drave dananja Donja Makedonija
7. i 6. st. zatvorena vanjska politika
Aminta I. (540. 498. g.): poetak vanjskopolitike orijentacije Makedonije vazal perzijskog kralja Darija Aleksandar I. (498. 454. g.): irenje kraljevstva na sjever obnova samostalnosti nakon perzijskog poraza kod Plateje 479. g. pribliavanje klasinom grkom svijetu
Arhelaj (413. 399. g.) nastavak pribliavanja grkoj civilizaciji poetak ratova s Ilirima i Dardancima
Aminta III. (cca. 393. 370. g.) proirenje drave na sjever: juni dio dananje Makedonije ratuje s Ilirima veze s Atenom
helenizacija drave uz zadravanje arhajskih osobina: nasljedna monarhija, palaa kao vladarsko sredite, poligamija, sustav slian feudalnom
Aleksandar II. i Perdika III. kratka vladavina Perdika pogiba u borbi s Ilirima
Filip II. trei Amintin sin vlada od 359. g. irenje drave
reforma vojske makedonska falanga pobjeda nad koalicijom Ilira, Traana i Atenjana raspad 2. atikog saveza 356. g. osvajanja na istoku Halkidika, Trakija
uspjean rat protiv Fokiana i Atene: 356. 346. g. stalnu maked. vojna posada u Tesaliji Filip postaje doivotni arhont Tesalije 342. g.
Filip eli ujediniti Grke u osveti Perzijancima za rat osvajanja 480. g.
napada Bizancij 340. g. ugroava dobavu ita s Crnog mora posebno ugroeni atenski interesi
Atena okuplja novi protumakedonski savez Teba i Beoani se pridruuju
338. g. bitka kod Heroneje u Beotiji poraz Atenjana i Beoana Filip postaje gospodar cijele Grke Korintska liga
336. g. pr. Kr. Filip ubijen u atentatu Aleksandar dolazi na vlast ratuje s Ilirima i Traanima na zapadu i sjeveru 336/335. g. konano pokoravanje Ilira
Juna Ilirida
teritorij june Iliride omeen Epirom na jugu i Gornjom Makedonijom i Trakijom na istoku, Neretvom na sjeverozapadu na sjeveru nema prave granice
prema grkim izvorima (Tukidid, Pseudo-Skilak) Iliri i Epirani ive po selima oznaka barbarstva za razliku od grkih polisa
Epirani nejasna pripadnost na razmeu grkog i ilirskog svijeta
Dardanci uglavnom izdvojeni iz ilirskog kruga imaju vie trakih od ilirskih elemenata
osnivanje Epidamna i Apolonije u 7. st. pr. Kr. poticaj za otvaranje ilirskih krajeva i modernizaciju djelominu helenizacijuilirskog zalea
narodi june Iliride Atintani, Partini, Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Ardijejci Grabo prvi poznati ilirski kralj (440. 415. g. pr. Kr.) u vezi s Atenjanima
Aminta III. se eni Euridikom Linkestiankom otac i majka Filipa II. Bardilej vlada od poetka 4. do 358/357. g. podvrgnuo pod svoju vlast Makedonce
(Aminta) 393. g. i Moloane 385. g.
360. g. pobjeda nad maked. kraljem Perdikom pogibija 4000 ratnika i kralja
359. g. Filip II. poraava Ilire zahvaljujui falangi nova borbena formacija
358/357. g. Bardilej umire
Grabo II. spominje se od 356. g. savez s Halkidikom, Atenom, Traanima, Peoncima
356. g.: poraz od Filipa II. (Grabo II. postaje vazalni knez)
Pleurija Pleurat: novi ilirski vladar
345. g.: uspjean Filipov pohod na Ilire i Dardance do ar-planine poraz Pleurije
335. g. Dasaret Klit (Bardilejev sin) ratuje s Peoncima protiv Aleksandra
Klit osvaja pograninu utvrdu Pelij(izmeu Ilirije i Makedonije) Glaukije (kralj Taulanata) stie u pomo Klitu
Klitova i Glaukijina vojska naoruane poput makedonske ili grke (velika konjica, kopljanici, prakai, znatan broj hoplita) Arijanov opis
Aleksandar nou kod Pelija poraava Klita i Glaukiju obojica bjee k Glaukiji i Taulantima
dio Ilira ukljuen u Aleksandrovu vojsku u pohodu na Aziju Ilir Piton satrap Velike Medije
Glaukija 317. g. prima svoju zatitu dvogodinjeg Pira budueg epirskog kralja
Kasandar 314. g. podvrgava Glaukiju pod svoju kontrolu nudi 200 talenata za izruenje Pira Glaukija odbija
slijedee godine Glaukija i Korkiraniistjeruju makedonsku posadu iz Apolonije i Dirahija Dirahij predan Glaukiji
312. g. Kasandar opsjeda Apoloniju poraen od Ilira i Korkirana makedonska posada protjerana i s Leukade
307. g. Glaukija postavlja Pira na epirsko prijestolje
Glaukija vlada do posljednjih godina 4. st.
Bardilej II. vjerojatno Klitov sin ilirski kralj poetkom 3. st. iz naroda Dasareta
udaje svoju ker za Pira dobri odnosi i veze s Pirom slabljenje ilirske drave
Pir iri svoje kraljevstvo na makedonske i neke ilirske krajeve
Monunije oko 280. g. vjerojatno kralj Taulanata kuje svoj novac vjerojatno u Dirahiju
Mitil oko 270. g. takoer kuje svoj novac
oba vladara nemaju vei znaaj poput Bardileja ili Glaukija
u razdoblju od 5. do 3. st. gospodarska i drutvena transformacija june Iliride
poveanje broja stanovnika potrebne vee koliine hrane razvoj ratarstva
osnivanje gradova silazak s gradina pojava u junoj Iliridi, Makedoniji i Epiru
utjecaj grkog svijeta na obiaje, religiju i svakodnevni ivot
kovanje novca ilirskih vladara
uporaba tipine grke vojne opreme
7. RIMSKI RATOVI ZA ILIRIK
Rim na Jadranu
4. st. pr. Kr. ekspanzija Rima na italskom poluotoku ratovi s italskim narodima: Volani, Ekvi, Samniani i Etruanima
kraj 4. st. pr. Kr. izlazak Rima na zapadnu jadransku obalu
296. g. pr. Kr. Picenum
272. g. Magna Graecia grke kolonije u junoj Italiji dolaze pod rimsku vlast
Rim postaje gospodar Apeninskog poluotoka do sjeverne nizine uz rijeku Po (Pad)
264. 241. 1. punski rat poraz Kartage Rim stjee Siciliju i Sardiniju uspon rimske pomorske moi
druga pol. 3. st. pr. Kr. prodor u porjeje rijeke Po pod keltskom kontrolom od 203. g.: Gallia Cisalpina
Ilirska drava prije ratova s Rimom
oko 270. g. pr. Kr. rat ilirskog kralja Mitila s Aleksandrom II. Epirskim slabo poznato razdoblje ilirske povijesti do druge polovice 3. st. pr. Kr.
druga polovica 3. st. pr. Kr. novi uspon ilirskog kraljevstva pod vodstvom Ardijejaca: nositelji plemenskog saveza
podruje Ardijejaca: primorje od Neretve (granie s Daorsima i Delmatima) do Drima u Albaniji (granini prostor s Labeatima i Taulantima) sredita: Rizon, Skodra, Lis
ardijejski plemenski savez drava obuhvaa prostor ist. Hercegovine, unutranjosti Crne Gore i Albanije sukobi s Dardancima na prostoru dananjeg Kosova
kralj Agron Ardijejac i Pleuratov sin prema Polibiju jaanje vojske i mornarice lembi: brodovi s oko 50 ljudi u. 3. st. pr. Kr. jaa ilirsko gusarenje
savez s Makedonijom pod Demetrijem II. pomo protiv Etolaca 100 lemba s 5 tis. ilirskih ratnika plovi na jug
pobjeda nad etolskom vojskom pod akarnanskim gradom Medionom u Ambrakijskom zaljevu 231. g. pr. Kr. Iliri lembima odvoze bogat plijen
Agron umire iste godine nasljeuje ga Teuta kao regentkinja mladog Pinesa
230. g. rat s Epiranima Agronovbrat Skerdilaida prodire kopnenim
putem i osvaja epirski glavni grad Fenike pohod prekinut zakljueno primirje napad Dardanaca sa sjevera na Ilirsko kraljevstvo
sklopljen savez Ilira s Epiranima i Akarnancima Teuta kontrolira june ilirske krajeve
na jugu ilirski gusarski napadi do Elide i Mesenije na Peloponezu
na sjeveru: irenje ilirske vlasti moda i na delmatsko podruje opsada Ise230. g. Far vj. priznaje Teutinu vlast
Prvi ilirski rat
gusarenje na Jadranu i napadi na italske trgovce u junoj Iliridi posije osvajanje Fenika nezadovoljstva Rima
poslanstvo brae Gaja i LucijaKorunkanija kod Teute Teuta obeava da ilirska drava nee napadati rimske brodove i trgovce ne daje garanciju da ilirski pojedinci nee gusariti u svoju korist
neuspjeh poslanstva jedan poslanik ubijen Rimljani pripremaju napad: 200 brodova, 20 000 pjeaka, 2 000 konjanika
brojevi svjedoe o oekivanoj snazi ilirskog protivnika voa kopnene vojske: konzul Aulo Postumije voa mornarice: konzul Gnej Fulvije Centumal
proljee 229. g. pr. Kr. Teutin novi pohod na Epidamno, Apoloniju i Korkiru (Krf) Ahejci i Etolci alju pomonapadnutima grkim gradovima
pomorska pobjeda ilirskog brodovlja nad njima kod otoka Paksa kod Krfa
Korkira se predaje ilirskoj posadi na elu s Demetrijem Farskim
rimska flota kree iz Brundizija Demetrije Farski prelazi na rimsku stranu vj. zbog loih odnosa s Teutom
rimska flota plovi pod Apoloniju s njom i Demetrije Farski iskrcavanje i prodor vojske u unutranjost drave
Korkira, Apolonija i Epidamno se stavljaju pod zatitu (skrbnitvo) Rima
rimska flota plovi na sjever sve do Isekoje je pod skrbnitvom Rima kopnena vojska napreduje na sjever Partini i Atintani se stavljaju pod rimsku zatitu
Teuta se povukla vj. u Rizon ilirska flota prema Neretvi
proljee 228. god. pr. Kr. zakljuen mir izmeu Teute i Rimljana
Teutino kraljevstvo podijeljeno na tri dijela:
Demetrije Farski: obalno podruje i otoci oko Fara, dio ilirskog kopna slobodni pod rimskim protektoratom: Korkira, Apolonija, Epidamno, Isa, Partini i Atintani
ilirska drava Pines i Skerdilaida unutranjost i obala oko Boke i Skadra
Iliri istodobno ne smiju slati vie od dva nenaoruana lemba juno od Lisa plaaju danak Rimu
konzul Gnej Fulvije Centumal slavi 228. g. trijumf nad Ilirima
Drugi ilirski rat
Demetrije jaa svoj poloaj iri vlast na obalu i unutranjost Ilirije skrbnitvo nad
Pinesom odvaja Atintaneod Rima izmeu 224. i 222. g. pr. Kr. obnova gusarenja
pribliavanje Makedoniji savez s regentom Filipa V. Antigonom Dosonom sudjelovanje u Helenskom savezu protiv Kleomena III.
Rim zauzet ratovanjem s Keltima na sjeveru Jadrana histarsko gusarenje 221. g. prvi histarsko-rimski rat Apijan: Demetrije pomae Histrima mogu savez
Demetrije i Skerdilaida gusare na Peloponezu i Kikladima 220. g.
prijetnja rimskim saveznicima: Partini i gradovi Epidamno, Apolonija i Korkira
Kartaka prijetnja raste Rimljani se odluuju rijeiti ilirske prijetnje vojni pohod ljeti 219. g. konzul Lucije Emilije
brzi poraz Demetrija Farskog: pad Dimala i Fara ostala ilirska uporita se predaju
Demetrije bjei kod Filipa V.
obnova ugovora iz 228. g. Pines ostaje na vlasti u dijelu Ilirije (Apijan) Skerdilaida i drugi manji vladari vladaju ostalim dijelovima
krajem ljeta 219. trijumf L. Emilija
Ilirija i Makedonija
Skerdilaida saveznik Filipa V.: 218. g. pr. Kr. pomae s 15 lemba Makedonce protiv Etolaca mora se povui zbog dinastikih nemira: anarhija u Iliriji Demetrije Farski savjetnik Filipa V. prekid rata s Etolcima 217. g. nagovara Filipa na rat s Rimom poginuo 214. g.
Skerdilaida naputa savez s Filipom V. zbog neisplate ugovorenih 20 talenata postaje rimski saveznik obnova ilirskog gusarenja na jugu
Pines se zadnji put spominje 217. g. Skerdilaida jaa i iri svoj teritorij
217/216. g. makedonski pohod na Iliriju i rimski protektorat vojska i mornarica 100 lembasagraenih u Makedoniji plovi do Vlorskog zaljeva velika opasnost za Iliriju neuspjeh mornarice zbog straha od rimske intervencije poetak 1. maked. rata
215. g. ugovor Filipa V. (zajedno s Helenskim savezom) i Hanibala
214. g. Filip V. sa 120 lemba opsjeda Apoloniju i osvaja Orik Rimljani protjeruju Filipa V. koji spaljuje brodove kod Apolonije
213. g. pr. Kr. Filip V. osvaja vei dio rimskog protektorata: Partini, Atintani, Dimale otima Lis od Skerdilaide odsjekao ga od Rimljana
Rimljanima ostaju Epidamno (Dirahij), Apolonija, Korkira i Orik
212. Rim okuplja savez protiv Filipa V. Etolci, Sparta, kralj Atal, Dardanci, Iliri kralj Skerdilaida i sin Pleurat
Makedonija napadnuta s vie strana teak poloaj 209. g. Iliri vraaju Lis i osvajaju dio june ilirije odsijecaju Makedoniju od Jadrana
Filipov poloaj slabi pod napadima Ilira, Dardanaca, Traana i Etolaca
206. g. rimsko iskrcavanje u Dirahiju
205. g. sklapa mir s Rimljanima u gradu Fenike zavretak 1. makedonskog rata Atintanija pripada Makedoniji rimski protektorat: Dirahij, Apolonija, Orik, Korkira, Isa, teritorij Partina, Dimale, Bargul i Eugenij
Pleurat se spominje kao vladar ilirske drave Skerdilaidaumro izmeu 208. i 205. g. centar drave u Skodri
Ilirija pod Pleuratom
nakon pobjede u 2. punskom ratu Rim obnavlja rat s Makedonijom 2. maked. rat 200. g. pr. Kr. rimska vojska ratuje s Makedoncima u junoj Iliriji, Epiru i Tesaliji Pleurat na strani Rimljana
197. g. pr. Kr. bitka kod Kinoskefala poraz Filipa V. mirovnim ugovorom odrie se svojih posjeda u Trakiji i Iliriji Pleurat dobiva Lihnid (Ohrid) i teritorij Partina
vj. od 196. g. Delmati pod vlau Pleurata (Polibije)
192. g. napad seleukidskog vladara Antioha III. na Makedoniju i Grku Hanibal je Antiohov vojni savjetnik
Rim intervenira na poziv Etolaca Makedonci pristaju uz Rimljane poraz Antiohovih snaga kod Termopila190. g. kraj rata 188. g. poraz Antioha kod Magnezije na Sipilu
(Lidija)
Pleurat kao saveznik Rima 189. g. pljaka epirsku obalu s 60 lemba
Pleurat umire izmeu 189. i 181. g. (vj. blie 181. g.) nasljeuje ga GencijeGencijeva vladavina kraj ilirskog kraljevstva
Gencije nasljeuje snanu dravu od oca centar drave u Skodri u prvo
vrijeme saveznik Rima Gencije kuje svoj novac u Skodri i Lisu
Labeati i Daorsi kuju svoj novac s Gencijevim likom Rizon i Lihnid bez kraljeva lika
Delmati priznaju njegovu vlast jo neko vrijeme Polibije: Delmati otpali od kraljevstva nakon Pleuratove smrti
obnova ilirskog gusarstva od 182. g. pr. Kr. pljakanje Tarenta i Brundizija
Rimljani alju poslanstvo koje Gencijaodbija primiti
178. g. imenovani duumviri navales za borbu protiv ilirskih gusara
pribliavanje Perzeju (sin Filipa V.) od 172. g. Rimljani pojaavaju vojnu prisutnost u svojim prekojadranskim protektoratima
Gencije postaje sumnjiv Rimljanima rimska poslanstva pokuavaju to vie ilirskih dinasta odvojiti od Gencija
170/169. g. Perzejev pohod u junu Iliriju i Epir
Perzej pridobiva dio rimskih saveznika Epirana uspjeno ratovanje:
pobjede nad Dardancima
osvajanje utvrda s rimskom posadom u junoj Iliriji i Epiru otean rimski strateki
poloaj
Perzej trai saveznitvo od Gencija Gencije trai novac za pokretanje rata
nakon nekoliko uzajamnih poslanstava Gencije se ukljuuje u rat zatvara dva rimska poslanika
pretor Lucije Anicije zapoinje 168. g. pr. Kr. operacije protiv Gencija 3. ilirski rat
L. Anicije kree iz Apolonije prema sjeveru s 20 000 vojnika poraz i predaja Gencija kod Skodre njegova obitelj zarobljena u Meteonu sudjeluju u Anicijevom trijumfu
167. g. u Rimu internirani u Italiji
Perzej poraen kod Pidne iste godine
L. Anicije saziva skuptinu ilirskih voa u Skodri kraj ardijejske drave:
Iliri ostaju slobodni Rimljani e se povui
Ilirija podijeljena na tri dijela
rimski saveznici osloboeni nameta ostali plaaju polovicu danka koji su davali Genciju
Pad Histra pod rimsku vlast
221. g. pr. Kr. 1. histarski rat nakon prodora Rimljana u Padsku nizinu i poraza Kelta
pokuaj suzbijanja histarskog gusarstva i kopnenih pljakakih pohoda Histri pristaju na prestanak pljake i gusarenja ostaju samostalni
Rimljani osnivaju 181. g. koloniju Akvileju budue rimsko uporite na sjeveru Jadrana
178/177. g. drugi histarski rat Histrepredvodi kralj Epulon kralj: pokazatelj vieg organizacijskog stupnja drutva kod Histra nasuprot Japodima, Liburnima i Delmatima
178. g. Histri osvajaju rimski logor u protunapadu Rimljana stradalo 8 000 Histra
177. g. novi poraz Histra Rimljani relativno lako napreduju prema sjeditu kraljevske vlastu opsada Nezakcija
pad Nezakcija iste godine Epulonizvrava samoubojstvo
kraj histarske slobode Histri priznaju rimsko vrhovnitvo
Izvori za stariju rimsku povijest
Tit Livije (59. g. pr. Kr. 17. g. pos. Kr.)
roen u Padovi ivio i djelovao u Rimu
djelo Ab Urbe condita od legendarnog osnutka grada do njegovog vremena (9. g. pos. Kr.) od ukupno 167 knjiga sauvane 1 10. i 21 45. knjiga
1 10. knjiga: poeci Rima, legende o osnutku, rimski kraljevi, pokorenje Italije
21 36. knjiga: punski i makedonski ratovi, ukljuivo i ratove s Ilirima
pisano u Augustovo doba hvalospjevi rimskoj dravi dijelom nekritiki tekst
u renesansi smatran najvanijim izvorom za rimsku povijest najitanija rimska povijest u to vrijeme
8. RIM I HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR 2.ST.PR.KR 1.ST.POSL.KR.
Rim i nai krajeviu prvoj polovici 2. st. pr. Kr.
3. st. pr. Kr. Rim postaje velesila pobjeda nad Kartagom u dva rata brzi razvoj pomorstva
3 i 2. st. pobjeda u vie ratova i konano unitenje makedonskog i ilirskog kraljevstva 168. g.
pobjeda nad Antiohom III. 188. g. pr. Kr.
teritorijalna ekspanzija drave u vie smjerova
polovica 2. st. Rim kontrolira Istru te vei dio Iliride juno od Neretve
Liburni, Delmati i Japodi slobodni narodi neovisni od Rima u prvoj polovici 2. st.
aktivan ivot grkih naseobina na otocima i obali Isa i njezine kolonije pod zatitom Rima
panonski dio hrvatskog povijesnog prostora prevlast doseljenih Kelta nad starijim panonskim stanovnitvom
Delmati postaju rimski protivnik
Delmati od 2. pol. 4. st. pr. Kr. okupljanje manjih entiteta pod delmatskim imenom silazak iz zalea na more
teritorij Delmata: Neretva Krka unutranjost do gornjeg Vrbasa i Glamokog polja sredite u Delminiju (Duvanjsko polje BiH)
napadi na Tragurij i Epetij Isejcise obraaju Rimljanima za pomo zbog delmatskih napada ale se i Daorsi
158. g. poslanstvo Gaja Fanija Delmati ne primaju poslanstvo poruka: s Rimljanima nemaju nikakva posla pogubili Isejce i Daorse u poslanstvu
1. delmatski rat 156. g. konzul Gaj Marcije Figul: prodor od Neretve do Delminija
155. g. konzul P. Kornelije Scipion Nazika zauzima i spaljuje Delminij slavi trijumf iste godine
Delmati pacificirani za dulje razdoblje ne i pokoreni
Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru do kraja 2. st. pr. Kr.
135. g. pr. Kr. ustanak Ardijejaca i Plereja intervencija konzula ServijaFulvija Flaka s 10 000 pjeaka i 600 konjanika brzi slom ustanka Ardijejci preseljeni u u unutranjost
prestaju biti vana etnika skupina
170. g. prvi sukob Rima s Japodima konzul Gaj Kasije Longin vodi manji pohod na Japode koji provaljuju do Tergesta i Akvileje bez veih posljedica po Japode
129. g. konzul Gaj SempronijeTuditan uspjean pohod na Japode slavi trijumf de Japudibus
Tuditan plovi ratnom flotom od Kvarnera do ua Krke Liburni priznaju rimsku vlast vj. na miran nain
119. g. konzul Lucije Cecilije Metela prvi pohod na Panoniju prodire do Segestike i osvaja je
Metela nakon toga vodi pohod preko Liburnije na Delmate osvajanje Delminija 117. g. slavi trijumf nad Delmatima dobio pridjev Delmaticus
83. g. pr. Kr. novi rimski pohod na Panoniju konzul L. Scipion Aziagen privremeno osvaja Segestiku
78. 76. g. novi delmatski ustanak gui ga prokonzul Gaj Koskonije
59. g. Ilirik ulazi u prokonzularnopodruje Gaja Julija Cezara Ilirik vj. tada postaje provincija
Cezar boravi ovdje 57/56. i 54. g. teite njegovih interesa u Galiji Ilirik van interesa: loa uprava i bezvlae
52. g. novi delmatski ustanak Delmatiosvajaju liburnsku utvrdu Promonu na lijevoj obali Krke
50. g. rimsko-liburnska intervencija poraz od Delmata kod Promone
graanski rat Cezara i Pompeja uz Pompeja cijeli Ilirik osim Salone i Epidaura
Pompejeva flota (M. Oktavije i L. Skribonije Libon) operira u Jadranu
bitka s Cezarovom flote (G. Antonije i P. Kornelije Dolabela) kod Krka 49. g. poraz Cezarove flote Antonije zarobljen
Novi ratovi s Delmatima i Japodima
obrat graanskog rata kod Farsala 6. lipnja 48. g. pr. Kr. Cezar alje Aula Gabinija s
vojskom sa sjevera teke bitke s Japodima 48/47. g. porazi Rimljana
Gabinije prodire na delmatsko podruje teak poraz kod Sinodija 47. g. (mogue
Balina glavica kod Drnia) 2 000 mrtvih rimskih vojnika Delmati otimaju bojne
znakove Gabinije bjei u Salonu gdje umire
delmatska opsada Salone Cezarov legat Publije Vatinije vodi flotu iz Brundizija
poraava Pompejevo brodovlje kod Tauride (vj. edro kod Hvara) koja naputa Jadran
Delmati prekidaju opsadu Salone 46. g. alju Cezaru taoce i priznaju vlast Rima
Salona i Narona postaju rimske kolonije moda i Jader (ili kasnije u Augustovo vrijeme)
nakon Cezarove smrti novi ustanak Delmata osvajaju Salonu pobunjuju se i Partini
Asinije Polion kree iz Italije du ist. jadranske obale pokorava Delmate osvaja Salonu pokorava Partine slavi trijumf nad Delmatima od plijena iz rata gradi prvu javnu knjinicu u Rimu
Rim vlada podrujem od Istre do Lisa jouvijek nestabilna vlast samo uz more
Pola (Pula) postaje kolonija 43. g.
Oktavijanov pohod na Ilirik
nakon zavretka graanskog rata Oktavijan odluuje srediti prilike u Iliriku cilj: pacifikacija Ilirika i pomicanje granice drave na Dunav
35. g. pr. Kr. osobno vodi pohod (uz pomoM. Vipsanija Agripe) pohod poinje na sjeveru iskrcavanje u Senju
pravac djelovanja: Japodi Segestika
teke borbe: osvojen Arupij (Arupium vj. Prozor kod Otoca) Metul (Metulum vj. Viniica kod Josipdola) kod Metula ranjen i sam Oktavijan (desna noga i obje ruke)
potpuni poraz Japoda
prodor kroz teritorij Kolapijana i Segestana 30 dnevna opsada Segestike: osvojenje ostavio 25 kohorti nastanak vojnog logora u Sisciji
povratak kroz japodsko podruje na Jadran prekid liburnskog gusarenja oduzeti su im brodovi zavrna pacifikacija Liburna
rat s Delmatima 34/33. g. opsada Promone gradinu brani Verzo s 12 000 ratnika Rimljani pobjeuju dalje osvajaju Sinodij i Setoviju izbija glad meu Delmatima slom delmatskog otpora
33. g. predaju 700 djeaka kao taoce vraaju Gabinijeve bojne znakove obavezuju se na plaanje godinjeg danka
nakon pokorenja Delmata nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini
nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske drave na Dunavu
29. g. pr. Kr. Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima
27. g. Oktavijan predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju
vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum (Ivoevci kod Kistanja) i VII. legija: Tilurium
(Gardun kod Trilja)
osnovana rimska kolonija u Epidauru i moda u Jaderu
16. g. pokorenje keltskih Tauriska podruje dananje Slovenije i SZ Hrvatske vojni pohod vodio Tiberije
16/15. g. Tiberije uspjeno ratuje protiv Skordiska keltski Skordisci postaju rimski saveznici
16. g. manji delmatski ustanak svladao ga Publije Silije
12. do 8. g. pr. Kr. pokoreni Breuci i Amantini osvojeno podruje do Drave i Dunava
11. 9. g. pr. Kr. nova pobuna Delmata uskoro svladana Ilirik opet postaje carska provincija
Batonski ustanak
6. g. pos. Kr. Tiberije ratuje s Marbodom kralj Markomana pokuaj rimskog pripajanja dananje eke i Moravske
novaenje u Iliriku nezadovoljstvo lokalnog stanovnitva kod Dezitijata: otvorena pobuna na elu Baton
ustanak se brzo iri na cijeli Ilirik Breuci: uz Dezitijate glavni nositelji ustanka kralj Pines
i vojskovoa Baton
Velej Paterkul: 800 000 ustanika 200 000 pjeaka i 9 000 konjanika
Breuci opsjedaju Sirmij namjesnik MezijeAntonije Cecina Sever potiskuje Breuke i poraava ih kod rijeke Drave zbog provale Daana mora se vratiti na istok
Dezitijati prodiru do Salone poraavajui manje rimske posade ustanci pustoe jadransku obalu i provaljuju u Makedoniju
strah u Rimu August uvodi nove poreze i novaenja vraa i veterane u vojsku Tiberija
imenuje voom pohoda
Tiberije sklapa mir s Marbodom alje Valerija Mesalina s manjom vojskom u Ilirik poraava Dezitijate koji su krenuli na Akvileju Baton prisiljen na uzmak
Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija Velej Paterkul: 10 legija, 14 konjikih ala, 70 pjeakih kohorti pomonih eta, 10 000 veterana i dobrovoljaca ukupno oko 100 000 ljudi Tiberije se utaboruje i eka
u Rimu nezadovoljstvo Tiberijevom pasivnou sam August odlazi u Ravenu da bi bio blie operacijama
Tiberije se ograniava na manji rat i unitavanje neprijateljskih resursa Dezitijati se povlae prema Breucima utaboruju se na podruje Fruke Gore (Alma mons) novi pokuaj napada na Sirmij
s istoka prodiru Cecina Sever i azijski namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija i trakim konjanitvom Tiberije ratuje s ustanicima u slavonskim gorama (Papuk, Psunj, Krndija)
Volcae paludes movare uz Vuku izmeu Osijeka, akova i Vinkovaca oba Batona napadaju istonu vojsku teka pobjeda rimske vojske neodriv poloaj ustanika u Slavoniji
8. g. Germanik pustoi mezejsku zemlju izmeu Vrbasa i Drine
8. g. breuki Baton polae oruje na rijeci Bathinus (moda Bosna ili Bosut) predaje
Pinesa dezitijatski Baton hvata i pogubljuje izdajnikog breukog Batona
ustanak se ograniava na Dalmaciju krajem 8. g. pos. Kr. Tiberije se vraa u Rim
Germanik kree iz Siscije na jug prodor japodskim podrujem vj. dolinom Une teke
borbe sporo napredovanje na jug
Tiberije se vraa u proljee 9. g. ukljuuje se u ratne operacije dijeli vojsku na tri dijela
Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u Panoniji
M. Emilije Lepid kree u Dalmaciju prema Germaniku
Tiberije se pridruuje Germaniku
Baton u Andetriju (vj. Mu) predaje se nakon opsade poslan u Ravenu umire 12. g. kao politiki zatvorenik
Germanik nastavlja rat posljednji otpor u Ardubi (vj. u BiH) dio branitelja i ena s djecom se baca u smrt s gradine u rijeku
kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka poinje pacifikacija i romanizacija Ilirika
Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i Panoncima tek 12. g. zbog poraza u Teutoburkoj umi
August dijeli Ilirik na 3 upravne cjeline: teritorij Histra i Veneta zajedno postaje 10. regija Italije
nove provincije Dalmacija i Panonija
Izvori za rimske prodore na hrvatski povijesni prostor: 2. st. pr. Kr. 1. st. pos. Kr.
Livije samo podaci o uzrocima 1. delmatskog rata 156/155. g.
Apijan (95. 165. g.) Grk iz Aleksandrije rimska povijest u 24 knjige sauvano 5 o graanskim ratovima pie o delmatskim ratovima kroz 2. i 1. st. pr. Kr. glavni izvor za
Oktavijanovo ratovanje
Dion Kasije (164. 229. g.) Rimska povijest u 80 knjiga sauvane knjige 36 60 i vei ulomci drugih glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo najvaniji izvor za Batonski ustanak
Velej Paterkul (19. g. pr. Kr. 31. g. pos. Kr.) Rimska povijest u 2 sveska od pada Troje do Livijine smrti 29. g. pos. Kr. koristan za Augustovo i Tiberijevo vrijeme sklon pretjeranom hvaljenju ova dva vladara direktan sudionik i opisiva batonskog ustanka
9. ILIRIKIH PROVINCIJA RIMSKE DRAVE: OD AUGUSTA DO DIOKLECIJANA
Hrvatski povijesni prostor nakon panonsko-delmatskog ustanka
Ilirik provincija vj. od Cezarovog vremena Augustova osvajanja znatno proirenje teritorija provincije
Istra odvojena od Ilirika zajedno s venetskim podrujem ini 10. regiju Italije granica na Rai vj. 18. g. pr. Kr.
prva podjela: Gornji i Donji Ilirik vj. nakon pomicanja granice na Dravu oko 9. g. pr. Kr.
ubrzo nakon batonskog ustanka podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju moda ve10. g. pos. Kr.
prema nekim miljenjima podjela Ilirika tek za Vespazijana
Dalmacija od Rae do meurjeja Drine i Morave u Albaniji do rijeke Mati na sjeveru granice ide sj. obroncima Dinarskog gorja
glavni grad Dalmacije Salona
tri sudbena podruja (konventa): Skardona, Salona, Narona
Panonija od Dalmacije na sjever na sjeveru i istoku granica je Dunav
zapadna granica se pomicala Emona je kasnije postala dio Italije
mogua prva sredita provincije: Emona, Petovij, Karnunt i Siscija
u ovo vrijeme poetak romanizacijeprostora ovih dviju provincija isprva znatno snanija romanizacija u Dalmaciji
Salona i Narona kolonije veod Cezarovog vremena od 43. g. pr. Kr. kolonija je i Pola
za Augusta Epidaur i Jader postaju kolonije
municipiji iz Augustovog vremena: Pore, Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor, Ulcinj
gradovi centri romanizacije i prodora italske kulture ujedno i centri gospodarskog i kulturnog razvitka
Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.
u Dalmaciji trajno stacionirane dvije legije VII. u Tiluriju (Gardun kod Trilja) XI. u Burnumu (Ivoevci kod Kistanja)
u Panoniji u Augustovo vrijeme stacionirane VIII., IX. i XV. legija vj. u Emoni, Sisciji i Sirmiju kasnije se legije izmjenjuju
14. g. August umire u 77 godini ivota nasljeuje ga posinak Tiberije vlada do 37. g. julijevsko-klaudijevska dinastija do 68. g.
u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj postaje Publije Kornelije Dolabela gradi ceste iz
Salone prema zaleu i Panoniji glavnih 5 pravaca s ishoditem u Saloni
ceste imaju strateki znaaj brzo kretanje vojske kroz neprohodne krajeve neko znaajna potekoa za ratova s Delmatima
Tiberije alje sina Druza 17. g. na vojnu izobrazbu u Dalmaciju
Parentium (Pore) postaje kolonija u Tiberijevo vrijeme
nakon Kaliguline smrti pobuna dalmatinskog legata Furija Kamila Skribonijana usmjerena na povratak republike protiv Klaudija
VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41. 54. g.) zarobljavaju i pogubljuju Skribonijana i pobunjene asnike
obje legije stjeu naslov: Claudia pia fidelis
Klaudije osniva koloniju Ekvum (Colonia Claudia Aequum) itluk kod Sinja
Panonija i dalje slabije urbanizirana i romanizirana od Dalmacije zapoinje s ureenjem limesa na Dunavu
nakon kraja Neronove vladavine 68. g. sukob Otona, Galbe i Vitelija oko prijestolja dalmatinske legije podupiru Otona do njegovog poraza
nakon Otonovog poraza pristaju uz istonog zapovjednika Vespazijana
Vespazijan postaje novi vladar nova carska dinastija Flavijevci
Vespazijan (69. 79. g.)
Tit (79. 81. g.)
Domicijan (81. 96. g.)
flavijevsko vrijeme pojaana romanizacija i naseljavanje italskog stanovnitva u Panoniji
u Dalmaciji i Panoniji snaan gospodarski i kulturni uspon
Siscija i Sirmij postaje kolonije za Vespazijana
Andautonija i Neviodun (Drnovo kod Krkog) flavijevski municipiji
Vespazijan izmjeta VII. i XI. legiju na limes Dalmacija postaje provincija bez vojske
(provincia intermis) u njoj ubudue borave samo manje pomone jedinice
za Vespazijana u Panoniji stacionirane XIII. i XV. legija reorganizirao rijenu ratnu flotu
Classis Flavia Pannonica baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij, Servicij, Siscija
za Flavijevaca uspostava limesa sa stalnim posadama na Dunavu posebno za Domicijana zbog napada Sarmata i Daana poveanje broja legija u Panoniji
Dalmacija i Panonija u 2. st.
Domicijan svrgnut 96. g. car postaje senator Nerva (96. 98. g.) poetak razdoblja adoptivnih careva
Trajan (98. 117. g.) izmeu 105. i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju (sredite: Karnunt Carnuntum) i Donju (sredite: Akvink Aquincum)
nastavak utvrivanja dunavskog limesa napadi Sarmata, Daana, Jaziga i Roksolana na Panoniju
100. do 106. g. pohod na Daane 107. g. provincija Dacija
Hadrijan (117. 138. g.) zavretak ureenja dunavskog limesa snaan gospodarski uspon Panonije
Hadrijan posjeuje Panoniju 124. g.
Mursa postaje kolonija Cibale i vj. Akve Balise (Aquae Balissae - dananji Daruvar) municipiji
Antonin Pio (138. 161. g.) nastavak prosperitetnog i mirnog razdoblja u itavom Carstvu
Marko Aurelije (161. 180. g.) nemirno razdoblje u Panoniji i Dalmaciji
166. 180. g. markomanski rat uz Markomane: Kvadi, Jazigi i Langobardi
prodor barbara preko limesa velika razaranja u Panoniji prodor do Jadrana i Akvileje
utvrivanje gradova u Dalmaciji Salona tada dobiva nove bedeme vei dio Dalmacije ipak poteen razaranja za razliku od Panonije
slom gospodarskog i kulturnog ivota u Panoniji
Marko Aurelije umire u Vindoboni pri kraju rata u kojem su Rimljani pobjeivali rat ostaje nezavren
poetak obnove limesa i provincije za vrijeme Komoda (180. 192. g.)
nezadovoljstvo nainom Komodova vladanja pobuna i graanski rat
Dalmacija i Panonija u 3. st.
car postaje Afrikanac Septimije Sever(193. 211. g.) namjesnik Gornje Panonije uz pomo legija iz Panonije i Dalmacije nova dinastija Severa do 235. g.
novi gospodarski uspon u Panoniji i Dalmaciji obnova Panonije i njenih gradova
Cibale postaju kolonija najkasnije za Septimijevog sina Karakale
Karakala (211. 217. g.) 212. g. Constitutio Antoniniana svi slobodni stanovnici Carstva dobivaju graansko pravo
novi napadi na dunavski limes: Karpi i Vandali
Dion Kasije upravitelj Dalmacije 226. g. za vrijeme Aleksandra Severa
Aleksandrova smrt 235. g. poetak nemirnog razdoblja graanskih ratova
pola stoljea vojnikih careva od tridesetak careva samo je jedan umro prirodnom smru
235. g. Maksimin Traanin vlada u Sirmiju
Trajan Decije (249. 251. g.) roen u Sirmiju poginuo u borbi s Gotima
258. g. kod Murse bitka Galijena (260. 268. g.) i Ingenua (Ingenuus) poraz i smrt Ingenua
Galijen i protucar Regalijan takoer ratuju u Panoniji za prijestolje
oko 265. Galijen osniva kovnicu novca u Sisku
Klaudije II. Gotiki (268. 270. g.) roen u Sirmiju pobijedio Gote kod Naisa 269. i
protjerao ih s Balkana
Aurelijan (270. 275. g.) pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide 271.
naputa Daciju
protjerao barbare iz Ilirika i Trakije
Prob (276. 282. g.) takoer iz Sirmija sreuje stanje u Panoniji protjeruje Vandale s
Dunava ubijen u Sirmiju
ponovno mir u Dalmaciji smirivanje stanja u Panoniji Marko Aurelije Kar (282. 283. g.)
pobjeuje Sarmate u Panoniji
284. g. kod Nikomedije C. Valerije Dioklecijan (roen kod Salone) proglaen novim carem
Panonija teko opustoena Dalmacija u znatno boljoj poziciji Carstvo u cijelosti u rasulu Dioklecijan pokree opsene reforme i sveobuhvatnu obnovu drave
Andautonija
dananje itarjevo
oko 10 km JI od Zagreba
flavijevski municipij
znaajan prometni poloaj: nedaleko raskre vanih cesta prijelaz preko Save
poloaj grada siguran od poplava
Arheoloka istraivanja i topografija grada
istraivanja zapoeta krajem 19. st.
otkria javnih i privatnih objekata te ostataka infrastrukture
otkrivene nekropole
Gradie najvea koncentracija nalaza: najstariji dio grada
1994. god. ureen arheoloki park u sredinjem dijelu sela
prezentirana arhitektura: vjerojatni termalni sklop
Sluajni nalazi spomenika
relativno malo djela rimskih autora govori o naim provincijama u mirnom razdoblju
spomenici s latinskim natpisima su glavni izvor za povijest naih krajeva pod rimskom vlau
natpisi i drugi arheoloki nalazi vani materijalni izvori za povijest ovog razdoblja
kameni spomenici pronaeni i na nekadanjem gradskom podruju Andautonije
svi su sluajni nalazi pri poljoprivrednim ili graevinskim radovima
Stenjevec 1758. god. poasni natpis caru Trajana Decija
itarjevo 1768. god. pronaen njegov par poasni natpis carici Hereniji Etruscili
Stela s Nemezinim reljefom
sluajni nalaz: crkva u Petrovini, poetkom 18. st.
prenesen u upnu crkvu u V. Gorici polovicom 18. st. 1770. god. zakopan
1795. god. iskopan i prenesen u Lukavec danas u AMZ-u
spomenik s dva lica mramor
original: poasni natpis andautonijskom patronu L. Funisulanu Vetonijanu kraj 1. st. otklesano Domicijanovo ime
recikliran: Nemezin reljef s posvetnim natpisom
[D(eae)] NEM(esi) REG(inae) AVG(ustae) SAC(rum)...] IVL(ius)VICTORINVS VE (teranus?)[D(ecurio)?] MVN(icipi) AND(autoniae)CVM SVIS V(otum)S(olvit) L(ibens) M(erito)
Zavjet je rado i po zasluzi sa svojimaispunio veteran Julije Viktorin,[dekurion?] municipija Andautonije.
D na poetku 3 retka se ne vidi
mogua interpretacija kao C(ivis)
svispodreeno ljudstvo sluge, robovi, ?
prvi spomen Andautonije kao municipija
druga pol. 2. po. 3. st.
lik boice u edikuli s bavastim svodom lijevo i desno dva stupa
Sol i Luna u dva gornja ugla
zdepast i nezgrapan lik boice
na unatrag zaeljanoj kosi dijadem
potpasan hiton s okruglim fibulama mogua identifikacija s Dijanom
na nogama izmice
desna ruka: bii bode (Sl. 1)
lijeva ruka: tit, baklja, palmina granica, trozub
desna noga: grifon
lijeva noga: kotaRasprostranjenost i obiljeja Nemezinog kulta
stara Grka boica pravedne osvete osobine Dike i Tihe
vezana uz teatre i sportska natjecanja Ramnunt, Smirna glavna mjesta tovanja
Rim zatitnica i pomagaica careva koja donosi i uva red i mir u dravi (Pax Nemesis)
zatitnica gradova (Tihe, Fortuna) i odravateljica poretka u njima tovali su je i vojni zapovjednici (Nemesis campestris)
glavno obiljeje Nemezinog kulta u Carstvu vezanost uz gladijatorske igre i amfiteatre
amfiteatri mjesta kanjavanja: zloinci, zarobljenici, odbjegli robovi odravanje reda i poretka
u amfiteatru Nemeza kao zatitnica igara i kao saveznica drave u pravednom kanjavanju
turopoljska Nemeza:
tit, bode, trozub gladijatorsko oruje
bii baklja venatorsko oruje baklja je i simbol kanjavanja
palmina grana pobjeda
kota srea, promjenjiva sudbina
grifon snaga i mo
amfiteatri, hipodromi, stadioni i teatri mjesta odravanja gladijatorskih igara
tri tipa mjesta tovanja Nemeze u tim objektima
1. samostalni objekt hram iskljuivo u tri podunavske provincije: Norik, Panonija, Dacija (Carnuntum, Flavia Solva, Aquincum)
2. zasebna prostorija u amfiteatru
3. zaseban prostor, obino nia
2. i 3. tip raireni diljem Carstva (Virunum, Savaria, Salona, Pula)
Interpretacija Nemezinog spomenika
Nemezin reljef potjee iz Andautonije odnesen i kasnije uzidan u crkvu u Petrovini
u Andautoniji su sigurno bile organizirane amfiteatarske igre pitanje lokacije
igre su u ranije doba Republike bile organizirane na raznim javnim prostorima trgovi, forumi poasni karakter munus
2./1. st. pr. Kr. drava organizira igre razvija se amfiteatar novi i poseban objekt u gradovima
u zapadnim dijelovima carstva tovanje Nemeze vezano samo uz amfiteatre nema primjera iz teatara, hipodroma ili stadiona
Andautonija igre vj. organizirane na amfiteatru ili nekom trgu forumu prvi amfiteatri drveni praksa zadrana provincijama bogatima drvetom u 1. st. u Karnuntu drveni amfiteatar
itarjevu vrlo malo tragova drvene gradnje 2. i 3. st. Andautonija najvei opseg sve gradnje od kamena
kamen je lako dostupan iz kamenoloma na Medvednici mala vjerojatnost drvenog amfiteatra
amfiteatri u mnogim gradovima van zidina zbog stijenjenosti Salona, Pula, Aquincum, Carnuntum
Andautonija vj. isti sluaj Kutelo neplavna lokacija uz glavnu cestu ostale strane grada nepogodne
M. P. Katani 1795. god. Specimen poglavlje o Andautoniji opisuje arheoloke ostatke na Kutelu zasada nema arheoloke potvrde
amfiteatar u Virunu dva Nemezina reljefa slabo istaknut u okoliu
tovatelji Nemezina kulta sudionici igara u manjini prema natpisima
dvostruko vie: vojnici, javni dunosnici, obini graani ili itave zajednice
Julije Viktorin graanin ili dekurion? dekurion iz Sarmizegetuse poznat kao dedikant
na spomenik atributi upuuju Nemeza kao zatitnica igara
mogua zatitnica grada posebno ako je J. Viktorin dekurion
Karnunt i Efez dokazi o Nemezi kao zatitnici grada
identifikacija Nemeze i Dijane mogui lovaki aspekt Viktorinove posvete
Viktorin kao veteran vojni aspekt Nemezinog kulta
10. POVIJEST ILIRIKIH PROVINCIJA RIMSKE DRAVE: ORGANIZACIJA IVOTA U DALMACIJI I PANONIJIGradovi u ilirikim provincijama
gradovi u provincijama kolonije i municipiji razliit stupanj graanskih prava
kolonije naselja rimskih i italskih naseljenika ili vojnih veterana puno graansko pravo
municipiji djelomino graansko pravo obino naselja saveznika ili pokorenog lokalnog stanovnitva koje je dobilo lokalnu samoupravu
lokalne zajednice koje su stekle civitet nii stupanj samouprave
gradovi nositelji romanizacije centri politikog ivota, drutvenog i gospodarskog razvoja
uprava gradova na elu duoviri po uzoru na dva konzula mandat od 1 godine bira ih opinsko vijee
dva edila: javna sigurnost
kvestori: financijski poslovi
opinsko vijee (Ordo decurionum) vijenici birani prema imovini (cenzusu) biraju ih duoviri quinquenales
kolonije na Jadranu:
Martia Iulia Salona i Narona za Cezara
Colonia Pola pietas Iulia 43. g. pr. Kr. Iader i Epidaurum za Augusta
Colonia Iulia Parentium za Tiberija
Colonia Claudia Aequum za Klaudija veteranska kolonija prva u unutranjosti (itluk kod Sinja)
kolonije u Panoniji:
Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia Sirmium za Vespazijana
Colonia Aelia Mursa za Hadrijana
Colonia Aurelia Cibalae za Septimija Severa ili Karakale
municipiji na Jadranu:
Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria (Varvarini), Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria)
municipiji u Panoniji:
Andautonia (itarjevo), Aquae Balissae (Municipium Iasorum Daruvar), Iovia Botivo
(Ludbreg)
u gradovima javne izgradnje po uzoru na Rim i italske gradove
bedemi vani za sigurnost grada slue i kao dokaz prestia grada javna financiranje esto financirani od careva ili viih dunosnika dio grada ostaje izvan bedema: predgraa
vodovodi i cisterne javni objekti dokaz civilizacijske razine
teatri i amfiteatri sauvan teatar u Puli i Saloni amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu kod ovih objekata este carske donacije
terme (kupalita) javna mjesta vana za drutveni ivot esto donirana od bogatih pojedinaca
bazilike i kurije javna izgradnja ponekad i privatna donacija
hramovi javna i privatna izgradnja sauvani hramovi: Augustov hram u Puli, Zadar, Split
Salona i Sirmij dva najvea i najrazvijenija grada na naem povijesnom prostoru
u Sirmijukasnije sagraena carska palaa i hipodrom kraj Salone sagraena Dioklecijanova palaa oba grada dobivaju carski znaaj
Salona sjedite provincije Dalmacije prije i Ilirika
uz sjedite provincije vani i konventi sudbeno-upravna sredita namjesnik provincije u odreene dane u pretorijusvakog konventa vri sudovanje
u Dalmaciji tri konventa:
za Liburniju i Japode: Skardona
za sredinji dio Dalmacije Salona
za juni dio Narona
Siscija postaje vaan centar u kasnoj antici 3. i 4. st. vana kovnica novca osnovana za Galijena oko 265. g. traje do vladavine Arkadija (395. 408. g.)
Sirmij kovnica radi: 324. 328. i 351. g. do Arkadija
Povezanost i prometni pravci u ilirikim provincijama
ceste gradnje prvenstveno radi vojnih potreba i dravnih interesa omoguuje brzo kretanje vojnika prema zadanom odreditu strateki znaaj
uz izgradnju vrlo vano je i njihovo odravanje mnogi dokazi govore o tome miljokazi raznih careva na istom pravcu
Akvileja ishodite cesta prema Dalmaciji i Panoniji
vani prometni pravci:
Akvileja Nauport Emona Celeja Petovij Savarija Karnunt